Ivo Pranjkovi

Hrvatski jezik i biblijski stil

Stranica 1 od 5 U vrlo velikom broju svjetskih jezika i u procesima njihove standardizacije, pa onda naravno i u kulturama naroda koji su se tim jezicima sluili ili se slue i danas Biblija je odi rala presudno vanu ulo u, i to na razli!ite na!ine i na razli!itim razinama" Biblija je naime prevedena na oko 1#$$ razli!itih jezika svijeta %usp" Botica 1&&5 '1(, )to predstavlja otovo polovicu svih svjetskih jezika %ako se operira s brojem od oko *$$$ jezika na svijetu(" +1, U mno ima od tih jezika povelik je dio leksi!ko a -onda dobio posebne biblijske konotacije i posebne simboli!ke vrijednosti" Sjetimo se samo kakve su sve konotativne vrijednosti pod biblijskim utjecajem dobile i mno e svakodnevne, posve obi!ne rije!i kao )to su golubica, grm, jabuka, koveg, kri, kruh, laa, ljubav, maslina, mrea, muka, pastir, potop, riba, smokva, vino, vrt, zdenac, zmija i sl" .aravno, biblijsko a je podrijetla i cijeli niz specijalnih termina i/ili simbola, odnosno vlastitih imena tipa apokalipsa, Baraba, Betanija, Bezgreno zaee, crkva, istilite, aneo, avao, goruiino zrno, (istoni) grijeh, hodoae, hram, izgubljeni sin, aganjac, ahve, ob, uda, udita, !alvarija, !rist, krini put, krtenje, !ula babilonska, eruzalem, "uci#er, mana, $esija, $etuzalem, misa, %azaret, obeana zemlja, pakao, &asha, &jesma nad pjesmama, &oncije &ilat, &osljednja veera, prorok, psalam, raj, 'alamon, 'amson, 'pasitelj, sveenik, tamjan, (oma (nevjerni), )skrs, *eliki petak, zlatno tele, rtva itd" 0rlo su tako1er brojni nazivi, u pravilu sa snanim simboli!kim nabojem, koji dolaze u antonimnim parovima, npr" 2dam i 3va, an1eo i 1avao %vra (, 4avid i 5olijat, 5o i 6a o , istok i zapad, 7ajin i 2bel, nebo i zemlja, Sodoma i 5omora, svjetlo i tama itd" %usp" Botica 1&&58 '$9'1(" U hrvatskome jeziku, i na mor-olo)koj, i na sintakti!koj, i na leksi!koj, odnosno -razeolo)koj razini, ima velik broj pojavnosti %oblika, rije!i, skupova rije!i i razli!itih dru ih ustaljenih ili neustaljenih konstrukcija( koje su, vi)e ili manje, obiljeene kao osebujnosti biblijsko a stila" :adatak je ovo a prilo a da ukratko upozori bar na neke od njih te da im poku)a odrediti mjesto i u onome )to se obi!ava nazivati biblijskim stilom i u hrvatskome jeziku u cjelinu, posebice s obzirom na nje ovo -unkcionalnostilsko raslojavanje, )to je i tema na)e a ovo odi)nje jezikoslovno bloka" .a mor-olo)koj, odnosno mor-osintakti!koj razini danas se kao prili!no izrazit biblizam %ali i openito kao arhaizam( osjea obilatija poraba aorista i imper-ekta, koja je uo!ljivo obiljeje prijevoda biblijskih tekstova, i to ne samo onih starijih ne o i najnovijih" 4a je to doista tako, bit e posve o!ito ve iz ovih triju primjera" Prvi je iz 7nji e Postanka8 Izgiboe sva bia to se po zemlji kreu+ ptice, stoka, zvijeri, svi gmizavci i svi ljudi, 've to u svojim nosnicama imae dah ivota - sve to bijae na kopnu - izgibe, Istrijebi se svako bie s povrja zemaljskog+ ovjek, ivotinje, gmizavci i ptice nebeske, sve se izbrisa sa zemlje, 'amo %oa ostade i oni to bijahu s njim u korablji, 'totinu i pedeset dana vladahu vode zemljom %Post ;, '19'#(" .rugi je primjer iz &salama+ &ogani me okruie+ / imenom ih ahvinim unitih, / Opkolie me odasvud+ / imenom ih ahvinim unitih, / Opkolie me poput pela, / ubod im ee kao trnje zapaljeno+ / imenom ih ahvinim unitih, / Gurahu me, gurahu, da me obore, /

ali mi ahve pomoe %Ps 11<, 1$91*(" I napokon, obilata poraba aorista i imper-ekta svojstvena je ne samo Starome ne o i .ovome zavjetu" =o e nedvojbeno potvrditi ovaj %trei( primjer iz 6atejeva evan1elja8 0ni, sasluavi kralja, pooe, 1 gle2 3vijezda koju vidjee na njezinu izlasku ila je pred njima dok se ne zaustavi nad mjestom gdje bjee dijete, !ad ugledae zvijezdu, magi se vrlo obradovae, Uoe u kuu i naoe dijete s $arijom, majkom njegovom4 padoe niice i poklonie mu se, 3atim otvorie riznice svoje te ga obdarie zlatom, tamjanom i smirnom, &oslije toga, u snu primie uputu od Boga da se ne vraaju k 5erodu, i vratie se drugim putem u svoju zemlju %6t ', &91'(" .e)to sli!no mo lo bi se rei i za obilatu porabu imperativa, posebno u stihovanim dijelovima Biblije, dje je taj modus jedno od sredstava za stvaranje speci-i!no a uznosito ozra!ja tipi!no a za brojne tekstove Staro a zavjeta" :a ilustraciju e %opet( dostajati tri primjera, prvi iz Psalama, dru i iz Pjesme nad pjesmama, a trei iz 7nji a 6udrosti8 (6) Ustani, ahve, u svom gnjevu, / digni se na bijes tlaitelja mojih, / Probudi se2 'ud mi sazovi2/ Neka te okrui skuptina narodna, / nad njom sjedni visoko2 / 0 ahve, dosudi mi pravo po pravosti mojoj / i po nevinosti koja je u meni, / Dokraj i bezakonje zlotvora, pravedna podigni, / pravedni Boe koji pronie srca i bubrege %Ps ;, ;91$(> (7) Ustani, sjevernjae, / duni, juni vjetre, / duni nad vrtom mojim, / neka poteku njegovi mirisi, / Neka dragi moj doe u vrt svoj, / neka jede najbolje plodove u njemu %Pj #, 1?(> (8) !ujte, dakle, kraljevi, / i urazumite se2 / Pou ite se, vladari zemalja / dalekih2 / Posluajte, vi koji upravljate / mnotvima / i koji se hvastate silom svojih / naroda2 / 9ospod je onaj koji vam je mo podario %6udr ?, 19*(" 4akako, obilatije porabe imperativa ima mjestimice i u proznim dijelovima Biblije, posebice u 7njizi Postanka, npr" I bla oslovi ih Bo i re!e im8 @Plodite se i mnoite i napunite zemlju, i sebi je podloite2 "ladajte ribama u moru i pticama u zraku i svim ivim stvorovima to puze po zemlji2: %Post 1, '<(" Biblijskim je tekstovima svojstven i nije!ni imperativ kojim se ozna!uje zabrana, posebice nije!ni imperativ od svr)enih la ola"+', =akav imperativ obilato je zastupljen npr" u .eset Bojih zapovijedi, usp" Ne ubij# Ne sagrijei bludno, Ne ukradi, Ne re$i lana svjedoanstva na blinjega svoga i sl" .ekim biblijskim tekstovima, posebice pojedinim molitvama, svojstveni su i arhai!ni oblici imperativa, posebno imperativa tree a lica jednine, koji u takvim tekstovima ni danas nije analiti!ki, @opisniA %ne tvori se uz pomo poticajne !estice neka(, kao )to je ina!e isklju!ivo slu!aj u suvremenom jeziku %usp" neka doe kraljevstvo tvoje(, ne o se tvori sinteti!ki" =aj oblik imperativa za tree lice jednine jednak je naime imperativu dru o a lica jednine" Posebno su u tom smislu karakteristi!ni dijelovi u najrazli!itijim bo oslunim pri odama naj!e)e i najvanije kr)anske molitve B C!ena)a,+*, usp" sveti se ime tvoje, doi kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja" 7ad je rije! o porabi i zna!enjima prijedlo a, moe se ovoriti o cijelom nizu danas manje ili vi)e izrazito obiljeenih %arhai!nih( poraba tih rije!i koje su %porabe( osjeaju B s manje ili vi)e utemeljenja B kao osobitosti biblijsko a stila" =akva je npr" poraba prijedlo a od u dijelnom %partitivnom( zna!enju %u suvremenom se jeziku u tom zna!enju otovo isklju!ivo upotrebljava besprijedloni enitiv(" =ako npr" u prispodobi o mudrim i ludim djevicama !itamo8 (ada ustadoe sve djevice i opremie svoje svjetiljke, "ude, pak, rekoe mudrima+ ;.ajte nam od svog ulja, jer nam se svjetiljke trnu: %6t '5, ;9<(" Sli!no je i s primjerima tipa (ko pije od ove vode, opet e oednjeti i sl" %usp" Pranjkovi '$$18 '5("

U ne)to manjoj mjeri biblizmom se moe smatrati poraba prijedlo a od uz la ole, ali %rje1e( i uz dru e rije!i, posebno imenice, koje ozna!uju ovorenje, mi)ljenje, osjeanje, percipiranje i sl" =akva se poraba naime razvila pod izravnim utjecajem sintakse talijansko a jezika i svojstvena je starijim prijevodima biblijskih tekstova ili uope tekstova s kr)anskom tematikom %litur ijskih, teolo)kih, katekizamskih i dr"(, npr" govoriti od ljubavi# $arija od koje piva zarunik nebeski, odluka od osvete i sl" %op)irnije o tome usp" Pranjkovi '$$$a8 ;<(" U biblijskim tekstovima, posebno starijim, !esta je i poraba prijedlo a od u posvojnome i/ili speci-i!nome objasnidbenom zna!enju, kakvo je u suvremenom jeziku u me1uvremenu postalo posve neobi!no, odnosno izrazito obiljeeno kao zastarjelo, pa i kao obiljeje biblijsko a stila, npr" poglavar od <udija, vojvoda od puka, kraljevstvo od =panje, red od pustinjaka, obiljeja od kuge, sakramenat od krizme, metar od novica, zavjet od posluha, prednjaci od raje itd" %Pranjkovi '$$$8 **, 55, 1$* i passim(" Svojevrsnim biblizmom u )irem smislu %jer nije svojstven biblijskim, ne o prije sve a litur ijskim tekstovima i/ili tekstovima, primjerice, raznih molitvenika( moe se smatrati i poraba prijedlo a pod %s instrumentalom( kojim se izraava istodobnost la olske radnje s radnjom ozna!enom prijedlono9padenim izrazom"+#, =akva je poraba posebno svojstvena izri!aju pod (svetom) misom %usp" Di)ner '$$18 '**(, npr" &od svetom misom ne razgovara se" Sli!ne je provenijencije, ali razli!ito a zna!enja, poraba to a prijedlo a %tako1er s instrumentalom( u prijedlono9padenim izrazima tipa pod prilikama kruha, pod oblijem kruha i vina i sl" %usp" Di)ner '$$18 '*#(" U takvim primjerima rije! je o vrlo sloenom, apstraktnom zna!enju kojemu su svojstvene nijanse na!ina, zamjene %supstitutivnosti( i usporedbe, usp" &riestili su se (tijelom i krvlju 1susa !rista) pod prilikama kruha i vina" Usporedivi su s takvim konstrukcijama i prijedlono9padeni izrazi s prijedlo om na i akuzativom, npr" &remilostivi Boe, tebi na hvalu i slavu prinosimo ovu rtvu, u kojima je rije! o zna!enju namjene %molitve se )alju Bo u, a namijenjene su nje ovoj hvali i slavi(" 4a je doista tako, vidi se po tome )to je prijedlo na u takvim konstrukcijama zamjenjiv prijedlo om za, usp" (ebi za hvalu i slavu prinosimo ovu rtvu i sl" %usp" tako1er Di)ner '$$18 '#?9'#;(" 7ao svojevrsni biblizam, odnosno arhaizam i/ili osobitost starijih biblijskih tekstova obiljeena je i poraba posve zastarjelo a prijedlo a ob %koji se u suvremenom jeziku kao samostalan prijedlo vi)e uope ne pojavljuje u tom obliku(+5,u prostornome %mjesnome( zna!enju u izri!ajima tipa 'jedi ob desnu Boga 0ca i sl" %usp" Di)ner '$$18 1&<91&&(" Biblizmom, svojstvenim tako1er ponajprije starijim biblijskim tekstovima, moe se smatrati i pojava da se oblici zamjenica i %zamjeni!kih( pridjeva upotrebljavaju u mnoini srednje a roda %kao u latinskom jeziku(, umjesto u jednini %kako je isklju!ivo u suvremenom jeziku(, npr" 0stavivi ova zazvao sam vas na !alvariju, 1spunjaju svaka koja im zapovidaju likari duhovni, (raite koja su gori na nebesima, %vaka na nebu i na zemlji stvorena jesu po 'inu Bojemu, ) njemu se doasta vide kako sadanja i proasta itd" %usp" Pranjkovi '$$$a8 <'(" Posebnim tipom biblizma na sintakti!koj razini mo u se smatrati brojne apsolutne konstrukcije koje su se u biblijskim i/ili uope u nabonim tekstovima, posebice opet starijima, uobi!ajile pod manjim ili veim utjecajem sintakti!ko a ustrojstva latinsko a jezika, u kojem su takve konstrukcije izrazito brojne" =o osobito vrijedi za speci-i!an tip

akuzativa s in-initivom uvedena la olom (u)initi, koji je u starijim tekstovima %ne samo biblijskima( izrazito !est, npr" !ini ga isi&i sikirom, 'rodove i brodare ini ognjem sae&i, !ini im glave odsi&i (usp, &ranjkovi 7>>>+ 8>?86), !inismo ga obloiti kadi#om, !ini ga svezana do mraka drati, !ini zaklati janje (nav, dj,, @8?@A), Njegove drugove u ini pustiti, !inio bi topove pu$ati %nav" dj", 1$5( i sl" 6e1u vrlo karakteristi!nim i uo!ljivim osobinama biblijsko a stila hrvatsko a jezika isti!e se tzv" biblijsko i, tj" vezni!ko ili, znatno !e)e, isticajno i %intenzi-ikator( u polisindetskim %koordiniranim( konstrukcijama ili na po!ecima kontekstualno uklju!enih re!enica %tj" na razini teksta(" =akvo i osobito je svojstveno samom po!etku Biblije, tj" samom po!etku 7nji e Postanka, npr" I ree Bog+ ;%eka bude svjetlost2: I bi svjetlost, I vidje Bog da je svjetlost dobra4 i rastavi Bog svjetlost od tame, 'vjetlost prozva Bog dan, a tamu prozva no, (ako bude veer, pa jutro - dan prvi, I ree Bog+ ;%eka bude svod posred voda da dijeli vode od voda2: I bi tako, Bog naini svod, i vode pod svodom odijeli od voda nad svodom, B svod prozva Bog nebo, (ako bude veer, pa jutro - dan drugi, I ree Bog+ ;*ode pod nebom neka se skupe na jedno mjesto, i neka se pokae kopno2: I bi tako, !opno prozva Bog zemlja, a skupljene vode mora, I vidje Bog da je dobro %Post 1, *9&( itd" =akvo biblijsko i nalazimo naravno i u dru im biblijskim knji ama, npr" u 7njizi 6udrosti8 've je prolo kao sjena / i kao kratkotrajan glas, / I kao laa koja sijee uzburkano / more, / i traga joj nema kuda proe / niti brazde hrptici njezinoj / u valovima4 / ili kao ptica to zrakom proleti / i ne ostavi traga prolazu svojem+ / iba lagani uzduh udarcima / svojih pera, / i rasijeca ga uza snaan #ijuk, / i prodire zamasima svojih krila %6udr 5, &911(" Sli!nih primjera ima i u knjizi 6udre izreke, npr" ahve je mudrou utemeljio zemlju / i umom utvrdio nebesa4 / njegovim su se znanjem otvorili / bezdani / i oblaci osuli rosom, / 'ine moj, ne gubi to iz oiju, / sauvaj razbor i oprez, / I bit e ivot tvoj dui / i ures vratu tvome, / Bez straha e tada kroiti svojim / putem, / i noga ti se nee spoticati, / !ad legne, nee se plaiti, / i kad zaspi, slatko e snivati %Izr, *, 1&9'#(" +?, Biblijsko i relativno je !esto i u suvremenim beletristi!kim tekstovima" .alazimo a, primjerice, i u 7iklopu Danka 6arinkovia, usp" I zagrli 'amson dva stupa srednja, na kojima stajae kua, i nasloni se na njih, na jedan desnom a na drugi lijevom rukom svojom, pa onda ree 'amson+ neka umrem s Cilistejima, I nalee jako, i pade na knezove i na sav narod koji bjee u njoj4 i bi mrtvijeh koje pobi umirui i onijeh koje pobi za ivota svojega" 4a 6arinkovi u citiranome ulomku svjesno opona)a biblijski stil, vidi se i po porabi aorista i imper-ekta %zagrli, stajae, nasloni, ree, nalee, pade, bjee, bi, pobi(, po postpozicioniranju sro!no a atributa u atributnim spojevima rije!i %usp" dva stupa srednja, lijevom rukom svojom# za ivota svojega(, a i po porabi zastarjelih pridjevskih oblika enitiva mnoine %mrtvijeh, onijeh(, usp" Sili 1&&;8 *?59*??" =ome tipi!nom biblijskom i donekle je sli!an i veznik i koji se javlja u nezavisnosloenim %sastavnim( re!enicama s uvjetnim %po odbenim( odnosom me1u sure!enicama %klauzama(" =akvim je sloenim re!enicama svojstveno tipizirano modalno9temporalno ustrojstvo" U prvoj sure!enici naime dolazi imperativ, a u dru oj -utur prvi %usp" Pranjkovi 1&<#8 ?&(, npr" !ucajte i otvorit e vam se, 1tite i dat e vam se, (raite i nai ete, .oite k meni svi koji ste umorni i optereeni, i ja u vas okrijepiti %6t 11, '<( itd" 7onstrukcije to a tipa relativno su !este i u knjievnim djelima, npr" !ucajte i otvorit e vam se, ha - ha - ha %Boi 1&?&8 *&&("

S obzirom na red rije!i posebno je obiljeena i vrlo -rekventna te kao osobitost biblijsko a stila hrvatsko a jezika tako1er izrazito prepoznatljiva postpozicija sro!no a atributa u nominalnim konstrukcijama %u prijevodima biblijskih tekstova ona se razvila bez sumnje i pod izravnim utjecajem latinsko a jezika, u kojemu je takav red rije!i primaran, usp" npr" lat" lingua latina, a ne latina lingua("+;,=akav red rije!i u pravilu stvara ozra!je posebne uznositosti, odnosno pateti!nosti, i ina!e svojestvenih mno im biblijskim tekstovima, posebno npr" psalmima, usp" *rati ma svoj na mjesto njegovo i sl" .avodim ovdje povei broj primjera od kojih su svi iz 7nji e Postanka8 vode potopne, za narataje budue, sinovi %oini, pod atorima =emovim, rijei iste, sinovi ovjeji, iz zemlje svoje, iz zaviaja i doma oinskog, vrt ahvin, zemlja egipatska, oi svoje (podigni), godine trinaeste, iz )ra !aldejskoga, Bog 'vesilni, od doma oeva, u domu Bbimelekovu, aneo ahvin, na obali morskoj, u zemlji kanaanskoj, kralj gerarski, smrt Bbrahamova, sine moj, bijes brata tvoga, ator Dahelin, Bog Bbrahamov, palica vladalaka, glava $aneova, pleme 1zraelovo itd" 7ao biblizam, iako u ne)to manjoj mjeri, obiljeen je i red rije!i u kojemu la ol dolazi na kraju re!enica ili sure!enica %posebno !esto na kraj re!enica i/ili sure!enica dolaze in-initivi(" Primjeri koje navodim tako1er su iz 7nji e Postanka8 ) oima Bojim zemlja se bila iskvarila( nepravdom se napunila, 1 kad je Bog vidio kako se zemlja iskvarila - ta svako se bie na zemlji izopa ilo - ree Bog +""", %Post ?, 11(> B ti e k ocima svojim u miru po&i, u sretnoj starosti bit &e sahranjen, 0ni e se ovamo vratiti za etvrtog narataja, jer mjera se zlodjela amorejskih jo nije navrila %Post 15, 1591?(> o ree Bog Bbrahamu+ ;(vojoj eni 'araji nije vie ime 'araja+ 'ara e joj ime biti, %ju u ja blagosloviti i od nje ti dati sina4 blagoslov u na nju izliti, te e se narodi od nje razviti4 kraljevi e narodima od nje pote&i: %Post 1;, 1591;(> I za imaela usliah te, Evo ga blagoslivljam+ rodnim u ga u initi i silno ga razmnoiti4 dvanaest e knezova od njega postati i u velik e narod izrasti %Post 1;, '$(> *idjeh Boga licem u lice, i na ivotu ostadoh %Post *', *1( itd" Biblijske je provenijencije i cijelo mno)tvo ustaljenih izraza i/ili -razema i u starijim biblijskim ili s Biblijom na bilo koji na!in izravnije povezanim tekstovima, a i u suvremenom jeziku" Posebno je u tom smislu karakteristi!an -razeolo izirani izri!aj u ono vrijeme %puno rje1e u to vrijeme, u onaj/taj as, u ono/to doba i sl"(, koji je izuzetno !est %posebno u tekstovima .ovo a zavjeta(, a koji predstavlja svojevrsnu otvarajuu -ormulu u biblijskom tipu pripovijedanja %usp" Di)ner '$$18 1;?(" .jime se ozna!uje %neodre1ena( vremenska kulisa, koja u re!eni!nim ustrojstvima ima slubu %vremenski nelokalizirane( prilone oznake vremena i koja je smje)tena na po!etke brojnih inkoativnih re!enica u biblijskim tekstovima,(" +<,npr" U ono vrijeme doe oua i istrijebi Bnakovce iz 9orja, iz 5ebrona, iz .ebira, iz Bnaba, iz svega gorja udina i iz svega gorja 1zraelova %E) 11, '1(> U to vrijeme ahve mi ree+ ;1sklei dvije kamene ploe kao i prijanje pa se popni k meni na brdo4 a napravi i drveni koveg %Pnz 1$, 1(> U ono vrijeme re!e Isus8 @Slavim te, C!e, 5ospodaru neba i zemlje, )to si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenimaA %6t 11, '5(> U ono vrijeme - jedne subote - poe 1sus kroz usjeve ($t 67, 6)4 U onaj se as pribliie uenici k 1susu i zapitae ga+ ;(ko je najvei u kraljevstvu nebeskomF: %6t 1<, 1(> U ono vrijeme, poslije te nevolje, ;sunce e pomrati, mjesec nee sjati, s neba e zvijezde padati i zvijea se nebeska uzdrmati: %6k 1*, '#9'5(> U ono vrijeme izie zapovijed cara Bugusta da se provede popis puanstva po svoj zemlji %Fk ', 1(> U taj as pristupie neki #arizeji te mu rekoe+ ;1zii i odlazi odavde, jer 5erod hoe da te ubije: %Fk 1*, *1(> U ono vrijeme kralj 5erod poe zlostavljati neke lanove Grkve %4j 1', 1( itd" Csim to a cijelo je mno)tvo -razema i u hrvatskom i u dru im %posebno europskim( jezicima o!ite biblijske %odnosno, u )irem smislu, judeo9kr)anske( provenijencije, npr" od Bdama do

Eve, stii na amen, dobar kao aneo, aneo uvar, star kao $etuzalem, dolina suza (suzna dolina), rtveno janje, baciti se kamenom (na koga), biti/objesiti kamen o (ijem) vratu, kamen na kamenu (npr, nee ostati), u Bdamovu (Evinu) kostimu, nositi svoj kri, raspeti na kri (koga), odvajati kukolj od penice (ita), !ula (kula) babilonska, kula bjelokosna, vratiti ma u korice, mana s neba, biti u devetom nebu, znati kao 0ena, odvesti pred oltar, posipati glavu pepelom, (o)prati ruke (kao &oncije &ilat), ii/slati od &oncija do &ilata, biti (kao) sveto ('veto) pismo, proi krini put, udin poljubac, prodati za 8> srebrenjaka, ptica nebeska (ptice nebeske), salamonsko rjeenje, ne biti (ba) svetac (svetica), praviti se svetac, skidati sve svece, nevjerni (oma, u (sve) vijeke vjekova, zabranjeno voe, bjeati kao vrag od tamjana, bojati se kao (crnoga) vraga, ispasti vragu iz torbe, (po)slati k vragu, isti vrag (avo, avao), (po)vui vraga za rep, vrag ne spava, obeana zemlja, u znoju lica svoga (jesti kruh svoj), oko za oko - zub za zub, zvijezda vodilja itd" itd" %usp" npr" 6enac, Gink92rsovski, 0enturin8 '$$*( .a leksi!koj razini silno je mno)tvo rije!i koje barem jednim od svojih zna!enja izravno asociraju na biblijske %odnosno kr)anske, crkvene, vjerske i sl"( sadraje" 6e1u rije!ima slavensko a podrijetla mo u se npr" navesti sljedee takve rije!i %samo pod slovima B do 7(8 Badnjak, blagdan, blagoslov, Blagovijest, blaeni, bogohulan, Bogojavljenje, bogoslov, bogotovlje, Braanevo ((ijelovo), bratovtina, Gvjetnica, asoslov, istilite, udoree, devetnica, .oae, .uhovi, duhovnik, dua, .uni dan, 9ospod, 9ospojina (*elika 9ospa), grijeh (grehota, grenik, grijeiti i sl,), ispovijed (ispovjednik), istobitan (s 0cem), aganjac, kajati se, klanjanje, klecati, kleati (klecalo), krepost, krivovjerje, kunja itd" %usp" Hetka 1&?5(" .aravno, vrlo je velik broj i rije!i latinsko a podrijetla" 3vo nekoliko takvih rije!i, i to samo pod slovom 78 kalendar, kale, kandilo, kantati, kapela, kapelan, kapitul, kaptol, kapucin, kapu, kardinal, karitas, karmine, karneval, kazula, kauza, klaustar, klauzura, koadjutor, kolar, kolekta, komemoracija, koncelebracija, koncil, kon#esija, kongregacija, konklava, konkordat, konsekracija, konsistorij %vijee kardinala(, kontemplacija, konvent %samostan(, konventualac, konvertit, konvikt, korizma (prema dies Huadragesima), korporal (;tjelesnik:), !redo (Gredo), kri (lat, cruI), krunica, kum (lat" compater), kurija, kustod, kvatre" .aravno, ima takvih rije!i podrijetlom i iz dru ih jezika, posebno iz r!ko a %npr" anatema, apologeti, apokalipsa, apokri#, apostol, arkaneo, askeza, Biblija, dekalog, demon, dogma, akon, avao, epi#anija, eshatologija, euharistija, evanelje, hereza, himan, idol, ikona, karizma, kateheza, katolik, klerik, !rist (5ristos), liturgija, mistika, monoteizam, parabola (prispodoba), patrijarh, prozelit, psalam, shizma, sinagoga, stigma, 'tjepan, talent, teologija, tijara i sl,), ali i iz njemakoga (npr, #anik, oberica, luteran, post, riznica i sl"(, iz orijentalnih jezika %npr" dumanin, sanduk i sl"(, pa !ak i iz ma1arsko a jezika, npr" kip ili kralije, odnosno kralu i sl" %usp" Hetka 1&#$, 1&?#(" Cvo kratko podsjeanje na jezi!ne pojavnosti koje se mo u smatrati osobitostima biblijsko a stila hrvatsko a jezika nedvosmisleno upozorava na to kako su biblijski, odnosno openito judeo9kr)anski tekstovi snano obiljeili ne samo leksik %i onaj slavensko a podrijetla i onaj posu1eni, posebice onaj posu1eni iz klasi!nih jezika( ne o da su ostavili duboke tra ove i na mor-osintakti!koj strukturi hrvatsko a jezika" 4osada smo naalost takve, ne samo za hrvatsko jezikoslovlje ne o i za cjelokupnu hrvatsku kulturu izvanredno zanimljive i vane pojavnosti oskudno opisali, dijelom svakako i zato )to nam je %unutra)nja( povijest jezika jo) uvijek na niskim ranama" .adam se da e i ovaj prilo biti poticaj da se takvo stanje )to je mo ue prije promijene nabolje"