Tempus projekt "Developing university counselling and advisory services (DUCAS)

PRIPREMA ZA UENJE
Mnogi studenti imaju problema kada trebaju zapoeti uiti. ale se da im je uenje teko i da im oduzima puno vremena, a rezultat uenja esto nije dobar. Ne mogu zapamtiti injenice i na ispitu reproducirati naueno. Uz to, sadraji koje trebaju nauiti nerijetko su im nezanimljivi. Metode tipa stavi knjigu pod jastuk ne djeluju i uenje predstavlja teak posao. To je aktivnost koja zahtijeva poveani mentalni angaman. Vano je naglasiti da je uenje i prezentacija nauenog na ispitu glavni posao ili obveza studenta. Osnovno je pripremiti se za uenje i zapoeti s poslom.

Postoje neki osnovni uvjeti koji trebaju biti zadovoljeni da bi uenje bilo uspjeno: Koncentracija Koncentracija nije nita drugo nego usmjerena panja. Stoga je koncentracija za uenje panja usmjerena na procesiranje i razumijevanje sadraja koji uite. Bez koncentracije se informacije s kojima se susreete nee pohraniti u pamenje. Ako imate problema u koncentraciji, to znai da ste distrahirani i da je vaa panja usmjerena prema neem drugom. Najei uzroci dekoncentracije su u slaboj motivaciji za uenje, prostoru u kojem uite, drugome to vam je na pameti, loem fiziko-zdravstvenom stanju. Matanje i razmiljanje o temama razliitim od onih koje treba nauiti jest est problem kod studenata. Distrahirajue misli ili misli koje odvlae panju mogu se podijeliti u dvije skupine: prva su kuanski poslovi i sanjarenja, a druga su brige i ono to vam smeta, npr. svaa s roditeljima ili prijateljima ili neki drugi osobni problem. Kuanski poslovi poput pospremanja, kupovine namirnica i sl. mogu se eliminirati tako da napravite popis tih poslova i odredite kada ete ih obavljati. Razliite se stvari mogu obavljati u razliito vrijeme, a ne u vrijeme kada uite. Pobrinite se da neke stvari obavite prije ili poslije uenja. Sa sanjarenjem je situacija malo tea, jer obino sanjarite o onom to vam je vano, npr. o voljenoj osobi. Pokuajte odrediti vrijeme za uenje i dogovoriti se sa sobom da u to vrijeme neete raditi nita drugo osim uenja ili obrnuto, pokuajte unaprijed odrediti vrijeme kada ete se uputati u sanjarenja. Ako vam smetaju neki osobni problemi koji vas mue u tolikoj mjeri da se nikako ne moete fokusirati na uenje, tada ete prije morati rijeiti te probleme, a onda se

Tempus projekt "Developing university counselling and advisory services (DUCAS)

prihvatiti uenja. U tom sluaju, pokuajte se povjeriti prijatelju kojemu vjerujete ili potraite pomo u Savjetovalitu za studente.

Motivacija Uenje zahtijeva motivaciju. Ovdje nema jedinstvenog recepta koji djeluje kod svih osoba. Svatko za sebe mora utvrditi kada i gdje dolazi do gubitka motivacije i to moe poduzeti da se to popravi. Postoje dva tipa motivacije: intrinzina i ekstrinzina. Svoju motivaciju moete smatrati zbrojem tih dviju motivacija. Intrinzina je motivacija povezana s koliinom zadovoljstva koje proizlazi iz uenja pojedinog gradiva ili podruja. Nagraujua je sama aktivnost upoznavanje novoga i otkrivanje znanja o tome kako neke neto funkcionira. Motivacija koja je u pozadini odabira odreenog studija je intrinzina, odabirete podruje koje vam je zanimljivo. Ekstrinzina motivacija proizlazi iz nagrada koje dobivate izvana. Primjeri takvih nagrada su dobar posao koji oekujete ako zavrite studij, ispunjavanje vlastitih oekivanja i oekivanja drugih i sl. Motivacija za uenjem uvijek je zbroj navedena dva tipa motivacije. Ipak, nedostatak intrinzine motivacije za uenje odreenog sadraja/gradiva moe se kompenzirati razmiljanjem o ekstrinzinim nagradama koje ono donosi. To se postie razmiljanjem o tome kako e uenje nezanimljivog gradiva ipak dovesti do polaganja ispita i mogunosti redovnog upisa u sljedeu godinu. Takoer, moete se pokuati sami nagraditi (Uit u poglavlje nezanimljivoga gradiva, a onda u uiniti neto to je meni ugodno, npr. otii u teretanu, etnju, otii s prijateljima na pie i sl.).

Okolina u kojoj se ui Najbolje je da imate svoj prostor za uenje. Vano je stvoriti naviku uenja na odreenom mjestu, ne samo zato to ete na tom mjestu imati sve to vam je potrebno za uenje (stol, pisai pribor, knjige i sl.) ve e vam to biti i podsjetnik da ste zapravo na svom radnom mjestu, na svom poslu. Vano je da oko sebe nemate puno distraktora (npr. druge osobe, tv, radio), da je osvijetljenost dobra i da je temperatura oko 18-19 oC. Glazba (u pozadini) za vrijeme uenja uglavnom nije tetna ako vas ne potie na to da ponete pjevati. Ukljueni radio i tv nisu preporuljivi, jer glasovi odvlae panju. est

Tempus projekt "Developing university counselling and advisory services (DUCAS)

su problem cimeri ili prijatelji. Ako vas odvlae od uenja, otvoreno im recite kada je vae vrijeme za uenje i da vas u tom vremenu ne uznemiravaju. Bilo bi dobro iskljuite telefon (mobitel). Jedno od mirnih mjesta za uenje je i (sveuilina) knjinica, u kojoj i drugi studenti ue u tiini to stvara atmosferu za uenje.

Fiziko, zdravstveno stanje Naravno da ne morate biti u formi sportaa da bi uspjeno uili, ali se, da biste mogli uiti, morate osjeati dobro. Pokuajte prepoznati jeste li jutarnji ili veernji tip, pa s obzirom na to pokuajte odrediti vrijeme kada ete najbolje uiti. Neki studenti uinkovitije ue naveer, a neki tijekom dana. Najbolje je da uite svakodnevno, uvijek u isto vrijeme, tako da se stekne navika. Prilikom uenja vano je imati i kratke pauze, npr. nakon 50-60 minuta uenja dobro je imati kratku pauzu od 5-10 minuta. Pauza ne smije biti preduga. S druge strane, ako ste se ba zalaufali u uenju ne trebate, nakon 50-60 minuta, zbog pauze prekidati uenje. Najbolje je da sami prepoznate kad ste umorni, pa napravite kratak predah. Vano je da redovito jedete; va mozak treba energiju. Nije dobro ii uiti odmah nakon obilnog obroka, ali neete moi uiti ni ako ste gladni. Nadalje, budui da je uenje aktivnost koja vas prisiljava da fiziki budete neaktivni, dobro je da se nakon uenja pozabavite nekim tipom fizike aktivnosti.

Planiranje Vano je planirati uenje. Potrebno je razmotriti gradivo koje trebate nauiti i rasporediti ga u vremenu koje vam je na raspolaganju za uenje, npr. 200 stranica na tjedan, to je 40 stranica na dan uz slobodan vikend. Plan treba biti realan/mogu, tj. osoba koja ga je postavila treba imati vjetine i sposobnosti da ga provede. Jedan dobar orijentir su ETCS bodovi za pojedini kolegij. Svaki ETCS bod predstavlja odreeno optereenje za studenta. Na temelju ETCS bodova moete izraunati koliko vam je sati tjedno potrebno utroiti na gradivo pojedinog kolegija. Studentima je najee najvei problem drati se plana. Studenti vole odgaati uenje do posljednjeg trenutka s isprikom jo uvijek mogu stii ili sutra u uiti dvostruko. Studentska procjena vanosti odreenog ispita raste s pribliavanjem ispitnog roka.

Tempus projekt "Developing university counselling and advisory services (DUCAS)

Stoga, studenti imaju tendenciju odgaanja uenja. Meutim, realno gledajui, odreeni ispit ima uvijek istu vanost, bez obzira na datum kada je zakazan ispitni rok.

Postavljanje ciljeva Nakon to ste isplanirali kada ete, to i gdje uiti, te podatke trebate zapisati u obliku ciljeva, npr. cilj moe biti nauiti prvo poglavlje odreene knjige u etiri odreena dana, a pritom nauiti znai znati odgovoriti na pitanja na kraju poglavlja ili znati ispriati bez pomoi gledanja u knjigu gradivo iz prvog poglavlja. Ciljevi trebaju biti konkretni/specifini, jasni/mjerljivi, realni/mogui, prihvatljivi i ogranieni u vremenu. Planiranje i postavljanje ciljeva omoguuju vam odravanje kontrole nad uenjem. Postaje vam jasno to ste do sada napravili i to jo morate napraviti. Time postiete da uvijek imate dovoljno vremena za rjeavanje problema na koje ete eventualno naii.

Samopromatranje Samopromatranje se odnosi na promatranje vlastitog ponaanja prilikom ostvarivanja ciljeva, odnosno na provjeravanje izvrenosti ciljeva. Bez promatranja vlastitog ponaanja, planiranje i postavljanje ciljeva ne bi imalo smisla. Ako ste razradili plan i postavili ciljeve, tada trebate utvrditi to ste od toga ostvarili.

Pripremila: Dina verko