itanje i kako ga zavoljeti

Autor: Ana Plazoni prof., 15.12.2008 Preuzeto sa: www.skole.hr

Mnogo ljudi itanje smatra jednostavnom, pasivnom aktivnou koja ukljuuje linearno itanje rijei i postepeno usvajanje njihovog znaenja.

Ba suprotno, itanje je vrlo sloen proces koji od itatelja zahtijeva visoki stupanj aktivnog sudjelovanja te ukljuuje mnoge kompleksne vjetine. Uz pisanje i raunanje predstavlja osnovu procesa kolskog uenja. Prije pojave televizije i kompjutera itanje je smatrano najpopularnijom aktivnosti u kojoj su ljudi uivali u svoje slobodno vrijeme.

Istraivanja su pokazala da djeca i adolescenti koja uivaju u itanju imaju razvijenije kreativne sposobnosti te postiu bolje rezultate u koli i tijekom studiranja. Openito se smatra da itanje znaajno doprinosi intelektualnom i mentalnom razvoju djece te da utjee na razvoj sposobnosti koncentracije. Od predkolske dobi pa do treeg razreda, djeja vjetina itanja skokovito raste. U procesu uenja itanja, poevi od rane dobi, najvaniju ulogu igraju djetetovi roditelji. Dijete koje tek poinje uiti itati dobiva mnogo vie informacija o knjizi kroz njeno sluanje nego kroz proces samostalnog itanja. Djetetov vokabular i vjetina itanja se bre i kvalitetnije razvija kroz proces sluanja itanja, razumijevanja i raspravljanja o znaenju pojedinih rijei. Osim samog procesa uenja itanja, itanje na glas potie osjeaj bliskosti izmeu djeteta i roditelja.

Kako tee razvoj vjetine itanja od predkolske dobi do niih razreda osnovne kole? Otprilike ovako:

Vrti. Djeca predkolske dobi su na pragu toga da postanu pravi itai. Najee itaju prie tako da promatraju slike i pritom se oslanjaju na svoje pamenje. Pred polazak u kolu, dosta djece ve zna veinu slova i kako ona zvue, a neka djeca ve znaju proitati i napisati neke kratke, jednostavne rijei.

Prvi razred. Tijekom prvog razreda O, veina djece naui prepoznavati tampane rijei. Prepoznaju rijei po zvuku, veinu ih znaju prepoznati po izgledu, te poznaju njihovo znaenje. Na kraju prvog razreda, veliki broj prvaia moe samostalno itati kratke, jednostavne knjige. Drugi i trei razred. Do kraja treeg razreda bi djeca trebala moi samostalno itati, koristiti knjige kako bi istraivali nove rijei, izraajnije itati na glas, te uivati u njima dragima vrstama knjiga i piscima. To je takoer doba kad se moe uoiti zaostaje li dijete u razvoju vjetine itanja i ima li nekih potekoa u samom procesu itanja.

Kako itanje pribliiti djetetu?

Kako dijete postaje samostalnije i sigurnije u itanju, bitno je upuivati ga razliite vrste knjiga. U odabiru knjiga za itanje svakako je najbolje posluati interese i elje djeteta za pojedine teme. Djeca esto vole biografije poznatih ljudi, romane fantazije ili naune fantastike, knjige misterija, knjige o drugoj djeci koja se suoavaju s raznim preprekama ... izbor je ogroman! Upoznajte dijete sa svojim najdraim knjigama i razgovarajte s njim zato ih toliko volite. Djeca najbolje ue putem roditeljskog modela, stoga pokaite koliko vi uivate u itanju. Ukoliko dijete voli kad mu itate na glas, preporuljivo je koristiti dvije vrste knjiga: one koje dijete moe samostalno itati i one koje su iznad njegovog trenutnog nivoa itanja. Takva kombinacija omoguuje djetetovo samostalno itanje ali i sluanje onih knjiga koje su mu trenutno preteke za itanje ali mu pruaju priliku uivanja u sloenijim priama i uenje novih, nepoznatih rijei. Kod takvih tekih knjiga, mlaa djeca mogu promatrati ilustracije i postavljati pitanja dok vi itate na glas. Ne ograniavajte se samo na itanje knjiga. Djeca takoer uivaju u itanju djejih asopisa, razglednica koje su vam poslali dragi ljudi, novina, Interneta, stripova, u gledanju foto-albuma ili sluanje audio-knjiga. Razgovarajte s djetetom o knjigama koje samostalno ita, bilo da se radi o knjigama za lektiru ili onima za koje znate da bi djetetu mogle biti privlane. Pronaite barem pola sata dnevno za zajedniko itanje sa svojim djetetom. Ponudite djetetu da mu itate iz neke knjige ili mu predloite da ono vama ita iz svog omiljenog asopisa. Neka zajedniko itanje postane vaa navika. Ipak, svakako djetetu ostavite i vrijeme u kojem e samostalno itati i pisati. Dodirivanje i igranje s knjigama od djetetove najranije dobi predstavlja vaan nain poticanja uspostavljanja emocionalnog odnosa djeteta s knjigama. Drite knjige zajedno s igrakama, i time djetetu olakajte njihovo istraivanje. Kako dijete raste, drite knjige i asopise primjerene njegovoj dobi na policama ili u koarama koje lako moe dosegnuti. Takva mjesta odravajte urednima i 2

djetetu privlanima. Uredite udoban kutak za itanje, te njeno potiite dijete da ga koristi. Mijenjajte materijale ponuene u takvom kutku, dodajte knjige vezane uz pojedina godinja doba, razliite asopise, stavite knjige vezane uz neko podruje djetetovog interesa ili uz ono to trenutno ui u koli. Ukrasite kutak crteima i drugim rukotvorinama vaeg djeteta. Usmjeravanje djeteta prema uitku itanja ne mora biti skup sport. Koristite usluge knjinica, posjeujte antikvarijate ili druga mjesta na kojima se prodaju (ili poklanjaju) rabljene knjige, mijenjajte knjige s drugim roditeljima.

to kad itanje ne tee tako glatko?

Za veliki broj djece, proces usvajanja itanja i sama italaka aktivnost ne teku tako glatko. Neka djeca imaju realnih potekoa u usvajanju vjetine itanja, dok druga jednostavno jo nisu shvatila kako itanje moe biti zabavno.

Svaka vrsta literature bili to stripovi, asopisi, natpisi na proizvodima ili prave knjige, mogu djecu motivirati na itanje. Ne brinite ukoliko vam se takvi tekstovi ne ine dovoljno ozbiljnima, jer stvaraju dobru podlogu razvoju djetetovog vokabulara te pokazuju kako knjige mogu biti vizualno privlane. Kada djetetu postane ugodno itati, moete poticati izbor drugaije vrste literature. Bitno je da se dijete navue na sam proces itanja. Mnoga djeca imaju naviku iznova itati iste knjige. Kroz takvo ponavljanje ovladavaju odabranim tekstom, te stjeu sigurnost i lakou u itanju. Svako novo itanje knjige moe im dodatno pomoi u razumijevanju proitanog teksta, a pozitivno iskustvo itanja moe im dati inspiraciju za itanje neke nove knjige. itanjem na glas doprinosite razvoju djetetovog vokabulara, vlastitim primjerom pokazujete koliko volite itati (zabave radi!), te pomaete djetetu da povee glasove sa slovima. itanje na glas nije aktivnost koju treba zavriti kad dijete postane starije; dapae, predstavlja vae zajedniki provedeno vrijeme, a utjeha koju prua glas roditelja i nepodijeljena panja koju tada uiva je neto to dijete nikad ne preraste. Omoguite djetetu svakodnevne prilike za ugodno itanje. Piite mu poruke i ostavljajte ih na hladnjaku, u depovima, na jastuku, blizu igraaka ... Zamolite rodbinu i prijatelje da vam alju pisma, e-mailove i razglednice. Koristite magnetie za hladnjak u obliku slova ili rijei; to esto djeci zna dati poticaj da spontano ponu slagati rijei, reenice ili ak cijele prie. Igrajte se igara koje potiu jaanje verbalnih sposobnosti ili npr. igru kategorija, gdje osoba izabere neku kategoriju

(npr. ivotinje) a svi ostali moraju nabrojiti imena ivotinja koja zapoinju odreenim slovom. Djeca takoer na putu vole itati imena gradova, restorana, raznih natpisa ... Ukoliko ste zabrinuti zbog sposobnosti itanja vaeg djeteta ili nedostatka njegove volje za tu aktivnost, ne oklijevajte u traenju pomoi. Za savjet pitajte djetetovu uiteljicu, kolske strune suradnike (psihologa, defektologa/logopeda, pedagoga) ili lijenika kolske medicine. Ukoliko i oni dijele vau zabrinutost, moi e vam dati korisne savjete ili predloiti upuivanje djeteta na daljnju obradu.