Richard Hohday

RICHARD HOBDAY
LJEKOVITO SUNCE
svjetlost i zdravlje u 21.
S engleskog prevela
Alenka
t\OfM
'/111111i l1 '0 I
SADRAJ
'l , 1\ l 1VI\ 1. 1, ,-11: 11 7
ll I' I c \ ) ll 1' I )N ' f\ A ............... ..... ........... ............................ ....... ............................ 13
l \ ) I l 25
I , ' l' l.JHl ,O I lJM NA SUNCU ... .... .. .. ... .. .. ... .. .. 33
V r I 'A 1\1 1 N I> l 'I. IM A V J 'I' A M l NA D cc . . ..... ...... ... . ... .... . 34
111 lllt IJl'NI fJ A fl JI I NSllll t CJJ ENCIJA? . .. .. .. .. .. . 36
t lNC : ll.VA VJWl' l, <>11'1\ 1,01,ESTEROLIVITAMIN D . . .. ..39
I VI\ l

I 11' 11' I( OE .... .. .. .. . . .... .. . 4 1

I 11 ' 11 'I t ) ( ' I , J\ ' I N' i A 49
I 11 J U I '-1 1 J /\ I ( LAD ZA . .. .. .. .... .... .. 54
\ f 11' 1' 1,0S' l' U '.lATVORENOM PROSTORU . . ..... . 58
1 ll 111' I J\ I Nit: OZONA I .. ........ .... ........... ....... .. ..63
llt!t I V1\ .":V.JE' f'f ,OST I SIVE MRENE (KATARAKTE) .. . .. . .. 64
I J\ t I \ )''4 Jt 66
ll 1 11 n 1 VA '/..A ZATITU OD SUNCA I SUNCE .. .. .. . .. ... .. . 69
SVJETLOST, SLOBODNI RADIKALI I VITAMINI... .. 73
\. 1, A J<O SVJETLOST MOE
<>l. llll ,JNH ZDRAVSTVENE PROBLEME .... ...... . ... . .... . 77
I \ ( >1, 1 l>HFI C!)ENCIJA VITAMINA D ... .... 78
SV.JE' l' LOST 1 KRHKE KOSTI . .. . .. .. .81
'l' lll A EPIDEMlJA((...... .. 82
RAHITIS I OSTEOMALACIJA - BOLESTI TAME" . . .. . .... .. 85
TUBERKULOZA I SUNCE .. ........................................................................... 86
))
V (( 89
KIRURSKA TUBERKULOZA .................... ............. ................................... .
SVJETLOST I PREVENCIJA RAKA.. ...... . .. .. 90
RAK DEBELOG CRIJEVA I SUNCE .. . . ..... . .. . . .. ... .. 94
RAK DOJKE I SUNCE .. ............. ..................................................................... 96
RAK PROST ATE I SUNCE .......... . .. . .... .... .. . . .. .. . .. 99
RAK JAJNIKA I SUNCE . ... ... .. . ...... .. ... . .. ......... .. ... . 99
TERAPIJA I RAK ... .. .... .. ... .100
SVJETLOST I SRCE ... . .. . . . .... .. .... .. ...... .. .... 102
SVJETLOST I DIJABETES .. . .. .. .. .. .......... . 103
MULTIPLA SKLEROZA ........... ...... .............................................................. 104
SVJETLOST I KARIJES . . .. . . ... . ...... .. .106
PSORIJAZA ........................................ ...................... ...................... ................ I 06
4. SVJETLOST: LIJEK ZA BOLESTI PROLOSTI,
SADANJOSTI I . . .. .. .. . .. ... .. .. . 109
ZARAZNIH BOLESTI NA OTVORENOM ..... ... ... . .. .113
NA OTVORENOM I TUBERKULOZA. ... . .. .. .. 114
TERAPIJA U SVIJETU. .. . 117
PONOVNO SVJETLOSTI KAO LIJEKA . .. .. .118
SVJETLOST I VELIKE BOGINJE ....... . . .. ...... . ..... 120
RATNE RANE, SVJETLOST I BORAVAK
NA OTVORENOM ........................................................... .... ......................... 123
DOKTOR OSKAR BERNHARD (1861. - 1939.):
'
ISCJELITELJ R.ANA ................................................................................ ..... 124
BERNHARDOVA HELIOTERAPIJA RATNIH RANA .. .. . .. ..... . 126
; ((
DOKTOR AUGUSTE ROLLIER, VISOKI SVECENIK
TERAPIJE .. .. ....... ... ..127
)) ROLLI EROVA METODA" U ZDRAVSTVENE SVRHE . .133
NAJUOLJI ISKORITAVANJA SVJ ETLOSTI..136
SVIJ ETLOST 1 KUPANJ E U MORU. .. . .. .137
'I Al >A 1 l lAN/\ S .... . .......... _, .... , . ... . . ................... .... . .......... ............................... 139
5. KAKO SE SIGURNO . ...... .. .. ...... ...... .. .... ...... 141
VJTAMTN D - ZDRAVLJE I PROCES STARENJA ... .. . ....143
1)08A DANA I DODA GODINE......144
S<> l. A ll 'N' f l( ALEN 'l) AR .. .. . .. .. .. .. .. ... .. .... 145
ZHMt .JOP ISNA IRI NA l NADMORSKA VISINA...146
'/,At ; A I > li. N ./ H Z Jt A r\ /\. . .. . . .. . . . . . . . 148
V I\ t > l.1 l :, , . , , . . ... . . ... ..... . 149
. ............................. .
J\f\ llllJI N 1'1\ 1. NA 'l'HMPlLRATURA .. . ....-...150
l' ll ll llll AIJA I :: t lNt l H. ... ... ..... ... ... 150
l't 1\'1 Z Nl I ' M I .... .....: 152

I HAI' l{()'./,H .. .. .. ...... .. 154

I \I \' l i l' IU llll ANU l '/,A llRATI? .. . .. ..... .. .. 157
11 IH 1\ ti 11 J lt' l ' l 1,J 1\ Ji I SOLARIJI ... . .. ...........160
J, l ' Vo tn N l 'Ht>S' l 'Olt , OTVOREN PROSTOR ...163
f\ I I 1'1 I I I I I\ I N r 1\ I ' , . . 174
........ .................. .
111 \ I r I 11 111\ N.J JM ZATVORENIM PROSTORIMA ...177
llN I " \' r ' l' l .< >S'r NA OTVORENOM.. .. ... 178
{, llN< ' ll.VA SVJETLOST I Z DRAVLJE U 21.
'llN<:l'VA I STANOVNITVO KOJE STARI. .. ...189
<H I llOM HNJll OZONA 1 SREDSTVA ZA ZATITU OD SUNCA. .. 194
HAr>H, HAK'f .EIUJE I SVJETLOST ... .. 196
1, V1>Jl 1. .. .. .. .... ... .. . . . . .. ...199
1' IVO .......... ... .. . .. 225
)
I\ A 'l, A Lt > .. ... .. .. 227
............................. ....... ............ .
ZAHVALE
Tema svjetlosti i zdravlja zahtijeva viedisciplinarni pristup.
Shodno tomu, a kako bih nadopunio medicinske stavove,
zatraio sa1n miljenje inenjera, arhitekata, dizajnera i za
tradicionalnu medicinu. Savjet sam zatraio i od svoje agentice Caroline
Davidson iz Knjievne agencije Caroline Davidson, bez entuzijazma
i ova knjiga ne bi ugledala svjetlo dana. Raspravama koje smo
vodili o radijskim i televizijskim dokumentarcima o suncu i ljudskome
zdravlju velik doprinos dao je i Martin Weitz iz bristolske Focus
Productions.
Ideje i prijedlozi na stranicama koje slijede predstavljaju miljenja au-
tora, ali ne nuno i koji su s njim vrlo ljubazno podijelili svoje
aspekata predmetne materije. Iznimno sam zahvalan:
Alexu Attewellu, kustosu Muzeja Florence Nightingale; doktoru S. S.
Bakhshi, savjetniku za zarazne bolesti pri Zdravstvenoj agenciji grada
Birminghama; doktoru Johnu Casonu iz londonske bolnice King's Col-
lege; doktoru Damienu Downingu iz tvrtke Nutrition Associates (York);
doktoru D. S. Grimesu, s Katedre za medicinu i biokemiju pri bolnici
Royal Infirmary and Park u Blackburnu; profesoru].). Hardin-
gu iz Nuffieldova laboratorija za oftalmologiju pri Oxford;
pokojnom gospodinu A. J. Howrieju iz arhitektonske tvrtke Osborne
Partnership (Ledbury); doktoru C. D. D. Hutteru iz Bolnice grada Not-
tinghama; profesorici Key-Tee Khaw, sa kole za medicinu Ad-
denbrookeove bolnice pri Cambridge; doktoru S. N. G. Lou
sa kole za napredni okoli pri Ulster; profesorici Barbari
Mawer sa katedre za medicinu pri bolnici Royal Infirmary;
Johnu Palmeru iz privatne organizacije Building Research Establish-
m.cnt (Watford ); doktorici Angcl i Scbuh, s Institute fi.ir Medizinische
und I<limawlok ( Miinclwn) t e Chrisn Rninsdcnu, Chrisu
Dykeu i Anne Greer iz Skupine za istraivanje planiranja u medicini pri
Centra! England.
Kako bih knjigu to u samome tekstu nisam se
slubeno pozivao na referentne knjige i U knjizi je pak navedena
bibliografija koja sve relevantne izvore, za koju se nadam da
hi t i vrijedna onima koji ele detaljnije bilo koju od spo1ne-
11ut ih tema. Htio bih izraziti zahvalnost i autorima na
se mdovc rcfcrirao; vjcntjem da citate svojih radova prihvatiti kao
Jll'l z1rn nj c:. se svin1a koje sam zaboravio spomenuti i za sve
uni ne: pogreke, koje su moje.
JI 1\ t h110 hi h 7,d ln znhvrditj na i strpljenju osoblju
I 11 J1111it a: knji nice grada Birminghama; knjinice
A '"": W<' lll onw11, i11st it utu za povij est medicine te Barnesovoj medi-
' 11 ,lc11f I 11 Jl 11111 I J>l'I Birmingham; Mayhew,
I 1 V d I 11j l1.11 l1 11 tld I ,nlllk<. Lord Mayor Treloar u Altonu, u Hamp-
li lt u . I Iv ii 1 I ' l li lC' 11 yj11 Bogli olou, Faye Hamm i njihovim kolegama iz
1&1d I 1d11l1
1
l 1 I 11t f' 1:111'101'11 Prcss na potpori i strpljenju te Sandri Kramer,
11 11 llll d11li I t l111c1 Vlodj< uvelike poboljale tekst knjige. Veliki sam
111 1111 J1il1n11 I' dtll'' 111, su mi opseni komentari na prvotni ruko-
111 I 11JI ' l1lll 1111
1
11h l<' lljJvi i
ll 11 ljlt 11 , I 1
1
I 1111r1111 A111 ottu s Odsjeka za drevnu povijest i arheologiju
ptl V 111 I 111 Hh 11li11.hu m, koji mi je uvelike pomogao s ref-
11 11 t 1111111 , I 11111 lil11 t tkoder zahvaliti Caroline Tonson-Rye,
1111 il11ll 11 l 1. 11 pl . 11 /\t/(t(licttl ffistory, za u pisanju Terapija
11111 l v1u11 vj l: l i sofarna arhitektura" na kojemu se temelji Poglavlj e
ll VI J 11j IJ', ',
J\111J1 ti :. 11 mi profesionalci pruili besplatnu i savjete. Iznimno
1111 Giovanniju Maciociji,Joseu Lacyju i Charmiani Wylde na
' l 'tt I Ih r 1 i nt fl j j ma povezanim s tradicionalnom kineskom medi cin om
t c J 1t: ldt Bc:ckcr) koja mi je toliko izlazila ususret svojim znanjem o
I 1t1111loplll lji i cij<'plj cnju. Silno sam zahvalan i Alanu Sandersu,Jo iJohnu
1111 lnul11. prnfh:nria Yanu Haiju, gospodinu Li Ke Jingu te
li
Lee Chak Yanu, koji su svi odreda bili dovoljno ljubazni da mi tijekom
godina pokuaju prenijeti svoja znanja o tai chiju, qi-gongu i aikidu.
elio bih zahvaliti i mnogim drugima koji su mi velikoduno pruali
potporu i pribavljali podatke Margaret Boniface, Jill Brown,
Kennetha Cabrala, Marianne Crisp, Chrisa Donnelleya, Stephena Gor-
witza, Chrisa Howriea, Gilla Hughesa, Petera Martina, Lorraine Mooney,
Raya Munnsa i Tima Welcha. U pripremi ove knjige gospodin Maurice
Andre iz Leysinea bio je krajnje susretljiv u pribavljanju detalja o helioter-
apiji profesora Augustea Rolliera, a isto bih tako elio zahvaliti i
Chapuis-Rollier na doputenju da reproduciram fotografije iz rada pro-
fesora Rollier.a. Iznimno sam zahvalan Pam Bochel na njezinoj dakti-
lografskoj vjetini te urednicima Medical History, Here's Health i
International]ournal oj Ambient Energy, koji su mi ljubazno dop':1stili da
reproduciram njihove tekstove.
Nadam se da sam uao u trag svim izvorima svih tekstova i slika jo
autorskim pravima. Pa ipak, ako je neka referencija nenam-
jerno ili navedena, Findholm Press Ltd pogreku
ispraviti u izdanjima.
elio bih zahvaliti i pravnim osobama za doputenje
da reproduciram odabrani materij al autorskim pravom:
AACR Publications iz Philadelphije, za izvatke iz Cancer Research:
Apperley, F. L The Relation of Solar Radiation to Cancer Mortality in
NorthAmerica" (Povezanost i smrtnosti uzrokovane ra-
kom u Sjevernoj Americi), 1941 1, 191 - 195, te Studzinski, G. P., Moore,
D. C Sunlight - Can it Prevent as well as Cause Cancer?" sv-
jetlost - moe li rak ba kao to ga moe 1995 1 S.
rujna, 4014 - 4022.
APJ IA Publicn.t ions iz Washingtona DC. za izvadak izAmerican]ournal
l/111/1/J: Gnrlnnd, C. F., < ;ndn11d, F. C. i Gorh:tm, E. D Could
Sunscreens Increase Melanoma Risk?'' (Mogu li sredstva za zatitu od
sunca rizik od melanoma? ), 1992., 82, 4, 614 - 615.
Dov<.!r Publications Ine. iz New Yorka, za Vitruviusovih The Ten Books
nn Architccture" (Deset knjiga o arhitekturi).
Ji.dw.1rd Arnold Ltd, za Sunshine and Open-Air: Their Influence on
f r1 tlt 11 wi th Sp<.:c ial Reference to Alpine Climates" (Sunce i otvoreni
p1" '' 1H: 11Jihov ttt j<.:c:ij na zdravlje, s posebnim osvrtom na alpsku klimu)
I . 11. I lill 11, 19).5., t e Health andEnvironment" (Zdravlje i okoli) L. E.
t lt l I 1 I J, A 1gyll n Compbclla, 1925.
Colli11M1 za iz Breaking the Bonds" (Kidanje spona),
I 11111t l1 y l{owc, 199 1.
11 1 1 M11jl'' ' y
1
11 Stat ionary Offi ce,
1
London, za izvadak iz Resistance to
1\ 111 li ilnd< I 111d ot h<.: r Ant imicrobial Agents" (Otpornost na antibiotike
1.1111w ,111ll11ilk robnc; tvari), Gornji dom Britanskogparlamenta, Sedmo
u' < >dhni.t 'l\ znanost i tehnologiju, 1988.
I 111 111 11 J 1 Pr{' , H I t t<\ i;,, New Jerseya za tabele iz Epidemiology of Cancer
I I I mu I V li .1u d1t D'' (Epidc1niologija rizika od raka i vitamin D ), Gar-
l 111.I . ll 11Vl 1 u11 l11 D: Mo1ccu1ar Biology, Physiology and Clinical Appli-
' 11111111 " (V lt. 11 ni 11 D: molekularna biologija, fiziologija i prim-
k tw ). l 111 I ( 1999., urednik Michael F. Holick.
I ti nn1 Jt1IJ n1 n1 Kcnyonu za doputenje citata iz njegove knjige 2lst
111 111 y Med k ine'' (Medicina 21. Thorsons, Northhampton,
l 1>H(1,
1
11 t\ tM 11 101d lmjl )r do l 996. godine (kada je privatiziran) tiskao doslovce sve slubene dravne ma-
11 llJ11l1 (111p11vl)tcll, 1.1koi1L' , slubene povjcscice i sl.) te i.adrao ulogu zatimika kraljevskih autorskih
11 11\' ll (111n l11 l11 l111 I 1i.1 1wkolllrn novlua i U sklopu primjene EU-direktivc o slobodi korite-
11j11 l11 v1111d111-1 111p111f 1 pndnt 11k11 2005. god ine osnnv11 11 jd WSI (01'111c111"Public Scctor lnformation). src-
tll A11I "11 v)111t1d11v110 I 01w111 1lv110 tl)l'lo ZH do11LllJ lllost )nvolli pcu l11 111kn. 1 IMSO i dalje funkcionira, ali
11 lhq1111l1'
1
1l ln.
10
Londonskom medicinskom drutvu za izvadak iz: Gauvain, H. J Plan-
ning a Hospital" (Planiranje bolnice), Godinji govor, Radovi Londonsk-
oga medicinskog drutva, 61, svibanj 1938., 246- 261.
Parsons Education za izvadak iz The Natura! House" (Prirodna
Franka Lloyda Wrighta, Pit1nan, London, 1971.
Penguin Books, za izvadak iz Pliny The Elder: Natura! History-A Se-
lection" (Plinije Stariji: Povijest prirode - selekcija) te Herodotus: The
Histories (Herodot: Povijest), i972.
The Peters Frazer and Dnnlop Group Limited za doputenje za pretisak
Himne suncu" faraona Eknatona, preuzete iz knjige Jacquette Hawkes
,,Man and Sun" i sunce), The Cresset Press: Jacquetta Hawkes
1962.
Kraljevskom institutu britanskih arhitekata za izvadak iz The Joint
Committee on the Orientation of Buildings" odbor za ori-
jentaciju zgrada), 1933.
Springer Verlag Gmbh & Co. KG, za The Influence of Ocular Light Per-
ception on Metabolism on Man and Animal" (Utjecaj okularne percepcije
svjetlosti na metabolizam i ivotinje), dr. F. Hollwich, 1979.
Izvadak iz Some Observations on Hospital Dust with Special Ref-
erence to Light as a Hygienic Safeguard" (Neka zapaanja o
praini s posebnim osvrtom na svjetlost kao higijensku zatitu) L. P.
Garroda, prvi put obj avlj en u British Medical]ournalu (BM]) 19.
1944. godine, 245 - 247, reproduciran je uz doputenje BMJ-a kao i iz-
vadak iz An Adress on thc Tr('atrncnt of Gunshot Wonnds" (Govor o
rana n<\IH!Scnih vatr<.: nirn niu7.Jc: m) sir lkrkJcya Moynihana, koji
j<: u Hrilis/J A1<
1
dit'td.Jo111'1111'1t t o111jkll 1916., 333 - 339. Izvaci iz
11
kn The Share of the Sun in the Prevention and Treatment ofTuber-
r ulosis(( (Udio sunca u prevenciji i tuberkuloze) objavljenog u
Medicaljournalu (BM]) 21. listopada 1922., 741 - 745 te iz
,,< >hltunry, Sir Leonard Hill (Osmrtnica sir Leonardu Hillu) objavljenog
11 ll tilis/) Medicaljournalu 5. travnj a 1952. godine, 767 - 768, su
1 qu od11cirnni uz lj ubazno doputenje BMJ-a.
lzv 1d1d< l:t l lipokrnta iz Regimena (Sanitatisa), pretiskan je uz
il11p11 1 <11Jt nnkladnika i Loeb Classical ,,Library from Hippocrates:
\Vn1 ol 1 llppnkrntcs, Volume 4" (Hipokratovi radovi: svezak IV.), koje
li p1cvell I 111'{
1
dili W. H. S. Jones i E. T. Withington, Cambridge, Mas-
11 li11 t' ll : I lnt'vard University Press, 1923 - 1931.
l1v.ll l 1k li'. Sttnlight Could Save Your Life(( svjetlost mogla
l 11 v 1111 sp11 si! i 7. ivot) doktora Z. R. Kimea, 1980., reproduciran je uz
' l11Jll lt t t' ll jr Worl d l-Icalth Publications iz Penryna, Kalifornij a.
ZAHVALE ZA FOTOGRAFIJE
f\ lt lt'
1
l11 Ji'l o 1t, 1u: t! Nightingale, London
7' li 1 1 / 11 111td I i 11 sk<.: povij esti u Kopenhagenu, za fotografije
d1 ti h 11 11 NI L n Fi nscna i fotografije svjetlosne terapije na njegovoj klinici.
I' 1111 < ;nvt l't1hlicntions iz Southamptona za doputenje za reprodukciju
l o1og1 1'1j 1 ' I h<.: Lord Mayor Treloar Hospital and College", G. S. E.
i\ l rnil h 111n, 1988.
,;1 111 l lNIH
1
M11scc11 1.U Berlin - PreuBischer Kulturbesitz, Agyptisches
f\ li 11.c 11n1, zn fotografi je faraona Eknatona (autorice Margarete Bi.ising) i
l111h nt tpl1 (nutorn E. Grantza).
I '
V
RIJEC UREDNIKA
Knjiga koju drite u ruci nadovezuje se na prethodno objavljenu knjigu
u biblioteci Obelisk, Svjetlost - lijek Jacoba Liberma-
na. Kad sam prije koju godinu krenuo tragom te teme, iznenadilo ine
da na svijetu postoji tek nekoliko knjiga koje se bave jednim
od najvanijih povezanih s ljudskim zdravljem -
Spoznaje o to je toliko dostupno, sveprisutne i blagot-
vorno su zanemarene, potisnute u kut, a istodobno se prostor otvorio
to jedino mogu nazvati propagandom globalnih razmjera -
sunce se prikazivati kao neprijatelj ljudskog zdravlja.
U svjetlu svih spoznaja koje su iznesene u ovoj knjizi, kao i u spome-
nutoj knjizi dr. Libermana, to je jednostavno apsurdna. Naravno, potre-
ban je barem minimum zdravog razuma i inteligencije da si
blagotvornim ne bi naudio, ali to je sve. Primjerice, sigurno je voziti se
automobilom, ako se ne vozimo prebrzo. Vatra nas ugrijati, ali ako u
nju gurnemo ruku, se. Sunce nas i pomagati nam u
odravanju zdravlja - ako ne leimo na suncu od 1 O do 19 sati. Uspore-
do s ocrnjivanjem naega prijatelja je silna kampanja za
razne kancerogene i alergene preparate koji se nanose na kou
pod nazivom sredstva za
je opet potrebno vratiti svijest o ljekovitim osobinama
svjetlosti. Ta je svijest nestala relativno nedavno - prije tek osamdesetak
godina, kad je 1930-ih sveobuhvatna promidbena kampanja al-
opatske medicine, antibiotika i I sam sam se iznenadio
koju sam kad san1 s jednom mladom osobom razgovarao o helioter-
apiji, odnosno o tome u kojoj su mjeri do 1930-ih lju-
de da se Osoba se prisjetila da je nj ezinoj baki, koja je
ilnala neku reu bolest je bilo ucpouzdano, ali spominjao se
maternice), tadanji a radnj a se zbiva 1930-ih u Istd, savjetovao
da se svaki dan naga. 0 11n Jt c. '< lnll n tH.koliko mj eseci, prekrivena
tl'k l' ll{'(ll ikmn )H'ckn inti t1111ih dijtlov1l 1ijcl 1; je poivjela dugo i u
i dravlju. Sami detalji nisu mi bili toliko zanimljivi koliko to to je
1wkl rekao teko oboljeloj osobi da se - Moete li to danas
z, 11nisliti ? Dok se osoba ne bi ni snala, bi bila puna najteih kemika-
llj.1, :t.nH\:nj a ili sve ne. je i to da je helioterapija i u nas bila
I 11h
1
g1 al ui dio n1edicinskog znanja onodobnih a ne tek neto
lzn1isli o u naletu inspiracije. Svakako je bilo zanimljivo
d n1 1111tt1 pnt vrdu to mi je dotad bilo pomalo materija
pl . 111 1 111kolll I s druge strane svijeta.
'1'11 Je JI' oldttstvo znborava. Ono to se ne ponavlja, na zapisuje i ne
11 t 1111 I 1 ljl iz svij esti, a to nestane iz svijesti, nestane i iz kolektivnog
I 11 .1v11, 1 J onoga to zovcn10 svakodnevnim ivotom.
< >v11 j1 lc11jlg;1 pL'<:vcdcna i objavljena da bi obnovila za koje sam
ll\111 11 11 ci 1 l utui tlvnog '.lnanja ljudskog roda nikad i nije moglo nes-
i .11 h . 1111n j( ljekovito, i to l1 razmj erima koje je suvremenom
I t I o poj mit i. Ta jednostavna istina nije bila teka za poimanje starim
I J,l p1' ,ml11 Hl ) Rimlj anima, Grcima i drugim velikim civilizacijama staro-
pn vljtka, koj e su u vel ikoj mjeri u medicini iskoritavale svjet-
l.1 I j Fgl pi1tsld su znanstvenici prvi za rabili boje, tj.
rn l11dt11 I d lo spektra. Grci su prvi dokumentirali teoriju i praksu solarne
I 1 ip I , I lcllopolis, Grad Sunca, bio je slavan po svojim hramov-
11111 V. ii I IJ11 1.njl' 11 kojima se svjetlo lomilo na spektralne kom-
i 111111 111 1 ( lj, I 1oj1.), a svaka se od njih koristila za medicinski
p1111111
1
111 , Ocem hcli otcrapije smatra se Herodot, znanstvenik iz 2.
1 11)1 c' 1, l<op J(.' da je izlaganj e suncu nuno za osobe zdrav-
lje l 1th 1 pop1.1vlt'i, kao i za one koji trebaju dobiti na teini. Stari su Grci
bd I'. u1J t 11ucn muvali ,,hcliosis(( - helioza, prema bogu Sunca Heliosu.
c :11 111. 111t11111vl' nik Soranus iz Efesa (oko 110. g) je heliozu
'I. 1 l\tnuk(ll(.' l>oksti kao to su epilepsij a, paraliza, krvarenje, bolesti jed-
11j 11 <' ll'iiu1tiJnzn, bolesti mj ehura i debljina. Kombinirao je
1111e 11ujt' s oblicima hidroterapije kao to su kupanje u prirod-
11l 11 1 l 1.v<H'l rna ili moru. kirurg AntiJ us, koji je ivio oko 300. godine,
I je 11 svoj im zapisima opisao terapij u suncem.
I Rh1ilf111 il :rn vjcrovn li u ist.: jdjl1jtH(t1 111 t1( 1111111 . Rl 111ski znanstvenik
Pl 1dJc St 11'1JI p, t 79. g.), Vl' likl k1lt11 11 llj1 t 1illrn :.vojtgo doba, opisao
je kao najbolju od svih dobrobiti koje n1oe sam za sebe
te se svakoga dana nakon laganog i hladne kupke.
Rimski filozof Kornelije Celzus je izlaganje suncu slabim
ljudima, kao i predebelima ili onima koji pate od vodene bolesti. U svo-
jem radu O n1edicini" Celzus je rekao da suncu treba izlagati nadute
dijelove, ali ne predugo.
Veliki arapski znanstvenik i filozof Ibn Sina ili Avicena (980. - 1037.)
je za astmu i iij as, kao i za nadutost, otekline i
vodenu bolest. U slavnom djelu Kanon. medicine" Ibn Sina opisao je
na morskom pijesku. Padom Rin1a i usponom
terapija suncem je nestala jer je u Rimu i bila poveza-
na s oboavanjem boga Sunca. Rani svim su se sredstvima borili
protiv poganskih kultova Sunca i njegova oboavanja u bilom kojem ob-
liku, pa je i znanje o nestalo iz kolektivne
svijesti. terapija gotovo je potpuno zaboravljena vie od
godina.
Tek su u 19. brojni znanstvenici diljem svijeta opet spoznali is-
cjeliteljsku sunca. Terapija koristila se u rasponu od jed-
nostavne upale do paralize i tuberkuloze. U modernoj znanstvenoj liter-
aturi prvi zapisi o utj ecaju svjetla na nalaze se u. knjizi
Makrobiotika(( koju je 1796. napisao Hufeland. On je primijetio da ljudi
koj ima je svjetlost postaju blijedi, i
izgube svu svoj u ivotnu energiju.
pionire istraivanja svjetlosti ubraja se i dr. Os-
kar Bernhard (1861. - 1939.), vicarski koji je otkrio da
svjetlost pomae zacjeljivanju rana. Na zahtjev Odjela za zdravlje 14.
armijskog korpusa za Prvoga svjetskog rata organizirao je so-
larnu kliniku u Kindersolbadu. Potom su solarne bolnice organizirane i
u Durheimu, za ranjene i bolesne vojnike iz vojske. Ti-
jekom rata je svoju reputaciju helioterapeuta jer je od amputacije
uspio ozbiljno udove koje bi drugi kirurzi amputirali i
nikad nije izgubio pacijenta zbog tetanus:.\ ili gangrene.
l\ugusl't.' Roll kr ( 1871f. - 19)/i .), jrdno veliko ime u povijesti he-
llnll'l'npljc, s11 1H\ v11 je sv pd l\ljlnj i vat i l 903. godine na
15
svojim pacijentima u klinici u Leysinu, u vicarskoj, te je tako postao pi-
onir tuberkuloze Tri su glavna uspjeha helioterapi-
jc u 19. i prevencija rahitisa, tu-
berkuloze te dezinfekcija i rana. Dr. Harry Riley Spitler je
istraivati i koristiti terapiju u sanatoriju kojim je up-
rnvljao do 1919. godine. Tijekom 1923. i 1924. napravio je niz eksperi-
11H:nnta nad pod svjetlosnim uvjetima. Na
:-; 11 se svakojake anomalije; su gubiti dlaku (pot-
puno ili pokazivati simptome trovanja, imali su nenormal-
n11 tijel a, probavne probleme, bili su sterilni, dolo je do anom-
tl lj,\ 11 l'ahvoju kostiju i sl. Uzrok tih promjena bila je neravnotea u au-
IC>11011mo 111 i endokrinom sustavu pa je Spitler nastavio
.11 r} i vut i knko svjetlost na te sustave. Doao je do da
11 dJ jclov1 i11ozga koji kontroliraju te sustave ujedno povezani s i
111 u 1Jl<t .1 <(ltn, izravnim i izuzetno organiziranim putovima. To
'1 11 c l.1 "lt' Vt.'l
4
promj enom boje koja ulazi u moe naruiti ili
11 po 11vl t1 1.1vnotcn sustava.
I li 1 Iv
Vllt 1, l ;rn !I ne- I H'JO. znanstvenik i bakteriolog Robert Koch po-
l
1
11 t11 1
1
d I 1111uv.1 svjetlost smrtonosna za bakterije tuber-
J 111 1111 11 k l'JO ,, dobio Nobclovu nagradu za medicinu. Dvije godine pri-
1
1
l
1
1l1lc' f1 1Jr1 li', Nicls Finscn, Danac koji je istraivao djelovanje
"''l 1 11 1 llJ,1 t 11J'' tuln.: rkuloze te je utemeljio Institut za tuber-
1 111
11
11 vJlt lo. l' H, Nids Finscn bio je prvi znanstvenik koji je sv-
i 11
11
I k111 l
1
.t ln Imo lij ek te znanstveno istraivao njegove efekte na ljud-
i
11
V.
1
l111vl1 <', Ako vas ta doista fascinantna tema,
I 11Jlg11 SvJ<"tlost - lijek
tv,1 Jost se sastoji od irokog raspona frekvencija koje do Zem-
IJc t lz11 11 vidu elektromagnetskih valova. Do Zemljine povrine stigne
hk dJt ll t<. tih valova, a smatra se da nae oko registrira samo 1 posto
1 J<' lok11p11ogn d cktrornagnetskog spektra. Vidljivi dio tog spektra, koji
i1 d1 1.J dugine hoje, od vaJne duljine) do crvene (koja
lrn vn ln11 duljinu), je fm1kcioniranja i razvo-
J 1 I l' 111jt1"<.' nii (h,iolokc: l fi 11 I J1, ' I b j<. naj bolj e vidljivo u
sjevernim europskim dravama poput Norveke i Finske, u kojima neko-
liko mjeseci godinje nema sunca. U tim je zemljama dokazana izravna
povezanost smanjenja izloenosti suncu i pojavljivanja
razdraljivosti, umora, bolesti, nesanice, depresije, alkoholizma i samo-
ubojstava. U Finskoj se vie djece tijekom lipnja i srpnja kad sunce
sja u prosjeku 20 sati dnevno nego za zimskih mjeseci.
Albert Szent-Gyorgyi, dobitnik Nobelove nagrade i vitami-
na C, je da sva energija koju uzimamo u tijelo stie od sun-
ca". Kroz proces fotosinteze energija skladiti se u biljkama koje
onda jedu ivotinje i ljudi, posredno se tako zapravo
energijom. Szent-Gyorgyi je otkrio i to da su mnogi enzimi i hormoni
u tu transfomaciju obojeni i vrlo osjetljivi na svjetlo. Kad ih
se stimulira boja, na tim se enzimima i hormoni-
ma molekularne promjene kojima se njihove izvorne boje
mijenjaju. Te svjetlom inducirane promjene znatno na sposobnost
enzima i hormona da uzrokuju reakcije unutar tijela. Szent-
-Qyorgyi je rekao da svjetlo koj e udara u tijelo doslovce moe izmijeniti
temeljne bioloke funkcije koje su u procesiranje tjelesne ener-
gije. Dr. Zane Kime je u svojoj knjizi svjetlo" zapisao da
izlaganje suncu smanjiti i dine probleme, tlak krvi, u krvi, da
energiju, snagu, izdrljivost, otpornost na stres te sposobnost
krvi da apsorbira i transportira kisik.
Do sredine 1930-ih najefikasnije metode mnogih infektivnih
bolesti bile su i ultravioletna terapija. Godine 1938. otkrivenje
penicilin i medicinska se znanost, potpomognuta velikom propagand-
nom mainerijom financiranom novcem petrokemijske industrije, okren-
ula farmaceutici. Lijekovi su postali velik posao, a besplatna i nekodljiva
terapij a postala je relikt prolosti kojim se bavila jo
samo ljudi. Zato su danas mnogi upoznati s opasnostima od UV
ali slabo su poznate dobrobiti koj e ono prua
Upravo se UV nastoji u naim umovi1na
povc1.uti sa i medu glavnirn je alatima ocrnjivanja"
rcput :trlj<. s 111H .t U igl'i .tsodjtH ljn 1 k11d dunns sporncnctc prvi
17
poj:1m koji se stvara u mislima je upravo navod-
no vrlo opasno i pogubno za zdravlje. Negdje u skrivenim zakucima osta-
j11 ovl' informacije: UV zrake ljudima da asporbiraju 40 posto
vi <' 1< 1\lijn iz hrane, UV sniava krvni tlak, efikasnost
11 l .t, rezultate elektrokardiograma i profila krvi u oboljelih od
1111n smanjuje razinu kolesterola, pomae u gubljenju teine, u
HO posto ljndi koji pate od konih bolesti stanje se popravi kadih se izloi
UV i 1 ti 11 1\ it, UV razinu seksualnih hormona.
Z1111 uuv111lk F. H. Krndsen je 1933. u svojoj knjizi Terapija svjetlom((
l'"PI ,,, bolesti koje se mogu UV zrakama, ali od
111g 11 v1 l' t IWl\1\ iz mode izale studije kojima se istrauju dobrobiti UV
z 1 1 r 11; 1. Dole je: velik broj znanstvenih istraivanja s 20.
gnvt11 lo o dobrobiti sunca, dokumenata s kraja bavi se
t 111i111 djrlovnnjcm UV zraka. Istina je, naravno, uvijek umjerena. Sve
v dn duljilll' svjetla korisne su i potrebne a previe UV
(I .u 1 l bil o moe biti tetno, no upravo je ono ipak nuno za
1u l1 1,1v. 11t ft 1.l vota i i1nunolokog sustava. Primjerice, 7. kolovoza 1982.
I u t 111
1
I 1 flH'<I icinski Lancet objavio je studiju koja je u potpu-
1111 1 I gc wc u 1 I 1 p1otiv teze o vezi raka koe i UV
I 11 1 IV 111Jt' je pnwcdcno na londonskoj koli higijene i tropske medicine
I 11 1 1 I l1<' JNl<t H U klinike za melanome u Australiji.
11 11 t m11\ 111 da je. pojave malignih melanoma znatno via u
1111 11 I t11l 11dt 11 urcdi1na nego u onih koji se redovito izlau suncu zbog
\1111111 11,
1
.t 1 I , i I l posla.
I >1 , I ki n Sh:tw, jedan od glavnih otkrila je da najmanji
1 I c lnhi v.lllj a ruka koe imaju oni kojima je glavna aktivnost na otvore-
'' " ' " 11m.; .\J\jc.. Dvostruko rizik imaju oni koji moraju raditi unu-
11 1, pod lluon:sccntnim svjetlima. Njihove su rezultate potvrdile dvije
pn) IJ Ivo ko nt roli rane studij e koje su provedene na New York University
St lwnl of Medicine. Svjetlost punog spektra pokazala je dobar i
11 1 I 1 I t' 1111 \ 11 ckspc.: rin1cntima koje je provela industrija mesa i jaja.
ll l g 1111111i pod p1rnim spektrom bolje s 11 napr<.'dovali od svoje pod
d111gl111 nhll d 11u1 111uj1.tnng :\Vjc.:tl.1. l>vo 111il n 'Hl due ivj eli, davali su
IH
vie jaja, bili su mirniji i manje agresivni, a u njihovim je jajima bilo 25
posto manj e kolesterola. Drugim bez obzira je li o ljudi-
ma ili ivotinjama, umjereno i mudro izlaganje suncu je i poelj no. Na
svij etu postoje ljudi koji ive na velikim visinama ili na ekvatoru
gdje je stopa visoka, pa ipak u tim
nema raka koe. Doista, ne vidi se da se Arapi mau krema-
ma za ali zato imaju prikladnu Osim toga za
sunca nikada se i nije trebalo izlagati. Postoje mnogi vidovi inteligentnog
ponaanja, od postupnog izlaganja suncu do prehrane, bo-
gate antioksidansima.
Vrijedi i koju o preparatima koji bi nas trebali tititi od sunca.
U knjizi ,,Svjetlost - lijek dr. Libermana podatak
iz izvjetaja Administracije za hranu i lijekove da od
sedamnaest losiona za koji sadre preparat imena P ABA, moe
biti kancerogena kad ih se izloi suncu. Preparat P ABA u mnogim se
losionima koristi da bi se blokirala UV Preparati koji bi nas tre-
bali titi od sunca moda tite samo od nj egovih dobrobiti, a kemijski
tete jednako kao i mnogi drugi kemijski preparati. Dr. Elizabeth Plourde,
laboratorijska znanstvenica i medicinska
je da kemikalij e u sredstvima za osim to ne pruaju djelotvor-
nu zatitu od svih zraka uj edno djeluju na ljude, ali
i na iva u morima i rijekama. U ljeto 201 O. dr. Plourde je bila na
Mauiju (Havaji) u vrijeme dok su lokalni mediji raspravljali o tome kako
koraljni grebeni propadaju zbog globalnog zatopljenja. No dr. Plourde je
ustanovila da podaci govore kako je voda na Havajima bila najhladnija
u posljednjih 40 godina otkako tamo pliva pa je kao zdravstveni rad-
nik istraiti to bi to moglo unitavati koralje. Vrlo je brzo ot-
krila objavljen 2008. u Health Perspectives
koji je jasno demonstrirao da kemikalije iz sredstava za (kreme,
sprcjcvi i sl.) unitavaju koralj e. Kad je dola do brojnih
koji su govorili o tome da te kemikalije imaju jako hormonalno djelovan-
je. i dn mogu snano 11t jl:cnti nn SV(' v1s1t ivi h kao i na razvoj ljudskih
ktwm, jt n.tpi sall k11jiJ
1
u 1qH11 rntnj .1, ta koju je smatrala da moe
ltnati samo jedan prikladan naslov: Sredstva za - bioloka
opasnost: tretirati kao opasni otpad".
Knjiga daje mnotvo dokaza o tekim posljedicama prodora kemika-
1 ij a iz sredstava za u ekosustave. Planet kao i u ljudsko tijelo
1 mglaava hitnu potrebu da se odmah prekine s upotrebom sredstava za
i da se zaustavi teta koju nanose svakim danom dok su u prim-
]l'lli. U isto vrijeme mediji alju gotovo poruku da je potrebno
lcol'istiti sredstva za prije odlaska u prirodu i obilno njima maza-
t I d jc.cu da bi ih se zatitilo od raka koe i starenje koe pod
1 lt jecaj crn sunca. To se toliko ponavlja da vie nitko i ne pomilja te
tt 1. c dovesti u pitanje. dokazima sredstva za ne samo to
rizik od raka koe, melanome, nego i ostavljaju
I or u i:r. lo7.cm1 postotku zraka koje kola-
Hl' ll I ci 1st in, to dovodi do fotostarenja koe nego da se sredstava
z t .1111,\ 111jt ne koriste. Melanomi i rak koe se javljaju kod
11pnt 1ci1
1
n:dstnva za Od 1960-ih do danas melano-
1111 11 .vl1u dlJ< lovimt\ svij eta u konstantnom je porastu. Studija iz 2009.
11liJ11vlJt 11 1 111v.1sopis11 Cli nics in Dermatology, napisala je dr. Plourde, ot-
1 11\ 1 d 1 t np 1 11 i' c.stnlosti melanoma raste bijelim stanovnitvom
1 lljl 111 v lc..1 1 11 posljl'dnja Prema Svjetskoj zdravstvenoj
ii 1 r11tl i H ljl, stope melanoma u Norvekoj i vedskoj
I 11 1 111gu u posljednjih 45 godina. Australija i Novi Ze-
l 11 1d 1111 11 11.1 j vu.
4
11 sa 40 - 60 na 100 000 ljudi. U
1 t ii I 11 11j 111 11 npl je do porasta sa 3 - 4 na 100 000 tijekom
1070 Ili , u 1 I O 15 na 100.000 ljudi u 2000. godini. Ti trendo-
vi pnk d.t l\ si; u dvadeset godina
Zup1 .tvo, JH'l' Jl li\ dr. Plourde, statistike su toliko da su
I 1d 11 jl'dnom iz 2008. objavljenon1 u of
1 lw H1 11'C1pcnn Acadc.my of Dermatology and Venereology ustvrdili: . s
p1 llli' 11orn da sredstva za koja uglavnom
11 tu hJraj11 UV B zrake ne nastanak melano1na u ljudi". Statis-
t lk, dnk11z11j11 porast svih tipovn raka koe. Plourde pie da
l ljN Hkl medu sobom tnsprnvljaju o toj privld11 oj istodob-
111 1 po1: 11.i lc lrn prodojt srl'dstuvn zn :H1111 111j1 111 lt I 11 <. \:stnlost rnka koe.
'O
Upravo tako, prividnoj jer tu nema
U reklamama se tvrdi da sredstva za ljuditna da
na suncu ostanu 1 O, 20 ili 30 puta due nego to bi mogli biti. To
je ali samo zato to primjena sredstava za nae
prirodno zatitno crveno svjetlo upozorenja - opekline na koi. Takvo
reklamiranje daje laan sigurnosti da na suncu moemo provesti
due vrijeme bez posljedica. Dui boravak na suncu troi prirodne zali he
antioksidansa u koi koje slue za zatitu stanica koe od Jed-
nom kad se antioksidansi iscrpe, tijelo ostaje bez jedne od svojih obrana
protiv tetnih zraka i daljnje izlaganje mu teti. Upotreba sred-
stava za ujedno ometa nau drugu liniju obrane protiv sunca -
tamnjenje. Melanin pigment koji stvaraju melanociti u epider-
misu) koji se stvara prilikom izlaganja suncu prirodno apsorbira
energiju i prua zatitu od
Drugi problem javlja se zato to sredstva za blokiraju sposob-
nost nae koe da obavlja svoju temeljnu proizvodnje vitamina D
(zapravo je o horn1onu) kao reakciju na izlaganje
Vitamin D je dio naega zdravlja. Promicanje masovne
upotrebe sredstava za uz jasnu poruku da se bez njih nikada ne
boravi na suncu dovelo je do porasta mnogih bolesnih stanja
koja se javljaju zbog niskih razina vitamina D, koji je nuan za apsorpci-
ju kalcija i regulaciju razina kalcija i fosfata za normalno formiranje kost-
iju. Blokiranje korisnih zraka ima za posljedicu sniavanje ra-
zina vitamina D. I u Velikoj Britaniji i u SAD-u ponovo se javlja-
ti rahitis zato to ljudi izbjegavaju boravak na suncu. Vitamin D nuan je
nmogim organima u tijelu, a njegove niske razine povezane su s dijabete-
som tipa 2 u odraslih osoba i djece s dijabetesom tipa 1, kao i s
napadima. Vitamin D je povezan s metabolizmom
Oslabljeni mogu dovesti do inkontinencije mjehura i slabe
pregrade u ena, to moe broj poroda carskhn rezom.
Za prirodno stvaranje dovoljnih vitamina D vano je razumno
uivati u suncu. Postoje dobre preporuke o tome koliko vremena treba
provesti na suncu da biste proizvcl i dovoljnu vlastitog vitamina
D (hc:z sttdsH1vu zn Imo I o dozama koje valja
21
uzimati hranom da bi se postigla optimalna razina. Dr. Plourde smatra da
je od presudne vanosti prestati potpuno izbjegavati sunce i stanovnitvu
obnoviti zdrave razine vitamina D.
U novije se vrijeme objavljuju mnoge studij e koje o)krivaju da kemi-
kalije iz sredstava za uzrokuju /svih oblika ivota.
Kemikalije koje se koriste u sredstvima za vrlo su jaki hormo-
ni i klasificirane su kao kemikalije koje ometaju endokrini sustav. Kad
se unesu u tijelo, mogu djelovati kao estrogeni, antiestrogeni, testoster-
oni ili antitestosteroni prirodnu ravnoteu hormona. Evo
jednog primjera: Kad su takorima dali kemikalije benzofe-
non-3 (BP-3), 4-metilbenziliden kamfor (4-MBC) i oktil metoksisina-
mat (OMC) iz sredstava za ustanovili su da se teina mater-
nica enki takora to pokazuje da te kemikalije imaju estro-
gensko djelovanje. Zabrinurost zbog dobivenih rezultata izrazili su ovim
,,Naa pokazuju da UV zatitna sredstva treba testirati
na endokrinu aktivnost zbog na ljude i di-
vlj e ivotinje." Godine 2008. isti glavni i njegovi kolege utvrdi-
li su da neke tvari iz krema za djeluju i na reproduk-
tivne organe i na sredinji sustav. Njihovim Ti poda-
ci pokazuju da izlaganje spojevima 4-MBC i 3-BC prije i poslije
moe omesti seksualni razvoj na. razini mozga i reproduktivnih organa."
Ako ste trudni, moda bi bilo mudro u irokom luku sredstva za
a ne stavlj ati ih na male bebe.
U SAD-u, primjerice, upotreba sredstava za toliko se
da se neke opasne tvari, poput benzofenon-3, sada nalaze u krvi 97%
Amerikanaca, 90% onih koji su izjavili da nikada nisu koris-
t i li sredstva za Ta je kemikalija u toliko irokoj upotrebi da je
prodrla u vodo tokove, a pogoni za filtriranje vode ne mogu je
ukl oniti i1. vodovodne vode. Jedna studija koju navodi dr. Plourde po-
knzala je da su uzorci mlijeka 85% dojilja to da dj eca
piju jake hormone tijekom najranijeg razvoja. Mnoge kc:mikali-
Jc: i1. sredstava za spadaju u klasu spojeva 1v:1nih I nol1 'lt koje je
i m' i 11 ft 111 , f\llrnlt 11J1
s11 i1Jocni kemikalijama iz src: dl\ l.I V' 1 1 11111 111J1 1111 Iju tiroidnu i
I I
,
reproduktivnu zatrovanost pa se moe da se i u djece javljaju
iste tetne promjene.
Poseban dio te jest upotreba u formulama sredstava
za koje su odobrene bez testiranja jer se smatra da su ti spo-
jevi neopasni u njihovu punom, prirodnom stanju ili krupnijim oblicima.
znanstvenici otkrivaju da radikalno smanjena dovo-
di do radikalno ponaanja tih oksida. kalifornij skog
u Los Angelesu utvrdili su da potomci mieva koji su bili
izloeni spoju Ti02, koji se nalazi u sredstvima za imaju izbri-
sane velike dijelove DNK. da to pokazuje da pro-
laze kroz posteljicu, vjerojatno je da se mogu javiti i u ljud-
skih beba koje su u maternici izloene tim metalnim oksidima mikros-
kopske Drugi su znanstvenici utvrdili da Ti02 ne
samo to prolaze kroz membranu nego ulaze i u jezgru stanice
te tetno djeluju na DNK i ometaju normalnu diobu stanica. Jednako
vano predstavlj a rad drugih znanstvenika koji su otkrili da su te
toliko da prolaze kroz zatitnu krvno-modanu bari-
jeru tako da mogu unitavati neurone u mozgu.
Te su putene u masovnu upotrebu prije nego to su obav-
lj ene studije koje bi utvrdile da ne nanose tetu slatkovodnom i morskom
ivotu. A nanose. One ubijaju fitoplankton koji je od vanosti za
na planet ne samo kao morskoga prehrambenoglanca nego zbog
stvaranja SO - 90% svjetskoga kisika. su da
danas u svjetskim oceanima ima 40% manje u usporedbi s
podacin1a iz 1950. godine. da je dokazana da cinkova
oksida ubijaju fitoplankton, nuno je prestati oceane kemika-
lijama iz sredstava za Brojne studije u dananje vrijeme otkriva-
ju da su te za ribe i da ih se moe u njihovim
krgama, jctrin1a, srcu i mozgu. Osim toga kemikalije u sredst vima za
toliko su hormonski aktivne da ribe koje su im izloene daju po-
tomke s mjeavi nom mukih i 'l.cnsl ih reproduktivnih organa, toliko ve-
li kim irnL\ da se nck1.. prn l1\ju 11\1 i jest it i. su skovali
11 n:t. iv "111(.duspol
11
z;1 to k(,
1
11\lj sld pogcuk11n pnloll\Stvo. 'l'i02 i ZnO, kc-
m1k.dijr i1. 111 s1mu 1111 , t; d 1 11 v1 ln 111 . ld11l konn1H rarijnma
(recimo onim kao kad tuem isperete sredstvo za potpuno iz-
bijele koralj za 96 sati. Moda o tome treba razmisliti kad put
u vodu obilno namazani mlijekom za
Dobra je vijest da su tijekom godina objavljene brojne studije koje do-
kazuju da su antioksidansi vrlo djelotvorni kao prirodna zatita koe od

Ako je u prolosti bilo mnogo razloga da jedete hranu koja je bogata
nntioksidansima, zbog tih danas ih ima jo i vie. Antioksidan-
NI ne tite sa1no od kao to to sredstva za

nego i od bliskoga infracrvenog tijelu pruaju

d dc:ko zatitu od uske pokrivenosti UV spektra koju pruaju indi-
vi dualna kemijska sredstva za Tijelo je stvoreno tako da proiz-
vod I prirodne kemikalije za zatitu od sunca koje su mu potrebne da se
pod ll vjctom da ima na raspolaganju nune sirovine.
;v,d ,d o, dtmcnrarna je stvar - ne treba ostati na suncu due nego to
L11 t ljdn mof. t podnij eti, ovisno o tipu koe. Moe se provesti i razumna
l 11111 1111 Vt't' Hl l' Otl na suucu, ali ne sve vrijeme. se moe sjediti u
Iii 11 h1 tmNll i gusto tkane tkanine koje blokiraju zrake.
'I
li I 1111 H' 11I I, t<:tn tako univerzalnog i besplatnog lijeka kao
t ' I 11111 1v11 wjl'tlost. To je mjesto na kojem ova knjiga.
Urednik biblioteke Obelisk Kreimir Miak
UVOD
Ljekovito sunce istrauje koristi, a ne opasnosti izlaganja tijela suncu.
Knjiga je napisana kako bi povratila kakvu-takvu ravnoteu u trenutnu -
jednostranu - raspravu o svjetlosti i njezinim
na ljudsko zdravlje. Moda vam je, ba kao to je bilo i meni kada sam
istraivati materijal za ovu knjigu, posve nepoznato da je
svjetlost u pravim rukama - lijek. Tijekom povijesti sunce se koristilo u
prevenciji i irokog spektra bolesti, a nekolicina i danas
se uspjeno slui njegovim ljekovitim svoj stvima. U dananje je vrijeme,
u dijelovima medicinske profesije i u javnosti iroko
rasprostranjeno uvjerenj e da tetni svjetlosti na kou dale-
ko nadmauju njegove potencijalne korisne U pokuaju da zauz-
daju godinji porast pojavnosti raka koe, javne zdravstvene kampanje
tu poruku dodatno se da su sve zablude o tome kako je
potamnjela koa pokazatelj zdravlja i da dugotrajno izlaganje
zrakama prua vie od minimalne zatite rasprene. Zato onda
knjigu o pozitivnim svjetlosti i
Otvoreno zato to va1n o tome moda ovisi ivot.
svjetlost moe izazvati rak koe, ali ima dokaza i da moe niz
i fatalnih bolesti: rak dojke, rak debelog crijeva, rak
prostate, rak jajnika, bolesti srca, multiplu sklerozu i osteoporozu. Uk-
upno broj ljudi koji umiru od tih bolesti daleko nadmauje
broj onih je smrt uzrokovao rak koe. Eto zato je, prema mojemu
miljenju, nuno dokinuti aktualne negativne predrasude prema
svjetlosti i zato bih vam savjetovao da ovu knjigu.
Ipak mi dopustite da, prije nego to krenem u daljnja obrazloenja, ob-
jasniJ n kako sam i zato napisao Ljekovito sunce". Takve knjige
piu ili novinari spccij ali7.irani za medicinu, a ne doktori
va. Moje su kval ifikaci jc pom:tlo u smislu da sam,
k o 11s1 rukci jt i 'l,.1 bi se moglo podvesti pod
l'l,t' \'l a I l ' I 111 ol og ij t snl 11 nit l<c ild< 1 rn ", t'l ' 1 n\I koj a se rabi u gradnji
sv ' 11\11 -. l ti 1 h 111. I l 1 / ti 11H: 1 gt: tski - i kom-
pkoH:nt.u 1111 11u: d h I 1111 .Su s arhitektima na posebnom projektu,
shvati o sam dt postoji izgubljena" tradicija oblikovanja
izloenih suncu, ali ne zbog utede energije, zbog prevencije bolesti.
Tako sa1n se i zainteresirao za ljekovitu svjetlosti. Kada sam
povijest terapije otkrio sam kako
su koji su prakticirali to drevno kao i arhitekti
i graditelji koji su ih u tome podupirali, svjetlost koristili puno
nego to to mnogi od nas danas A da se jako volim
i da se u dobroj formi i zdrav samo kad pocrnim, to mi
je predstavljalo svojevrsno Stoga sam na stranicama koje slijede
pokuao kratko rezimirati to se o terapiji znalo u
prolosti. to znanje s dijelom najnovijih rezultata medicin-
skih istraivanja o svjetlosti i zdravlju, doao sam - kao to
vidjeti - do nekih prijepornih Kako biste ih do kraja
razwnjeli, iskreno bih vam savjetovao da, wnjesto da odmah na
njezino posljednje poglavlje, cijelu knjigu.
Sunce isijava energiju u vidu elektromagnetskih valova, radiovalova,
mikrovalova, infracrvenog vidljive svjetlosti,
i rendgenskih zraka. Do nas dopire tek mala te
energije; se dio u Zemljinoj atmosferi tako da se
na njezinoj povrini sastoji od vidljive svjetlosti,
i infracrvenih valova. Sve do kraja 19. mislilo se da opekline iza-
ziva toplina"; danas znamo da su to infracrvene zrake. Otkrivi
da tamnjenje koe izaziva komponenta svjetlosti,
tadanji znanstvenici tim su se koristiti
u konih bolesti. Potom su pak otkrili da bolje rezultate mogu
koritenjem same svjetlosti.
Tijekom povijesti stajalita prema suncu i njegovim lj ekovitim
znatno su se mijenjala, to zbog znanstvenih to zbog mode.
ili ijeda koa smatrala se, a i danas se smatra poeljnom u zemljama s
poljoprivrednom ekonomijom u kojima stanovnitva radi na ot-
vorenom i u kojima je preplanulost obiljeje klase.
slojevi su sve to su mogli kako bi se drali podalje od
26
sunca. Dame iz visokog drutva sluile su se velovima, snncobranima,
eirima iroka oboda, pa i koe kako bi im put os-
tala blijeda i zanimljiva." U razvijenom svijetu pak, u kojemu relativno
malo ljudi radi na otvorenom, vrijedi obrnuto: preplanula koa i dalje je
u modi i za mnoge ljude predstavlja obiljeje blagostanja javnim
zdravstvenim kampanjama kojima ih od Pomodar-
ske sa zdravljem i nema puno veze. pre-
planulost" i zaboravljene iz zdravstvenih pobuda imaju
malo dodirnih Isto tako uivanja u svjetlosti i
njegova promiljena koritenja u ozbiljnih bolesti postoji velika
razlika.
Terapija naizmjence se iznova otkriva i pada u
nemilost nakon gotovo netragom nestaje, katkad i na stotine go-
dina. Od 20. kada je bila izni1nno popularna, doivjela
je obrat sudbine, zbog kojeg je dobar dio znanja o ljeko-
vitim svjetlosti bio zanemaren ili zaboravljen. Jeste li,
primjerice, znali da svjetlost ubija bakterije i da joj to sasvim li-
jepo polazi za rukom, i kada kroz prozorsko staklo? Ili jeste
li znali da na odjelima ima manje bakterija nego
u onim i da se na onima koji se izlau suncu pacijenti bre
oporavljaju? Moda niste, no s obzirom na to da su infekcije koje se danas
mogu pokupiti u bolnicama uzrok smrti - nakon
bolesti, raka i modanog udara - to je neto to vrijedi imati na umu.
Zapravo, vai su preci u ljekovite osobine sunca vjerojatno bili bolje
od vas: ljudi su o imali vrlo stajalita, ovisno
o dobu i mjestu na kojemu su ivjeli. Uzmite za primjer dobro
obrazovanog stanovnika Essena ili bilo kojega drugog indus-
trij skoga grada 1920-ih godina. Recimo da je za Prvoga svjetskog rata
sluio u vojsci, da je bio ranj en i da se, nakon to se oporavio
od rana, vratio u takvu poloaju bi svjetlost cijenio
puno vi e n<.:go to je mi danas cijenimo. Vj erojatno bi znao za znanstvena
otkri t.
4
n p<wc1.ana sn svjctl nh1 do kojih dolo ti godinama neposredno
r11 t1l i god i ne l 90 godi 11c Nolwl llVll 1mp,l'nd11 medicinu dobio
jt' d 111 Nld l j<' l
11
1ilk Nit-I. Fl11 w11lt 10 p l'l 11 1nJt 'l 1 ll Npj l li 11 ko1.nc
?
tuberkuloze S druge strane tijekom rata vojni
su se vjerojatno sluili suncem kako bi mu dezinficirali i
rane u nekoj klinici za terapiju suncem u Schwartzwaldu ili u nekoj
instituciji u vicarskim Alpama. Da se u vratio zaraen tuber-
kulozom, u oporavku bi mu vjerojatno pomagali terapijom
ili helioterapijom (ime pod kojim je postala poznata).
koji bi nadzirali zacjeljivanje njegovih rana vjerojatno bi jako pazili na
to kako reagira na svjetlost, a posebice na to koliko mu je koa
potamnjela. U to je doba vrijedilo pravilo: to tamnija put, to uspjenije

Zdravstveno je stoga zahtijevalo usluge iskusnih koji
su znali koji su uvjeti najkorisniji za njihove pacijente: u koje ih
doba dana i godine izlagati suncu, na kojoj temperaturi,
ih hraniti i koliko im tjelovjebe dopustiti u svakom
koja vrsta naoblake proputa zrake u mjeri dovoljnoj da
izazovu opekline i I tada se, ba kao i danas, najvie pazilo da ne
do opeklina, no upravo je proces tamnjenja koe diktirao napredak
u i njegovu uspjenost ili neuspjenost.
Tijekom 1930-ih se poticalo kao mjera javnoga zdravlja. U eu-
ropskim i industrijskim gradovima toga doba bolesti
poput tuberkuloze ili rahitisa bile su pojava, a jednako tako
je bilo da se osobe podlone tim bolestima izlau
svjetlosti. Tako se sunce koristilo ne samo u nego i u prevenciji
bolesti. I arhitekti su radi irenja infekcija u svoje zgrade uvo-
dili element svjetlosti jer, kao to smo vidjeli, ubija bakterije. Nji-
hovi su nacrti bolnica i klinika za terapiju
posebna prozorska stakla kako bi se pacijenti za loeg vremena mogli
i unutra - prozorsko staklo, naime, djeluje kao brana od
i tamnjenje.
Dojam koji o svjetlosti i njezinu na ljudsko tijelo ima
netko tko danas ivi u Britaniji posve je onome naega
prijatelja iz 1920-ih. Miljenje po kojemu neto to bi se mo-
glo nazvati si gurnjm ili zdravin1 IH' p()stoji i po koj emu je
JH
potamnjela put znak koe koj a se pokuava zatititi o daljnje
ozljede je miljenj e. Djeci i odraslima savjetuje se da se
tite od sunca, posebice u razdobljima vremena tijekom
i ranoga ljeta, da izbjegavaju sunce 11.00 i 1 S.00 sati i da se tite
noenjem majica, eira i uporabom sredstava za zatitu od sunca. Kao
to moete razabrati, nastupio je potpuni obrat u razmiljanju.
Razloge za dananju nesklonost suncu nije teko utvrditi. Nakon Drugo-
ga svjetskog rata, zbog poboljanja uvjeta stanovanja i prehrane, dolo je
do znatnog smanjenja pojavnosti upravo onih bolesti koje su se svojedob-
no Kada su 1950-ih godina antibakterijski
lijekovi poput penicilina i streptomicina postali iroko dostupni, medi-
cinski su se postupci promijenili do neprepoznatljivosti. Novi su lijekovi
nudili izglede za brzo irokog spektra infekcija pa se ni higijen-
ska ni medicinska svojstva svjetlosti vie nisu smatrale vanima
kao nekada. Terapija izala je iz mode i ubrzo se
na povijesni kuriozitet.
U novije se vrijeme tetnim svjetlosti pridaje velika
vanost. Sada je tu rupa" u ozonskom za koju se valja pobrinu-
ti, a i incidencija raka ko'..e se iz godine u godinu. Premda ned-
vojbeno ubrzava starenje koe i u podlonih pojedinaca moe potaknuti
pojavu raka, je svjetlost, paradoksalno, nuna za nae zdravlje.
Ljudsko tijelo treba svjetlost kako bi, ga u koi,
proizvelo vitamin D. Ne zna se koja je doza vitamina D optimalna za
zdravlje, pa je i duljina izlaganja svjetlosti nuna za obavljanje
te vitalne funkcije podlona raspravi. To i da upozorenja prema ko-
jima je svjetlost u osnovi tetna treba uzeti s oprezom.
svjetlost moe izazvati rak koe, ali - kao to vidjeti na stranicama
koje slijede - postoje dokazi da svjetlost moe biti presudna u
brojnih bolesti povezanih s niskom razinom vitamina D.
se relativno malo vanosti utjecaju prehrane kao
gc.: ncratora raka koe. Ipak, i ono malo istraivanja o toj temi pokazuje da
ono jedete odrcduj c kako vaa ko:/,n reagirati na svjetlost.
Ud lo n\nsti u vnoj prcl 1rnni kao i sad rnj vit:nminn i Jnincrala u hrani koju
jl'<ht e 1nogu p1t
1
:wdnn utjcrm I tH\ l'l.gl<cl t d.1 v.u 1\ sc.. koa na suncu oteti.
Mld k lnsl .t lit t' t 1ll t1t \ \ n je jedno polje istraivanja
n.tgl.\,\Va njegove koristi, a drugo opasnosti. Jedna od nesretnijih
pojava u suvremenoj n1edicini je trend prema specijalizaciji. U takvim je
okolnostima teko ne se (neopravdano) stajalitima
s ovog ili onog i tako iz vida ne izgubiti iru sliku.
Kroz tu je umu sve tee opaziti odnosno svjetlost, koja
se kroz njega probija. tovie, kako bi se do kraja razumjeli korisni
svjetlosti, katkad je korisno posve zaboraviti konvenciona-
lna medicinska razmiljanja i okrenuti se drugim iscjeliteljskim tradici-
jama. Kada se koristi kao lijek, svjetlost odbija se podvrgnuti
metodi analize: pokuati shvatiti njezine
terapeutske na molekularnoj razini, sve ostalo, moda
i nij e najbolji da se njezine tajne.
koji su se 20. koris-
t ili u ratnih rana i bolesti kostiju i zglobova znali su da terapija
djeluje, ali ne i zato. U nedostatku znanstvene teo-
rije koja bi objasnila njezinu djelotvornost bili su uglavnom
na empirij ski pristup. inim posljedicama taj je pristup kasnijim
naratajima da s zanemare ili odbace nji-
hove metode i rezultate, to je za aljenje. Oni nas mogu puno toga
i stoga sam, kao dodatak pregleda njihova rada, nakratko
tla koje se sunce koristilo u u kulturama od nae. To je
podrazumijevalo na same povijesti medicine, ali i arhi-
t(;kture jer su, povijesno medicina i kreiranje
bili usko povezani. Prvi u povijesti poznati - iz 27.
prije Krista po imenu Imhotep - bio je i jedan od najglasovitijih
nrhitekata tadanjeg svijeta.
V vremenima u kojima se svjetlost cijenila kao lijek arhitekti
su gradili koje su proputale zrake. Kada pak
svjetlost padne u nemilost kao to je tomu danas
1nalo toga arhitekte da u osmiljavanju u obzir uzmu
i svjetlost. U razdobljima u kojima su se prevencija i
d jednako vanima do terapijskih osobi na svjetlosti puno
sc..
1
vie dralo. U tim okolnostima liniju koja razdvaj a i arhitekte
je bilo puno tee nego danas. Arhitekte se u prolosti poticalo
na stj ecanje medicinskih znanj a.
U posljednjih trideset godina higijenska i medicinska svojstva
svjetlosti imala su malo utj ecaja na struku. Solarna je arlu-
tektura napokon bila ali zbog energije a ne zbog
zdravlja iako se odavno znalo da svjetlost proputena u neku
povoljno djeluje na njezine stanare. Iako se svjetlost
u zgradama danas smatra korisnom(( ili poeljnom", taj je aspekt plani-
ranja i dalje vrlo nisko na popisu prioriteta. tovie, nekome tko
dananju literaturu o arhitekturi prednosti svjetlosti
u zgrade, osim onih psiholokih, ne bi bile da u zatvore-
nom prostoru danas provodimo puno vremena, vjerujem da je prednosti
ivota i rada u prostoru potrebno pomnije i cijeniti
vie nego to je to danas
Terapija pripadala je medicini
doba, doba u kojemu su infektivne bolesti bile pojava, a je-
dina obrana od njih bio je jak imunosni sustav. Od tada se, kojih
pedeset godina, tuberkuloza, upala septikemija i mnotvo drugih
potencijalno fatalnih bolesti dri pod nadzorom uz antibiotika.
Naalost, sve vie bakterija postaje otporno na lijekove i ima naznaka da
razvoj novih antibiotika kaska za organizama da se prila-
gode i steknu otpornost. Ne li tu do pomaka, terapije koje
nau prirodnu otpornost na bolesti, od kojih su neke opisane na strani-
cama koje slijede, mogle bi puno vie pozornosti nego to im se
posljednjih godina.
Svladavanje pojedinih tehnika opisanih u ovoj knjizi trebalo bi nam
da bolje iskoristimo korisne strane uz minimum
ri 'l. ika. Postoje medicinska stanj a koja se izlaganjem svjetlosti
pogoravaju, a pojed ini lij ekovi poput antihistam.inika, kontracepcijskih
t,1hlcta, tvari, sedativa, d iurctika i niza antibiotika
osj<: tljivost na sunce.
Prije:
1
u:no se u pust i u p1 ogt'.\ tl\ S\11\ l 1t11j a, tko ima bilo kakvih
11
1m11jl 11 v<.'1, l rn 1.d1 1vlj <. m ili tnbno bi se posavjc-
t nv 11 I1. ll Jc1' 11 lkrn n.
Ljudska rasa evoluirala je pod suncem, a ljekovite sunca tovale
su se godina. Cilj je ove knjige pokazati kako se svjet-
lost koristila za prevenciju i bolesti u prolosti i kako nas moe
i nam danas i u Bog sunca Apolon bio je
bog medicine, a dva natpisa na njegovu hramu u Delfima nude vjerojatno
ponajbolji savjet o koji igdje previe.
Upoznaj samoga sebe.
\ /
1
VAI TIJELO I UM NA SUNCU
je jedno od velikih ivotnih zadovoljstava. Za neke nama
izlaganje koe njenoj toplini zraka u ili u rano ljeto svo-
jevrsni je oblik tovanja sunca. da je u doba kada se
iz zimske tame naim tijelima nuan izravan doticaj s sun-
cem. Sunce kao da nas i uzdie nam duh. Ali zato? Sunce zacijelo
ima vrlo malo stvarnog utjecaja na i kemijske procese u ljudskom
tijelu. se da mnogim ljudima ide sasvim dobro i s malo svjet-
losti, ili i bez nje, a dakako, izaziva i rak koe.
Pa sve donedavno o svjetlosti na ljudsko zdravlje zna-
lo se relativno malo. Iako se svjetlost godina koristila
kao lijek, nitko zapravo nije znao kako je i zato djelovala niti to danas
zna. No u posljednjih dvadeset godina znanstvenici su unaprijedili svoje
spoznaje o suptilnijoj psiholokoj i biokemijskoj reakciji tijela na
zrake te je postale jasno da je utjecaj svjetlosti na nae zdravlje
puno nego to se nekada mislilo. Da, svjetlost moe
izazvati rak koe, ali - paradoksalno - sve je vie znanstvenih dokaza da
bi zrake mogle imatj i ulogu u prevenciji i poboljavanju
stanja u nizu ozbiljnih degenerativnih i infektivnih bolesti
rak dojke, debelog crijeva, jajnika i prostate, dijabetes, visok krvni tlak,
bolesti srca, multiplu sklerozu, osteoporozu, psorijazu, rahitis i tuberku-
lozu. Na stranicama koje slijede te bolesti - i na koji
svj etlost na njih djeluje - no pogledajmo prvo to
svjetlost - u irem smislu - ljudskome tijelu.
svjetl ost koja dospije do Zemljine povrine vidljiva sv-
jetl ost, i infracrvcno Priblino 37%
u fo rn1i je vidljive svjetlosti, 3'Mi otpada na a
prcosl nlih 60% na i11fr:1n 'v<.110 'M11,\ 11 jt,

11 n ljudsku kou dljlll w 11 tld 11 1110 v d11oj dulj ini , na dugovalno

RICHARD HOBDAY
A (t:tv. t tun wJ,tln) (320 -400 nm) te na srednjovalno B
ili UVll 7. 1 .tc.\1tJ{ (J.90 120 run).
2
Oba tamnjenje i opekline. UVB
pu110 bre iznlivn opekline, no UVA prodire dublje u
kou. dugogodinje svakodnevno viesatna izlaganje suncu
moe izazvati trajne promjene u koe i dovesti do preuranjena
starenja. Moe izazvati i atrofiju koe, a u podlonih se pojedinaca moe
razviti i rak. Akutne epizode mogu otetiti kou, to
znaju svi koji su na svoju alost prvoga dana godinjeg odmora
izgorjeli na suncu. svjetlost djeluje pozitivno na niz
konih poput psorijaze, nekih oblika akni ili osi-
pa te rijetkoga raka koe zvanog mycosis fungoides.3 se
svjetlost koristila i u uklanjanju bakterijskih i konih infekcija.
Dakle, sunce koi moe natetiti, ali je moe i
VITAMIN DI ZIMA VITAMINA D"
Vjerojatno najpoznatija dobrobit od izlaganja koe
zrakama je da se njime aktivira proizvodnja vitamina D,
potrdmog za rast i zatitu zuba i kostiju te zdrav imunosni sustav.
.wjttskog stanovnitva svu vitamina D dobiva iz sunca; u vezi s
11t10Nom toga esencijalnog nutrijenta na prehranu oslanjaju se jedino lju-
' 11 koji puno vremena provode u zatvorenom. Slijedom jedne povijesne
hltl,'(aj nnsti, o kojoj govoriti kada za to vrijeme, o vitaminu
I> govori kao o vitaminu iako je zapravo o hormonu. Vitamini su
t vnd koje se u okolnosti1na ne sintetiziraju u ljudskome tije-
111 , nc.:go se moraju unijeti prehranom. Hormoni se pak proizvode u tijelu i
djeluju kao kemijski glasnici" koji kontroliraju inim) rast, spolno
s.tt.rij cvanje, reprodukciju i razinu glukoze u krvi. britanska
prehrana sadri tek (priblino) za to potrebnog vitamina D;
ostatak valja proizvesti fotokemijskim djelovanjem sunca na nau kou.
Premda nam u popularnoj literaturi i novinskim govore
du je za sintezu vitamina D nuno relativno malo svjetlosti i da,
' Postoji. i kratkovalna UVC ili mikrobna op. pr.
1
Vrstn limfoma, odnosno primarnih tumora, tumorske stanice iz limfocita, stanica imuno-
s11og sustava, op. pr.
LJEKOVITO SUNCE
kako biste zadovoljili dnevne potrebe za njim, suncu trebate izloiti tek
lice i ruke, i to na nekoliko minuta, sezonska narav spomenutog procesa
ipak se ne spominje koliko bi trebala. U zemljama udaljenim od ekvatora,
poput Britanije, od listopada do oujka vitamin D je proizvesti
u koi. U toj kao i u drugim zemljama na zemljopisnim irinama
vlada prava zima vitamina D" jer je UVB valnih
duina - bez kojega nema proizvodnje vitamina D u koi - na
povrini zemlje prisutno tek est mjeseci, travnja i rujna. Mjeseci
najbolji za sintezu vitamina D su svibanj, lipanj i srpanj, a i tada se
dio vitamina D sintetizira od sredine jutra do sredine poslijepodneva. U
zimskim mjesecima potrebe za vitaminom D zadovoljavamo za
zalihama koje smo prikupili se suncu prethodnog ljeta. Dakle,
drugim kou tijekom ljeta, u redovnim intervalima, valja izla-
gati suncu kako bi se stvorila vitamina D dostatna za cijelu zimu.
Kada se probije kroz kou, prohormon poznat kao 7-dehidrokolesterol
svjetlost pretvara u provitamin D3. Potom u roku od dva do tri
dana provitamin D3 nastavlja se mij enjati i postaje vitamin D3 koji se
zatim krvotokom prenosi u jetra, a onda i u bubrege i pretvara u bioloki
aktivan hormon 1,25-dihidroksivitamin D3. Katkad ga nazivaju i soltriol
ili hormon svjetlosti." Tek petnestak posto 7-dehidrokolestero-
la raspoloivog u koi pretvori se u vitamin D3 jer se duljim izlaganjem
suncu provitamin D3 pretvara u tvari zvane lumisterol i tahist erol, obje
bioloki inertne. Dakle, duljim izlaganjem suncu ne proizvodi se vie vi-
tamina D, to da ne morate potamnjeti da bi se cijeli proces dogo-
dio. Valja, imati na umu da se valne duljine koje u koi sin-
tetiziraju vitamin D u rasponu 290 - 320 nm, a da se valne duljine
koje izazivaju eritem ili opekline od sunca u rasponu 290 - 400
nm, to da blokirate li zrake koje izazivaju opekline,
i sintezu vitamina D.
Dakako, li izlaganj e zrakama
- ostanete li u zatvorenom ili prekrijete kou i sredstvom za
zntjtu od sunca - vae rezerve vitamina D mogu ostati niske est
mj eseci. Time se izla1.ctc riziku ruzvnjn brojnih ozbiljnih bolesti pove-
1..tnlh s mnnjl<om vit11min11 r>.
1
l 't p111l>lt11u 11101.<.l t l' uzi1nanjcm
RICHARD HOBDAY
vitaminskog dodatka, odnosno zamjenskog vitamina D, no on je u
a i tijelo bolje iskoritava vitamin D nastao
djelovanjem sunca negoli vitamin D iz prehrane.
Kosti od kojih je sastavljen ljudski kostur su od ivoga tkiva
koje se neprestano mijenja jer se neprestano stvaraju nove i uklanjaju
stare stanice. Vitamin D odrava pravilan omjer kalcija i fosfora nunih
za taj neprekidni proces formiranja i preoblikovanja kostiju. kal-
cija u naemu tijelu pospremljena je u kostur, a tek manja krui
krvotokom. Kalcij se neprestano oduzin1a, ali i dodaje kostima i krvi, no
to smo starij i taj proces postaje sve Kako starimo, tako
naa sposobnost iskoritavanja kalcija zna oslabjeti, a tada postaje sve
tee uravnoteiti apsorpciju i nadomjetanje kalcija. Tako se kotana
masa smanjuje, a kosti postaju sve tanje i slabije. Dodatni u tom
procesu je to to tijelo, kada je razina vitamina D u njemu preniska, ne
moe apsorbirati dovoljno kalcija dC! bi ostalo zdravo koliko god kalcija
unosili.
DEFICIJENCIJA ILI INSUFICIJENCIJA?

i insuficijencije (nedostatka) vitatnina D. O pomanjkanju vitamina D
govorimo kada tijelo kalcija u krvi nastoji odrati na normal-
noj razini paratiroidnog hormona koji u krvotok
dotitne lijezde. S druge pak strane u tom pokuaju da nadokna-
di manjak kalcija koji apsorbira iz hrane, tijelo iz kostiju uzima
kalcija. Nimalo to je stanje - zvano sekundarni hiper-
paratireoidizam - vaan u procesu gubitka kotane mase pove-
zanog sa starenjem i zna dovesti do lomljivosti kostiju. Kada se,
razine vitamina D dodatno smanje, vie ne govorimo o njegovu
pomanjkanju, o nedostatku ili insuficijenciji. Tijelo vie nije u stanju
odrati primjerenu razinu kalcija u krvotoku koliko god paratiroidnog
hormona a kostur jo bre gubi kalcij.
Dio sekundarni hiperparatireoidizam smatra patolokirn
stanjem i, kako bi insuficijcnciju, minimalni dnevni
\6
LJ EKOVITO SUNCE
unos vitamina D. Drugi pak svoje preporuke temelje na nunoj
za prevenciju pomanjkanja vitamina D. To zapravo da ne postoje
. priznate vitamina D koje bi trebao uzimati
svakodnevno kako bi ostao zdrav. da se ne zna koja je
vitamina D optimalna za zdravlje, izlaganja zrakama
nuna za odranje zdravlja kostiju i te kako je diskutabilna.
U Sjedinjenim Dravama (SAD) odraslim osobama do
pedeset godina starosti se unos 200 IJ
4
vitamina D, osobama
S 1 i 70 godina se 400 IJ, a onima starijim od 71 go-
dine 600 I]. Britansko ministarstvo zdravstva nedavno je ostati
pri svojoj preporuci od 400 I] vitamina D za osobe starij e od 65 godina, no
za osobe u dobi od 4 do 64 godine nije propisana doza
da se primjerene vitamina D osigurati redovnim izlaganjem
svjetlosti tijekom ljeta. Dnevni unos od 400 IJ se
pojedincima u spon1enutoj dobnoj skupini posebno izloenima riziku in-
suficijencije vitamina D, poput trudnica i dojilja. Znakovite je da britan-
ski prehrane (u prosjeku) unos od samo 100 IJ, to je i
za mnoge druge razvijene zemlje. Prehrana koja bi zadovoljavala dnevne
potrebe za vitaminom D morala bi velike masne ribe
poput lososa, skue, haringe i srdele te sastojke poput punomasnog mli-
jeka, maslaca, jaja, sira i jetra.
U Sjedinjenim Dravama i nekim europskim zemljama mli-
jeko i margarin se oblicima vitamina D, no takve
namirnice nisu osobito pouzdan izvor vitamina D. Unos tih namirnica
znatno se razlikuje od osobe do osobe, a i vitamina D u spome-
nutim proizvodima variraju. Studije su pokazale da manje od 20% uzora-
ka mlij eka izuzetih diljem SAD-a sadri vitamina D navedene na
deklaraciji. Dodavanje vitamina D prehrambenim proizvodima mjera je
javnoga zdravstva, je cilj prevencij a rahitisa i smanjivanje ovisnosti o
svjetlosti. Ta se praksa nairoko primjenjivala i puno prije nego
to su znanstvenici doli do preci znih spoznaja o odnosu vitamina D iz
sunca i vitamina D iz prehrane. l ck je. 1970-ih godina da je vi-
r;
RICHARD HOBDAY
tamin D hormon, a ne vitamin i tek su tada razvijene metode za mjerenje
vitamina D koji krui krvotokom.
Bilo je i prijedloga da se vitamin D ukloni iz nan1irnica, posebice onih
namijenjenih djeci, zbog njegove U odraslih osoba
dnevna doza vitamina D od priblino 2400 IJ moe izazvati hiperkalce-
miju ili nenormalno visoke razine kalcija u krvi. Simptomi toga stanja
prekomjerno mokrenje, prekomjerni
umor, depresiju i slabost Redovito uzimanje visokih doza vitam-
ina D mogu rezultirati nenormalnim taloenjem kalcija na stjenkama
krvnih ila, u bubrezima i drugim organima, komom, pa i
Unos vitamina Di kalcija tijekom i dojenja treba pomno nadzi-
rati. Vitamin D moe potaknuti astinu u pacijenata na aspirin,
a trebaju ga paljivo uzimati i pacijenti na antikoagulantima.
moe izazvati glukoze u krvi u pacijenata ovisnih o inzulinu.
Jedan od vitamina D jest i taj da - u pravilnim dozama -
apsorpciju magnezija iz prehrane. Magnezij je za niz
tjelesnih funkcija, no jedna od posljedica pretjerana unosa vitamina D
jest i ta da tijelo vie magnezija nego to bi to pa
ga i tee Pretjerani unos vitamina D izaziva insuficijenciju
magnezija u srcu, to moe izazvati koronarnih arterija, a u eks-
tremnim i udar. Isto tako moe naruiti tjelesni sustav
za preradu kalcija te razine kolesterola u
se da nitko nikada u sebe nije unio dozu
svjetlosti. Iako je ljudska koa sposobna proizvoditi velike vitam-
ina D, taj se proces, kao to smo vidjeli, regulira sam od sebe. Dakle, puno
nam toga govori kako bismo se manje trebali oslanjati na oplemenjene
namirnice ili oralne dodatke prehrani i izlaziti na sunce, na
razdoblja, u i ljeti. Tijelo zapravo puno bolje iskoritava vita-
min D nastao djelovanjem sunca od onoga iz hrane i dobijete li dovoljno
svjetlosti u pravo doba godine, morati uzimati vi-
tamin D u hrani. S druge strane ne izlaete li se suncu, moete razviti de-
ficijenciju ili insuficijenciju vitamina D.
LJEKOVITO SUNCE
SVJETLOST, KOLESTEROL
IVITAMIND
izlaganje ljetnoj svjetlosti, uz deficijenciju vitam-
ina D, izaziva i druge posljedice. U posljednje vrijeme sluamo o
opasnosti1na visoke razine kolesterola u krvi, no o ulozi sunca u njezinu
smanjivanju vrlo malo. Kolesterol igra vanu ulogu u tijelu.
Prekursor je tjelesnih steroidnih hormona, a po molekularnoj je strukturi
vitaminu D, kortizonu i spolnim hormonima koji su nam nuni
za reprodukciju. Visoke razine kolesterola mogu izazvati sti-
jenki arterija, to pak moe dovesti do povienoga krvnog tlaka, blokada
i tromboze. Manje je poznato da svjetlost moe sniz-
iti razinu kolesterola i da je tijelu zapravo nuno
za razbijanje kolesterola. Oba prekursora vitamina D7 - dehidrokoles-
terol i kolesterol - deriviraju se iz tvari zvane skvalen. Postoje dokazi da
se skvalen, u prisutnosti svjetlosti, u koi pretvara u vitamin D.
Kada pak svjetlosti nema, skvalen se pretvara u kolesterol. To bi
inoglo objasniti visoke razine kolesterola izmjerene stanovnitvom
na geografskim udalj enijim od ekvatora kao i zabiljeene se-
zonske varijacije kolesterola u krvi: se da se razine kolesterola zimi
ba kao to se razine vitamina D smanjuju i da je to povezane
s raspoloive svjetlosti.
Drugi to ga zrake imaju na ljudsko tijelo
povezan je s krvnim tlakom. vie od pola na temelju nekih
od najranijih eksperimenata s zrakama, zna se da se
krvni tlak u normalne osobe nakon jednokratnog izlaganja suncu
sniziti, a da njegov na osobe s povienim krvnim tlakom biti
izracnij i. Istraivanje objavljene u American ]ournal of Physiol-
ogy jo 1935. godine je pokazalo da je smanjilo
krvni tlak u 60% do 70% osoba s hipc.: rtcnzijom. Dio sudionika spome-
nutih tcst irnnjtt doivjdi su pad tlaka - gornj e vrijednosti krv-
nog11 daka od li O mm/ l lg. donj e vrijednosti
kl'vnngn ti.tim - 1111dd1n ,1; 11 slwvnjcvl1111puln1.n >. O mm/ I fg.
RI CHARD HOBDAY
Ako, kako se uistinu moe, i to znatno,
sniziti krvni tlak, tada ni spoznaja po kojoj je krvni tlak najvii zimi -
kada je solarno na najniim razinama - a najnii ljeti - kada je
na vrhuncu - ne bi trebala biti Na
krvni tlak i varijacije u pigmentaciji koe: pigmentacija koe
povezana je s povienim krvnim tlakom. Ljudi tamnije koe koji ive u
Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Dravama pate od
hipertenzije od ljudi europskog podrijetla. I obrnuto, kada ive u
zemlji u kojoj su - blie ekvatoru - krvni tlak im je nii,
biljee niu hipertenzije te rijetko imaju povien krvni tlak
povezan sa starenjem, i bijelcima i Afroamerikancima.
Objavljeni podaci pokazuju kako je linearni porast krvnoga tlaka pro-
porcionalan udaljenosti od ekvatora, ali i da su geografske
i sezonske promjene krvnoga tlaka obrnuto proporcionalne
Jedno objanjenje za taj odnos visokoga krvnog tlaka i
niskih razina svjetlosti jest da u tijelu, kada su u njega pohranjene
tek vitamina D, dolazi do proizvodnje
paratiroidnog hormona to s druge strane moe imati negativan
na i funkciju vaskularnog sustava. Ta hipoteza, iznesena 1997. go-
dine u Hypertension, objanjava zato su narodi tamnije puti koji
ive daleko od ekvatora skloni razvoju hipertenzije; njima, naime, za fo-
tosintezu vitamina D trebaju znatne svjetlosti.
Rezultati jedne studije objavljene 1998. godine u
li su da UVB sniava krvni tlak, a da UV A na njega nema
nikakva utjecaja. Dakle, teoretski, uporaba sredstava za zatitu od sunca
koja blokiraju UVB i tako opekline moe prekinuti
sintezu vitamina D, sniavanje razine kolesterola i smanjenje krvnoga tla-
ka. Procjenjuje se da povieni krvni tlak ili hipertenzija u SAD-u
pedeset milijuna ljudi i svake godine donosi dvije milijarde dolara gubita-
ka u vidu izgubljene zarade. Lijekovi koji se prepisuju za visokoga
krvnog tlaka - bolesti koja je u razvijenim zemljama toliko da
se smatra gotovo normalnim dijelom procesa starenja - imaju j popratne
pojave, a iznosi koji se u tin1 zemljama svake godi.ne troe na lij ekove za vi-
sok krvni tlak se u milijardnma. da je hipertenzija
I ()
LJEKOVITO SUNCE
rizika za niz ozbiljnih bolesti i modani udar, bolesti srca, pa
i rak, njihova je rairena uporaba sasvim razmnljiva. se,
da boravak na otvorenom, na suncu, nudi jeftiniji - dodue i neto manje
- rjeavanja tog problema.
SVJETLOST I TIP KOE
Nai su najstariji preci izvorno pristigli iz Afrike, jednog od
dijelova svijeta. S vremenom su postupno rnigrirali na
sjever i jug, daleko od ekvatorijalnih I to su dalje odn1icali od
ekvatora, to im je koa postajala svjetlija, to im je stvaranje
dovoljnih vitamina D za relativno kratkih lj eta i na geografskim
udaljenijim od ekvatora. To je vjerojatno pretjerano po-
jednostavljen prikaz, ali moe posluiti kao ilustracija za tvrdnju da mi,
ljudi blijede puti, uglavnom tamnimo vrlo sporo. Pripadnici i pripadnice
bjeloputih plemena dio godine provodili bi u radovima na otvore-
nom i postupno tamnjeli. Ljeti bi postupno prikuplj ali zalihe vitamina
D dostatne da preguraju zimu. Njihova je koa bila dobro
sezonskim varijacijama zraka, ba kao to je to
i koa njihovih potomaka, samo to mi naalost danas toliko vremena
provodimo u zatvorenom da nam je teko tamnjeti na siguran ili
sintetizirati vitamin D.
Na jakoj svjetlosti u koi se stvara tvar zvana melanin, bez koje
nema preplanulog tena. Melanin je kemijski spoj koji djeluje kao prirodno
sredstvo za zatitu od sunca i regulira koliko upad.noga
doprijeti u dublje slojeve koe. Novonastao ili prisutan u
tan1nijoj koi, melanin proizvodnju vitan1ina D. Dakle, to
vie tamnin10, to se u koi stvara vie melanina i, sve manje
vitainina D. To dijelom objanjava zato je dose-
gnuti razine tog vitamina. Drugi je razlog, kao to smo vidjeli,
to to je sinteza vita1nina D u koi tek se manji dio
prohormonn raspolo1.i vog u koi pn.: t varn u vitarnin D3.
Stogn n e i'l,1H:nnd11jl' v<:lilrn rnv.llk 1 11 nunog
1,1 slotl"l.ll vltnmina l) u tn1nnljnj I i.vljctlnj

' l11 hl kn l prikazuje est

RICllARD HOBDAY
tipova koe, izlaganja suncu koju svaki od njih moe podnijeti
prije nego izgori, a time i grubu procjenu relativne svjet-
losti nune za sintezu vitamina D u svakom od spomenutih tipova koe.
Kroz epidermu bijele koe prodire priblino 20% - 30% UVB
a kroz duboko pigmentiranu kou prodire ga tek 5%. Stoga je osobama
crne koe nuno otprilike est puta vie solarnog da bi proizvele
vitamina D priblino jednake onima koje proizvode osobe
keltskog podrijetla s koom tipa 1: dovoljno da izazove opekline drugoga
stupnja u toj najosjetljivijoj kategoriji. Smatra se da su svi izrazito tam-
noputi ljudi koji ive na sjevernim zemljopisnim irinama, ako se due
vrijeme ne izlau suncu ili ne uzimaju dodatke hrani, izloeni riziku defi-
cijencije vitamina D.
Tablica 1: svjetlost i tip koe
Sigurno, zdravo zahtijeva umjerenost i razinu samospoznaje,
posebice u vezi s koe. Koliko vam izlaganj e suncu koristiti, ovisi o tome
znate li svoj tip koe i vodite li o tome kako tamnite.
1.
2.
3.
4.
/ j I
Najosjetljiviju kou imaju ljudi keltskih korijena: crvenokosi lj udi plavih ili zele-
n ih ili tamnokosi ljudi zelenih Premda im koa teko tamni
i vrlo lako izgori, paljivim izlaganjem mogu toleranciju na
svjetl ost. Osoba u Britaniji s ovim t ipom koe, nenaviknuta na izravnu
svjetlost, izgorjet nakon 20 minuta provedenih na suncu sredinom ljeta.
Tip koe vrlo narodima sjevernoeuropskog podrijetla. Ljudi
koe tipa 2 su bjeloputi, plavokosi ili crvenokosi, plavih ili kestenastih
a znaju imati i pjegice. tamne sporo i teko te lako izgore. Osoba
u Ujedinjenim Kraljevstvu s ovim tipom koe nenaviknuta na izravnu
svjetlost izgorjet nakon 30 minuta provedenih na suncu sredinom ljeta.
bijelaca ima svij etlu kou te plavu ili kosu. Koa im s vre-
menom potamnj eti, ali i izgorjeti ubrzavaju li proces tamnjenja. Boja
dobar je pokazatelj osjetljivosti. Bjeloputi ljudi tamnih lake
tamne od onih s plavim, sivim ili zelenim koj i i lake izgore. Osoba s
ovim tipom koe nenaviknuta na izravnu svjetlost izgorj et nakon
30 minuta provedenih na suncu sredinom ljeta.
Premda puno lake tamne, Kinezi, Japanci i ljudi s Mediterana mogu
izgorjeti. Boja njihove koe se od maslinaste do a su i
tamnokosi i tamnooki. Koa im moe izblijedjeti ako due vrijeme ne borave
na suncu. Osoba u Ujedinjenom KraljC'vstvu 1 ipom koe nenaviknuta na
Izravnu svj et lost iz9orj<'t 1111kon
1
10 mllH1t a provedenih na izravnom
c;u ncu c; rC' cllnom ljc:> tn.
LJEKOVITO SUNCE
s.
6.
Ljudi iz lndije, Jue Amerike i Arabije lako tamne i rijetko kada izgore. Imaju
tamnu kou i kosu te ili crne Ipak, osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu
s ovim tipom koe nenaviknuta na izravnu svj etlost izgorjet nakon
70 minuta na izravnom suncu sredinom ljeta.
ljudi podrijetl a, do crne koe i kose, na suncu
moe boraviti dugo a da pritom ne izgore. da sadri velike
melanina koji filtrira dio njezine komponente,
svjetlost u tamnu kou teko prodire i teko je
Dakako, osim tipa koe i doba godine u kojemu se izlaete
zrakama na reakciju vaeg tijela na svjetlost i mnotvo
drugih faktora. Snaan utj ecaj na ishod imaju i dob, zdravst-
veno stanje, prehrana i lijekovi koje uzimate, ali i brojni drugi
poput doba dana kada se povrine koe koju izlaete,
udaljenosti od ekvatora, nadmorske visine, atmosfere u ko-
joj boravite, naoblake, vrste tkanina koje nosite na sebi, na
koji vam zrak cirkulira oko tijela, koja se pre1na
vama odbija s neke povrine i tako dalje. Upravo je zato teko formuli-
rati smjernice za a tu ionako teku nita jednostavnijom
ne preporuke iz
javnoga zdravstva. Stoga bi prije nego to utjecaj sun-
ca na druge aspekte nae i mentalne dobrobiti moda bilo uputno
razmotriti dio savjeta to nam ih u vezi sa i vitaminom D daju
spomenuti
Specijalisti za kou u aktualnu raspravu o svjetlosti i
zdravlju ponajprije i ponajvie ele smanjiti broj smrtnih uzro-
kovanih rakom koe. Jedno od utjecajnijih tijela na tom polju britanska je
Radna skupina za prevenciju raka koe (Skin Cancer Prevention Work-
ing Party), koj a u svojoj Izjavi o miljenju (Consensus Statement),
objavljenoj l 997. godine, naglaava rizike izlaganja koe svjet-
losti. Autori spomenutog dokumenta i odraslima i djeci da
Sl' zat ite od sunca, posebice u razdobljima vremena u i
lj eta. U Izjavj o miljenju se kae da tamnjenje
oij<: sigurno, da prcplnnufa ko:fo nij e z11nk zdnwljn j da nudi tek 1ninimal-
1111 zai i1 u od daJjnj <. g izlagauj ;1s111 1t 11 , At 11 rn i lz11 nst plan u za
11hl.11 . 1V1\lljc ll t'(i11k .1 " " " x 'Vt' vj !10
1
.tl 1111 kn/ 11 :
I \
izbjegavati sunce 11 i 15 sati
. traiti prirodnu sjenu
RICHARD H OBDAY
za zatitu od sunca nositi, primjerice, majice kratkih i dugih rukava i
eire
koristiti irok spektar sredstava za zatitu od sunca zbog zatite od
UV A i UVB
Jednostavno kao dan, pomislili biste. Pa moda i nije elite li odrati
razine vitamina D u tijelu. Naime, nitko nij e istraio
takva ponaanja na status vitamina D u organizmu.
Godine 1988. britansko ministarstvo zdravstva objavilo je
Prehrana i zdravlje kostiju" (Nutrition and Bone Health), koje se bavi
vitamina D i kalcija koje konzumiraju stanovnici Britanije.
Autori pozvali su na preispitivanje korisnih i tetnih izla-
ganja svjetlosti i definiranj e smjernica koje bi unijele ravnoteu
umanjivanj a opasnosti od raka koe i odravanja pri1njerenih ra-
zina vitamina D stanovnicima Britanije. U su ustvrdili i da
odraslih Britanaca sav potreban vitamin D mogu pribaviti tako da
u razdoblju travnja i listopada kou lica i ruku svakodnevno, na
pola sata, izlau suncu.
Jasno je da preporuke Radne skupine za prevenciju raka koe u
mjeri prilike za taj oblik sinteze vitamina D. S druge strane
upravo sulice i ruke dijelovi tijela najosjetljiviji na rak koe i fotostarenje. s
Kako, dakle, pomiriti neto to djeluj e nepomirljivo? Jedan je
kako se svjetlost u prolosti koristila u bolesti
i ono to se t ada znalo usporediti s onim t o danas znamo o
koji na Zasad nastaviti
korisne svjetlosti na ljudsko tijelo.
" Obli k il i 11 Vjt' tnv11 11111
1
)
111111(1t' pt t i1iv11l111)11l11g1111J1111ll V1 11llrt1 )11 1 op p1
LJ EKOVITO SUNCE
SVJETLOST I KRV
svjetlost u nau kou prodire dmoljno duboko da i krv
koja prolazi kapilarama smjetenim blizu njezine povrine. U medicin-
skoj literaturi objavljenoj u Europi navode se prema
kojima se elektrokardiograma i krvna slika pacijenata s at-
erosklerozom (zadebljanjem arterij a) pobolj avaju kada se pacijente
izloi Studije su pokazale i da se izlaganjem
svjetlosti ili iz umjetnog izvora u ljud-
skoj krvi broj bijelih krvnih stanica. Najvie se broj
bijelih krvnih stanica zvanih limfociti, najvanijih u obrani tijela od in-
fekcija. svjetlost i udio kisika u krvi kao i nj ezinu spo-
sobnost da tkiva opskrbljuje kisikom, na otprilike isti na koji se to
postie i redovnom tjelovjebom. Istraivanje, znakovite, pokazuje i da
kombinacija tjelovjebe i izlaganja suncu na izdrljivost, tjelesnu kondic-
iju i razvoj ima nego sama tjelovjeba. Stari su Grci
vjebati nagi - vjerojatno upravo iz tog razloga - a na izraz
dvorana od gymnasion, to mjesto
na kojemu se vjeba ili trenira nag." Redovita tjelovjeba usto sniava ra-
zinu u krvi, ba kao i svjetlost. U zdravih pojedinaca to i
nije posebno no u koji moraju uzimati inzulin kako
bi snizili u krvi, jako je izraena. inzulina koja im je nuna
za odravanje normalne razine u krvi moe se znatno promijeniti
ako vjebaju ili provode vie vremena na jakoj svjetlosti.
Izlaganje svjetlosti ubrzava uklanjanje kemikali-
ja iz tijela. To je u koja je posebno osjetljiva na
h aticu. Krv beba sa uticom kontaminira se spojem zvanim bilirubin. U
okolnostima bilirubin se uklanj a jetrima i potom
iz tijela. No kada jetra nije posve funkcionalna, kao t o je to u
ili bilirubin u krvi moe dosegnuti opasno
visoke razine. utica u i dugo se mogla jedino trans-
l 111. ijom krvi, a krv je katkad trebalo 1.nmijcniti i po tri ili puta, to
11101,(. hiti opasno.
J(dn11 od da 11 l<rvJ ltl\ ,t hilin1hinn je: i koa koja popri-
'"" k.u11 kt t aisti '( 110 111t ilo. ( ;ocll11t l'h (1, 111tll, 111\l<u s<:stra zaduena za
j 'i
I 11 11 fl 11 11 I I 1111 t 1 \ \
od)< I z, 111 d c1 11 11.1 1d 111 111111 l 11\n lifotd 11 'il''itl ,t W,11d , do l.tjl' do
fant ast i ' uog 0 1 I 11l' 1 'l 1 h1pltlt ljttnih d,tn,\ bebe iz odjc:l,t
u kolici ma bi i1.vt1l.l 11 dvrn okrenuto prema jugu. Sestra Ward bila je
stara kola" i vjcrov.t ht d.l kon1binacija svjeeg zraka i toploga sunca
bebama koristiti vie od zaguljive, pregrijane atmosfere u inkubatoru.
Opazila je kako koa beba sa uticom, kada ih izvede na sunce, ponovo
poprima normalnu boju. koji su improviziranu ter-
apiju sestre Ward otkrili su da je plavi dio vidljivog
spektra bio posebno u razbijanju bilirubina u krvi beba. U go-
dinama koje su slijedile tretman plavom - dodue ne onom
iz sunca, iz umjetnog izvora - postao je standardni postupak. Iako je
osoblju bebu puno zgodnije staviti pod lampu nego je izvoditi
na sunce, posljednje je puno prirodnije. Dananjim se majkama savjetuje
da bebe ne izlau suncu to i ne mora biti u najboljem interesu djeteta
jer istraivanja ukazuju na to da izlaganje svjetlosti u djetinjstvu
titi od bolesti kasnije u ivotu, to je' tema koja je u Poglavlju 3.
SVJETLOST I RAST
Svatko od nas na svjetlost reagira i u mater-
nici, kao to pokazuje jedna studija nedavno objavljena u Na-
ture. Poznato je da sezonske varijacije u razinan1a svjetlosti reguliraju
razmnoavanje i rast u sisavaca. Jedno od impresivnijih pove-
zanih s svjetlosti na ljudski razvoj je ono po kojemu
djeca u za razliku od djece u jesen, odrastaju u
osobe viega stasa. s Instituta za ljudsku biologiju pri
pokazali su da mjesec i posebice varijacije u razinama
svjetlosti u kasnijim fazama na rast u odrasloj
dobi.
U razdoblju od deset godina vie od pola milijuna vojnih obveznika Aus-
trijske savezne vojske proli su preglede i analiza njihove tjelesne visine
pokazala je jasnu vezu mjeseca i tjelesne visine u osam-
naestoj godini. je da tjelesna visina varira tijekom
razdoblja od 365 dana i da je taj izraeni godinji ritam sinkroniziran
46
I 11111\ 1 111 illllt I
1 1zl11 1111 1 lllH ' v \' j tl11
1
. 1 , ' l''j bi v1sma vrhunac dostizala
ni 11 1a.t v111.1, , , lc H k11 listopada, dok je
VJc1 lnst ma ks111u1111 dosll z, d,t u l1p11ju, a minimum u Rast je u
lp1d1 11.tj ln i.i Lij ekom tri rnjt.' st'l.,\ i nakon Objanjenje za
hli -.. Jw povezanost rasta i sunca otkrivenu u spomenutoj studiji jest da
11 aj .rnj c svjetlosti u ton1 razdoblju regulira
hormona rasta u a time i djetetovu krvotoku.
U sjevernoj Europi postoji duga tradicija u lipnju; godinje
slavlje svibanjskoga kralja i kraljice podupire taj Dijete u
lipnju ili srpnju rodit se u kada se trajanje svjetlosti
postupno S druge strane dijete u rujnu u tih prvih
kst mjeseci puno vie vremena morati provesti u zatvorenom. U starome
vij eku to bi mu umanjivalo izglede za opstanak zato to bi,
limu u zatvorenom prostoru, imalo vie izgleda pokupiti kakvu respi-
ratornu infekciju, a i u tom bi formativnom razdoblju raspolagalo s vrlo
malo vitamina D. Dakle, ti drevni rituali plodnosti moda su i uvede-
ni upravo zato da se potakne u i tako smanji smrtnost
tovie, postoji i jedan glasoviti citat koji se upravo
utjecaja sunca na i a iz starog Egipta. Dio je to
Himne suncu" koju je napisao faraon Eknaton iz osamnaeste dinas-
tije (1353. - 1337. pr. n. e.), koju u svojoj knjizi i sunce" citira
Jacquetta Hawkes:
plove uzvodno i plove nizvodno
Tvoll) dolasku svi se puti otvaraju
Pred licem tvojim riba iz vode
Zrake tvoje do velikog oceana doseu
Ti si onaj to muko sjeme u enu polae,
I koji to sjeme u mukarcu stvara;
Ti pouruje sina u utrobi
I njegov umirujc.
I u utrobi njegova si dadilja.
RICHARD HOBDAY
Ti udie dah svim stvorenjima svojim.
usta otvara
I hranu mu daje.
Eknaton u svojoj himni objanjava kako je bog sunca stvorio cijeli uni-
verzum i kako sav ivot dolazi od njega. tovie, Eknatona su opisivali
kao prvog terapeuta suncem zato to je pokazivao tovanje
prema i sunca, a i prikazan je kako
se u drutvu svoje prelijepe kraljice Nefertiti i svojih mladih izlae
zrakama. Za Eknatonove vladavine sunce se prikazivalo kao
krug koji isijava zrake, od kojih neke
kraljevskom paru donose ankh", to je
hijeroglif koji ivot.
Reljef u vapnenjaku koji prikazuje far-
aona Akhenatona i kraljicu Nefertiti
kako svoje h 'eri iz lau ivotodajnim
z rakama
Eknaton je poznatiji kao jedan od ve-
likih povijesnih heretika jer je nakon
dolaska na vlast raskinuo s
objavom da postoji samo jedan bog,
bog sunca Aton (ili Aten). Eknatonov
revolucionarni kult sunca bio je vana
kasnije religi-
je. Aton se posve razlikovao od Raa,
Horusa, !zide, Ozirisa i ostalih egipatskih boanstava koja su se do tada
tovala i po tome to se nikada nije prikazivao u ljudskom ili ivotinjskom
Ubrzo nakon Eknatonove smrti stara su boanstva povratila
milost. Faraon je postao Tutankamon, a Egipat se vratio tradicional-
nim oblicima tovanja sunca koji su se prakticirali prethodnih esnaest
Eknatonova vladavina, njegovo ime i da je post-
ajao bili su izbrisani iz anala egipatske povijesti. Eknatonovo revolucio-
narno tovanje sunca zavrilo je nesretno, ali barem imamo njeg-
ovu himnu u slavu sunca.
' ll
LJEKOVITO SUNCE
PSIHOLOGIJA SUNCA
literatura krcata je aluzijama na sunce i njegovu sposob-
nost uzdizanja duha. Iako su pisci, posebice pjesnici, o tome neumorno
pisali, povezanost svjetlosne deprivacije i depresije znanstveno je dokaza-
na tek 1980-ih godina. Dakako, ideja da niske razine svjetlosti u zimskim
mjesecima mogu potaknuti tugu i medicinskoj profesiji nije novost.
U prije nae ere otac medicine" Hipokrat pisao je kako
bi zbog njihova utjecaja na i mentalno zdravlje studenti medicine
trebali godinja doba i ono to se tijekom njih zbiva.
medicine oduvijek su godinjih
doba na svoje pacijente. No stanje koje se danas naziva sezonskim afek-
tivnim (SAP) - oblik depresije koja se javlja u zimskim
mjesecima - na Zapadu se priznavati i dijagnosticirati tek nedavno.
Moe se da je sezonski afektivni izravna posljedica
boravka u zatvorenom prostoru. Pored toga, to je ujedno i vrijeme koje pro-
vodimo na slab ome svjetlu. Malo je uredskih zgrada, tvornica i
centara koji u mjeri proputaju dnevnu i svjetlost. Kao to
vidjeti u poglavlju, un1jetna svjetlost slaba je zamjena za
zrake. Mi nismo stvoreni za taj bezvremenski, neprestani sum-
rak s kraja 20. to moda objanjava zato je sezonski afoktivni
toliko Prema nekim podacima, SAP 1 % do
3% stanovnika Velike Britanije, a jo ih 20% doivljava njegov blai oblik.
Mi smo evoluirali na razinama svjetlosti za otvoren prostor.
Intenzitet osvjetljenja na otvorenom desetak je puta od onoga koje
proizvodi umjetno osvjetljenje. U suvremenim zgradama sv-
jetla osiguravaju 150 i 160 luksa, a na otvorenom, u podne, sunce
moe i 100 000 luksa. U prostoriji, na ravnu plohu
1 uoc pasti i do 60 000 luksa. Na otvorenom, i za tmurna kinog zim-
skog dana, na sjevernim zemljopisnim irinama svjetlost intenziteta od
1000 luksa traje i po est i vie sati.
Pnd,i cntc obolj ele od SAP-a doncdavno Sl' umj etnom
ud pl'ihl l1,no 2 500 h1ksa, no SV(.' je 11 ohh'(njtHl jc. I

izlaganjima
vjt: tl ostl lm<.Hzhc.tn 10 000 hdrnn. lp 1k , jl'd11,\ lt
1
nhj '1v lj cnn 1996.
RICHARD HOBDAY
god i l\C: u Journal of Affective Disorders, pokazala da se simp-
t orni SAP-a u zimskim mjesecima mogu ublaiti jednosatnom
k t nj om svakoga jutra. To ne bi trebalo iznenaditi nikoga tko je
I lipokratove ili radove drugih medicinskih autoriteta
doba: tjelovjeba na otvorenom se kao li-
jc k protiv melankolije. Premda nakon medicinske literature iz
prolosti biva jasno da se proputanje sunca u zgrade promicalo kao
oblik prevencije bolesti, pa i depresije, znanstvena su istraivanja tek ne-
davno pokazala da je tomu uistinu tako. U drugom objavljenom
u istom 1996. godine navodilo se da deprimirani paci-
jenti u sobama napreduju bolje od onih u sumor-
nim sobama. Pacijenti psihijatrijskih bolnica s ozbiljnom nesezonskom
depresijom, koji su imali da ih smjeste u sobe, a time i ne-
hotice podvrgnu tretmanu to je prodirala kroz pro-
zore, otputani su bre od pacijenata smjetenih u sobe u koje nij e dopi-
rala izravna svjetlost. ove studije
o vanosti proputanja sunca u zgrade, no njihove implikacije
raspraviti kada za to vrijeme. Sada pak idemo poblie istraiti se-
zonski afektivni to je SAP i koga
dnevni ciklus svjetlosti i tame regulira mnotvo najvanijih hor-
monskih i biokemijskih procesa u ljudskome tijelu. On je na vanjski urar,
koji se brine da na unutarnji bioloki sat radi glatko. Bez tih vremenskih
naznaka ili zeitgebera - svjetlosti i tame te u manjoj mjeri sva-
kodnevnih aktivnosti poput rada, stanke za termina za
odlazak na spavanje i tako dalje - temeljni ritam ljudskoga tijela prelazi
na ciklus koji je blii 25-satnom negoli 24-satnom. Dakle, ne drimo
li ga pod nadzorom, na unutarnji sat radi po svome" i svakoga dana
dodaje priblino 40 minuta. Nakon dvadeset dana nekontrolirana rada,
sa svakodnevnim dodatkom od 40 minuta, normalni obrazac i
spavanja se naglavce. danju spava, a je budan. Taj se
obrazac katkad vida u ljudi, su cirkadij ski ritmovi narueni
ili Alzheimerovom
Simptomi po kojimn se SAP r:w:likuj<: rnl 1Hscz.onskc depre-
sij e prc:jcdnnjl\ glad 1.\ 11 gl1lkohld1.1lil11a i tjclcsn<.:
ili
LJ EKOVI1'0 SUNCE
teine u jesenskim i zimskim mjesecima. U pak osoba koja
pati od SAP-a zna zapaziti da su depresiju zamijenili blaga hipomanija
te izrazite promjene u razini energij e, obrascima spavanja i prehramben-
im navikama. Sezonski afektivni se dijagnosticira kada
se depresija pojavi u isto doba godine, tri ili vie puta zaredam. Dakle,
ako se takvoga ne ne patite od SAP-a u strogom smislu te

Utvrdite li pak da patite od SAP-a, to vam je Prvi korak je ugov-
oriti sastanak sa savjetnikom koji va1n postavit i dijagnozu i dati upute
za ovisno o ozbiljnosti stanja. To moe biti terapija lijekovima,
ili njihova kombinacija. Simptomi SAP-a mogu se ublaiti sv-
jetlosnom terapijom, no zato, to zasad nije posve jasno. se da sv-
jetlost djeluje na neurohormone u mozgu koji upravljaju raspoloenjem
i ponaanjem. Kako i zato se to svojevrsni je misterij: o tome
kako terapija funkcionira ne postoji konsenzus. Simptomi
se znaju ublaiti i nakon relativno kratkog izlaganja svjetlosti od 10 000
luksa, a za dio oboljelih tretman je neposredno nakon
No stanje se da ublaiti poznatim kao simulator zore:
budilico1n koja ne budi zvukom, Simulatori zore proiz-
vode, vrlo postupno, sve svjetlost (do maksimalne vrijednosti 200
do 500 luksa) neposredno prije Na oboljele od SAP-a djeluje
i ako su im zatvorene. tovie, intenzitet svjetlosti koju proizvode
pokazao se kada su oboljeli od SAP-a bili posve budni.
je da je simulacija zore snaan zeitgeiber koji nekakvu
reakciju u tijelu, koja obnavlja normalan hormonalni cik-
lus. U nekom trenutku nae evolucijske prolosti zasigurno smo razvili
posebno osjetlj iv mehanizam za detektiranje izlaska sunca, to se moe
l valitetno iskoristi u SAP-a. je o potpuno
od terapije koja djeluje izravno kroz stoga je
da koritenjem svjetlosne terapije u sezonske depresije
u.t dj cJu nije tek jedan mehanizam.
Knda svjetlost ud<.: u oko i stimuli ra o('<ll\1 mrenicu, se dvi-
jt vaJ'i. Prvo, i mp11l si op1 l(' ki 111 1.ivr<' m putuju do dijela mozga
I njl l111H11tl ono l o vi dimo. l1t todnh11n :w dlu impulsa prenosi
R ICHARD H OBDAY
o pt il koga 'l ivca na lijezdu u dijelu mozga zvanu hipotalamus. Ta
1li1t1c.I ,\ scratonin, hormon koji igra ulogu u kontroliranju
i reguliranju obrasca spavanja, tjelesne temperature, pro-
b.wc i seksualnog nagona. Novija istraivanja ukazuju na to da u osoba
koj e pate od SAP-a postoji nekakav hipotalamusa koji jaka sv-
jctl ost moe preokrenuti. U zimskim mjesecima razina seratonina pada,
n ni ske razine seratonina povezuju se s tjeskobom i depresijom. tovie,
ci io antidepresiva novijeg datuma poput Prozaca ublaavaju simptome
depresij e razinu seratonina u mozgu. Dakle, terapija jakom
moe biti u SAP-a jer tetneljno po-
1nanjkanje seratonina.
Jedna od funkcija seratonina je i obuzdavanje drugog neurohor-
mona, melatonina, kojega proizvodi pinealna lijezda. Kada se razina sv-
jetlosti smanji, proizvodnja seratonina pada, a pinealna lijezda u krvotok
melatonin. Melatonin spavanje aktivnost
mozga i druge fizioloke procese. Djeluje kao glavni hor-
mon" i stimulira otputanje hormona drugih lijezda hipo-
fizu, adrenalne lijezde, jajnike i testise. One pak reguliraju niz tjelesnih
procesa, od probave i do puberteta.
Do prije nekoliko godina melatonin se slavio kao lijek. Sma-
tralo se, naime, da su mnogi zdravstveni problemi povezani sa starenjem
posljedica smanjenja razine melatonina u tijelu pa se uzimanjem oralnih
pripravaka melatonina taj manjak moe nadoknaditi i tako usporiti pro-
ces starenja. To je umjetno razine melatonina trebalo imati
niz korisnih poboljati spavanje, stimulirati imunosni sustav,
sniavati krvni tlak i prevenirati rak. Iako je u Ujedinjenom Kraljevstvu
iz prodaje, melatonin se u nekim dravama i dalje moe kupi-
ti bez recepta. U vezi s njegovim medicinskim i anti-ageing
osobinama odluka jo nije donesena, no melatonin se koristi
u u obrascu spavanja. No ostavimo sada po strani
melatonin, seratonin i tih hormona na tij elo i promotrimo poblie
svj etlost i depresiju.
Depresij a je vrl o bolest I 11 i:v 1koi11t1'( 11utkt1 do 10%
hrirnnskog V1t . To jl cl lJ 1g11os1 kl mnl simptom i od
LJ EKOVITO SUNCE
svih psihijatrijskih zavrava hospitalizacijom. Na
to se a katkad i pogibeljno stanje troio (i jo se troi) silan
novac. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se u SAD-u na
depresiju troe 44 milijarde dolara godinje, iznos jednak onome koji
se troi na sve kardiovaskularne bolesti zajedno. Kako smo vidjeli,
se da terapija povoljno djeluje na nesezonsku depresiju i
boravite li u prostoriji, mogli biste se oporaviti bre nego da
vrijeme provodite u prostoriji. se moe oprostiti po1nis
li li kako je to razumljivo samo po sebi i vjeruje li da su psihijatrijski odjeli
namijenjeni depresivnih pacijenata tako da proputaju
svjetlost. Napokon, to je relativno jednostavna mjera kojom bi
se moglo utedjeti cijelo bogatstvo koje se troi na lijekove, njegu i nad
zor pacijenata. se da arhitektima to i nije osobit prioritet - na tetu
svima. A zapravo arhitekte i planere malo toga da grade
prostore iz zdravstvenih pobuda tomu to su mnogi ljudi, od
starine pa nadalje, da proputanje svjetlosti u
djeluje povoljno na psiholoko zdravlje njihovih stanovnika.
Rimski filozof Aulo Kornelije Celzo (25 pr. n. e. - SO n. e.) onima koji
su patili od melankolije savjetovao je da ive u prostorijama punim sv-
jetlosti." S obzirom na dananji gradnje, njihovi suvremeni kolege
melankolici rijetko kada imaju priliku posluati taj savjet.
Valja napomenuti i da se depresija, kao i sve druge bolesti - izlaganjem
oboljelih jarkoj svjetlosti i suncu - moe pogorati. Kako to u svojoj knjizi
o depresiji ,,Kidanje lanaca" (Breaking the Bonds) objanjava Dorothy
Rowe, razlog za to nije fizioloki proces, koje oboljeli prip-
isuju suncu:
. . . ne se svi radosnije na suncu. Depresivnim ljudima sunce zna
1 e(ko padati i u uvijek dolazi do porasta broja samoubojstava. Ra-
, )og za to nije djelovanje svjetlosti na tijelo, koje toj sv-
/<'l losl i pridajemo. Cijenite li i samoga sebe i na gledate
0/11 imistibto) tt1Cla je u.v{j<k /J1t110 Ali ne cijenite li samoga
H
1
ln:, 71/ isliLc li dtt ste loi i drt <'c lltf!ll .H' Mtl o smno rune stvari, tada
111oljt1't "'' djtluj< o/Jt1'twrtjll<'t', m:w1 /111111,1 ''
I
J
ZIMSKA DEPRESIJA I GLAD
ZA
RICHARD HOBDAY
dio i do 20%) britanskog stanovnitva u zimskim mjesec-
in1a zna patiti od blagog oblika depresije zvanog ,,zimska depresija". I
opet, vjerojatno zato to vrlo malo vre1nena provodi na otvorenom ili je
zatvoreno u zgrade koje zimi proputaju vrlo n1alo svjetlosti. Uz
taj oblik blage depresije javlja se jo jedan bi uzrok mogao
biti suvremen ivota, takozvana glad za simptom-
ima koji se spominju u raspravama o SAP-u jest i onaj da osobe koje pate
od njega tvrde da su gladne svjetlosti ili da potrebu da, kad god
mogu, upale svjetla. Kao to je u svojem intervjuu 1903. godine (godinu
dana smrti) primijetio veliki terapeut i dobitnik Nobelove
nagrade Niels Finsen:
Sve to sam postigao u svojim eksperimentima sa i sve to sam
o njezinoj terapijskoj vrijednosti posljedica je toga to mi je i samome
toliko trebala, to sam za njom toliko udio.
Isto vrijedi i za mnotvo drugih ljudi po tome kako se ponaaju
kada se na odmoru u nekom ljetovalitu. Ti1ne to se
peku na podnevnom suncu moda pokuavaju
vrijeme ili proputenu svjetlost. To bi ponasanJe mogla bttl
manifestacija gladi za tijela koje udi za kako je
to opisao Niels Finsen, koliko god tetna bila za kou. Ba kao i sezon-
ski afektivni i opekline od sunca kao neizbjenu posljedicu
prederavanja" suncem vjerojatno dugujemo zgradama u kojima
vamo i pretjeranim vremena to ga u njima provodimo.Caki
ako se ne postoje vrlo dobri razlozi da cijele godine, svakoga
dana, na otvorenom provedete sat vremena kako biste zadrali fizioloko
zdravlje, i to, ako vam je vid po bez ili kon-
taktnih koj e nosite.
Staklo filtrirn valne duljine mn11jt od 1110 om, t\) da proputa
kolh.'< itH' tJVA 1. rnc.'\11 J.1. n \IVI\ 1. 111 l' ll) (' tH.: proputn.
1 I
LJEKOVITO SUNCE
To objanjava zato iza prozorskog stakla ne moete potamnjeti.
da filtriraju iste valne duljine, i stakla na da
puni spektar prirodne svjetlosti dopre do mrenice u stranjem dijelu
oka. Ljudsko je oko evoluiralo i prilagodilo se na spektar
zraka i se razumnim sugerirati - to dio znanstvenika i - da ga
se izlae punom spektru svjetlosti. Prije nego krenemo dalje,
upozorenje. Nikada ne gledajte izravno u sunce niti u sunca
jer time trajno otetiti oko. U doba kada jo nije bilo sofisticiranijih
navigacijskih pomagala, je bila profesionalna bolest mornara i
Ti su moreplovci iz davnina geografsku irinu uz
,,nianskog tapa" kojim su mjerili visinu sunca iznad horizonta.
Kako bi zabiljeili njegov poloaj i orijentirali se, morali su izravno zuriti
u sunce, to ih je (ili barem neke od njih) stajale vida.
povezana sa SAP-om i terapijom obavijena su
ironijom. S jedne strane ljudi u zatvorenom provode silne
vremena i troe novac na svjetlosne kutije i simulatore zore kako
bi nadomjestili manjak svjetlosti, a s druge ih se strane
od toga da na sunce izlaze. Dakako, SAP-a i ne
postoji veza. Ili ipak postoji? Pa jedan od simptoma pomanjkanja vitam-
ina D je depresija, a tvrdilo se da je da su sezonska narav i simp-
ton1i SAP-a posljedica promjene u razini vitamina D3, koja pak dovodi
do promjene u razini seratonina. tovie, autor rada objavljenog 1998.
godine u Nature otiao je toliko daleko da je ustvrdio kako je
da seratonina proizvedenog zimi ovisi o izlag-
mj a svjetlosti prethodnog ljeta. Dakle, eto dokaza, dodue
dn u ljetnim mjesecima moe imati i i fizioloke
1.imi. Ako je tomu tako, tada se terapijom koja se rabi u
oboljelih od SAP-a moda jednostavno niske razine serato-
ni na nastale zbog nedostatna izlaganja svjetlosti ljeti. Svakako
hi bilo zanimljivo provesti eksperiment kojim bi se provjerilo li
lj etno zimsku depresiju. No to bi se protivilo duhu aktual-
nih zdrnvstvcnih kampanja koj e zagovaraju izbjegavanje sunca.
2
SUNCA
Jo od prvih civilizacija protok vremena se
prema prirodnim ciklusin1a. Poznavanje godinjih doba naim je preci-
ma planiranje sjetve i etve usjeva. Pomagalo im je u uzgoju
stoke i migracije faze, mogli
su predvidjeti kada rijeke naplaviti i navodniti zemlju, i kada mogu
odravati vjerska slavlja i drutvene a pritom ipak
vidjeti jedni druge. Vjerski i kraljevi katkad su se birali zato to se
vjerovalo da mogu utjecati na Sunce, donijeti dobru etvu i dobro vri-
jen1e za prikupljanje ljetine. Kada im to ne bi polo za rukom, njima - ili
nekome drugome - prijetila je opasnost da budu rtvovani.
Prirodni su se ciklusi i stoga to se vjerovalo da duboko
na zdravlje. Dananji stanovnici razvijenih zemalja pak ne moraju znati
nita ni o ni o ciklusu. ivimo u sve urbaniziranijem
svijetu i moemo se, ako to elimo, zatititi od promjenjivih godinjih
doba i doticaja sa suncen1. kao to vidjeti, iskustva
iz drugih kultura i povijesnih razdoblja na to da ta vrsta
izolacije moe natetiti zdravlju i dobrobiti.
U starome svijetu bogovi i boice sunca su se tpvali kao boanstva
medicine. Izvodili su donosili i
ivotni smisao. No znali su biti i osvetoljubivi i destruktivni. se da
t1t1 nai preci bili posve svjesni da sunce ima i i svijetlu stranu i
dn su oba aspekta vrijedna njihova tovanja. Sunce je bilo u sreditu nji-
hova ivota i - da su se, ako su eljeli preivjeti, morali uskla-
d lt i s prirodnim ciklusima - vjerojatno su bolje od nas znali kada im
svjetlost teti, a kada korist j. Ipak, nae su fizioloke i psiholoke
pot rclw ugluvnom jednake njihovimn. Monotonija nas iscrpljuje, a prom-
ji-11 11 Hl ioudi1n, 11joj 1t11p1t(h1j r nw n jt:dan od
pro111j r 1w u 'l lvntl 1111 J1 .1111 ct.
- - -----
R I CHARD HOBDAY
U dananje vrijeme sluamo vie o opasnostima - o strani
sunca - nego o koristima koj e nam donosi svjetlost.
se danas prikazuje kao drutveno zlo usporedivo s puenjen1 ili zlopora-
bom alkohola. Kau nam da zdrava potan1njela koa ne postoji; zdravi
preplanuli ten je oksimoron. S obzirom na zabrinutost koja vlada glede
raka koe - osobito njegova najopasnijeg oblika, melanoma
- i rupe" u ozonskom takav je razvoj posve razum-
ljiv. Upravo nas zato danas malo toga i da izlazimo na otvoreno i
rabimo pozitivne aspekte sunca, a suvremenu ivota
prirodnim se ciklusima vie ne moemo prilagoditi s s kojom
smo to nekada Danas moemo raditi, odmarati se, igrati se, kupo-
vati i putovati u umjetnom okoliu i imati vrlo malo doticaja s vanjskim
svij etom. mnogima od nas sunce je gotovo nevano u sva-
kodnevnom ivotu.
Bilo bi uzeti olovku i komad papira, sjesti i
koliko vremena, svakoga tjedna, provodite u zatvorenom prostoru. Pre-
ma nekim procjenama, brojka je 90%, a ako radite kod
ili ako ste bolesni, predkolske ili starije ivotne dobi, spo1nenuta brojka
inoe biti i Po tome se znatno razlikujemo od svojih predaka od ko-
jih je dobar dio godine, od jutra do mraka radila na zemlji. Kako
smo pak vidjeli u prethodnom poglavlju, ako ljeti ne izlazite na sunce,
razine vitamina D u vaemu tijelu mogu biti puno nie od potrebnih, a
izlaete se i riziku sezonske depresije. No to nisu jedini nedostaci dugo-
trajnoga svakodnevnog boravka u zatvorenom, osobito u zgradama koje
ne proputaju puno ili dnevne svjetlosti, zgradama s umjetnim
osvjetljenjem.
UMJETNA SVJETLOST U ZATVORENOM
PROSTORU
gradnje i posebno osvj etlj avanj a mogu imati
dubok na i fizioloku dobrobit ljudi koji u njima obitava-
ju. U idcnlnom u1njctno osvjctlj t.' llj (; kojemu se .iz dana u dan
izln7.<:tt. trdrnlo hl hiti to jt. 11 wg11h 1 vJ, il osnom okoliu u kojcn1
LJEKOVITO SUNCE
su evoluirali vai preci - dakle, solarnom spektru. Naalost, umjetno osv-
jetljenje temelji se na zamisli, na pretpostavci da svjetlost
za ljude ima jednu jedinu vanu svrhu: da im da vide. Industri-
ja rasvj ete ne bavi se naim biolokim potrebama, ona jednostavno zado-
voljava nae najosnovnije vizualne potrebe. tovie, jedan od
u izboru osvjetljenja namijenjenog uredima, tvornicama,
trgovinama i javnim prostorima nije zdravlje, energetska
Spektralna distribucija boja koju proizvodi umjetno osvjetljenje znatno
se razlikuje od onoga u svjetlosti. Svjetiljke sa arnom niti -
zamjenjive arulje - u mjeri isijavaju utu i crvenu svjetlost.
dio elektriciteta pretvaraju u infracrveno umjesto u vidljivu svjet-
lost zbog i otputaju toliko topline i troe tako puno struje. Za razliku
od njih kod fluorescentnih svjetala vidljiva se svjetlost generira netermal-:
nim procesom pa cijevi ostaju puno hladnije i zahtijevaju manje struje. Nji-
hova spektralna distribucija ovisi o tipu fluorescentnog premaza.
koritene takozvane hladno-bijele fluorescentne cijevi isputaju ponajvie
utu i zelenu svjetlost, a ponajmanje crvenu i svjetlost -
svjetlost s rubova spektra koju sunce Te cijevi proizvode
izmjenjivo svjetlosno isijavanje ili gotovo sublimne treperenje" za koje je
dokazane da u stanara izaziva stres i proizvode vrlo malo
Neki nude i takozvane fluorescentne cijevi punoga
spektra" koje su puno blie prirodnom spektru i proizvode male
Danas su dostupne i arulje, je svjet-
lost prirodnoj, no ne isputaju U dananje
vrij en1e ivimo i radimo u svjetlosnom okoliu koji je neprirodan i u nama
ne izaziva fotokemijske reakcije koje izaziva prirodna dnevna svjetlost.
Za razliku od umjetnog osvjetljenja i njegova !sijavanja,
i hoja dnevne svjetlosti u nekoj zgradi neprestano se mijenja od zore do
zbog kretanja sunca, formi ranja oblaka i sjena. I intenzitet te
Y j<.:tlosti je puno Dakle, proputanjem dnevne svjetlosti
11 prostore u koj.i1na ivite stvarate prirodniji, a time i zdraviji okoli.
Dll<.!Vna svjetlost u zgradu ulnzi postrance za razliku od fluores-
t llntoog osvjetlj enja koje se korh;l'i 11 uredima i tvornicama, koje
isljnvn odo1.go. Daldt\ nko jt d11tvtH1p,t 1 Ili siuu.\:vtt svjetla nlalo ili
RICHARD H OBDAY
ga nema, fluorescentno osvjetljenje moe stvoriti
bez sjena. Ako su fluorescentna svjetla k tomu u pros.tonJU
bijeloga stropa i bijelih zidova, bit i puno 1 od-
bljesaka. Sve je jarko osvijetljena, no nema dubine, sto Je ne-
prirodno. tovie, bez dnevne svjetlosti biti ni vremenskih nazna_ka
ili zeitgebera koji pomau u sinkroniziranju vaega Osim
toga razine svjetlosti lako mogu vrijednosti ili Jednake
prirodnom sumraku, a tada suzbijati melaton1na.
Pojavljuju se dokazi koji ukazuju na to da dugotrajni
umjetnom mogu biti tetni, slJedeci
primjer. Jedan od hormona to ih hipofiza stimulira adrenalnu
7.1 i jezdu. Ako uvjeti osvjetljenja znatno odstupaju od
hipofiza proizvoditi prevelike tog za
hormona. Na to je jasno ukazala jedna usporedna studija uc1nka izlag-
tHlj(\ prirodnoj i umjetnoj svjetlosti na
hormona (ACTH-a), koja se u krvotok. Nakon dva qedna pro-
vtckna na hladno bijeloj" fluorescentnoj svjetlosti od otprilike 3500
luksa razine ACTH-a u ispitanika dostigle su nenormalno visoke razine,
je izazvalo stres. Razina ACTH-a u ispitanika se u normalu
nnkon dva tjedna izlaganja dnevnoj svjetlosti. Kada se umjesto s ,,hladno
hljdin
1
" svjetlima isti eksperiment izveo s osvjetljenjem punoga spektra,:
u krvi su zabiljeene znatno nie razine ACTH-a - ,,hormona stresa
Dakle, jarko umjetno svjetlo koje se po spektralnom sastavu raz.likuje od
svjetlosti tij elo izlae stresu, i to u vrlo kratkom od
tjedna. Iz toga jasno slijedi da se na godinjem
j na svjetlosti od 50 000 luksa, ali da b1 umjetna
na nas djelovala vrlo Doktor Fritz
je proveo spomenuto istraivanje i njegove
Utj ecaj okularne percepcije svjetlosti na metabolizam ljudi 1 z1vot1nJa
( 1979.), je da:
Prirodna svjetlost, djeluje na cijelo tij(
1
lo1 element je vitalan koliko i
uorl tt i zrrtk, Krw trtlwrt, hi <km11 rl ti liri I r1 /1al1,i pratiti to Je
,.,; i/J do/m,"111 pojN/hw .wulN11/" tlnl1i1
LJ EKOVITO SUNCE
Dugotrajna izloenost umjetnoj svjetlosti normalnih razina moe ugro-
ziti imunosni sustav na za sada jo nepoznate Potencijalni fak-
tor rizika za pojavu melanoma koji i nije poznat koliko bi to
mogao biti jest dugotrajna izloenost fluorescentnom osv-
jetljenju. Epidemioloke, i studije na ivotinjama pokazuju da je
taj oblik rasvjete, uveden na radna mjesta 1950-ih, povezan
s melanomom. Ta veza moda i nije osobito ali ne treba je ola-
ko odbacivati. Drugi problem s kojim se radnici koji
rade u zatvorenim prostorima jest i taj da pod svjetlom ili
iza prozorskog stakla ne dolazi do sinteze vitamina D u koi. Nekoliko
studija pokazalo je da u osoba koje ive i rade samo u konvencionalno
osvijetljenom okoliu razine vitamina D s vremenom znatno opadaju. Za
sve one koji u zatvorenom provode puno vremena i ne mogu se redovito
izlagati svjetlosti rasvjeta punoga spektra mogla bi biti koristan
dodatak njihovu svjetlosnom reimu.
UGODA I ZDRAVLJE
Ljudsko tijelo posjeduje mehanizme za nadzor temperature koji
kompenziraju promjene u okoliu. Unutarnju tjelesnu temperaturu
odravaju na razini, a stvoreni su za prilagodbu nepres-
t :lnim postupnim promjenama temperature i vlanosti za
boravak na otvorenom. Naa sposobnost reakcije na varijacije u temper-
:\lLlri i vlanosti ugroena je ako neprestano ivi mo i radimo u uvjetima
I oj i se ne mijenjaju. Sustavi centralnoga grijanja i klimatizacije stvaraju
li nutarnji okoli koji se zadrava u strogim granicama kako bi nam bilo
ugodno. To rtvovanje podraaja za udobnosti ne koristi naemu
1.drnvlju. ulaenje i izlaenje iz zatvorenih prostora sa stalnim ra-
1.inama temperature i vlanosti, znatno od onih na otvorenom,
11 10/.c nam tetiti. U grubim terminima, ta vrsta naglog prijelaza iz hladne
11 sn.: dinu i obrnuto nalikuje jzmjeni godinjih doba. Vri-
idl isrnknuti da dane u kojima dolazi do sn1jcnc godinjih doba (zin1e
11 )H'ol jn(<.\ 11 lj eto i l ako dnljc) ljudi koji prnkticiraju pojedine
v1 11 1111dkio1ud1H' nwdid tH' d1 1.c.. d11l1l1111 1
1
,rn llr1C: lrndn je ljudsko tijelo
RICHARD HOBDAY
najizloenije bolestima i infekcijama. Nagle izmjene godinjih doba dre
posebno nepoeljnima.
Kako bi bilo jako i zdravo, ljudskome tijelu nuan je taj izazov postupne
promjene uvjeta, kao i redovna tjelovjeba. to ste aktivniji, to vie hrane
moete pojesti a da se pritom ne udebljate. Bavite li se tekim
radom na moete pojesti gomile hrane i ne dobiti na teini.
Za odravanje suvremenoga ivota potrebno je malo
kalorija. Nedavno istraivanje prehrambenih i navika
odraslih Britanaca pokazuje da (u prosjeku) jedu priblino 10% manje
hrane od aktualnog standarda: 2000 kalorija za ene i 2500 kalorija za
mukarce. Britanci sagorijevaju manje kalorija i debljaju se i to vjerojatno
zato to su sve neaktivniji i to im je sve udobnije. Tek 20% dananjih
mukaraca i 10% ena bave se aktivnim zanimanjima. U Ujedinjenom
Kraljevstvu danas svakoga tjedna gledamo 28 sati televizije, dvaput vie
nego l 960ih.
Pretilost u britanskoj populaciji se sa 8% 1980. na 15% 1995.
godine. U SADu je dosegnula epidemijske razmjere. Godine 1994.
priblino 20% Amerikanaca i 24% Amerikanki klasificirani su kao preti
li, a pojavnost pretilosti je u porastu. Pretilost je ujedno i glavni zdravst-
Yt n i problem bolje stanovnitvom u zemljama u razvoju
l<ojc usvajaju ivota. Tako za osobe koji1na je tjelesna
1 t1:itrn za 20% (ili vie) od tjelesne mase koja se za njih-
C)V tl visinu moe se da su pretile. Te su osobe podlone nizu
bolesti poput dijabetesa, kamenaca, koronarne bolesti, visokoga
krvnog tlaka i respiratornih bolesti. Porast pretilosti u svijetu je
problem javnoga zdravstva, i to ne samo zbog golemog tereta radne nes-
posobnosti i smrtnosti koji je pratiti.
' l'jclesni mehanizmi namijenjeni reguliranju tjelesne teine djeluju puno
kada se prehrana temelji na manje i vie ugljikohi-
clratl'.l, a udio u prehrani Britanaca i Amerikanaca postupno se
od 1940-ih godina. No veza pretilosti i niske razine
tj lcsn<.: akt ivnosti puno je od one pretilosti i prehrane. Dakle,
kojt.: ivo1 n prndstnvlj aju prijetnju zdravlju
1wojlh mnru I da St.: o tonw pn<" t t J.O. vodilo daleko
.,J
LJEKOVITO SUNCE
vie nego danas. Razlozi za to razmatraju se poslije, u Poglavlju 6,
koje se bavi ekologijom zatvorenog prostora, zdravljem i suncem.
OSIROMAENJE OZONA I
Problem koji silno zabrinjava znanstvenike, iljubitelje
je da postane tetnije.
komponenta svjetlosti dijeli se u tri kategorije, ovisno o valnoj
duljini: dugovalno UV ili UVA; srednjovalno UV ili
UVB te kratkovalno UV ili UVC. UVC i
dio UVB apsorbira ozon u Zemljinoj gornjoj atmosferi. Na-
kon British Antarctic Surveya iz 1985. godine, prema kojemu u
ozonskom iznad Antarktika postoji rupa", se kako
UVB - potaknuta osiromaenjem ozona uzrokova-
.nog tzv. CFC plinovima
6
ili freonima i drugin1 kemikalijama - izazvati
zdravstvene probleme. Ipak, posljedice od kojih se toliko strahovalo, o
kojima se u javnosti toliko govorilo i koje su se zbog osiromaenja ozona
do sada nisu zapaene. Nije dolo do porasta pojavnosti raka
koe, bolesti, imunosnog sustava ili ekoloke tete koja
se moe pripisati
grad u blizini ozonske rupe je Punta
Atenas, na jugu Suprotnim u Punta Arenasu nije
hilo zdravstvenih problema povezanih s osiromaenje1n ozona, a mjerenja
objavljena 1995. godine u American
/ou.rnal of Public Health pokazuju da je i ono malo zabiljeenih
vrij ednosti prenisko da bi imalo ikakva spomena vrijednog Rad
lcnj i je 1998. godine objavio Europski znanstveni i ekoloki forum dovodi
11 pitanje jednodune stavove u .vezi sa osiromaenjem ozona i tvrdi da
lr '.I.u koja su iznosili znanstveni establiment i mediji bilo
111 do osnove. Ako je tomu tako i ako rupa u ozonskom pred-
.1.i vljn tek privremeno stanjivanje gornje atmosfere u rano tada
1 wu1n razloga za strahovanje da ljudi obolijevati od raka koe jer je
1d1 postnlo opasnije.
RICHARD HOBDAY
Svakako nema dokaza koji bi poduprli iroko rasprostranjeno miljenje
prc
1
na kojemu je porast pojavnosti melanoma posljednjih go-
d i na na neki povezan s osiromaenjem ozona. Taj se trend pojavio
i prije problema s gubitkom ozona, koji je pak mogao trajati neko vri-
jl'mc prije nego to je zapaen. Rad objavljen u British ]ournal
V V 1 V
oj' Cancer - ,,Povezanost tumora koe, sunceva zracenJa 1 os1romasenJa
pokazuje kako se od 1957. do 1984. godine pojavnost
mclanoma u Norvekoj za 350% u mukaraca i 440% u ena. U
iston
1
razdoblju nije bilo promjena u razinama ozona iznad Norveke niti
ikakve promjene u godinjoj izloenosti

poput one po kojoj se zbog
u ovaca u razvijaju mrene, nema-
ju uporita u znanstvenoj literaturi. Za spomenute se ovce poslije ut-
vrdilo da su oboljele od zaraze koja nije imala nikakve veze sa suncem.
jasno je da se o temi osiromaenja ozona, a time i
iznosi mnotvo neutemeljenih komentara. Ako ikada, osiromaenje ozo-
na postar razlog za ozbiljnu zabrinutost tek kada od raka obole ljudi
koji od njega nikada ne bi oboljeli da do osiromaenja ozona nije dolo.
Dok se to ne dogodi, istraivanje stvarnih uzroka raka koe i poticanje
na zdravo donijelo bi nam puno vie koristi od zaokupljenosti
stanjem gornjeg sloja Zemljine atmosfere i svaljivanjem krivice na Sunce.
Prehrana i ivota imaju daleko ulogu u nastanku raka nego to
se danas priznaje. Isto se moe i za drugu bolest, je porast navod-
no uzrokovan osiromaenjem ozona - sivu ili mrenu.
SVJETLOST I SIVE MRENE
(KATARAKTE)
Niz studija jasno pokazuje da su vam izgledi da u starosti razvijete sivu
ili mrenu puno ivite li u nekom dijelu svijeta.
Otprilike na isti na koji aktivno ohcshrnbruju
nam dnnns govore da je i'.l.lngnnj t nlrn uh opasno i
:mvjl111jt1 lcrn .\11.t knJt' 111\ll\ V1\ lj,, prn lt 11rt I ii 1 li 1110 J'"' 1 kao to su
11
LJ EKOVITO SUNCE
nam savjetovali da na kou nanosimo sredstva za zatitu od sunca kako
bismo rak koe, sada nam savjetuju da nosimo
koje blokiraju UV komponentu zraka.
To je, dakako, neprirodno. Ljudsko oko evoluiralo je na svjet-
losti i sasvim je sposobno nositi se s njegovim spektrom.
su uglavnom modni dodatak. Naim je precima sasvim lijepo
ilo i bez njih. Ako su u bilo kojem trenutku i osjetili potrebu da zatite
od blijetanja sunca, na glavu bi stavili eir ili se maknuli u sjenu. U
svojoj knjizi gledanja" (The Art of Seeing) Aldous Huxley se
kako je u mladosti pretpostavljao da je svaka osoba koju bi vidio s
zatamnjenih stakala bila ili slijepa ili imala problema s vidom.
Noenje takvih pomagala sa sobom nosilo je stigmu: svakako
se nije smatralo ni modernim ni poeljnim. A u posljednjih
godina ljudi su zapravo postupno prestali nositi eire i preli na
moda i zato to na otvorenom provode manje vremena pa im
se teko nose s prirodnim razinama dnevne i svjetlosti. No
pitanje glasi izaziva li uistinu solarno sivu mrenu?((
20. postalo je jasno da je siva mrena daleko
u zemljama svijeta nego na Zapadu, to je dovelo do
uhipoteze o svjetlosti" kao uzroku kataraktogeneze. Spome-
uuta hipoteza, koja je ignorirala razlike u prehrani, kulturi, siron1atvu,
pothranjenosti i bolestima, da je solarno uz-
rok, i dan-danas je aktualna. Ipak, nikada nije dokazana da sivu mrenu
11 ljudi izaziva veza nikada
nije iako su to mnogi pokuavali. tovie, objavljeno
Jt' mnotvo studija koje nude snane dokaze koji tu hipotezu pobijaju i
11mjcsto solarnog nude nekoliko uzroka. U jednoj od
11Jih tvrdi se da se pojavnost sive mrene u svijetu moe
1
1
1 i pisati i akutnoj dijareji jer ona izaziva ozbiljnu demineralizaciju tijela.
I ,w za pojavu sive mrene predlagali su se i drugi aspekti loih
i lvot nih uvjeta poput pothranjenosti, puenja i Jaka
vJt1 tcli s.11110 na druge Primjerice, samo (priblino)
dv' snta na podn(.:vnon) snncu 11.i snlj cgmn pokrivenom terenu dovolj-
11 .1 11 1.1 1\:1s1.i 11 .d< fo 1olc ' l i\l itl't ili . 11 J1 111 l srn s< bok st moe
RI CHARD HOBDAY
1 11vl t l \ 11 pustinji nakon est do osam sati izloenosti. Oko se snanom
ne moe prilagoditi onako kako to koa.
Ponovljeno izlaganje moe izazvati upalu, otok i gnojenje zbog u
1 lc 'ltrtmnln1 uvj et ima valj a nositi zatitne
RAK KOE
lJ poslj ednjih desetak godina zdravstveni nam savjetuju da se
1.l>og sve pojavnosti raka koe ne Broj
1nd anoma, najozbiljnijeg oblika te bolesti, u porastu je. Zbog toga se i
organiziraju opseni programi zdravstvenog obrazovanja, je
i1po1.orit i ljude na opasnosti od U Ujedinjenom Kralj evstvu
svake se godine biljei 4000 novih a u Sjedinjenim
Dravama ih je samo 1998. godine dijagnosticirano 40 000. Tvrdnja da
i melanoma postoji
veza te da se stopa raka koe moe pripi-
sati na koji se danas prakticira nairoko je
Izlaganje svjetlosti doista moe dovesti do preuranjena starenja,
stvaranja keratinskog plaka i drugih, vrlo runih konih bolesti. Pritom,
ne t reba zaboraviti zdravstvene rizike povezane s nedovoljnim
apsorbirane svjetlosti, koji mogu nadmaivati rizike
povezane sa melanomom.
Nema gotovo nikakve sumnje u to da u
bjeloputih ljudi moe izazvati dva tipa raka koe: rak bazalnih stanica i rak
stanica. I jedan i drugi gotovo redovito reagiraju na tretman i tek
nekolicina oboljelih umire. Smatra se da rak stanica nije posljedi-
ca opeklina od sunca, kurnulativnog izlaganja suncu, a se raz-
vija u starijoj dobi. Sve donedavno smatralo se da je i rak bazalnih stanica
povezan s izlaganjem suncu, no danas post oje dokazi za to da
je glavni faktor za tu vrstu raka zapravo povremeno izlaganj e koe
nenavikle na zrake. melanom - i smrtonosniji tip
raka koe - ljude od raka bazalnih i od raka
stanica, a 1noc se pokrenuti nakon nekoli ko l'pizoda zadobivanja ozbiljnih
opddina od s\111rn. O njcgovin1 se 1 l'l,rncilun mnlo '.I.na, a pravu narav
povez 111ost i ' i1 l.1g1Hljl' ll\ ,111 H cvnj wjc1lc1
1
.1 I 1l' k vnljtt ut vrcl iti.
( li
LJEKOVITO SUNCE
poznati i kao ulcus rodens, razvijaju se na
di3elov1ma tlJela naJizlozeniJ. im suncu osobito na 11cu i ruk z
lik . ' ama. a raz
u od karcinoma karcinomi bazalnih stanica ne ire se na
druge ali s: ne ti se mali probijaju dubo
ko u tkiva i 1zaz1va3u ozbtlJnU stetu i e. Mali karcinomi t .
v oga tipa
se. oc1st1t1 ih smrzavanjem tkiva - krioterapijom - ili
kreme koj a sadrava lijekove.
leZIJa mogu zahtijevati kirurki zahvat ili radioterapiju.
I karcinom stanica, druga vrsta ne1nelanomskih tu
mor k V V V I
a oze, na3cesce se razvija na licu i rukama Opasn . d k . .
. . IJl Je o arcmo
st anica jer se, izostane li moe proiriti i na druge
dtJelo.ve Ta se vrsta karcinoma povezuje sa tetom uzrokovanom
ili izlaganjem industrijskim kemi
crvenih ljuskastih koja lako krva
re, a znaJU se 1 zagnopu, hJece se kirurki ili radioterapijom.
U Kraljevstvu broj zabiljeenih karcinon1a ba
zalnih 1 plocastih stanica se od 1974. do 1989. godine sa 19 000
na 36 000, a u svijetu je u tijeku epidemija karcinoma bazalnih stanica.
Ta vrsta nemelanomskih karcinoma koe p 1
. . . , , oga a ug avnom
stan1e 13 d hr v e 1 u pn izno 95% reagira na tretman. Dakle, iako
b1:1 vrlo neugodni i nisu opasni za ivot.
melanom neto je posve drugo. Melanomi vrlo brzo rastu i ire
se t13elo1n i ne otkriju li se na vri3 eme teko se 1 .. V M
, . . . . ' 13ece. ogu se razviti u
svJm z1votn1m dob1n1a, ali lJude " v, v I cesc1 su u zena



u

se, se, u obitelji. Toj bolesti

ll..lJ1Zlozen131 su b3eloput111ud1 crvene ili plave kose te plavih ili sivih V
kl OCIJU,
. pJeg1cama, koji lako izgore. svih melanoma se u ot
madeu (dugi nastaju na naizgled zdravoj koi) i to je
broJ madea, to je i rizik
toj bolesti nisu najizloeniji ljudi koji rade na otvorenom,
upravo suprotno - admini stratori i menaderi, tzv. umni radni .
!1" l . . . d CI,
'I. )Clll Ct J pro ava i. Prema istra7.ivanjima, osobe koje puno vremena
ptovodc t1 ured ima ranjivije su jc.1 s<. rwri od i izla7. u krat kim inten
i lvnl1n do;plozijnmn lnNI t H.1 nji hova tijdn ni su ba
6'l
RICHARD HOBDAY
najbolje naviknuta. Melanom se povezuje i s nekoliko epizoda izgaranja
nu suncu u djetinjstvu, ali najvaniji faktor rizika za tu bolest je tip koe:
ljudi koji t eko tamne su najugroeniji, bez obzira na to jesu li i koliko
puta u prolosti izgorjeli.
melanom u prvome je redu rak koe, no moe se razviti i drug-
dj e: u oku i, vrlo rijetko, na mjestima koja nisu izloena suncu poput :ek-
t uma, vulve, vagine, usta, respiratornog trakta i mjehura. Cini
se da se uzrok za pojavu tih nekonih melanoma ne krije u izla-
gnnju suncu, to da bi na djelu mogli biti i drugi tovie,
imu dokaza da na rizik pojave melanoma mogu utjecati i fak-
tori koji nemaju veze sa suncem: prehrana, hormonalne promjene, virusi,
I ij ckovi, ozljede koe (poput opeklina i rana) te neka zanimanja povezana
-, ii.laganjem kemikalijama.
Na umu valja imati i to da je porast stope melanoma zabiljeen u popu-
l.1<.: i ji svij etle koe, ali ne i u populaciji tamnije koe, dilj em svijeta. lnci-
dtncija melanoma u populaciji iznosi tek
do tk s<;t ine incidencije zabiljeene bijelcima i se da nema veze
s svjetlosti. Dakle, ako svjetlost ne izaziva
110 ' 11dni melanom u ljudi tamne koe, postoji da su u
populaciji u kojoj se pojavljuje na djelu koji nisu povezani sa
t lJllt' ll\.
rvtt-huwmi se mogu pojaviti na dlanovima, donjem dijelu stopala i na
1nJl".t i ma koja su prekrivena poput nogu ili Rijet-
ko Nt ' javljaju u ljudi koji rade na otvorenom, a ima i dokaza da redovito
11111
jtrcno zapravo smanjuj e rizik od razvoja te vrste raka. Prim-
J<.' I lcc, studija o pojavnosti te vrste raka osobljem ratne
1
uornadce od 197 4. do 1984. godine, objavljena u ofEn-
t1fromnental Health, pokazala je kako je pojavnost te vrste raka via
uwrnurima koji su obavljali poslove u zatvorenom prostoru (posadama
stroj:irnica, recimo) nego onima koji su radili na otvorenom. Na-
kon ra kn testisa mc1anom je rak u mukih pripadnika
1
nt nr mornarkc. Mornari koji su rad ili i u zatvorenon1 i na otvorenom
1
1
s11 mj eri hilJ od 11wln1101u:t; stopa pojavnosti
11
jl
1
w1 hll 11 jt )'1% 1111.n od 11111 111111 l11 og prnsjcka, i to, se,
ili
LJEKOVITO SUNCE
zbog izloenosti suncu. To podupire nalaze drugih studija koje ukazuju
na to da ozbiljne opekline od sunca mogu potaknuti melanom,
ali da ga redovito zapravo moe i
Pojavnost tumora koe se u 20. u kojemu je
vie ljudi nego prije ivjelo i radilo u zatvorenom prostoru. Kae se kako
je 1900. godine vie od tri stanovnika SAD-a radilo na otvore-
nom, ali da se njihov broj do 1970. godine smanjio na manje od 10%. Taj
podatak - ne pritom da svjetlost moe potaknuti
tumore koe - ukazuje na to da nas podlonim i drugi pozadinski
povezani s ivota: prehrana, izloenost
elektromagnetska polja, otrovne kemikalije u okoliu,
stres i tako dalje. iroko prema kojemu
i raka koe postoji
veza te da je porast stope raka koe u posljednjih godina po-
slj edica na koji se danas prakticira moda po-
zornost s pravih S druge strane u drugoj polovici 20.
dolo je do vane promjene u postali su dostupni proiz-
vodi koji ljudima svijetle koe doputaju dulje izlaganje suncu. Prije po-
jave sredstava za zatitu od sunca samo je potamnjela koa mogla podni-
jeti dua razdoblja izloenosti jakom suncu a da pritom ne izgori.
U pokuaju da zaustave porast pojavnosti raka koe zdravstveni
promicali su, a i dalje to sredstva za zatitu od sunca.
Sredstva za zatitu od sunca uistinu opekline. No javnost se na
njihovu uporabu poticala a da nije bilo znanstvenih dokaza da
melanom ili karcinom bazalnih stanica. Naalost, sve je vie
onih koji misle da je munjevitom porastu melanoma u posljednjih dvade-
'K'l godina zapravo pridonijela iroka uporaba kemijskih sredstava za
od sw1ca koja je 1970-ih godina.
SREDSTVA ZA ZATITU OD SUNCA I SUNCE
I ii o se.: sredstava zn :t.nt itu od sunca kao n1jera ja-
v1111gn zdrnvstva usmj erena IH\ pnvt11cl j11 l'akn koe, postoje jako dobri
111 zlozi dn Ih se izbj('gnvn. SHdtit vu 'I. 1 'lW 11111 od s111H:n
--
RI CHARD H OBDAY
ljuhit(:lj imn da na suncu ost anu puno dulje nego to bi to bio
lt Hl>'. nj da im koa nij e No postoje dokazi da to produljena izla-
g inje.: 11uncu zapravo rizik od melanomskog i nemelanomskog
t 1lk:l koe. Sredstva za kategoriziraju se sukladno faktoru zatite
nd sunca Hi SPF-u. Jednostavnim proizvod s faktorom 15 (ili
Vl't' hn) osobi koja se doputa da na suncu ostane 15 puta dulje nego
bi to mogla da nije nanijela losion i da prit_om ne izgori. Dakle, ako
bi opekline dobivati nakon dvadeset minuta provedenih na
sllncu, sredstvo s faktorom zatite 1 S teoretski bi joj dopustilo da pojavu
opeklina odgodi za pet sati. U praksi, djelotvornost sredstva za zatitu
od sunca moe oslabjeti i dobrano prije isteka tih pet sati. Stoga elite li
visoku razinu zatite odrati na dulje vrijeme, sredstvo na kou morate
nanositi u obilnim i u redovnim intervalima. se SPF
odnosi samo na razinu zatite od UVB ne i UVA
koje dopre do Zemljine povrine sadri dvije valne

B ili UVB. Obje izazivaju i tamnj enje i opekline. UVB izaziva opekline
bre od UVA, ali ne prodire toliko duboko. B
povezuje se sa svim oblicima raka koe, a za UVA se vjeruje da
je povezano sa melanomom i preuranjenim starenjem. Sve do
prije nekoliko godina UVA dralo se relativno sigurnim, no da-
nas se zna da te zrake prodiru duboko u kou gdje mogu otetiti kolagen
i elastin te izazivati pojavu bora.
Povezanost UVA i melanoma nudila se kao jedno od objanjenja
za nezgodnu da se rizik od te bolesti biljeiti
i ljudima koji koriste sredstva za Jedno od
objanjenja je i ono prema kojemu su sve donedavno sredstva za
bila puno u blokiranju UVB nego u blokiranju UVA
jer se UVA smatralo nekodljivim. Dakle, omjer UVB i
UVA koji je upila koa osobe koja je rabila sredstvo za zatitu od
sunca bio je od njihovih relativnih omjera u prirodnom spektru
svj etlosti. Osoba koja se se nekim od tih sred-
stava za zat itu (od uglavnom UVB izlagala se viim dozama
UVA 1H'o 1n hi to bio d.1 1w ko7,n nij e nani jcln zatitu
Ili
LJEKOVITO SUNCE
i tako se izloila riziku konih bolesti uzrokovanih UV A
poput mclanoma. Bila ta hipoteza ili ne, slui kao ilus-
tracija koliko takvi proizvodi korisnika mogu uljuljkati u lanu sigurnost.
doktori Frank i Cedric Garland, autori su mnogih
stud1Ja koJe ukazuju na to da vitamin D nastao izlaganjem suncu moe
u zatiti brojnih ozbiljnih oblika raka, pa i od mel-
anovma. Garland1 su uz to izloili hipotezu po kojoj vitamin D zapravo
moze u zatiti koe od tetnog djelovanja UV A te da,
u vitamina D, velike UVA mogu potak-
nuti razvoj karc1no1na izlaganjem suncu u djetinjstvu. da
koa vitamin D proizvodi kada je izloena UVB (ali ne i UVA
njihova teorija daje teinu argumentima koji govore protiv
za zatitu od (uglavnom UVB sunca. Evo
o melanomu koje su Garlandi 1992. godine iznijeli
u casop1suAmericanjournal of Public Health:
Diljem svijeta drave u kojima se uporaba sredstava za zatitu od sunca
i ,prihvatila iskusile su porast pojavnosti
melanoma) pracen porastom smrtnih U Sjedinj enim Americ'kim
Dravama) Kanadi) Australiji i skandinavskim dravama stope melano-
naglo su po.rasle posljednjih s tim da je do porasta
doslo nakon po1ave sredstava za zatitu od sunca. Od 1950-ih do 1990-ih
stope smrtnosti od melanoma u Sjedinjenim Dravama u ena
se. a u mukaraca Porast incidencije melanoma
Ino. ;e nagao u Queenslandu, u Australiji
1
gdje je medicinska
najprije i promicala sredstava za zatitu od sunca.
Oeensland danas ima stopu incidencije melanoma na svijetu. Na-
' 'tflrot stope melanoma znatno j e kasnio u drugim dijelovima
r1 ttstraZ.IJe u ko;ima se sredstva za tek odnedavna.
Nj ihova hiporcz.a predmnij eva da rcdovnri uporaba sredstava za zatitu
11d N1u1ca viramj 1w D 11 koi i, premda ima dokaza da je
lum11 1ako, dio tn i dnljt pnhlj.1,
7 1
RI CHARD HOBDAY
Dokt\zi za tvrdnj e
0
opasnostima
' u koritenj em sredstava za zatitu od sunca pot1cu iz
1998. godine u ]ournal of National Stud1Ja Je
pokazala da dj eca koja se koriste od
lumju znatno izglede da razviju madeze 1 pJeg1ce od koJa ta
ldst va ne koriste. Europskog instituta za
j di su nevuse (madee ili pjegice) na estotrinaestero djece u
l'St i sedam godina, iz europska grada. Za svako dijete su
i'/,ntj cli podatke
0
koritenju sredstava za zatitu_ od opeklinama
l
, obli' ci ma zatite dJ. ece na 1zlet1ma na otvorenom.
nt StU1ca 1 svim V
su utvrdili da su djeca koja su se sredstvima za zastitu od
koristila (za razliku od djece koja ih nisu rabila) na boravila
due i imala vie izgleda da razviju madee na tijelu. Djeca se od
!-it
1
nca titila (umjesto sredstvima za zatitu od sunca) egla su
rnz.voj nevusa nastalih djelovanjem sunca. da je broJ
snaan prediktor melanoma u odrasloj dobi, dJeca ko1a rabe
za zatitu od sunca na suncu borave due i razvijaju vie madea,
it.lau se riziku od raka koe u kasnijim godinama.
Sredstva za zatitu od sunca sadre jedan V ili. dva
kemij ski filtar sunca, koji upija fiz1cki
b
. v neki m ertni materiJ' al - titan1JeV oksid, cm kov oksid ih
sunca, o icno v
1 l (talk) _ koJ i dJ' eluJ e tako da odbija zrake od koze.
nH ov <.U kr V
Aktivni sastojci u kemijskim sredstvima za zatitu od u JUCUJU 1
p-aminobenzojevu kiselinu, metoksicinamat, sasto-
' ke koji valne duljine zracenJa up1JaJU, a druge
)proputaju. Prije izlaska na trite sredstva za zatitu od
stroga testiranja, no pojedini se sastojci, s .. vremena na vnJe.me, rnoraJU
jer izazivaju nuspojave ili su potenc1Jalno kancerogeni ..
Krajem l 970-ih iskazana je zabrinutost zbog tvari
koja se stavljala u pojedina sredstva za od po-
t aknule t amnj enj e. Takvi su pripravci na kraJU povucern. s 1er se
sumnj alo da S-n1et oksipsolarcn u njimo osim i
Smat ralo s<.: dt\ hi oni tnogl i hi ti
psoLucn.\. poput 8 nwtoksipsol,1n11 ' 'l l kn)l' 'il ' 1. nnlo dri ll prisut nosti
LJEKOVITO SUNCE
svjetlosti izazivaju kromosomske mutacije i rak koe, u mieva i ljudi. Evo
kako je jedan autor koji je pisao za British Medicaljournal 1979. godine
izrazio svoju nelagodu s tim u vezi:
S velikom nelagodom moram da sumnjam kako u godinama koje
slijedi do tumora koe zbog sveprisutne i, prema mojemu
miljenju, nesmotrene uporabe pripravaka sa 5-metoksipsolarenom. Moju
zabrinutost nimalo ne blai spoznaja da mehanizmi za popravak DNK
funkcioniraju ispod optimuma u, primjerice, jedne od sto osoba.
Poznato je da sredstva za zatitu od sunca izazivaju alergije i da u os-
jetljivih ljudi kombinacija sunca i sredstva za zatitu od sw1ca moe po-
taknuti fotosenzitivnost. Ali vjerojatno najvanija stvar koju valja imati
na umu jest da su sredstva za zatitu od sunca smiljena kako bi
opekline od sunca; nema drugih znanstvenih dokaza da su u
prevenciji karcinoma bazalnih stanica ili, kad smo kod toga,
melanoma. Osim raka koe tu je i problem preranog starenja uzrokova-
nog zrakama. Proizvodi za zatitu od sunca danas se naveliko
reklamiraju kao sredstva s anti-ageing svojstvima. S obzirom na opsjed-
nutost i izgledom koja proima
kulturu, rie da sredstava za zatitu od sunca
redovnu svakodnevnu uporabu losiona za zatitu od sunca i sredstava za
hidrataciju s UV zatitom. Umjesto da se oslanjaju na sredstva i losione za
zntitu, svima onima koje zabrinjava prerano starenje izazvane

moda bi bilo korisnije na reim prehrane koji titi od
djelovanja sunca i na glavu staviti eir.
SVJETLOST, SLOBODNI RADIKALI
I VITAMINI
koji su se 20. sluili
I .10 lij ekom bil i su i te kako svjesni utjecaja prehrane na oporavak paci-
J1 11 n1a. Hranji vi obroci bili su di o tcrnpijc, a i tvrdnja da dobro
11 kcr1.:1 nn svj t tl o,t rc.1glrn hotje od koe siro1nane
'l .\
HOBDAY
111
t11 1.d11na razumno. Svakako postoje dokazi koji podupiru stav
pn lojt1nu mnogi nai trenutni problemi sa rakom
l<n1.l i )>l'l'Urnnjcnim starenjem proizlaze iz nedostataka nae
vi olcrn aliniranc hrane.
' l'nplinn zraka slobodne radikale u koi. Slobodni
1'. 1dilrnli su vrlo reaktivni fragmenti molekula koji se s drugim molekula-
11 \I\ u tijelu mogu kombinirati destruktivno, u procesu zvanom oksidaci-
ju. Osi1n izlaganjem suncu formiraju se na niz kao nusprodukt
normalnih procesa, iz cigaretnog dima, konzumacijom
.dkohola i iz okolia. Reakcije slobodnih radikala izazivaju
stanica - i njihov genetski materijal (DNK) - i
povezuju se s nizom bolesti: rakom, bolesti srca, artritisom te procesom
starenja.
Mnoga od najnovijih sredstava za zatitu od sunca sadre i antioksi-
dante koji bi bilo kakvu tetu izazvanu suncem trebali neutralizirati
u samoj koi. zna se da vitamini A, B, C i E u prehrani zajedno
sa selenom, bioflavonoidima, beta-karoten (prekursorom vitamina A u
tijelu), cinkom i brojnim drugim mineralima i spojevima mogu
formiranje slobodnih radikala ili- ako su se formirali- zatititi tijelo
od tete koju mu mogu nanijeti. Vitamin A koristio se za tretiranje koe
s malignim promjenama, a epidemioloke studije ukazuju na to da vita-
mini A, Ci E tite od pojedinih vrsta raka.
Procjena uzimanja vitamina, objavljena 1998. godine u
Journal of the American Academy of Dermatology, pokazala je
da 2 g vitamina C u kombinaciji sa 1000 IJ vitamina E osigurava zatitu
od opeklina. Beta-karoten u hrani navodno je osobito dobar
u formacije slobodnih radikala u koi to s druge strane
opeklina. tovie, poznato je da beta-karoten ima an-
tikancerogena svojstva. I stoga, namjeravate li otputovati na odmor na
neko mjesto, postoje dobri razlozi da tjednima prije odmora uzi-
mate dodatak beta-karoten, a dok ste tamo, i druge vitamine.
11
a
1
nj cravate li na odmoru na jakome suncu provoditi duJj c vremena,
bavite I i se nekim spon om, recimo skij nnj cm ili jtdrenj cm, t ada je moda
11pt1l IH, dn rn1 d l jelovl' t ijd., kojl 1H1t' 1 I 1111 pnl 1 I Vl' l\i nanesc.: t c
l
LJEKOVITO SUNCE
sredstvo za zatitu od sunca s visokim faktorom zatite, po
neko s a ne s kemijski aktivnim sastojkom.
Uz to to inhibiraju slobodne radikale opeklinama od sun-
ca vjeruje se da antioksidativni vitamini i hranjive tvari mogu
stvaranje sive mrene. Sve se donedavno vjerovalo da je mrena
rezultat nepovratnog procesa pa se doputalo do dostigne poodmaklu
fazu kada bi na scenu stupali kirurzi i zamjenjivali Dokazi
da prehrana ima utjecaj na razvoj sive mrene u posljednjih su se sedam-
godina polako gomilali do te mjere da se medicinski nadomjesci
anttok.s1danata poput vitamina Ci E te beta-karotena danas
kao mJera za prevenciju te bolesti. Uhvati" li se siva mrena u ranoj fazi,
i drugi antioksidanti mogu se koristiti za saniranje nastale
stete. To su dobre vijesti za one kojima prijeti razvoj spomenute boles-
ti, poput ena koje su u bile izloene kozicama,
i te ljudima s bubrenim
ili problemima.
Temom prehrane detaljnije se pozabaviti u Poglavlju s. Sada se
vratimo dobrim i onim drugim stranama sredstava za zatitu od sunca.
Osim spomenutih sredstva za zatitu od imaju i drugih
nedostataka zbog kojih bi ih valjalo izbjegavati. da obuzdavaju
prirodnu zatitnu reakciju koe na svjetlost, nekome tko se bavi
t ta bi sredstva predstavljala smetnju jer
1>1 silno otezavala promatranje prirodnog napretka procesa tamnjenja
Ili reakciju pacijenta na svjetlost. koji su se
sluili u tuberkuloze i ratnih ozljeda, do su
doli pacijente - postupno, tjednima i tjednima - punom spe-
1 t 1 u zraka i polako gradili prirodnu zatitu koe od sunca. Ako
11jihovi pacijenti s tuberkulozom nisu tamnjeli, to je da im se
.1.1njc ne poboljava. Svakako im se nije doputalo da izgore, izloe riziku
I iii< vom se izlau ljudi koji pedeset tj cdana provode u uredu, a tek dva
1 jcd11.t u ncko1n ljetovali tu na Srcdozc1nlju. tovie, jedan od problema
I" 1vez.tnih s proizvod in1a za tamnjcnjc: jrst i to da se ljude koji ive takvim
tlJrnn ivola i kojj se jakonH: su11c11 z.i pravn 1H: bi ni smjeli izlagati
d 1 polrn11j11 potamnj1.. ti.
3
KAKO SVJETLOST
MOE OZBILJNE
ZDRAVSTVENE PROBLEME
Svake godine u ovoj zemlji i u zemljama na zemljopisnim
irinama nedostatak svjetlosti vjerojatno ubijena i
ljudi vie nego to to rak koe. Na prvi pogled ta se izjava moe
skandaloznom, no mogla bi biti i istinita. Godine 1995. od
melanoma u Engleskoj i Walesu umrlo je gotovo 1400 mukaraca i ena.
Koronarne bolesti iste su godine pobile 139 000 njihovih zemljaka.
je da bi - nudi li svjetlost uistinu, pa i u najmanjoj mjeri zatitu
od bolesti - broj ivota spaenih umjerenim izlaganjem suncu
daleko nadmaio broj ivota izgubljenih zbog melanoma. Isti
se argument moe primijeniti i na niz drugih ozbiljnih degenerativnih i
lufektivnih bolesti koje zajedno u Britaniji odnose stotine ivota,
koje su, se, na neki povezane s oskudicom svjetlosti.
Za bolesti o kojima je u ovome poglavlju dio dri da
imnju veze s razinama vitamina D u tijelu. Kada

krenete tabelu koja slijedi u nastavku teksta, imajte na umu da
11 mnotvu veza manjka vitamina Di svjetlosti
11ljL
1
dokazana, no to se uglavnom moe pripisati tome da je sve done-
d tvno provedeno kon1parativno malo istraivanja o vitamina
1 l trn imunosni sustav. Osim toga status vitamina D u populaciji
111Jt mjerio ni u Britaniji niti igdje drugdje. Stoga je da ga svi'ma
11 11 nn ll krvotoku snuj.i manje nego to bi trebalo. Pdje nego pogledamo
111 ljt-c I bolesti, mol.da bi bilo dohro pregled dijela najnovi-
Jl h h11 r o tome i pokunt i odndJ1 I koliko dcfl cijcncij a ili
f h ljtt vlt 1111it1.1 D rn i1'1/ or.
'/'/
RICHARD HOBDAY
T bifea 2: Manjak svjetlosti i uz nju povezane bolesti
rak dojke
rak debelog crijeva
dijabetes
povieni krvni tlak
bolesti
multipla skleroza
rakjajnika
osteomalacija
7
osteoporoza
rak prostate
psorijaza
rahitis
sezonski afektivni
karijes
t uberkuloza
KOLIKO JE DEFICIJENCIJA VITAMINA D

Nesumnjivo, u dij elu sjeverne Europe i Sjedinjenih
Drava deficijencija vitamina D je problem stari-
jim ljudima. Jedna novija europska studija pokazala je da u zimskim
mjesecima vie od sedamdesetogodinjaka. Prema jed-
nome radu, objavlj enom 1995. godine u Lancet, znanstvenici
su mj erili razine vitamina D u krvi 824 starij a ispitanika u jedanaest
europskih zemalja i utvrdili da su u 36% mukaraca i gotovo 50% ena
bile nedostatne. razine vitamina D izmjerene su u lju-
di koji su uzimali oralne dodatke ili se izlagali UV svjetiljki za
no najnie razine vitamina D zabiljeene su u
toplijim junoeuropskim zemljama. U nastavku istraivanja pokazalo
se da je jak prcdiktor dcficijencijc virami nn O koju tan1onji ljudj
H
Lj EKOVI TO SUNCE
tradicionalno nose kako bi se zatitili od sunca. Stariji ljudi su ve-
zani uz ili zatvoreni u domove i ne mogu izlaziti na sunce.
Dakle, ne nadomjetaju li manjak svjetlosti uzimanjem vitamina
D i manjka li im u prehrani kalcija, izloeni su znatnom riziku prijelo-
ma i kotanih to se oralnih dodataka, dio najnovijih
istraivanja ukazuje na to da bi starije osobe kojima nedostaje
svjetlosti na dan trebale uzimati i do 800 IJ vitamina D, i to nakon
nekoliko tj cdana provedenih u zatvorenom. To je sasvim dovoljno vre-
mena da se deprivacije svjetlosti pokau, ako niste stvorili
vitamina D koje bi s njima izale na kraj.
Deficijencija vitamina D nij e samo na starije, za ve-
zane osobe. Studija Instituta za pomorsku medicinu Kraljevske ratne
mornarice (Royal Navy's Institute ofNaval Medicine), u kojoj su mladim
mukarcima, uz normalnu prehranu, zadravanjem u zatvorenom pros-
toru svjetlost, pokazala je da su se njihove zalihe vi -
tamina D u est tjedana smanjile dovoljno da izazovu u apsor-
pciji kalcija, a time i u ravnotei kalcija u organizmu. Nakon dva mj eseca
spomenutog reima njihove su se zalihe vitamina D prepolovile i kalcij
gubiti bre nego to su ga uspij evali unositi. Do desetog tjedna
'l,abiljecno je da ispitanika unosi tek kalcija nunog za
odravanj e zdrave ravnotee. Dakle, osobama koje se normalno hrane, ali
11 c mogu na sunce jer su vezane za ili neku instituciju, ne pie se
dobro. Pacijenti koji u bolnici provedu nekoliko tjedana su
lc. 11pina. U svojoj knjizi Day Light Robbery"s doktor Damien Down-
l11g da se, li operaciju kosti, operacije u bol-
111ci ne zadravate dugo jer pomanjkanje vitamina Dlako moe djelovati
I ll'J><)Voljno na brzinu oporavka. Prije pedeset godina bilo je sasvim nor-
111,tlno da se pacijenti s ortopedije za lijepa vremena na krevetima izgu-
1 lj11 lla otvoreno da koliko-toliko iskoriste svjetlost i svje zrak.
J 1 I ,,, su oni boravili vani i nosili se s vremenskim uvjetima, je
111nhlj(' moglo dobro i odjele. Ne treba ni da je u
A 11111 tlj11 ft hl PlJi 11' lu111'111d l1lj1
1
l11 d111111''. 11n111p,Jov aludira nn otimanje" po-
111 li111' d111v111 1 vjc tl1111 ll, " P 1""
7'>
R ICHARD H OBDAY
dananjim modernim bolnicama takvo to nezamislivo. Ako su razm-
jeri pomanjkanja vitamina D pacijentima uistinu veliki
- na to pojedine studije - to je dobar razlog za arhitektonske
preinake.
Sada kada smo stanje s vitaminom D u populaciji starijih i in-
stitucionaliziranih osoba, valja nam se zapitati to je sa irom populaci-
jon1 sjevernih industrijaliziranih naroda? Je li deficijencija vitamina D
i medu zdravim odraslim osobama u populaciji?
Najnoviji rezultati pokazuju da bi taj problem u razvijenin1 zemljama
mogao biti i daleko raireniji nego to se svojedobno
bolnice grada Bostona u Massachusettsu nedavno su otkrili da je
66% pacijenata na odjelu, koji su unosili manje
od dnevne doze vitamina D, bilo deficijentno. Ti su paci-
jenti bili mladi starosti 62 godine) od ispitanika u mnogim
prijanjim studijama o statusu vitamina D, a prije prijema u bolnicu tek
ih je manjina bila vezana uz ili dom pa se mogu smatrati
n: prczentativnim uzorkom populacije.
U spomenutom istraivanju, objavljenom 1998. godine u New
Englnnd Journal of Medicine, posebno se isticalo to to su niske razine
v lt nm inn D zabiljeene u 46% pacijenata koji su uzimali multivitaminske
pl'ipnw kc, od kojih su mnogi sadravali i po 400 IJ vitamina D. i
llH.' du pacijentima koji su konzumirali doze vitamina D vie od onih koje
se njihovoj starosnoj skupini, svaki je pokazivao defici-
jcnciju. Jedno od objanjenja jest da se u dnevnih doza
vitamina D koje su se Sjedinjenih
Drava pretpostavljalo da svi dio vitamina D dobiti iz sunca. S
pacijentima, kao to smo vidjeli, to nije bilo No
ne uzima li populacija u urbanim dijelovima SAD-a
doze vitamina D niti izlazi na sunce, razumno je da je u SAD-u
na djelu visoka stopa insuficijencije, a ne deficijencije vitamina D.
Spomenuti problem nije na Sjedinjene Drave.
Rezultati ankete o statusu vitamina D u odraslih osoba koje ive u gra-
dovi mn diljem J'rancuskc, objnvlj (' ll <.' I 99H. godine u Osteopo-
/1111
1
1111t1i o11rt l . pnt vrcluju d11 J" vl1ulrn pi tvnltru.: ij a insufi c.ijcncijc
tm
LJEKOVI TO SUNCE
odraslim stanovnicima urbanih sredita uzrokovana uglavnom
nedostatnim izlaganjem svj etlosti. proizvodi u Fran-
cuskoj ne oplemenjuju se vitaminom D, a dnevni unos
je manji od 100 IJ, stoga status vitamina D ovisi ponajvie o
raspoloive svjetlosti. U spomenutoj studiji najnie razine vi-
t amina D izmjerene su na sjeveru i u sredinjem dijelu zemlje, a najvii na
nj ezinu jugozapadu.
SVJETLOST I KRHKE KOSTI
Pojavnost prijeloma kuka u Francuskoj pokazuje geografsku rairenost
onoj vezanoj za insuficijenciju vitamina D, dakle je na
sjeveru i u sreditu zemlje, a na zapadu i jugu. To je
vano jer je - ako veliki dijelovi urbanog stanovnitva razvijenih zemalja
uistinu imaju velikih problema s vitaminom D - razumno i s
time povezanu visokuincidenciju prijeloma kuka i degenerativnih bolesti
kostiju. Oskudica svjetlosti tradicionalno se povezuje sa slabim
ili krhkim kostima. Jedna od u tom smislu najstarijih referencija je ona od
prije dvije godina, Herodota ( 480. - 425. pr. n.
c.), koji je zabiljeio veHke razlike posmrtnim ostacima egipatskih
i perzijskih rtava na popritu bitke kod Peluzija (525. pr. n. e.):
Na mjestu na kojemu se vodila bitka sam vrlo stvar, o ko-
/Oj su mi ljudi. Kosti perzijskih i egipatskih mrtvih i dalje su
frrde tamo, podijeljene kao i prvoga dana, i ja sam opazio da su lubanje Per-
i i1tnaca tako tanke da bih ih mogao probiti ako ih samo dotaknem nekim
egipatske su s druge strane toliko j ake da bi ih bilo teko razbiti
wl11rcem kamena. Rekoe mi, vrlo uvjerljivo, da j e to zato to od
111t1/i/J nogu briju glave tako da im kost lubanje otvrdne pod djelovanjem sun-
," <>/o zato vni gotovo i ne je u Egiptu nego bilo gdje
1 o) dttkle) objanjava lubanja; tananost perzijskih
I po<'i w1 n ri ,,[ilnom n konkrel no, oni su uvijek nosili filcane kape
Jo /I lll t l M1 I i lili od S1tl1Cd .
I k rodot, Povijest
Hl
RICHARD HOBDAY
OSTEOPOROZA- TIHA EPIDEMIJA"
Bolest kostiju zvana osteoporoza u zapadnim zemljama postaje toliko
da je nazivaju tihom epide1nijom." U Britaniji osteoporoza
jednu od tri ene i jednog od dvanaest mukaraca starijih od
pedeset godina. Svake godine dijagnosticira se SO 000 prijeloma
1.globova, 40 000 prijeloma kraljeaka i 60 000 prijeloma kuka. Otprilike
20% prijeloma kuka zavrava sa a oni koji ga preive trpe
tn1jni invaliditet i ovise o Od posljedica prijeloma kukova
un
1
.ire vie ena nego to ih umire od raka maternice, raka vrata maternice
i rnka jajnika zajedno. Iz jo nedovoljno razjanjenih razloga u velikom
d ijclu starije populacije kvaliteta kostiju se pogorava, a svoj udio u tome
inu1ju niske razine vitamina D.
U okolnostima ene gubiti priblino 1 % kotane
mase godinje nakon 30. i 35. godine, a mukarci negdje u dobi od SS
godina. Ulaskom ene u menopauzu taj se gubitak zna i ubrzati jer es-
t N gcn, koji pomae kostima da apsorbiraju kalcij, opadati. U
poj <.: dinih ljudi kosti se stanjuju, poprimaju i bi-
v 1j11 sklon e prijelomima, katkad i sasvim i spontanim. Najosjetljiviji su
1 okovi i a je i drobljenje kraljenice. Za tu bolest
I 11 , lt 1 su gubitak visine i deformacija kraljenice - tzv.
l1n, Ozlj ede uzrokovane osteoporozom katkad je teko zato to
t'

kostiju, do vremena kada se bolest dijagnosticira ili do

pl'ljcloina, promijeni do te mjere da nestane i do kotane mase.
' Ih se stanje, prema konvencionalnu stajalitu, dri nepovratnim, pa je i
I usmjereno na daljnjega gubitka kotane mase, a ne
na obnavljanje dijela kostura.
U mukaraca osteoporozu mogu izazvati niske razine hormona tes-
t ostcrona i drugi zdravstveni problemi, ali za gotovo polovinu
1nukc ostcoporoze ne zna se uzrok. to se ena,
da se zaustavi gubitak kotane mase do kojega dolazi nastupom
1ncnopauzc dr1.J se terapija hormonskim nadomj escima. je i da je
oslc.'nporozn prije prohkm povezan s oslnhlj enim irnunosnim sustavom ili
ptt. h 1tmo1 n 11 <.1go s horrno11 nluo111 1111 1 v Hol c..:1.o m. Debelo je crij evo,
li
LJEKOVITO SUNCE
sa starenjem, sve u apsorpciji kalcija iz prehrane, a britan-
ska prehrana po svoj prilici sadri premalo kalcija kojim bi kompenzirala
njegov stalni gubitak iz tijela. Bez obzira na uzrok, osteoporoza
- u smislu trokova operacija i naknadne njege - predstavlja silan teret za
javne financije. U Velikoj Britaniji, Nacionalna zdravstvena sluba (NHS)
svake godine na osteoporoze troi vie od 900 milijuna funta.
da je stanovnitvo u zapadnim ze1nljama sve starije, osteoporo-
za vrlo vjerojatno predstavljati sve teret ionako prenapregnutim
zdravstvenim sustavima. U Sjedinjenim Dravama svake se
godine, kao posljedica osteoporoze, vie od milijun prijeloma
kostiju, od kojih 300 000 otpada na prijelome kukova. Svjetska zdravst-
vena organizacija procjenjuje da bi diljem svijeta broj fraktura kukova sa
1,7 milijuna 1990. do 2050. godine mogao porasti na 6,3 milijuna.
Aktualno konvencionalno medicinsko stajalite manjak sv-
jetlosti ne dri vanim u nastanku spomenute bolesti. To
je i razumljivo s obzirom na stavove o suncu i s obzirom na
to da se nitko pomnije nije pozabavio osteoporoze i izla-
ganja svjetlosti. Ipak, se da nedostatak svjetlosti
pogorava bolest. Za povezanost deficijencije vitamina D i
t'lzika od prijeloma kuka zna se dva pojedine studije uka-
:1:t1ju na to da je ugrubo 30% - 40% starijih pacijenata s prijelomom kuka
dcficijentno ili insuficijentno. I to je jo vanije, postoje izraene sezon-
ske varijacije u kostiju i u incidenciji prijeloma kukova.
kostiju najnia je tijekom zime, a i prijelomi kukova u zimskim su mjesec-
i ma nego u bilo koje drugo doba godine. Uz to, prijeloma
kukova izravno je proporcionalna zemljopisne irine.
pndova i s padovima povezanih ozljeda se kod stoga se se-
,1 onske varijacije u prijelomima ne mogu pripisati padovima na ledu i sni-
J gn.
l 1 nn dokaza da ljudilna stariji1na od sedamdeset godina uzimanje do-
1 l1u ak:.\ kalcija iv itan1ina D moe koristiti. Studij a objavljena 1994. godine
11 pokazala je da se u 7.cna s1nj ctcnih u don1ove za starije osobe,
I n)t m1 osan1ua<.:st dobivrd< d1wv1w dcw.<,,1 od 800 IJ vitamina Di
I oo 111g lrn lrijn, ri 1.i k mi p1ij(lom l 1111njln. lJ 'llt1dij l j<. 3270
RICHARD HOBDAY
1,co11 ; u razdoblju od tri godine koliko se na njih primjenjivala spomenuta
broj prijeloma smanjio se za 25% u usporedbi sa enama koje
pwnenut<: dodatke nisu dobivale. Slijedile su i studije, !<oje
1.uj11 dn se broj nevertebralnih prijeloma u stanJih osoba moze
dnvtt11j c1n oralnih dodataka vitamina D i kalcija, no relativan doprinos
vit ,unina Di kalcija i dalje je nepoznat.
Premda je starijim osobama svakako uzimati dodatke nego
t' takav im dijetalni pristup problemu sve druge do-
hrobiti (osim sinteze vitamina D u koi) koje im izlaganje svjet-
losti moe donijeti. Dakako, ba kao ni bolnice, ni suvremeni domovi za
\tarijc osobe nisu zamiljeni kao mjesta na kojima se ljudi mogu
Doba lealjki za verandi, trijemova i solarija daleko su iza nas.
Al'hitekte bi trebalo poticati da o njima ponovo porazmisle s obzirom na
epidemiju osteoporoze i na pojavnost drugih degenerativnih bolesti koje
bi mogle biti povezane s Ili bi, ako nita
drugo, trebalo porazmisliti o ponovnom
je da iz umjetnih izvora
deficijenciju vitamina D u starijih osoba. S obzirom na zabnnutost ko1a
vlada zbog raka koe, malo je vjerojatno da u
doglednoj dobiti prednost pred oralnim dodacima.
U vezi s osteoporozom prevladava konvencionalno stajalite prema
kojemu je najbolji prevencije njezine pojave u kasnijoj
dobi izgradnja kotane mase u djetinjstvu i adolescenciji, zatim redovita
tjelovjeba i uzimanje obilnih vitamina Di kalcija. U tom
- pod uvjetom da se kalcij u dovoljnoj mjeri apsorbirao - gubl1en!e
kotane mase povezana sa starenjem s razine koja se puno teze
spustiti ispod takozvanog praga prijeloma, odnosno nakon koj e se
rizik od prijeloma kostiju U praksi to ili izlaziti na sunce
ili uzimati oralne dodatke poput ulja iz jetre bakalara i baviti se napornim
aktivnostima u djetinjstvu. Dananje se roditelje, od
toga da dj ecu izlau stu1cu te savjetuj e da ih kad god u ljetnim mj esecima
izlaze na otvoreno mau sredstvima za od sunca s faktorom 15.
Time; i opd d i1w od m111t ".di li i kostiju u
lrnsni joj /,ivot noj dohi.
u
LJEKOVITO SUNCE
RAHITIS I OSTEOMALACIJA -
BOLESTI TAME"
Nekoliko se bolesti tradicionalno povezuje s sv-
najpoznatija od njih svakako je rahitis. U ovoj zemlji (Velikoj Bri-
ta111J1, op. ur.) rahitis je svojedobno bio vrlo bolest i, premda
se u udbenicima spominje kao bolest koja nastaje zbog
vitamina Di povezuje s neprimjerenom prehranom, njezin
Je pravi uzrok bilo u zraku koje je blokiralo
zrake.
VU 17. 18. europskog i stanovnitva
ZIVJela Je u pretrpanim uskih bez sunca i
u nehigijenskim uvjetima. S industrijske revolucije
1 u koje su joj slijedile te su neprestano bile pod pokro-
dima nastalog izgaranjem ugljena po i tvornicama. Jedan
od sastojaka toga smoga bio je i sumporni dioksid, plin koji .izaziva res-
piratorne probleme i kiselu kiu. sumpora mogu formirati stalni
sloj kisele maglice koji odbija upravo onih valnih
nema sinteze vitamina D u koi. Dakle, zbog kombi-
los1h stanovanja i u zraku djeca nisu imala prilike
dobm dovoljno svjetlosti. Nimalo rahitis je u to
1 loba b10 endemska bolest: nazivao se engleska bolest."
Djeca koja su ivjela u tim sirotinjskim i patila od rahitisa
j

su patila od deformacije kostiju i slabosti Kosti bi im

to je rezultiralo iskrivljenjima nogu i kraljenice.

/ ,1.1b1 izbijali i ranije ispadali. Omekavanje, slabljenje i de-
1111ncrnhzac1Ja kostiju su i odrasle, kod kojih se o toj bolesti gov-
111'1 lo kao o ostcomalaciji. Premda je sam po sebi rijetko bio smrtonosan,
' il1l tis rcrnlti rao visokim stopama smrtnosti i rodilja:
' li<' ko!c bi tu bolest razvile u djetinj stvu su imale deformacije zdje-
1 li ,. X. to J<.'
I '
1
u tl l<otn 20. bilo je i grndova u kojima je vie od 80%
.f I ' ' li 1 lo pogode no rah l tisom hc1, ul"' I i. 1 11 t veni sloj, a zbog uz-
111I 11 hnlet. tl i d,djl' jl: vl11 dal. 1 popdllt' 1111 1.h 1 k-1 , /<' dui ': 11 rnhit is ptipisivali
RICHARD HOBDAY
1 l v be a drugi su drali da J. e riJ' o infektivnoj bolesti. Druge
mo.np<u qe ovJeZ , . . . . V
dvije popularne teorije bile su ona po kojoJ Je rahitis lose
k
. . . poslJ' edica manJ'ka svJ'eega zraka 1 sunca. lstraz1vanJa
t e ona po OJOJ Je . . 18
t 1zroka rahitisa kretala su se u dva posve odvoJena 1.9 .
znanstvenici su otkrili da se rahitis u ivotinja ako ih se
I
. . ulJ' em J. etre bakalara koje sadri visoke razine vitamina D. Kada
lf u11 ' d d fi
c dokazano da vitamin D rahitis, pretpostavila se e
spomenutog vitamina i uzrok bolesti. Kasnije nutriciomsttcke
. f l su prema kojemu su prehrana i vitamin D naJvaznip
osna i e . . .
1
.. v pokon
Ipak, u isto je vrijeme znanstvenicima i na .
postalo jasno da se rahitis razvija kada ljudima ne.dostaJe sie:-
losti, koja se snanim znanstvenim dokazima i in . ici-
ji\ma uglavnom ignorirala, V ' V ' V
lako se znalo da se ta razorna bolest kostiju moze izhJec1u
,
1
i v 'ka u 19 stolJ' bilo spremno pnhvatttl da
svjctlocu, ma o Je iJecni V
lijek za nju moe biti neto tako poput
do dana-dananjeg rahitis se i nadalJe nasiroko sma:ra bo:escu
v h nJ'kom SVJetlosu. Su-
11'.1,orkovanom losom pre ranom, a ne ma . . .
' diJ. elu konvencionalnih med1-
'
ll'otno popularnom VJerovanJU, i vecem .
, 1 b l t' tame a ne bolesti
il razmiljanja, rahitis i osteoma aciJa o es 1 su V '
l P d UVJ
.etom da se u dovolJ' noJ mJ eri izlaete suncevoJ SVJetlosu,
pl'(i \l'OJ)(;!. o .
pt'(hmna kojoj manjka vitamina D izazvati spomenute bolesti.
TUBERKULOZA I SUNCE
Seoba iz zemlje s obiljem sati u u je
lost relativno rijetka moe dovesti do deficijenc11e

obiteljima djeca koja se dugo vremena doje sklona
na Di rahitisu ako njihove majke ne dobivaju dovolJno sunceve
Hi ne uzimaju dodatke vitamina D. ene koje u Br::aniju dolaze iz
Azijc posebno su podlone tuberkulozi zbog nac1na prehrane,
pravHa odijevanj a i sklonosti da ostaju u to da
dnbiju dovoljno svjetlosti i vhnrnl11 n D kop1na b1
hol ttit i . \ 1 '.l.<'ll\l j unn 11, l<njih dol111,t\ 11ln 1JI 111 1 j1 l\ 11\ Cl' jnko, rn1lc povrsmc
li ('
LJEKOVITO SUNCE
koe koju izlau suncu kada na sebi nose tradicionalnu dovoljne
su za fotoke1nijsku proizvodnju vita1nina D, i to u koje ih
odrati u dobrome zdravlju. No ne i u Britaniji u kojoj sunce sja puno
i u kojoj su zrake slabije. Dakle, razina vitamina D
u tih ena moe naglo pasti prve godine nakon dolaska, a rizik razvoja
aktivne tuberkuloze ostaje visok prvih pet godina boravka. Riziku raz-
voja tuberkuloze katkad su izloeni i stariji bijeli mukarci jer pokazuju
istu sklonost da se danju zadravaju u i konzumiraju hranu u kojoj
manjka vitamina D.
Tuberkuloza se ubraja u bolesti za koje se vjerovalo da su iskorijenjene,
a koje su se u prolo1n vratile na vrh popisa javnozdravstvenih
problema. Incidencija tuberkuloze u britanskoj populaciji dosegnula je
vrhunac 1800-ih, ali je potom zdravstvenih reformi
i poboljanjem prehrane, higijene i uvjeta stanovanja postupno opadala.
U jednom je trenutku ta tzv. bijela kuga ubijala vie britanskih stanovnika
nego sve druge infektivne bolesti zajedno. No 1950-ih, kada su postali
dostupni lijekovi poput streptomicina i kada je uvedeno BCG cjepivo, tu-
berkuloza vie nije predstavljala toliko silnu prijetnju javnome zdravstvu.
U godinama k<:>je su uslijedile se da je tuberkuloza u Velikoj Bri-
taniji i drugim razvijenim zemlja1na pa farmaceutske kom-
panije nisu vidjele koristi od razvoja novih lijekova. Tako su i temelj-
na znanstvena istraivanja te bolesti zastala i nastavila se tek nedavno.
Pedeset godina nakon streptomicina tuberkuloza je i dalje od-
govorna za vie smrtnih diljem svijeta nego sto je to bilo koja
druga infektivna bolest. Svake se godine tuberkulozom zara-
1,j priblino osam milijuna ljudi, a tri ih inilijuna od nje i umre. Pojavnost
t <.; bolesti je u porastu, i u industrijaliziranim i u zemljama u razvoju, dije-
lom i zbog pojave novih sojeva otpornih na raspon raspoloivih
nntibiotika. Ti se sojevi u razvijenom svijetu, ali i drugdje, te
1>rt'dstavlj aju ozbiljnu prij etnju javnom zdravstvu.
I 'ubcrkuloza zahtij eva kombinacijom antibiotika u trajanju
od est mjeseci po do vie od godine. dnnn. Svnki prekid tog programa
doputn bnklcrlji da t 1111 liJckovc: i postane
H7
R1C HAR.D HoBDAY
Ju1t opnsnij a. U Velikoj Britaniji tuberkuloza je komparativne i dalje ri-
j -. , ka : danas se na godinjoj razini biljei pojava 6500 novih
J>11hli 7no 5% tih novih otporno je na jedan antibiotik, a tek
11ts1 o vie od l % otporno je na vie lijekova. Tuberkuloza je usko pove-
'I 111.1 s virusom humane imunodeficijencije ili HIV-om, koji izaziva sidu.
l'!;gkd i da osoba zaraena tuberkulozom razvije aktivni oblik te bolesti
pt11H) su ako je zaraena i HIV-om: ona podlijee bolesti kako joj
hrn1nosni sustav slabi. U nekim dijelovima svijeta te su se dvije
l H )ksti - tuberkuloza i sida - irile istodobno, s posljedicama.
Pri bli no je svjetske populacije zaraena bakterijom tuberkuloze,
s:u uo to u imun osni sustav tijela bakteriju dri uspavanom
11 l nc.;a ktivnom. To je zbog toga to bakterija, nakon to kroz respiratorni
s11 stav u tijelo, ostaje zatvorena u lirnfnim koji okruuju
obloena sloj evima kalcija. Ti se oklopi(( mogu raspasti zbog
zdravstvenog stanja, loeg stanja imuniteta, pothranjenosti,
alkoholizma i zloporabe droga, no zaraenih vodi normalan zdrav
'l,i vot j samo ih 5% - 10% razvije aktivni oblik tuberkuloze.
Sitnptomi tuberkuloze kaalj, nagli gubitak teine, gubi-
1.1k apetita, znojenje i hemoptizu - iskaljavanje krvi u slini.
'1'11berkuloza se dijagnosticira rendgenskim snimanjem prsa i
uzorka flegme pod mikroskopom. Pacijenti u je spu-
t umu bakterija vidljiva se primaju u bolnicu. Nakon minimalno
p<.:tnaest dana ti pacijenti vie nisu zarazni i terapiju lijekovima
mogu nastaviti kod U u kojima je bolest dostigla uzna-
predovanu fazu, pacijenti moraju dugo boraviti na posebnim odjelima.
Mikrob Mycobacterium tuberculosis s jedne se na drugu osobu prenosi
zrakom i pa se moe prenijeti i kaljanjem i kihanjem. Moe
se prenijeti i pljuvanjem, a moe se i za praine. U
povoljnim uvjetima bakterij a tuberkuloze moe preivjeti mjesecima;
- ako ne ivi u prostoru s loim strujanjem zraka
i bez svjetlosti - se njome teko zarazi. Upravo se zato
tuberkuloza i ri u siromanim obitclji tnn nagurnnim u tijesne stam-
lwnt prostore, rn t d11 11 JH''''' p 111ll111, loe javnim
p 11v.1011lt , , 111.1 111 111,d11 1.111vottnhli 1111 11 p1111 1111p.ull 11 1 znt vori mn.
Uli
LJEKOVITO SUNCE
KIRURKA TUBERKULOZA"
U. ko!e su podlone tuberkulozi svjetlost - odravanjem
razina v1tanuna - moe u prevenciji bolesti. irenje bolesti u
moze se ubijanjem bakterija. Upravo su se zato u
proslost1 sunceva svjetlost i tuberkuloza drale tako usko p 'K
v . V ovezan1ma. o-
nsn1 svjetlosti na tuberkulozne pacijente bili su nairoko
u prv1n1 godinama 20. Terapija ko-
se kako se. podlone tuberkulozi spasilo od njezina aktivi-
ran1a, a one koJl su Je vec imali potedjela pozornosti kirurga.
oblik tuberkuloze je ili pulmonarna tuberkul p
d . oza. ost-
OJe V

se V znaju manifestirati u zglobovima, kostima,
kral1ezmc1, cn3ev1ma i kozi. Danas se za njih koristi naziv
ekstrapulmonarna tuberkuloza, no svojedobno se nazivala kirurkom
tuberkul " d b' v
. o ila zato sto je u drugoj polovici 19.
s anestetika 1 antiseptika, kirurgija ula u doba poslije pozna-
to i radikalna je, intenzivna, kirurgija post-
ala pnhvacen oblik nepulrnonarnih oblika tuberkul R u1
1n ki oze. ez -
te s1 .e . aktivnosti su bili su
cesto ostajali trajno unakaeni ili obogaljeni, a nije bilo jamstava da se
tuberkuloza vratiti. Stoga su neki radij'e nego da
, v posegnu
poceh rab1t1 tzv. konzervativne tnjere poput prehrambene
' t raptJe, tjelovjebe i svjeeg zraka kako bi pobol3' ali zd.r
t avstveno
nn3e pac
1
1enata i tako njihovu otpornost na bolest Nek i
I " 1 " o 1c1na
'IC s uzi a Tako je upravo pobuna protiv kirurgije iz
hehoteraptju i, kako vidjeti u Poglavlju 4, ponov-
i ucrnll; di Jelom konvencionalne medicinske prakse. U pravim se uv-
Jt t 11na zr.ak.e mogu koristiti u prevenciji i tuberkuloze.
JCvda
1
ma3u,1 povoljniji i na druge bolesti (primjerice
1
11\) 11 cgo sto se opccn1to misli.
RI CHARD HOBOAY
SVJETLOST I PREVENCIJA RAKA
Osim uloge koju igra u apsorpciji minerala vitamin D obavlja i brojne
druge vane funkcije. razinu kalcija u krvi, vitamin D
na sustav jer kalcij pospjeuje prijenos impulsa i kontrak-
ciju i na inzulina iz a igra i vanu ulogu
u reguliranju imunosnog sustava u tijelu. Vitamin D sudjeluje i u rastu
i sazrijevanju stanica: u laboratorijskim se eksperimentima pokazalo da
bioloki aktivan oblik vitamina D obuzdava rast kancerogenih stanica.
Rak koe, u svim svojim oblicima, danas je nego prije. U
nordijskim zemljama pojavnost melanoma svakih se pet go-
dina u prosjeku za 30%, a diljem svijeta svake se godine biljei
I 00 000 novih Kao rezultat toga munjevitog porasta broja
raka koe u Europi, Skandinaviji, Sjevernoj Americi i austral-
skoj Oceaniji danas se, svake godine, provode javne zdravstvene kam-
panj e koje izbjegavanje sunca. U tim se kampanjama,
zaboravlja da je rak koe tek jedan u nizu oblika raka koji su u
porastu. Rak je danas uzrok svih smrti u Velikoj Britaniji i svake
god ine odnosi priblino 146 000 ivota. je uzrok smrti nakon
ko1crnnrnih bolesti, a svake se godine biljei 300 000 novih
< ; od ine 1911. od raka je godinje umiralo priblino 7% britanskih
ili sveukupno 37 000 ljudi. Do 1980. godine se sma-
11 do da jedna od osobe tijekom ivota razviti rak, a jedna od njih
I H' t l\: od raka i umrijeti. Sada nam kau da je jednoj od tri osobe
d,t r.11.vijc tu bolest, a u nedavnoj studiji koju je dobrotvorna or-
l'Hlizacija Macmillan Cancer Relief iznosi se prema kojemu
u narataju rak pogoditi svakog drugog Britanca. Taj se
postupni porast pojavnosti raka tijekom 20. dobrim dijelom - no
ne i u potpunosti - moe pripisati puenju. U studiji organizacije Macmil-
l nn prognozira se kako se rak prostate do 2018. godine i ti-
jekom ivota jednog od mukarca; 1990. godine
je: jcd noga od deset. Rak dojke u ena sa 9% zabiljeenih 1990. godine
porasli na 13,7%. Uzrok za porast pojavnosti spo1ncnutih vrsta raka dije-
10111 jt i posljed kn svc ndj cln st':t l'ijih osoba u populaciji, no svi ti
ohllt i r.dc. 111ik.1ko st 1w mogu I 1111t 11J11 .
ll(l
LJEKOVITO SUNCE
. Na izvjestan je rak za dananje industrijalizirane zemlje ono to
Je 18. i bila tuberkuloza: najvaniji uzrok smrti i nevolja
odoli1eva svim naporima konvencionalne medicine. Da ironija bude
veca, raku se pristupalo, i jo mu se pristupa, na vrlo onome
kojim se prije stotinu godina pristupalo kirurkoj tuberkulozi" - prije
ponovnog helioterapije. I tada se, ba kao i danas, vanost pridav-
ala. uklanjanju manifestacija bolesti, a ne sposobnosti pacijenta
Lijeka protiv raka jo nema tome to su na njegovo
istraz1vanJe u posljednjih trideset godina potroene milijarde. tovie, ri-
jetka su znanstvenih istraivanja u koje je uloena vie resursa a
koje je ostvarilo tako skromne rezultate. Premda se svako malo u javno;ti
na sav glas govori o velikom u laboratorijskim istraivanjima
raka, za pacijente oboljele od raka od njih ne1na opipljive koristi.
.Ko.nvencionalna medicina u raka prednost daje opera-
i kemoterapiji. Stanice raka uklanjaju se ili
no bolest nitko pokuao eliminirati prirodnih
LJelcsn1h obrambenih sustava. Stavie, i kemoterapija up-
suprotno. U takvim se okolnostima ljudi sasvim razumljivo
konzervativnim" tehnikama kao alternativi ili
u a dopuni kirurkim i kenujskim oblicima Razvijeno je mnotvo
.dtcrnativnih terapija za koje se odreda tvrdi da, umjesto medicine ute-
1 ndjcne na lijekovima i strojevima, iskoritavaju ljekovite samoga
I ijcla, s manje ili vie uspjeha. I se svjetlost koristila u
' 1 a pola koji ukazuju na to da izlaganje
"11uccvo1 SVJetlost1 sprecava razvoj dubokoukorijenjenih oblika raka.
l.1ko u osjetljivih ljudi svjetlost moe izazvati tumore bazalnih
s: anica, .postoji snana korelacija izlaganja
J niske po3avnosti raka unutarnjih organa. Stope smrtnosti uz-
i rakom se s od ekvatora. Ili, recimo to
1
I111 l l"ij c, ro blie ekvatoru ivite, to su vam izgledi da razvijete neki oblik
1
ii 11 11nutarnjih organa manji. Ta se povezanost jasno pokazala u brojnim
11 11cl lJnma poput onci z 191 I. god ine k()ju jt li SAD-u proveo doktor Frank
J\ pptdy. stnrisli ke s 1 i1 I 0111 pov1.%1ni m sm1tni1n
d Sj<.' Vt' l'Jl c A 111t1 ik<' i Kn11,1dt". Apf IC't ly Jt nt l, rlo k.llco j<.:, u usporedbi
RICHARD HOBDAY
gt ,\(.\nvirna na zemljopisnim irinama 1 O i 30 stupnjeva, u gra-
dnvii na nn zcinljopisnim irinama 30 i 40 stupnjeva stopa smrt-
nost i ;1.bog raka u prosjeku bila 85% via, u gradovima i
u prosjeku 118% via, a u gradovima na 50 do .. 1
do l 50% via. Doktor Apperly je i povezanost sunceve svJedost1,
11
nbij entalne temperature i raka koe te da
otpornost na rak a na mjestima s temperaturama ruzom
od 5 5 C i na rak koe. na temperaturama viima od spo-
' k V V I
1
rn.: nutc, solarno - otpornosti na ra - cesce
i 1.at.iva rak koe.
Dakle, to je osoba blia ekvatoru, to su izgledi da razvije rak dojke,
debelog crijeva, i manji. Postoji rizik od razvoja
1 nka koe, no taj se rizik smanjuje na mjestima s hladnijom klimom s
temperaturama ispod 5,5 C. se da je doktor Apperly
prvi znanstvenik koji je istraio vezu
i. raka koe. I uz to ukazao, kao i mnogi prije i nakon nJega, na to da bi
j
7
Jnganje svjetlosti moglo posluiti kao djelotvorna
sinanjivanja broja smrtnih uzrokovanih rakom unutarnJih or-
g<lna. Svoj pregled podataka je ovako:
l>ttijivijim djelovanja solarnog na tijelo mogla bi se
razotkriti narav otpornosti na rak.
U posljednjih je dvadeset godina provedeno mnotvo znanstvenih
studija koje podupiru stajalite prema kojemu svjetlost moe
obuzdati ili rak, a jasno je da je porast smrtnosti i pojavnos-
ti raka dojke i prostate u Sjevernoj Americi i drugim dijelovima svijeta
izravno proporcionalna zemljopisnoj irini. Godine 1992. doktor Gor-
don Ainsleigh je u Preventive Medicine objavio rad u kojemu
je pregled svega to se u pedeset godina u medicinskoj
pisalo
0
ruku j suncu. je kako postoje.: naznake da dobrob1t1
rcdcwnnr, izln,;u1j\\ suncu \I 1.natnoj 1njl
1
1l rizik od ruka ba-
1.nlnih i plo( \'Hlh 11hs 1.11m,p,
1
1111 11j1 I mdnnoum. U
IJ I
LJEKOVITO SUNCE
spomenutim je epidemiolokim studija1na trend koji na to
da bi se irokom primjenom redovitoga umjerenog stope smrt-
nosti od raka dojke i debelog crijeva u Sjedinjenim Dravama
mogle smanjiti za priblino jednu Rak debelog crijeva i rak dojke
drugi su i uzroci smrti od raka u Sjevernoj Americi. Doktor
Ainsleigh je procijenio kako bi se obveznim umjerenoga redo-
vitog svake godine 30 000 smrti uzrokovanih rakom.
Ista se tema u jo jednom radu objavljenom 1995. godine
u Americi - svjetlost" - osim to ga moe moe
li i rak? Autori toga rada izrazili su svoju zabrinutost zato to
se medicinskih istraivanja koncentrirala na ispitivanje tetnih
svjetlosti na ljude svijetle puti, ali ne i na tamnopute lju-
de koji su ivjeli ili emigrirali u dijelove Sjedinjenih Drava, u
kojima ima malo sunca. Iz spomenutog pregleda su da, premda
dokaza o tome da svjetlost i vitamin D ljude
tite od nastanka i razvoja karcinoma dojke, debelog crijeva ili prostate,
osnove da se osuda umjerenog izlaganja
sv1etlost1 dovede u pitanje. Autori su bili uvjereni da bi za dio An1erikana-
ca - onih s izrazito pigmentiranom koom - problem mogao pred-
stavljati manjak a ne njegov viak: da moda upravo to
pridonosi visokoj incidenciji raka prostate u crnih mukaraca
i osobito agresivan napredak raka dojke u crnih ena. Posljednja
'1 spomenutom radu je znakovita na svoj koliko i ona iz
l\\da doktora Apperlyja iz 1940. godine, koju smo citirali u prethodnom
dijelu teksta. Autori su ukazali na to da:
... korisnih svjetlosti na napredovanje raka
I 1'tbrt iz domene misticizma i ubaciti u znanstvenu arenu eksperi-
J11tJ1f. rtlnih studija.
Z.11 dcovito, novija laboratorijska ispitivri nj a da deficijencija
vl t.unlun D mo<.! biti vnnn Zi l pojav11 rnkn dojke kao i raka de-
l11lng c l'ljl.:vn, prost:llc i, 11 mn11joj 111 j11l, lr11kt mljt
1
lio1foma i n1clanoma.
RICHARD HOBDAY
Znanstvenici mehanizme zaslune za sposobnost vitam-
inu D da uspori napredovanje raka. Dakle, nalazi epidemiolokih studija
o svjetlosti i raku dobili su potvrdu i u laboratorijskim radovin1a.
U tij eku su pokusi koji bi trebali utvrditi moe li se vitamin D koristiti u
raka prostate i drugih bolesti. se, da
11t: m:i velikih ispitivanja kojima bi se utvrdilo moe li se
svjetlost koristiti u raka premda se zna da se ona za te namjene
koristi.
RAK DEBELOG CRIJEVA I SUNCE
S obzirom na zdravstvene kampanje koje upozoravaju na to da
1
rizik od raka, lako je zato se manj e-vie nitko nije
nh:tzfrao na svojstva svjetlosti. Dakako, konvencio-
11 nll)tt istraivanja raka pribavila su malo dokaza za hipotezu da
. vj( tlost razvoj raka unutarnjih organa. To ne kada
st u1.nu: u obzir koliko je dugo dijelu medicinskog establimenta
t l'dudo do. prihvati povezanost rahitisa i svjetlosti.
\ J I H. i 19. rahitis je bio na zemljopisnim irinama
111 I r; i vik stupnjeva, u i gradovima, u kojima je
:r 1 d 1 Ntl H\njivalo dostupne svjetlosti.
1 d1l tl :1 I raka debelog crijeva postoje paralele, u smislu da
w11c 1vo zapadne zemlje na zemljopisnim irinama sjeverno od 37
. 11q1ujtvn sjeverne polutke ili juno od nje u junoj polutki biljee visoke
0 11l' raka debelog crijeva. To je drugi uzrok smrti od raka (nakon
1 :1 k
1
\ u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Dravama, Kana-
d l, Irskoj i na Novom Zelandu i - ba kao to je to bio s rahitisom
- prohkn1 je gori u s visokim stupnjem
Prvo ('pidemioloko istraivanje koje je ukazalo na to da vitamin D nas-
t 11o bJngnnjc1n suncu djeluje kao zatita od raka debelog crijeva objavili
1980. godine u Internationaljournal ofEpidemiology doktori
F1 11il< i Ccdric Gnrland (pogledati Tablicu 3). su geografsku
ni: p1ost n\l\ j<11 ost smrtnih 11 z1 ol<nv11 nih mkon1 u SAD-u i ot-
ki Ili dn 1wst nd rnlrn lklwlog 1 1lj1v 1 1m11 njl vala na
I)
LJ EKOVITO SUNCE
izloenijim suncu. Broj smrtnih na industrijal iziranom
sjeveroistoku Sjedinjenih Drava bio je za nego
u poput Havaja, Novog Meksika i Arizone. Mi-
gracija na zemljopisne irine - iz New Yorka na Floridu, recimo
- povezuje se sa smanjenjem rizika od raka debelog crijeva. Isto tako ljudi
koji su djetinjstvo ili adolescenciju proveli u jednom od
na svijetu manje podlijeu toj bolesti od osoba koje migriraju
u suprotnome smjeru i se da taj zatitni traje ivota.
Tablica 3: Rak debelog crijeva i zemljopisna irina
drava zemljopisna irina (
0
) stopa smrtnosti na 100 000 stanovnika
Sjeverna Irska 54 16,4
Republika Irska 53 16,6
Engleska i Wales 52 15,3
Nizozemska 52 14,7
51 16,5
Belgija 50 15,5
Austrija 47 15,2
vicarska 47 12,2
Francuska 46 11,2
Kanada 45 13,5
New Hampshire, SAD 44 11,5
New SAD 43 12,4
C"onnecticut, SAD 42 11,5

Rhode lsland, SAD 42 12,2
Massachusetts, SAD 42 12, 1
I 42 10,5
Novi Zeland 41 19,7
Nl'w Jersey, SAD 40 12,9
t,p.mjolska 40 7,8
( 11 l k<t 39 5,2
l11p.in 36 9,3
Nt>vl 5/\D M 9, 1
.
Ar l1un11, M n,a
- -
C)
-1
R1CH ARD HoBDAY
istra lija
33
15,8
At
11 rael
31
11 ,8
6,1
ilc
'
I I
30
orida, SAD
28
9,9
<.'ksiko
23
2,7
"waji, SAD
20
8,5
15
0,5
,vatemala
wrastu stope smrtnosti od raka debelog crijeva na 100 ooo stanovni ka prema iri ni mjesta
.1110v.1nja lena iz odabranih 1986. - 1990. Prema Garland. c. F., Garland F. C.1 Gorham E. DEp1dem1ology of Cancer
M
11
(
( ,
1
,k ,
1110
Vllamin o u Vitamin O: Molecular Biology, Physiology and Cli nical Applications, (Ur. Hollck, M.f.) Humana Press, New
"
li
li 1999.
RAK DOJKE I SUNCE
Rak dojke je oblik raka u ena, koji diljem
rnln()Si 370 000 ivota. Svake se godine ta bolest dijagnosticira u pnbhzno
000 ena u Europi i 180 000 ena u Sjevernoj Americi. Priblino 15
000 rna n Britaniji godinje umire od raka dojke, to je stopa smrtnosti
tH.go bilo gdje u zapadnoj Europi.Jedna od dvanaest britanskih en.a
, i jikom razviti rak dojke, a kao to smo vidjeli, incidenc1-
I
1
d
1
dojke je u porastu. Razlozi za to i nisu posve jasni, no jedan od
1
li nl wni ka mogao bi biti manjak svjetlosti. Godine 1989. dokto-
1 -'
1
huH\ i doktor Edward Gorham objavili su prvi epidemioloki rad o
puVt''l,nnosti izlaganja suncu i raka dojke (pogledati 4). je
I
11
pokazalo da, kao i u raka debelog cnJeva, postop Jaka
1
wg.\t i vna korelacija raspoloive svjetlosti i stopa smrt-
nost i od raka dojke. ene s SAD-a s manje raspoloive
imaju 40% vie izgleda da umru od raka dojke od ena
mt l ili na Floridi. Diljem svijeta najnie stope raka doJke 1
1
i kn dl' hcl og crij eva biljee se na Karibima, uJunoj i Sredinjoj Americi,
11
A frki i Junoj Aziji. Te su zemlj e od ekvatora udaljene mak.si-
111nlno 20 stllpnj cva, na nn. koj ima su zrake osob1to
j
1
ki I nn koji ino su stope smrtnost i od l'l\ lrn dnjl<c i debelog crijeva
ci o pt i1
1111
1/.ti 1wgo trn sjtvtn1 Hlll c1p Ili u Sj cvt rnoj An1crici.
I )(1
LJ EKOVITO SUNCE
Istraivanje Garlandovih pokazuje da su u Sjedinjenim
Dravama osobe izloene visokom riziku raka dojke izloene i visokom
riziku raka debelog crijeva. je o stanovnicima urbanih,
manje i drava, u kojima
se meki ugljen s visokim sadrajem sumpora naveliko spaljuje za potrebe
proizvodnje energije, taljenje eljeza i grijanje. zraka
odgovorno za rahitis u njihovih predaka i dalje je prisutno.Danas je moda
neto manje, no i dalje blokira i sintezu
vitamina D. To bi moglo objasniti izraenu razliku u vezi s rizikom raka
dojke i debelog crijeva u urbanim i ruralnim na sjeveroistoku
SAD-a. povezanost raka dojke i debelog crijeva, zraka
i zemljopisne irine je i u Kanadi i Italiji. je rak dojke
dvaput u sjevernim republikama bivega Sovjetskog Saveza nego u
republikama na njegovu jugu, s stopama i na zem-
ljopisnim irinama.
I dok je jasno da se snutnost i pojavnost raka dojke i debelog crijeva
u Sjevernoj Americi i drugim dijelovima svijeta s
od ekvatora, postoji i jedna iznitnka od tog trenda. Japan je vi-
sokoindustrijalizirana zemlja smjetena na relativno visokoj zemljopis-
noj irini, no biljei nisku pojavnost raka dojke i debelog crijeva. Ta se
anomalija pripisivala tradicionalnoj japanskoj prehrani koja je
bogata vitaminom D iz ribe; unos vitamina D u Ja-
panu je deset puta od razine vitamina D koji unose odrasle
osobe u Ujedinj enom Kraljevstvu ili u SAD-u. Unos vitamina D i kalcija
11. hrane na pojavnost raka debelog crijeva na onome
11,t koji i na rahitis: i vitamin Di kalcij nuni su kako bi se rak de-
hdog crij eva i rahitis drali na odn1aku.
Unos masti, vlakana ili i in1a vrlo malo utjecaja na sjeverno-
111 >.ni gradijent raka debelog crijeva i raka dojke u Sjevernoj Americi.
U11 ns i tamo je zapravo i neto vii nego u ostatku zemlje.
I 1H\'l.t 111l :H: ija paludjica bogatih vlaknima i unos dijetetskih ne
v 11 it .t pc n.:gija.nu1 diljem zcmlj(;.
RI CHARD HOBDAY
Tablica 4: Rak dojke i zemljopisna irina
drava zemljopisna irina (
0
) stopa smrtnosti na 100 000 stanovnika
<,1cverna Irska 54 26,9
llcpublika Irska 53 25,7
I llCJl cska i Wales 52 29,0
Nl 101emska 52 25,8
51 21,9
13<'1gija 50 25,6
/\11 c; nlja 47 22,0
carska 47 24,9
I r,mcuska 46 19,0
da 45 23,5
Nt'w I lampshire, SAD 44 25,0
Ntw York, SAD 43 25,6
< 0111 wcticut, SAD 42 23,6
1(1 mclP lsland, SAD 42 25,7
M11., Mhusctts, SAD 42 25,0
11 . 1llJ.t 42 20,4
t Juvl 11'1 111<1 41 25,0
Ni w lt
1
1 .1y
1
C,/\0 40 25,0
'1111 11 ij1 1hl<11 40 15,0
I 11d ,, 39 15, 1
l1lfl Ili 36 5,8
I l11vl M11k, ll<o, S/\D 34 19,4
/\ti nr 1r1, '>/\D 34 20,0
/\m11.1lljt1 33 20.5
171111'1 31 22,5
(li 30 12,7
1 lut ld,1, S/\D 28 20,9
MPk.lko 23 6,3
I l11 v 1JI, '>/\D 20 15,0
C .vi1 tc1n,1lo1 15 2,3
'-
111111 11 111 111111111 11,111, hipi ,,11111no,11 ud r,1k.1ctojkP 1i.1 100 ll00 .1.1111 1v11lk,1 1 prC' bivalilll '<' IW u
t1ditl
11 1111
1
111 11111 1111 r 11 11 111, 11m11, 1 11111. p1111,1 ( 1111 ti111d, c , I, ( 1111 111111 I, I 1 lt 1111 I1111 11 , I , l>,,I pld1 1nlolnqljn t11lk11 ocl rakn I vl1n111l11 11 I)"
11Vl l '''''"li M11h '111111 llh1h1uv. 1111y, l11l111 1y ,11111 I lh1l111I Applll 1tilllll (llt I hi llt I M I ). I hll !llUl1l l'll "' N11w h1iy, 1999. -
IJI
Lj EKOVl'l'O SUNCE
RAK PROSTATE I SUNCE
Rak prostate pokazuje geografske varijacije onima povezanim
s rakom dojke i debelog crijeva. Poznati faktori rizika za ovaj tip raka su
starija ivotna dob, tamna koa i sjeverne zemljopisne irine, od kojih su svi
odreda povezani sa smanjenom sintezom vitamina D. Najvie stope raka
prostate biljee se u SAD-u, Kanadi i u Skandinaviji, a pojavnost te bolesti
u Japanu je najnia. Studija objavljena 1992. godine u Cancer po-
kazala je da u Sj edinjenim Dravama postoji trend smanjenja
broja umrlih od te od sjevera prema jugu, odnosno s in-
tenziteta svjetlosti od sjevera prema jugu. Stope smrtnosti bile su
najvie na sjeveroistoku SAD-a, a najnie na njihovu jugozapadu. Isto tako
bjeloputim Amerikancima bile su nie nego Afroamerikanci-
ma, s tim da se razlika nij e mogla pripisati razlikama u socioekonomskom
statusu. Kao i kod raka dojke i debelog crijeva, i stope smrtnosti zbog raka
prostate pokazuju obrnutu korelaciju s
iz sunca. da je rak prostate s koom nepovezani
tip raka mukarcima u Sjedinjenim Dravama, to je
istraivanje za starije mukarce - posebice mukarce tamnije koe
koji su u opasnosti da razviju tu bolest.
RAKJAJNIKA I SUNCE
Pojavnost raka jajnika via je u Sjevernoj Americi i na sjeveru Europe
n(!go u Africi i Aziji; neke od najniih stopa biljee se u Japanu. Studija
objavljena 1994. godine u International journal of Epidemiol-
pokazala je da u SAD-u postoji snana obrnuta korelacija
dnevnog solarnog i smrti od raka jajnika.
Jl' kako je u ena u dobi od 45 do 54 godine koje ive u sjevernim dravama
'il opn smrtnosti od raka jajnika pet puta od one enama iste
1 lnbnc sk11 pinc koje ive na jugu zc1n lj c. Dakako, za sada nema dokaza da
svjetlost razvoj rnk;1 jajnika ili bilo kojega drugog raka
1111111 nrnjj h orgn nn.Ali, opet, ima i dolrnzn1 dod11<' da nekin1
p 1< IJtnt ima s rakom l1,lng.\l\j t .... 1111<. 11 dol ld po11 utJ.c.
1)1)
_..... ...
RICHARD H OBDAY
TERAPIJA
IRAK
foko postoji mnotvo o uspjenom koritenju svjetlosti
u ) oboljelih od raka, informacija ug-
hwnom je anegdotalne naravi. Jedan tip raka, u CIJem se 1zlag-
1u1jc svjetlosti pokazalo korisnim, jedan oblik
koe. je
0
rijetkom obliku raka koze, mycosis fungoides,
koji se uspjeno zrakama. U rezultatima
cl cnc u jednoj klinici u vicarskom Davosu, o kojoj je ..
Hautarzt, pokazalo se da je pacijenata s
k bolesti, koja je prola terapiju suncem u Alpama, doz1v1ela remisIJU -
poneki i na vie od godine dana.
SLo se raka unutarnjih organa, se da se u
t<. tnpij ske svrhe sluila tek nekolicina Jedna.
1znhnka je doktor Zane Kime. U
bi vn
1
r
1
moglo spasiti ivot" (Sunlight Could Save Your Life)' ob1.avl1enoJ
I l)HO. godine, doktor Kime opisuje kako je jednu svoju pac1J ent1cu s ra-
lcom dojke poticao da se Taj je posve
1
wk(H) konhultacija sa enom koJOJ se rak dojke
1111
l'lo i i kosti. je bila prola i
I l'l ' '/i\ iltata. Umj esto da izravno rak, doktor Kime uveo Je program
ltojl m bi pobolj ao zdravstveno stanje. Pacijentica j.e

1
njdn jesti samo cjelovite namirnice, a iz prehrane je izbacila sva
l'alH\ ulja i masti. Bila je poticana i da se pomalo sunca. Ta
J<. kon
1
binacija prehrane i se, postigla
u roku od nekoliko mjeseci pacijentica se vratila na posao i u godinama
koje su uslij edile nij e bilo vidljivih simptoma karcinomskih metastaza.
doktor Kime u svojoj knjizi toj epizodi nije posvetio puno vre-
mena niti je naveo koliko je godina remisije njegova pacijentica uivala.
Naalost, doktor Kime umro je 1992. godine.
Nekoli ko god ina prij e navodnog nspjch:1 doktora Kirnea u njuj orkom
Mtdi cinskorn ct ntn1 Bclkvuc provcdn1:1 )'' sH1dij:t o
-.:vj<' do"tl l\ ll l'.\I< . 'l'lj<.kom l jrLI P>"t) , w1dl 1H' petnaest pacij enata. s
1111)
LJ EKOVI TO SUNCE
dijagnosticiranim rakom potaknuti su da organiziraju vlastitu terapiju
Provodili su to je vie vremena na otvore-
nom, bez osobito Dobili su i upute da to je
vie izbjegavaju izvore umjetne svjetlosti i televizijske aparate. U spome-
nuti je eksperiment bio i doktor John Ott, ugledni
svjetlosti na zdravlje i vjerojatno inovator na tom polju
od Nielsa Finsena. Upravo je doktor Ott prvi upozorio javnost
na zdravstveni rizik koji predstavljaju rendgenske zrake koje isijavaju
televizijski te osmislio neka od prvih rasvjetnih tijela punoga sv-
jetlosnog spektra. U svojoj knjizi Zdravlje i svjetlost" (Health and Light)
Ott kae kako su rezultati spomenute studije svjetlosti
na pacijente oboljele od raka bili dovoljno pozitivni da opravdaju de-
taljniji program, no da potpora za nj ega nikada nije stigla.
Svjetski poznati vicarski terapeut doktor Au-
guste Rollier (1874. - 1954.) objavio je podatke o izvjesnom uspjehu
u Hodgkinove bolesti, vrste raka koji limfne lijezde.
No u doba kada je Rollier prakticirao helioterapiju - u prvoj polovici
20. - rak nije bio koliko je to danas i puno pri-
jetnju javnome zdravlju predstavljala je tuberkuloza. Do vremena kada
je rak postao zdravstveni problem, terapija
gotovo je iz medicinske prakse. To dijelom objanjava zato se
svj etlost u-iole mjeri nije koristila u pacijenata s
rakom. Premda se da su pacijenti s Hodgkinovirn limfomom imali
koristi od terapije posljednjih g<?dina nekoliko je
ukazalo na da izlaganje svjetlosti zapravo
rizik od razvoja ne-Hodgkinova limfoma, drugog oblika limf-
1 l<)ga tun1ora. Ne-Hodgkinov limforn jedan je od najbre oblika
1 dm u Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Razlozi za porast pojavnosti
I<' vrste raka i dalj e su nepoznati, no od njega obolijevaju ljudi s vi-
1t 11;0111 HIV-a, kao i ljudi je imun osni sustav oslabljen kemoterapijom
di lij ekovi ma '.la odbadvanja organa nakon transplantacije.
t J osoba koje su dulj e vrij cn1c uzimnlc imunosupresivne lij ekove rak se
111:1. vljn J>1 1no hr:/.c nego li norn)alnoj pop111ndjl. Lj udi n toj poziciji poseb-
1\11 : 11 svim ohl klnt 1r1kn ko1 I logu: c o:mhito dobro n1ornju
10 1
R I CHARD HOBDAY
jakoga sunca. kada je u pitanju ne-Hodgkinov limfom,
najdetaljnije istraivanje do danas, objavljena 1997. godine u
Hritish Medica[ journal, nije uspjelo pozitivnu vezu sa
Dakle, uzrok moglo bi biti i neto drugo.
SVJETLOST I SRCE
Ubojica broj jedan u zapadnome svijetu je ateroskleroza. Na nju otpada
svih godinjih smrtnih u industrijaliziranim zem-
lj ama te njih sedam milijuna u svijetu. Ako vas je kojom za-
pala neka bolest, ili dolazite iz obitelji s bolesti
il i visokoga krvnog tlaka, vjerojatno su vam dali do znanja kakav
na zdravlje mogu imati ivota i prehrana. Odravate li nisku
t jelesnu teinu i redovito vjebate, izgledi da se razbolite puno su manji
nego ako vodite ivota, jedete gotovu hranu i puite. Kao
ste mogli razabrati iz Poglavlja 1, svjetlost djeluje na
awnwnotee u tijelu povezane sa bolestima. sv-
jet lost smanjuje krvni tlak i kolesterol; rezultati testova objavljeni 1935.
god ine u American journal of Physiology pokazuju da izlaganje
11lt
1
moe krvi koju srce ispump-
11v1\ takozvani CO (cardio-output) ili minutni volumen srca - za
\">'>11. /\ko svjetlost uistinu do te mjere na funkcioniranj e
sustava, onda se moe da se broj
bolesti u vrijeme i na mjestima s manje raspoloivoga solarnog

I ,judi od napada umiru zimi nego u ostatku godine, a, kao
i u raka, smrtnost uzrokovana bolestima biva
to se vie udaljavamo od ekvatora. I razine kolesterola u krvi
se s od ekvatora i upravo se u zemljama na sjeverozapadu Eu-
rope, poput Britanije, biljee najvie razine kolesterola i broj smrti
zbog bolesti. Incidencija bolesti na britanskom
je loije obiteljima u kotskoj, Sjevernoj Irskoj
i nn sj<.:ver()znpndu Engleske. U jNl11oj s111dljl , objavlj enoj 1996. godine
\I .Jou.rnrrl o(' t\Jri1/lt 111r, dlprivndju svjetlosti
I ll
LJEKOVITO SUNCE
navedena je kao jedan od faktora rizjka. Loi uvjeti stanovanja,
minimalno sudjelovanje u aktivnostima na otvorenom poput
vrtlarenja te nedostatak novca za odmor na mjestima navedeni
su kao razlozi za manjak izlaganja suncu unutar te visoko skupine.
Znakovita, ateroskleroza je posebno britanskim useljenic-
ima indoazijskog podrijetla koji su, kao to smo vidjeli, skloni izbjega-
vati sunce. koji su proveli spomenutu studiju iznijeli su hipot-
ezu prema kojoj visoke razine kolesterola u krvi mogu ubrzati
aterosklerozu, no ne i njezin uzrok te kao na ukazuju na jedan
mikrob - vjerojatno respiratorni patogen Chlamydia pneumoniae - a da
deprivacije svjetlosti oportunizam tog organizma na
onome u tuberkuloze. Ako je tomu tako, ljudi koji useljavaju
u Britaniju i koji ne posjeduju prirodni imunitet na taj patogen (ili neki
drugi organizam koji izaziva aterosklerozu), izlau se jo riziku in-
fekcije kada im zbog pomanjkanja D imunosni sustav oslabi.
Ba kao i u raka, silnim naporima o
se bolestima puno toga ne zna i ne da objasniti. je da
svjetlost ili, n1anjak svjetlosti na razvoj bolesti srca ima
utjecaj nego to se misli i, prema mojemu rr1iljenju, cijelu
t u stvar treba hitno i pomne istraiti.
SVJETLOST I DIJABETES
Pre1na podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 135 mili-
Jl1 na ljudi diljem svijeta pati od diabetesa mellitusa. Dva su osnovna ob-
li kn te bolesti: inzulinski ovisni i inzulinski neovisni dijabetes. Inzulin-
ki ovisni dijabetes se javlja u djetinjstvu, kao rezultat procesa
autoin1unosni sustav tijela unitava stanice koje proiz-
vod<.: inzulin. Kao to mu ime kae, inzulinski ovisni dijabetes zahtije-
Vll inzuli nom. Inzulinski neovisni dij abetes manje je opasan, a
!-IC dijetom, tjelovjebom, lijekovima koji proiz-
v111 lnj 11 inzulinu u tijelu i l i samim in:r.ulinom. On je oblik te
hnlc}H i l na otpl\dn gotovo 90'>11 svi h '(njcva d ijabctcsa. Neinzu-
1111.kl dij abc.:tc.: s javlju unkon l\t rdc:i ' l l' godl11 r l,lvorn, u ljudi koj i su za
RICHARD HOBDAY
Naalost, u posljednjih godina povezanost multiple skleroze i
manjka svjetlosti u djetinjstvu i adolescenciji nije se prepoznava-
la u dovoljnoj mjeri. Ipak, da bi se spomenuta bolest izbjegla (kakav god
bio njezin mehanizam), postoje dobri razlozi da se djeca odgovara-
ju od noenja i na redovno umjereno
SVJETLOST I KARIJES
Sada kada smo utjecaj svjetlosti na rak, bolesti,
dijabetes i multiplu sklerozu, vratimo se kostima, zubima.
Kako bismo pronali javno objavljene dokaze povezanosti svjet-
losti i zubnoga karijesa, a ima ih, moramo se vratiti u daleku prolost.
Godine 1939. jedna je studija, provedena na 94 000 bije-
l ih mukaraca u dobi od 12 do 14 godina, pokazala jasnu vezu
svjetlosti i zubnoga karijesa. Oni koji su ivjeli na sjeveroistoku
SAD-a gdje je svjetlosti iznosila 2200 sati
god inje imali su dvije vie karijesa od svojih zemljaka koji su
1ivjdi na jugozapadu zemlje, sa 3000 sati sunca godinje.
ll<."1,taltati drugog istraivanja, objavljeni 1938. godine u
Nlf I ti t ion, pokazali su da je incidencija zub noga karijesa
djnrnn vnrlrala s godinjim dobima. Najvia incidcncija zabiljeena je
I 111J t m zime i a vrlo niske vrijednosti zabiljeene su
"'' ljlt nih mjeseci. Ako je to tada mnogo toga govori u prilog re-
dovnih stomatolokih pregleda jeseni kada su vae razine vi-
1 a mina O najvie, a zubi
PSORIJAZA
T<.:rapijn posebno je djelotvorna u
psorijaze, benigne ali upalne, kone bolesti koja jedan
do dva posto svjetske populacije. Stupanj do kojega psorijaza
oboljele varira od vrlo blagog oblikn sa sarno nekoliko ljuskastih crvenih
mrljo na lnktovimn do ozbiljnijeg stunj 11 kod koj ega rnnc prekrivaju cijelo
tijdo, osi m lka. 1.1w bil i 11111 1111111 1t1<snn i silno
I"''
LJEKOVI TO SUNCE
drutveni ivot, a moe zahtijevati i hospitalizaciju. Simptomi psori-
jaze mogu se ublaiti oralnom primjenom fotosintetskih lijekova poput
8-metoksipsolarena i izlaganjem U ozbiljnim
se primjenjuju sistemski imunosupresivni lijekovi poput
ciklosporina. helioterapija moe psorijazu i bez tako
jakih medikamenata. Pacijenti je preferiraju umjesto konvenciona-
lne terapije, a posebno je u ozbiljnim
U posljednjih trideset godina desecima pacijenata, uglavnom iz
zapadnoeuropskih zemalja, za psorijazu se propisivala terapija
na Mrtvome moru u Izraelu. Mineralni sadraj tamonje vode
u kombinaciji sa solarnim poboljava stanje u priblino 80%
pacijenata koji tamo odlaze na Bolest se jednako uspjeno
i u drugim dijelovima svijeta. U jednoj studi-
ji objavljenoj 1998. godine u British journal of Dermatology 46
pacijenata iz Finske prolo je helioterapiju na panjolskim
Kanarima. Poslali su ih u inozemstvo jer je solarno u Finskoj pre-
slabo, a su dani previe neredoviti da bi imali ikakva stvarnog
na dugotrajnu psorijazu. Studija je pokazala da je poslati pacijente
na sunce na Kanare bilo financijski isplativo samo ako je njihova psori-
jaza bila toliko ozbiljna da je zahtijevala redovne prijeme na
ili ambulantno Za oboljele od psorijaze helioterapija je i dalje
premda i skupa alternativa sistemskim lijekovima.

107
4
SVJETLOST:
LIJEK ZA BOLESTI PROLOSTI,
SADANJOSTI I
Smjernice za koje nam se danas daju sadre puno manje po-
dataka od onih koji su ljubiteljima bili dostupni prije pola
Govore nam da izbjegavamo sunce oko podneva, nosimo eire i
majice i koristimo sredstva za zatitu od sunca s visokim faktorom, no ta
je vrsta savjeta u osnovi negativna. Govori vam kako da izbjegnete ope-
kline od sunca, ali ne i kako da do kraja iskoristite terapeutska svojstva
svjetlosti. Da bismo se pravilno moramo poseg-
nuti za znanjem iz prolosti, iz doba koje je prethodilo antibioticima. Sto-
ga se ovo poglavlje uglavnom bavi svjetlosti kao lijeka.
Malo je koji tijekom studija na medicinskom fakultetu
povijest medicine. A i zato bi? Napokon, anti-
bioticima medicinska se praksa u posljednjih pedeset godina promijenila
toliko da za tim nema potrebe. Proli su dani kada se manja
posjeklina ili ogrebotina mogla pretvoriti u fatalnu sepsu, kada

infekcije postoperativnih rana bile kada su za
infekcija kostiju trebale godine i kada je tuberkulozni meningitis
IH.: izbjeno zavravao fatah:iim posljedicama. Danas kada iman10 lijekove
zn borbu s t im i drugim problemima, moe li se iz medicine
pl'cdantibiotskog doba ita i korisno
I 11 fc kcijc u bolni cama postaju velik problem. U Britaniji danas vie ljudi
11111irc od infekcija podrijetla (I-IAI) nego ih izgine u promet-
111' 11 Bnrc1n 5000 ljudi godi nj e umire od izravnih posljedica
postop(. tativnc infekci je, u njih jo J 5 000 od uz nju povezanih kom-
pl llrndjn. lJ prnsjd<u, jednu od d t' Sl' I p11t IJ (11,11u :t,nrnzi se u bolnici, a u
RICHARD HOBDAY
l
tku
J
. edan od deset pacijenata u bolnici je zbog in-
svn <om trenu . bl
frkcijc koju je pokupio nakon prijema u bolnicu. tog pro ema
t cko je procijeniti jer se dio tih infekcija manifestira .kada pac1Jenta
. b ln1' ce 20% i 70% infekcija operat1vn1h rana s pada u
otpuste iz o , . . .
1 a ti' slucvaJ evi nisu obuhvacen1 statistikama.
tu t<ategonJU, . . . .
Dodatan je problem u bolnicama to to sve broj baktenJa koje iza-
. . . menute infekciJ. e postaju otporne na antibiotike. Zaraze te vrste
i', l VUJU spo . 1 . . . t'
'' tl " J. u biti vrlo opasne i skupe. Zaraeni pac1Jentl u bo n1c1 moraJ.U osta I
' ' "k sa zat-
dne od onih koji se oporavljaju normalno, a tros ,
. dJ' ela em operacija i prijema novih bolesnika krecu
vnranJem o ' . . ", ko'u
1 . funta godinJe Godine 1998. u izvJescu o pnJetnJl J
8c u m1 iJuntma . b k
za javno zdravlje predstavlja pojava bakterija otpornih na iotl e
posebno povjerenstvo za znanost i tehnologiju Gornjeg doma bntanskog
pt\rlamenta dolo je do
Dokazi do kojih smo doli pokazuju kako je trenutna dovo?no
I t a no
da su izgledi za jo alarmantmp. Dugorocno,
rl rtrman n , . " k
t
V u novim antimikrobskim agensima siro og
7... nrmos moze v
i dodatnim cjepivima; se s
wlim to bi se moglo nazvati nepatvorenom epidemz;om i sa zastrasu;ucim
povratka u predantibiotsko doba.
Jedno objanjenje za pojavu sojeva otpornih na je. vi rairena
antibiotika kao dodataka hrani Vise od .40%
antibiotika proizvedenih u Sjedinjenim Amenckim .....se
, trn J' ama a u nekim i prska po kako b1 se
ZlVO , . V t ih
ili kontrolirale bakterijske infekcije. Takva praksa petice rast o.
l' de kad god Jedu sir-
bakterija koje se, s druge strane, mogu pren1Jetl na JU . d . h
o:U ili nedovoljno kuhanu hranu. Jedan od popularnijih poljopnvre m
. d b u Europi kao sredstvo zo.
antibiotika, Avoparcin, odne avna Je za ranJen . . ...
. . ta Po 1e vrlo antibiotiku Vancomzcinu, koJl JC u
pot1canJe ras . . . 'h b I
. d' . . .poslJ'cdnJ a li niJ"' obr:HH.' 11rot1v ni za mfckt1vm a <-
suvrc1ncnoJ me 1cm1 . .
otpornih na sve. druge rnspolo1.ivl' I l)tkc IV(' , SOJ.a
h.tl<lf.' I ij11 nt pm llih l\ 1l Vt1111 o111ir111 pov11l v,d11 U' nnt1b10t 1k.1
11 11
LJEKOVITO SUNCE
Avoparcina u uzgoju svinja i peradi. Sasvim je da i bakterija sal-
monele krene istim puton1, kao i niz drugih patogena.
Enterokok otporan na Vancomicin je u nekim bolnicama u
svijetu, a jo jedan organizam, Staphylococcus aureus (MRSA) otporan na
antibiotik Meticilin, danas je uzrok zaraza u bolnicama, poseb-
no opasan za tek operirane pacijente, pacijente s otvorenim ranama i
starije pacijente. Godine 1997. prvi su put tri geografski odvojena
infekcije mikrobom Staphylococcus loe reagirala na Vtincomicin. Bio je to
kojega su se pribojavali diljem svijeta: to
da se s bakterije koja izaziva trovanje krvi, infek-
ciju rana i upalu to se ne moe ni jednim raspoloivim
antibiotikom.
Smatra se da su otpornost na lijekove poticali i prakse nep-
rimjerenim prepisivanjem antibiotika za virusne infekcije. Studije uka-
zuju na to da je priblino polovina antibiotika koji se daju pacijentima
u bolnicama pogreno prepisana. neredovito koritenj e lijeka
ili preuranjen prekid terapije n1ogu potaknuti otporne so-
jeve da evoluiraju u potpuno otporne bakterije, kao to smo vidjeli
u tuberkuloze. Pritom moramo imati na umu, kada nam se
prezentira scenarij povratka u predantibiotsko doba, da su
razvijeni novi antibiotici, ali naravno oni nisu jedino sredstvo obrane od
infekcija. Visoki higijenski standardi, primjereni sanitarni uvjeti, opskrba
bakterioloki vodom, svje zrak, tjelovjeba i hranjiva dijeta dale-
ko su vani.ji. Napokon, za postupno iskorjenjivanje tuberkuloze u En-
gkskoj od 1800. godine nadalje nisu bili zasluni antibiotici: tome su vie
pridonijeli poboljani ivotni uvjeti i javnozdravstveno zakonodavstvo.
valja upozoriti da antibiotici imaju negativne nuspojave: kada
11.qn\dnu bakterije koje izazivaju bolest, unitavaju i one dobre
l((tjc bj mogle rast patogena, a koje imaju vanu ulogu u
11 pornosti organizma na druge bakterij e. Nadalj e, neki antibiotici imaju
nuspojave, od koj ih je jedna i fotosenzitivnost. Antibiotici pop-
11t I l
1
il'rtci /dinr1, Dcklornicinrt, A"urm11id11,1 i < kao i niz drugih
1hll"' 11l h lijtkova, 1w ko:l.11 osjtdjl vljw11 1111 svjetlost.
111
R1CHARD HoBDAY
Otpornost na antibiotike nije nov fenomen; se jo 1950-ih go-
d ina, a upozorenja o pojavi novih poasti valja prihvatiti s dozom opreza
- inoda ne s oprezom s kojim valja prihvatiti o epidemijama
1
nka i sive mrene izazvanim osiromaenjem ozona, ali ipak s oprezom.
Propast i katastrofa prodaju novine - i knjige - a dobri .su i za
v izijsku gledanost. globalne katastrofe t e vrste s.1lno
znnnstvenicima u potrazi za novcem za potrebe istraz1vanJa 1
birokraciji da dodatno proiri vlastiti utjecaj.
otpornost na lijekove ozbiljan je problem u bolnicama u ko-
ji ma i najjednostavniji operativni zahvati ovise o raspoloivosti
t llrn poput Vancomicina. Rizik postoperativne infekcije nekom bakten-
jorn uvijek postoji. Primjer je infekcija bakterijom
koj u je jedan autor opisao u izdanju journal o!
11y i'l. 1999. godine. Manji operativni zahvat, p.racen
MRSA-om, rezultirao je devetodnevnim boravkom na mtenz1vnoJ skrbi,
i,,tl :u1im napadom, zatajenjem bubrega, problemima s disanjem i drugim
kompli kacijama. bez antibiotika koji bi inficiranu ranu ili
1
\l rnvanu krv i najmanji operativni zahvat moe postati uistinu
Mo1,da je vrijeme da otresemo prainu sa s3arih
l do1i iWtno to su u prolosti. Covjeku se moze oprostiti po-
li li dn su bili doslovce da nisu mogli utjecati na
t ljtk ozbil jnih infekcija, no to je daleko od istine. Tehnike koje su osmis-
111 i
1
noglc bi nam jako dobro posluiti u godinama koje ako
sobnost organizama da se prilagode i steknu otpornost nastavi prestizatl
razvoj novih antibiotika.
Najprije pogledati kako su rabili i .kako bi
tijelo potaknuli na {poslije. h)ecenJe
vorcnom"), a potom i povijest i praksu hehoterap1Je , odnosno konstenJa
sunca kao lijeka. Helioterapija je iznova otkrivena 20.
nakon vie od godina zanemarivanja. Njezino se koritenje razvilo
na temelju na otvorenom". Dakle, da bismo razumjeli tu tehni -
ku, najprije..: n1oramo doznati poneto o pn:rhodnoj.
No prije: nego to se: 1,adubimo 11 dc1 nljl', v11 lj111111m dvri konccp-
1,1 . p
1
vn, tiv
11
t l<o od dn n 1g it 11 11 1 111u tv11 qvj<:dost. Za post iznnj t:
li
LJEKOVITO SUNCE
preplan.ulosti i imunosnog sustava ne postoji stroga formu-
la ili skup Drugo, iz zdravstvenih razloga je
za. p.uno zraka. Cilj je okrij epiti se. Upravo je zato tako mnogo
za smjetene ili u planinama ili na morskoj obali.
Nac1n na ko11 se mnogi ljudi danas - peku na suncu i
toplom zraku - valja izbjegavati. Svrha zdravoga je u tome da se
obrambeni sustavi tijela stimuliraju, a ne ugroze. Svje zrak, morska voda
ili njihova kombinacija sastojci su koji donose promjene.
ZARAZNIH BOLESTI
NA OTVORENOM
Ako ste puno prije 1960-ih, vjerojatno ste kao beba puno
na provodili u kolicima. Sva je prilika da su vas umotavali i ostav-
ljali na otvorenom u kolicima u svim vremenskim uvjetima: na
po i na kii. i ako niste imali kolica, vae su roditelje
v1er.01atno poticali da vas to izlau svjeem zraku i svjet-
losti - bi bili sigurni da odrasti zdravi i jaki. Kao dijete vjerojatno
ste se igrali na ulici. Dio ljetnih praznika vjerojatno ste proveli
dvorce od pijeska na plai u nekom od nacionalnih ljetovalita. U kolu
ili na biciklu. A kada ste u nju stigli, vjerojatno ste
uzivah (ih se muc1h) u mnotvu igara i vjebi na otvorenom. Nakon kole
ste se u kojoj nije bilo centralnoga grijanja.
Stvari su danas Nunosti sudjelovanja djece u on ome
to se nekada. aktivnostima ,,na otvorenom" daje se puno manji
Je v1ero1atno zato to su bolesti koje su prije posljednjeg rata
uglavnom nestale. I ivota se promijenio. Za mnogu
JC d1ccu prev1se opasno da u kolu idu pjeice ili se igraju na ulici, a ima-
ju i manje prilika sudjelovati u organiziranim kolskim sportskim ak-
tivnostima nego to je to bio prije, recimo, dvadeset godina. Za
nji h je i lake da svakoga dana satima gledaju video ili igraju
1gncc nego da i ma]n se rnzgibaju. Vanost svjeega zraka
I t u razvoju djct<.; ta l<nj(' rnst <' d 111o s je pn no manja. Ideja prema
knjoj Je i1.lagnnjt hl ndnrn1w 1111111I 11 l'ino 1, , dlj<.'t c je iz
I I \
RrCHARD HOBDAY
dobn u kojemu antibiotici nisu bili tako iroko dostupni. No pedesetak
god ina prije nego to je terapija lijekovima izazvala revoluciju u medicini,
11 H: todc poznate kao na svjeem zraku" i na otvore-
ll <Hllcc i terapija bile su glavno uporite u borbi protiv
l11f cktivnih bolesti poput tuberkuloze.
NA OTVORENOM
I TUBERKULOZA
Dobar dio 19. u sjevernoj Europi i Americi vladalo je
mi ljenje po kojemu je tuberkuloza bila nasljedna, nezarazna i
I mlcst. 1 da se mislilo kako se pacijenti s tom ne mogu
vanije od bilo kakva pokuaja da im se pobolja zdravlje bilo je
1 Hdgurati im udobnost. Topla blaga klima smatrala se korisnom; hladan
w jl' zrak valj alo je izbjegavati poto-poto. Svakoga tko je imao tuberku-
lo11t ili se vjerovalo da postoji rizik da se njome zarazi umatalo se u toplu
i dralo u atmosferi parne kupelji." Bilo je moderno izbjegavati
p1 11p11h, a za su se prepisivala sredstva za ogavna
1t d 'l t v.t t.:l oralnu uporabu i za inhaliranje, putanje krvi i vezikulacija.9
I 1 11 q11 11 t slali su u obalna ljetovalita, no tamo su ih
d1 1 di vor<. nc u pregrijanim sobama i oskudno ih hranili.
I 11 vi I I Jt
1
<"' 11 I k koj i je otvoreno kritizirao takvo bio je doktor George
l\11cl lug1on ( l 799. - 1882.). Bodington je definirao bolesti
11 1 e11 VOl'l' ll On 1, a bio je i vlasnik prve institucije koju bi se moglo nazvati
111 11 w lj cm za tuberkulozu u Sutton Coldficldu, u blizini Birminghama.
'voj11 terapiju na otvorenom Bodington je razradio na temelju vlastitih
np1ti.,\llj a iz kojih je da su ljudi koji puno vremena provode u za-
t vorcnom podloan tuberkulozi, a da u onih koji su radili na otvorenom
tc: bolesti i nije bilo:
/
1
{111mTi , pasi iri, rijetko podlijeu bolesti jer neprestano ive na ot-
1101 t
1
11 mn; ,\t1wou11ici medu.tim, i owJbt ive uglavnom u zat-
li
LJEKOVITO SUNCE
vorenim prostorijama ili su zbog svog zanimanja provoditi sate i
sate u zatvorenom prostoru niezine su z" rtve. l.. " . b l .
. :1 u 'Z)ecen;u te o esti stoga
ovih :rebalo bi to navikama onih prvih,
u smislu zraka t tyelov;ezbe, kako bi se postiglo
Snano se protivio koritenju tada popularnih li1ekova i ob V d
s b 1 . 1ca1a a
e V .o. esn1c1 zatvaraju u tople, loe prostorije kako bi ih se
zast1td. o od navodnih tetnih hladnoga zraka Bodm' gt .
d onov1
pac11ent1 po vrgavali su se reimu odmaranja, prehrambene terap 1 -
1 . v b . . I Je, ag
t)ve e l svega - izlaganja svjeemu zraku. Bio je uspjean
u 111ecen1u bolesti a u neki I "
, m JU Je s uca1ev1ma usp10 i potpuno 121 .
B d b. . 11ec1t1.
o Je o !av10 .glasoviti esej o toj temi 1840. godine, u vrijeme
Je n1eg.ov1m procjenama od te bolesti u Engleskoj umirao
svaki pet1 cov1ek. Njegovim
se da je glede te destruktivne bolesti u medicinskoipro+esiii zavlad
posve " J 'Jt :1 ao
. oca;, a u suprotstavljanje njezinu napredovanju ulau se tek
na;slabasnzp napori.
11edicinski establiment nije ni-
n1alo naklone primio njegov esej
niti njegove n1etode pa ih je Boding-
ton bio prestati rabiti,
110
na otvoreno1n na kraju je
postala terapija za tuber-
kulozu. Godine 1884. Edward Livings-
1 on Trudeau ( 1848. - 1915.) otvorio
J<.' jedan od prvih sanato-
ti j.t, na jezeru Saranac u dravi New
Yorlc Najpoznatiji sanatorij
l i lo je sanatorij Nordrach-Koloni c u
Sd1wanzwaldu, koji je 1888. godin<.:
111i 11ovao doktor Otto W:i ltcr ( J 85J,
JtJ 19.). Bio jl' toliko poz11n1 d 1 jt 11, 111
1
,
I >o1't111 < Rorlin,v. ton, pionir u fijde-
fl/11111/1111 A ulo ,n liri o/.11or1110111
11 I
RICHARD HOBDAY
0Nordnu.: h
11
JWNti10 Nloonim za sanatorije na otvorenom; institucije
su nicati diljcn1 Europe i po drugim zemljama svijeta. kola za
opornvak na otvorcnon1", osnovana u berlinskom Charlot-
rcnbcrgu 1904. godine, bila je prva kola te vrste za tuberkuloznu djecu i
oponaala se kao to su se oponaali i sanatoriji. Uspon sanato-
rija Gcorge Bodington pretkazao je u svojem vizionarskom eseju iz 1840.
godine i u jednome pismu to ga je 1866. napisao sinu, u kojemu je izrazio
nadu da jednoga dana pionirski rad koji je obavljao u Sutton Coldfielsu
doivjeti isto zakanjelo priznanje:
mislim da kada umrem i kada me pokopaju, moja profesija prema
meni biti pravednija negoli sada, za ivota.
Kako, dakle, sav taj svjei zrak na tijek tuberkuloze? U 1920-ima
i nunstvenici su istraivati na otvorenom i otkrili da su
hlndni uvjeti zapravo poticali tijelo da proizvodi toplinu i da je to ubrza-
vnlo proces Primjerenim izlaganjem brzina tjelesnog metabo-
1 izmo (aktivnosti svih stanica tkiva u tij elu) raste. Istraivanje je pokazalo
dn Je to dovodilo do dubljeg disanja, poboljavalo cirkulaciju,
11pt tit i pobolj avalo probavu. Uz to, ekskrecijske i sekrecijske lijezde
su aktivnije, a i toksini su se djelotvornije uklanjali iz tjelesnih
tldvn. Dakako, ideja po kojoj je izlaganje tijela korisno see u
davnu prolost, puno stariju od Georgea Bodingtona. Hipokrat je
bi o njegov vatreni pobornik:
Jer nije dobro da se tijelo ne izlae zimskoj ba kao to ni
hoje nije osjetilo zimsku ne moe donositi ploda niti samo biti krep-
ko ... Sada kada je doao suncostaj, dani su blai i dui, godinje
doba koje slijedi je i suho, sadanje je blagotvorno i umjereno. Sukladno
tomu, ba kao to se i koje ne posjeduje inteligenciju, priprema za rast
i sjenu koja mu ijeti, tako se i drimo li da posjeduje inteli-
genciju, mora pripremiti za rast zdravoga ljudskog tijela.
Hipokrat, Regi,men Sanitatis
J16
LJEKOVITO SUNCE
Ba kao to vrtlari svoje biljke u iznose na otvoreno kako bi
ili tako, se, povremeni hladni uvj eti predstavljaju
koristan stimulans ljudskome tijelu. tovie, izraz i dalje se
pojavljuje u medicinskoj literaturi o klimatskoj terapiji, ali kao to ste
dosad vjerojatno shvatili, prigode da se svje zrak koristi na taj
u suvremenom su svijetu vrlo rijetke.
TERAPIJA
U SVIJETU
se svjetlost godina koristila lijek. Drevni su Grci
za tijela rabili izraz heliosis, prema bogu sunca Heliosu, a koris-
tili su se i kupkama na suncu koje su nazivali arenation.
Soran (ili Soranus) iz Efesa (110. pr. n. e.) propisivao je heliosis u
bolesti epilepsiju, paralizu, hemorhag-
iju, astmu, bolesti jednjaka, uticu, elefantijazu, bolesti mje-
hura i pretilost. Heliosis je kombinirao s oblicima hidroterapije,
poput kupki u prirodnim izvorima i kupanju u moru. Anti-
lus koji je ivio oko 300. godine pr. n. e. u svojim je spisima opisao terapiju
ba kao i Herodot, iz drugog
' V
pnJe nase ere.
Rimljani su silno vjerovali u ljekovite zraka i prakticirali
ono to bismo mi danas nazvali preventivnom medicinom. Glavni razlog
za to bilo je njihovo nepovjerenje u u Rim pristiza-
b iz i Male Azije. Rijetki su rimski koji su postali
jer se medicina tada jo nije sn1atrala potovanja vrijednim zanimanjem.
Stoga su se pouzdavali u sanitarij e, kvalitetnu opskrbu vodom, higijenu,
tj elovjebu i kako bi ostali zdravi. Rimski Plinije Stariji
(23. - 79. n. c.), koji je bio estok svojega doba,
jt' opisao kao najbolji lijek koji moe prepisati samome sebi", a i
fl i\ 111 se svakodnevno nakon laganog a prije hladne kupke.
lUmski fil ozof Kornelije Cd 'l.n proml< :10 jt izlaganje
koqnil cntnih ili nsob11 koje p 11 t mi vndc11t lwh:1ti" (cdcmn) suncu. U
11 7
RICHARD HOBDAY
svojl'lll trakt.tlll U nu.: dicini" Celzo kae kako dijelove tijela
v.dj.t i1.l oiti suncu, ali ne predugo, kako pacijent ne bi dobio
Vd iki nrapski i filozof Ibn Sina ili Avicena (980. - 1037. n. e.)
p1 je kupke za astmu i iijas te za disperziju nadutosti,
otoka i vodene bolesti. U svojem glasovitom Medicinskom kanonu Ibn
Sina opisuje oblike kupki od morske soli na suncu, pa i prskanje
pijeska po tijelu kako bi se uklonile sve nepovoljne reakcije na tretman.
S padom Rimskoga Carstva i usponom terapija
pala je u nemilost. U Rimu, ba kao i u helioterapija
bila je usko povezana s oboavanjem sunca. Rani su vodili dugu i
kampanju protiv poganskih solarnih kultova i, kada se njihova
crkva etablirala, bez oklijevanja su prionuli na guenje javnog
sunca u svim njegovim oblicima. Naalost, se da su otprilike
u to doba iz kolektivne svijesti i znanja o ljekovitim
sunca. S srednjega vijeka terapija u Eu-
1 opije nestala na vie od godina.
PONOVNO OTKRIVANJE
SVJETLOSTI KAO LIJEKA
<;od ine 1877. dva su britanska znanstvenika, doktor Arthur Downes i
' I bomas Blunt, izvela niz eksperimenata kako bi ustanovila imali li sv-
jetlost ikakva povoljnog ili kakva drugog, na razvoj bakterija i
drugih organizama. Otkrili su da svjetlost posjeduje izrazita baktericidna
svojstva, o su izvijestili u Proceedings of the Royal Society. U
prvom su eksperimentu osam epruveta postavili na stalak s vanjske strane
prozora okrenutog na jugoistok, i tamo ih ostavili mjesec dana. Spome-
nute epruvete sadravale su Pasteurovu otopinu: mjeavinu vode,
nmonij aka i drugih sastojaka povoljnih za razvoj bakterija. epruve-
te pokrili su aluminijskom folijom, a druge ostavili nepokrivene za
cijeloga trajanja eksperimenta. Otkrili su da je sadraj epruveta izloenih
svjetlosti ostao bistar, a da se onaj u pokrivenim epruvetama
1,amutio. Kada su ih ispitali pod mikroskopotn, utvrdili su da su pune
bakterija.
118
LJEKOVITO SUNCE
Doktor Downes i gospodin Blunt dokazali su da svjetlost djel-
uje kao smrtonosni agens, i kroz staklo. Otkrili su i da vidljivi
spektar te svjetlosti, posebice njegov plavi dio, djeluje baktericidno. Ta
su potaknula druge znanstvenike da istrae izlaganja
bakterija zrakama. Godine 1890. i bakteriolog
Robert Koch ( 1834. - 1910.) dokazao je da je svjetlost smrtonos-
na za tuberkuloze, bakteriju Mycobacterium tuberculosis ili
bakteriju tuberkuloze kako je danas nazivamo, koju je osam godina prije
sam otkrio. Radovi Roberta Kocha te doktora Arthura Downesa i Thom-
asa Blunta fokusirali su se na vanu ulogu to je sunce ima u prevenciji
tuberkuloze koja je do kraja 19. bila prepoznata kao infektivna, a
ne nasljedna bolest kako se do tada mislilo.
Godine 1903. Robert Koch je dobio Nobelovu nagradu za medicinu.
Dvije godine prije tu je nagradu dobio jo jedan znanstvenik koji se za-
- rr nimao za svjetlosti na tuber-
I )oktm Niels Finsen osvojio je
Nobrlmm 1111gmdu Ztl medici-
"" I S/03. god im i pmkticirao
tr1.1Jiii11 rrmlcumn u
111111111wittlm1111m iustittttu" u.
"11/1r11/11w1111.
kulozu - doktor Niels Finsen (1860. - 1904.).
Niels Finsen bio je prvi koji je
svjetlost rabio kao lijek i istodobno znanst-
veno istraivao njezine I vjerojatno
vie od bilo koga prije ili nakon njega
kako bi dokazao koliko je svjetlost vana za
zdravlje. Doktor Finsen obavio je neka od
prvih istraivanja o djelovanju
na ive organizme. Znanje
tim eksperimentima potom je mogao iskoris-
titi u dviju do tada boles-
ti: velikih boginja i kone tuberkuloze.
Niels Finsen je 1 S. prosinca 1860. go-
dine u gradu Thorshavnu na Farskim Oto-
cima. Medicinsku naobrazbu je na
Islandu, nli S<.: sn dvadeset godina preselio u
O:.rnslrn i Llllw nastavi o studij. Tri godine
pq11lijr dobi o jc nnpad.1j n.11m:11 slu ,. koj i 0111 je ozbiljno otetio
1 " l\,td.1 Je I 890. god i tH' d iploi 1111 111 11 1 111 l i l.1 11 1 t
I I'
RICHARD HOBDAY
je bio invalid i nikada se nije oporavio. Bolest je nastavak njegove
medicinske karijere pa je na predavati anatomij u. Jo kao
student medicine u Kopenhagenu Finsen je opazio da mu je lake raditi u
sobi i da se bolje na suncu, ali u udbeniku iz fiziologije za
to nije mogao objanjenje. Za tu se temu dodatno zainteresirao
ponaanje ispruene na suncu: bi do nje doao i
sjene, bi se ponovo premjestila na sunce:
Kada bi mu to zdravlj e doputalo, Finsen bi u slobodno vrijeme
Istraivao i vidljivog na iva i uzroke
crytheme solare - opeklina od sunca. Iz samoga izraza je vidljivo kako se
11zitnalo zdravo za gotovo da taj poznat i kao erythema caloricum,
prc>izvodi toplina zrak. Godine 1889. profesor ErikJohan Wir-
mnrk (1850. - 1909.) iz Stockholma znanstveno je dokazao da erythemu
I t nrnnjcnje koe uzrokuju a ne crvene zrake. To je
Nidsa Finsena nadahnulo za niz eksperimenata u kojima je samoga sebe
i1 laguo snanu iz svjetiljke
(t injalice). Potvrdio je Widmarkove nalaze i dokazao da upale koe mogu
11.\/,v.tti i plave i zrake premda u manjoj mjeri od
wjct losti. Tako je doktor Finsen i doao na ideju da, ako moe izazvati
n1l>Ujrw upale na zdravoj koi, svjetlost moe u puno
111jll'l 11nkoditi upaljenoj i osjetljivoj koi osobe koja pati od bolesti pop-
"' vcl i kih boginja.
SVJETLOST I VELIKE
BOGINJE
Velike boginje iznimno su zarazna bolest, svojedobno endemska u
1nnogin1 dijelovima svijeta i od koje se zbog visoke stope smrtnosti sil-
no strahovala. U Engleskoj se nazivala zbog
brojnih priteva koji bi se pojavili na koi zaraene osobe zbog bi,
j kada bi boJcst preivjela, osobn ostajala trajno unaka7.ena. lJ
srpnj11 1893. godine doktor Pins<.: n je ohjnvio 1.1d \1 kojemu je iznio tcorij11
pn kojoj hi i, nko ih s<: mogli
hiti g11oj<'llj11Ilu111g111 l111
1
I 111 ,d 11il 't.:\ tu snut ono'1 1111
l 'li
LJEKOVITO SUNCE
bolest. Opazio je kako kod velikih b . . . . V .
ma i licu d 1 . .. og1n1a na1gon ozd1c1 nastaju na ruka-
' lJe ovima ti1ela najizloeni'ima dn . . .
je uvidio da paci1'ente u . c J evno1 sv1etlostI. Dr. Finsen
rarnm razan1a bolesti t b . 1 .
losti i tititi od ultralJ'ub' v 'h k . . re a iz agat1 crvenoj svjet-
1cast1 ein11skih" k . 1
spektra N'e . zra a i z e ektromagnetsko
. . . J govu su teon1u iste godine testirala dva li N V
Otkrili su da do naJopasniJ' e . .b
1
.. c .. J u orveskoJ.
1
na1 o n11e raze velikih b
gonjenja - niJ'e ni dolo d b'l . og
1
n1a - razdoblja
' a IllJe 1 o n1 otoka n
je na koi dolazilo do rup1'c" t'h V , I porasta temperature niti
as 1 ostecen1a.
Naknadni kontrolni testovi pokazali su kol 'k . . .
uistinu akutno osjetljivi na svjetlost. Ako bi ih 1 o
om izloilo i na man. . . ". . se pocetkomh1ecen1a crven-
d " .. i . . . J JOJ koltc1n1 dnevnoga svjetla neizb1'en b.
oz1v1e I gno1en1e I stvaranje oil aka U sv . . . , o I
totherapy) Niels p . . . J
0
J
0
J kn1
1
z
1
Fototerapija" (Pho-
1nsen Je to I istaknuo
. zatiti pacijenata s velikim bo in a . . .
tupiti s brigom jednakom . k l.J ma od kemtjskih zraka mora se pris-
i papiru. ono; OJU fotograf svojim fotografskim
Terapiju u crvenoj sobi"
kojom je doktor Finsen
velike boginje pri-
hvatili su u Skan-
dinaviji i Europi. Tretman
JC valjalo bi
se pojavio prvi osip, prije
gnojenja, i nastaviti sve
dok se plikovi na koi ne
osue. Smrt se nije mogla
11
vijek ali ako bi
P. . . .
u Fmsenovu svjetlosnom institutu" . .
ultnt!;ubilrzstim sunca tretira;u
w spomenuti postupak
I 11i nu vrijeme, pacijenti bi se oporavili ur. mini .
v.t, knc. Nkls J'l 1t"'' 11 I 1' . . malna, ako Ikak-
< ' " > n J<.' SVJestnn da ni" "
11ovrnn, V<.'{ o JH>11ov11orn odo ltt ll Sli v. , JC n1cc o
"' s11 M' lll t' t o d c d11go rnbilc i bile
1i 1
RICHARD HOBDAY
popularan oblik u Kini, Japanu i Rumunjskoj, a opisivali su ih i
srednjovjekovni Finsen je, dokazao da su i znanstve-
no utemeljene. A kada se i slubeno dokazao kao helioterapeut, .
Finscn je pozornost usmjerio na drugu konu bolest: lupus vulgaris.
Lupus se svojedobno smatrao oblikom raka i nazivao rakom
ili ugrizom, otuda i naziv lupus, to na latinskom vuk. To
jt oblik tuberkuloze koji uglavnom lice; rijetko ubija izravno,
nli i:t.aziva toliku nakaznost da je smrt za pacijente predstavljala
ohtkanjc. Jedini raspoloivi tretman na prijelazu bio je kirurki
:t.nhvac, nakon kojega bi mnogi pacijenti ostajali unakaeni.
Godine 1897. Niels Finsen objavio je rad u kojemu je opisao kako je,
se koncentriranim pronaao lijek
1. ,\ lupus. Otkrio je, naime, da se tuberkuloza postupno kada se
zrake usmjere na lica pacijenata s lupusom. Isprva je mislio
d.1 se to zato to zrake ubijaju bakterije tuberku-
101.t' , ali je poslije, krajem svojega kratkog ivota, naslutio kako
ult 1 na neki stimulira tijelo da samo sebe.
Doktor Finsen vodio je svjetlosni insti-
tut" u Kopenhagenu, u koji su pacijenti s
lupusom vulgarisom sa svih strana svijeta
dolazili na njegovu revolucionarnu tera-
piju Ljeti bi ih na ot-
vorenom, koja bi se
koncentrirala s velikih
Zimi se rabilo iz
posebno konstruiranih svjetiljki
koje su postale poznate kao ,,Finsenovc
svjetiljke". Iako je upravo
njima 1903. godine dobio Nobelovu na-
'l'rrtm1111 tupu.sa vu.lgaristi tzv. gradu, iz nj egovih je zapisa jasno da se u
l'insmovom wjeti(ikom tllh<:rkuloze, umj esto
i'l. mnj <.Lnog i1.vorn, radije kodstic) s111H\vom Kada je svojt'
idt:jr o I jt kovit im wojsf v l ma do I< l'll j11 101 1111 Ih >1 N ids l<'inscn svoj<.; je.: pad
jt' lll t' pm\n vjetl u tl. Pndjr nti bi nngi lc.nli
11 j
LJ EKOVITO SUNCE
na u okrugloj sobi nasred koje bi, na kojih dva metra iznad poda,
visjele dvije velike svjetiljke. Doktor Finsen poticao je svoje paci-
jente i da nagi po suncu te istraivati na tu-
berkulozu kostiju, zglobova, koe i tuberkulozu. Premda je zbog
uspjeha s Finsenovom svjetiljkom taj dio njegova rada ostao u
sjeni, nadahnuo je druge da se koriste u
tuberkuloze i ratnih rana.
RATNE RANE, SVJETLOST I
BORAVAK NA OTVORENOM
Nita to su doivjeli u civilnoj praksi ili u prijanjim ratnim kampanja-
ma nije pripremilo vojne za posao koji su morali obaviti u prvim
godinama Prvoga svjetskog rata. Nita s su do tada imali iskustva
nije bilo ni izbliza teko koliko rane, posebice one nanesene vatren-
im orujem. Vojni su prvi put imali posla s ozljedama izazvanim
streljivom velikih brzina ispaljenim iz blizine. Brzina streljiva na ustima
cijevi puaka iz toga doba iznosila je vie od 900 mi s. Na prvih
scdamstotinjak metara projektil koje bi ispalile zaljuljao" bi se - vrh bi os-
tao stabilan, no baza projektila bi se kretala po sve manjoj i manjoj krunoj
ili elipsastoj putanji. Prema udaru, metak bi se nastavio okretati, trgao i
unitavao tkiva i zbog tzv. udarnog oka du putanje za sobom ostavljao
zonu mrtvoga tkiva. Ubrzanje metka ispaljenog izbliza bilo bi toliko da bi
se, kada bi pogodio kost, njezini i sami pretvarali u projektile
koji su mogli potrgati meka tkiva. U ranu su se usto znali i blato,
tkanine, koe ili kosti. Standardno vojno streljivo britanskog
pj catva bilo je jo destruktivnije: u prvim godinama rata Nijemci su se
nlili da Britanci protiv njihovih vojnika koriste tzv. dum-dum metke.
Dodatan rizik predstavljale su kampanje u Flandriji i sjevernoj Francus-
koj koje su se vodile uglavnom na poljoprivrednom zemljitu. Tamonja
polja bila su tc1neljito pognojcna konj skim, kravljim i svinjskim feka-
1 lj .ima. Na rata britanski su vojnici, i po vie od mjesec
cl .i n,\, od glave do pete bili prekri veni glioom, zt: mljom i blatom. Nimalo
to st blato pok.1z.dn '''' plodnu 111t dij %n nlikroorganizmc
).> \
RICHARD HOBDAY
f ek.dnog podrijc.:t lo poput tetanusa, bacila plinske gangrene, enterokoke i
<u ga ni zmc zaslune za trulj enj e koji bi, kada bi se prenijeli u rane, poticali
vl sol< ovirulcntne infekcije. Situaciju je pogoravalo i loe stanje
voj ni ka na rata. Vojnici su bili teko umorni i iscrpljeni, to
Jt umanjivalo njihovu otpornost na infekcije.
.J t dn:t od iskuanih metoda za smanjenje broja infekcija podrazu1ni-
Jtvala je da se rane ostavljaju otvorene umjesto da ih se on1ata zavojima.
( ) t kril o se, naime, da u ranjenika - kada ih se previje i poalje u baznu
bolnicu - i vlaga ispod zavoja nastanak limfe i pomae
poj.wu plinske gangrene. Tako se u postajama za trijau na bojinici

praksa da se rane ostavljaju izloene. K tomu, metode
ti.t otvorenom naveliko su u bolesnih i
vojnika. Kako je to 4. travnja 1916. godine u British Medical]ournalu za-
J>lsno vojni potpukovnik sir Barkley Moynihan:
U I svih rana nanesenih vatrenim orujem u kojih procesi
rliul jaju., a temperatura varira i po nekoliko stupnjeva, smjetanje pacijenata
11t1 predstavlja beskrajnu prednost. Za boravka u Francuskoj silno
'11111i ornilile bolnice u atorima.
\ J ranjenika naveliko se koristila i helioterapija i bolnice su bile
i ll tdtnc za tretmane Bez antibiotika i s tek osnovnim
, ndst vima za dezinfekciju sunce se pokazalo kao sredstvo za
rana i ubrzavanje jedan koji je tera-
piju suncem vratio u konvencionalnu medicinsku praksu, korisne
svjetlosti na rane otkrio je dvanaest godina prije ratai svo-
je je vjetine mogao primijeniti na korist ranjenika obiju strana.
DOKTOROSCARBERNHARD (1861.-1939.):
ISCJELITELJ RANA
Oscar Bernhard je u Samadenu, u vicarskoj, kao sin mj esnog
npotekara. Medicinu je studirao u Ziirichu, Heidelbergu i Bernu gdj e se
posebno zainteresirao za kirurgiju. Izgradio je veliku kirurku ordinacij11
121t
LJEKOVITO SUNCE
te pomogao u osnivanju Okrune bolnice Oberengadin u Samadenu, koja
je otvorena 1898. godine. Upravo je tamo, kao glavni kirurg,
prve rane, a potom i tuberkulozu.
U 2. 1902. godine u bolnicu je dopremljen Talijan s ozbiljnim
ranama nanesenim noem, ostalim i s perforacijskom ranom na
grudima, dvije perforacijske rane na abdomenu i s jetre i
slezene. da je ranjeni bio u opasnosti da iskrvari na smrt,
Bernhard mu je morao ukloniti probijenu slezenu. Osam dana poslije
operativna se rana rastvorila i razjapila, a na mjestu ostalo tek nekoliko
avova. Pokuaji da se rana ponovno zaije zavrili su neuspjeno jer se
rubovi rane vie nisu mogli spojiti. Rana je sporo granulirala (to je prvi
korak u procesu zacjeljivanja kada se na povrini otvorene rane ili
forntira crveno vlano tkivo), a i obilno se cijedila. Kako nijedan tretman
kojim se rana pokuavala osuili nije donosio rezultata, doktor Bernhard
poduzeo je za to vrijeme korak i ranu izloio suncu:
Kada sam jednoga prekrasnog jutra uao u bolnicu, u nju je, kroz otvoren
prozo1; prodiralo toplo sunce i cijeli je odjel ispunjavala svjea i stimulativna
atmosfera. Iznenada mi je palo na pamet da tu veliku ranu izloim suncu i
zraku. Naime, i seljaci u planinama Grisonsa komade svjeega mesa izlau
suncu i suhome zraku kako bi ih konzervirali i tako proizvode hranjivu i
ukusnu namirnicu, dobro poznati Bindenfleisch. "Stoga sam iskuati
taj antiseptik i suenja svjetlosti i zraka na iva tkiva. Iako
sam, na zaprepatenje osoblja, bolesnikov krevet postavio poa otvoren prozor
i veliku ranu ostavio nepokrivenu. Nakon prvih sat i pol vremena izlaganja
dalo se opaziti znatno poboljanje i rana je poprimila posve drukbji izgled.
Granulacije su postale vidljivo normalnije i zdravije, a na ogromnoj se rani
zbog spomenuta tretmana brzo formirati koa.
Oskar Bcrnhard, Terapija u kirurgiji
1:,j a ji: uspj eh nnvco dn sve: gn111ullr njrn' t i i11flciranc.: rane tretira
11rn\vom ' l 'rc<t m 111 st. pt uvndl11llJ11,1111vul'l' 11om, t H\ vcrnndi ,
I 'I
RICHARD HOBDAY
tt i " sobama, i to tako da bi se rane zavoja i potoU:
nlkoliko sati na dan izlagale suncu. Kada je to bilo nuno, bi
l<ori stio i tanku zavjesu od gaze koja bi ranu od
prninc i muha. Trajanje izlaganja postupno se produljivalo; se
'
l
. 1 ,.,a deset do dvadeset minuta, sve do maksimalnih tn do sest
pro( u pva o ,_, . v
s:\ti, ovisno
0
tome koliko ga je pacijent dobro podnos10. Nakon
1
n,nc bi se ostavljale izloene na zraku. ili u vrijeme kad
1
a se nisu
Izlagale suncu, rane se prekrivalo gazom i s pomocu
noga kaveza upravo za te svrhe titilo od trenia o
'./A'l vdike ratne rane ili velike povrinske rane doktor
kolijevkama koje su na mjestu pridravali
glpsom. svjetlost nije za svjee, ne1nficirane
Hi priinarne operacijske rane koje je zavijao. S pak s:rane iz
kojih se cijedio gnoj ili fistula, rijetka smrdljiva tekucma
rane ili ne bi se omatale. Razloge za to u SVOJOJ 1e knpz1
,; rrctman u kirurgiji" objasnio ovako:
z ato bi se sekret iz inficirane 1:'ane zadravao zavo!ima
/.;tJida to, poput inkubatora, moe voditi jo bakter9a? Mi smo
postigli daleko bolje rezultate ih suncem i zrakom.
Bcrnhard je opazio da se, kada ih se izloi suncu, inertne
sue, a da su granulacije manje i svjeije. Gnojni i
zahtijevali mijenjanje zavoja, a se i tada
za tretmana bi se osuili, a i iscjedak iz usmrdjelih rana bi iz.gubio
miris. otvorene prijelome Bernhard je otkrio da svjetlost
stimulira formiranje kotanoga kalusa, novoga tkiva koJe se form1ra oko
krajeva slomljene kosti, i da ima izrazit analgetski
BERNHARDOVA HELIOTERAPIJA
RATNU-I RANA
u prvim godi Mina Prvol\n svjc:1 slrnp, 111 1 1 doktor Bcrnhard slo1.l o
Jr
11 11
j,.
11111
Nd
111
voj 11 l111 h11l111\ 11 11111 11 IJ1111 I') 11rnll11r st
LJEKOVITO SUNCE
sluiti helioterapijom, u Bad Diirheimu, u Schwartzwaldu. Na zahtjev
Zdravstvene slube 14. korpusa kopnene vojske u bolnici
u Kindersolbadu otvorio je kliniku za vojnike s inertnim ranama ili tzv.
eksternom tuberkulozorn. Vojne bolnice" potom su osnovane
i u Diirrheimu za bolesnih vojnika iz sastava
vojske, a su vojne vlasti Kindersolbad proglasile posebnim
odjelom za
Od 1916. do 1917. godine doktor Bernhard je kao vicarski vojni kirurg
radio s ratnin1 zarobljenicima po logorima u Engleskoj i
sjevernoj Francuskoj. Logore je posjetio kako bi odabrao zarobljenike
koje poslati u vicarsku na naknadno rana. Za putovanja je
opazio da se vojni kirurzi u rana naveliko slue helioterapijom.
Bolnica koju je smatrao idealno organiziranom za helioterapiju ratnih
ozljeda bila je Vojna bolnica vojvotkinje od Connaughta, koju je kanadski
Crveni kri izgradio u engleskoj pokrajini Berkshire, na imanju Maiden-
head u vlasnitvu obitelji Astor.
DOKTOR AUGUSTE ROLLIER,
VISOKI TERAPIJE

U Prvome svjetskom ratu Oskar Bernhard je reputaciju
koji spaava teko udove koje bi drugi kirurzi amputi-
mli te kojemu nijedan pacijent nije umro oq tetanusa ili gan-
gn:ne. Njegov uspjeh sa donio mu je nacionalno i
priznanje, ali prvi koji je popularizirao helioter-
.1piju kao lijek za ratne rane i tuberkulozu bio je doktor August Rollier
( J 874. - 1954.), koji se u pacijenata suncem koristiti u
klinici u vicarskom Leysinu 1903. godine, godinu dana nakon Bernhar-
d.1. August Rollier je 1874. godine u St. Aubinu u vicarskom kan-
it 1Hu NcuchatcL kolovao se u Zi.irichu i Bernu, a medic-
11111 jl diplomirao 1898. godine. Kao i nj egov prethodnik Bernhard, i je
I l111 rglj u studin10 kod profesora ' lhr odorcn Koc.: hcra (1841. - 1917.), na
11Jtgovoj t1 lh:rm1, u onda pwH110 I jd li\ od Kochl!rovih asistenata.
I J.7
R I CI-IARD HOBDAY
I orhcr je bio europski kirurg svojega doba: godine 1909.
l<' Nobclovu nagradu za kirurki rad sa Kochewva
') . t' kirurgiJ' a" (Operative Surgery) bila je standardni referentni
, p<.m ivna . . ..
1
tlrnt 1.U cijeli narataj kirurga, od kojih su mnogi d!ecu s
kul t

Naime, djeca i adolescenti bili su posebno

krnn iju, zglobova i lijezda a, kako smo vidjeli, u takvim se slucaJev1ma
ol posezalo za radikalnom, intenzivnom kirurgijom.


bismo kirurku praksu toga doba, spomenut kako
.r
0 8
tt
1
(ajcvima kada bi tuberkuloza zahvatila kuk, to je u djece s tom
l I( bilo uklanjao
, 1.g.lob. To je podrazumijevalo
11
1d,H1jnnj c glave femura i acetabuluma
glnvt' i Podaci objavljeni u Brit-
,, tvfrrlical Journalu 1889. godine poka-
1,\1 Jt1 kako 36% pacijenata taj zahvat nije
Nimalo ljudi su
pPSl upno doli do da
I i i nij e nuno najbolji pristup.Caki
11
i\ rn, amputacija, tuberkulozna su djeca
biln daleko od kako su
1' t,l 1, hl ln o'.l,hiljno oslabljena

f ::l
I y.
l
J,
..
>
'
' .
'
.: , . "li
1l 1t1lw1 kukw.na infekcija ponovno
U k " Doktor Auguste Rollier (1847. -
pt1JllV111 V \\ ,\ i nakon operaClJe. po USaJ.U 1954.), svjetskipoznatihelioterapeu,t
ti , tt1l .1 prijcdc zdravstveno stanJe . " .
,vojlh pacijenata i njihovu boles: dio s: _h!ecmka

luHn utnjesto radikalnom kirurg1JOID poceo sluz1tl meto-

d 1111 \n na otvorenom i helioterapijom.
) :.i knr l\crnhard, koji je metodom na otvorenom, dijetet skom
1
r
1
,
1
pi )om ; ortopedskim mjerama kirurku jo od
I HHO lh godina, 1902. godine preao je na sunce. u.ist o .doba
1
''l \t lt.\ti kirurkog skelctalnc tuberkuloze razocarah su
1
,,
11
Sll' I\ R
11
11 k rn, :1. dva su ga doga d uja p nt nk m 11 a da odustan od
vl'l o kndj crc kirur,a. Prvo, lloll k 1tov bliski pnJatdJ, ko!'
, t t ulwi 1<
11
l o1.n ll l 'I.
11
\'t.in dok hll 011 I ll11ll 1 1 hiti u koli i koj emu )'-'
I
1
H
LJEKOVITO SUNCE
Kocher bio kirurkj uklonio zglobove kuka i koljena, vratio se na novi
kirurki zahvat u doba kada je Rollier bio Kocherov asistent. Naalost,
spomenute operacije Rollierova prijatelja nisu od bolesti i na
kraju je samoubojstvo, to je ntladoga strano pogodilo.
Uz to Rollierova ozbiljno se razboljela od tuberkuloze
i Rollier je, se kako joj zrak na visokim planinama produljiti
ivot (to se i dogodilo), otiao iz Berna i otvorio ordinaciju prakse
u alpskome selu Leysin u vicarskom kantonu Vaud.
Upravo je u Leysinu Auguste Rollier utro put kirurke tuberku-
loze kombinacijom spora tamnjenja u hladnim uvjetima te odmora,
svjeega zraka, prehrane i tjelovjebe. Cilj je bio osnaiti pacijente i
njihovu otpornost na bolest. Od samog Rollier se umjesto lokal-
nom primjenom svjetlosti koristio kupkama, kao to
je to Oskar Bernhard. Rollierovu metodu koritenja svjet-
lpsti kopirali su u vicarskoj, Sjedinjenim Dravama
i u drugim zemljama svijeta i u razdoblju od godina ona je u
mnotvu bolnica postala standardni postupak.
Rollierova metoda" helioterapije koristila se u pacijenata koji
su zbog slaba stanja bili iznimno osjetljivi na svjetlost.
Svaki pojedinac na svjetlost reagira pa se i proces tam-
nj enja vrlo pomna nadzirao i za svakog se pacijenta radio paljivo, po
mjeri". Metode doktora Rolliera i dio nj egovih nalaza kratko su prikazane
u nastavku No svakoga tko razmilja o tome da ih i sam primi-
jeni valja upozoriti na izlagati bolesnu osobu svjetlosti
ili hladnon1e zraku moe biti iznimno opasno. Za to je nuan
koji se umije sluiti solarnim u terapijske svrhe.
Stvar ne treba isprobavati nitko tko za to nije kvalificiran.
I ,,
I
I
.I
Sunny Days
2 3 4 5 6 7
5 10 15
5 10 15 20 V'I
QJ
......
;J
c:
5 10 15 20 25
5 10 15 20 25 30
5 10 15 20 25 30 35
RJCHARD HoBDAY
Dijagramski prikaz
terapije Pacijent ;e bio
pokriven bijelom plahtom. dana
tmana plahta se podizala tik. tznaf
i pacijent bi izravno] mncevo; sv;e-
tlosti bio izloen pet minuta. Drugoga
to se izlaganje ponavlja/o, plahta se fodizala
d k
rena a izlaganje se produljivalo
o or.; ' .. la
. p t minuta. Ta bi se progres9a nastavi
;os e b. b 1 d ih
otprilike tri tjedna nakon i i o
teno slobodno (Prema A. Rollw,
Heliotherapy, London, I 923)
NA DIJAGRAMU: (go1e vo-
doravno), Minuta (desno okomito)
ii I
J
1
11 /d rl111-f111,1 U11/ll11it, f .1
Pt1 ci}t)1/l 11 fJl 'IJOj IJ1//r1ttt'tljJ ' w ' li
I 11
LJEKOVITO SUNCE
Dvanaestogodinja pacijentica nakon
dolaska u Leysin. Ekstenzivna tuber-
kuloza kraljenice, paraplegija i atrofija
stanje nestabilno.
Ista pacijentica. Potpuno s
potpunim ispravljanjem kraljenice
nakon osamnaest mjeseci helioterapi-
je, bez koritenja gipsanih korzeta ili
gipsom impregniranih zavoja.
Egipatski od
gline datira od otprili-
ke 4000 godina pr. n. e. se da
subjekt pati od tuberkuloze i ima
ftizu ili suenje" karakte-
za tu bolest. Uz to pokazuje i
sve znakove tuberkuloze kraljenice,
je posljedica izbijanje kraijeaka
u uidu velike nalik koljenu.
l deformitet prsa je jasno
Vjeruje se da predstavlja Egip-
koji se i tako pokuava
povratiti zdravlje.
I \ I
I
f )ijrtr Sll 34 primame parenhimalne tu.-
lmkulozne lezije (fokusa) nakon dolaska
u I .rysin.
I
R1CHARD HoBDAY
Isto dijete godinu da11a ..
svi tuberkulozni fokusi izlyecem.
LJ EKOVITO SUNCE
Pacijenti koji u klinici rade za vrijeme helioterapije
ROLLIEROVA METODA" U
ZDRAVSTVENE SVRHE
Nakon dolaska na kliniku doktora Rolliera u Alpama pacijenti bi proli
tc.meljit medicinski pregled. Potom bi ih, nakon razdoblja aklimatizacije,
paljivo izlagali hladnome zraku. Nakon tjedan-dva tretmana na otvore-
nom n1ogla je terapija Postupno izlaganje
hlndno1ne zraku stimuliralo je tij elo da proizvodi toplinu i ubrza proces
Hladni uvjeti smanjivali su rizik pretjerana izlaganja
Izlaganje suncu na temperaturama viim od 18 C doktor Rol-
i icr smatrao je kupkama na toplom zraku': a ne Kako je to
napisao u British Medica! ]ournalu 1922. godine:
At ifljenje po kojemu je kupka ako se produlji ili pro-
11orl i u doba kada je sunce vrlo je pogreno; to je nedosljednost
1111 nas, se> upozorava sama Priroda.
Dol<tot RoHi cr drao je da je

11 njslg11rnljc sa stopali-
11 111, li potom nognmn i nilrn11H1 pl'll<' 11tg11 ll ,i, : '"' u lzlo7.t abdomen i
I H

RICHARD HOBDAY
takav pristup, mogao je procijeniti toleranciju svakog
p:idj ntn na svjetlost prije nego joj izloi osjetljivije dijelove
1 ijl' ltt, prsa i abdomen. Ako je pacijent primio previe
.Ii i rndnl i bi
1
nu tek ekstremiteti, to je da moguc1 nepovolJnl
1 d i l\ri biti tek lokalni, a ne
Pac:ijcntc bi na krevetima pokrivene bijelom plahtom od glave do pete
ndgti rali na balkone ili u solarij. Glave bi im pokrili eirom ili platnen-
h u sjt: nilon1. Prvog dana tretmana plahtu bi podizali tik iznad nonih
i' ln
1
w kn,:'.\ stopala bi suncu bila izloena samo pet 1ninuta. Taj se postupak
p
11
unv1J no dvaput, sa stankama od 10 do 15 minuta dva
I >nigoga dana plahta bi se podizala do koljena, bi se
11
i t n:t mana, od kojih se svaki produljivao po deset minuta: tek 1zlozen1
donji dijelovi nogu bi se po pet minuta, a stopala po deset. Izla-
g.inj<.: bi se postupno produljivala tako da bi se do petog dana tretmana
J>ndjc: nti triput po 25 minuta. Najprije bi se otkrila stopala, potom
donji dio nogu, zatim bedra, a onda i abdomen i prsa: stopala bi se tako


punih 25 minuta, noge 20 minuta, bedra 15 minuta i tako dalje.
p
1
pacijentima trebalo je 15 do 20 dana tretmana prije nego
1
111
:w, od suncu smjelo izloiti cijelo tijelo. U
IJt t oltu rnj('St;Cima ukupno vrijeme iznosilo je dva do tri sata, a
11
zli n ldm mj esecima tri do Puno toga ovisilo je o brzini kojom je
I' H 1 Jl' Ht t ninuio. Tolerancija pacijenta na svjetlost procjenjivala
t l' n dtoll otprilike deset dana i ako je tamniti, tretman je napredo-
v110 dobro i izlaganje se produljivala. Pacijentima bi koa pocrvenjela
n nt pocrnjela prijetila je opasnost od opeklina pa se tretman morao nas-
t .i vi ti s i'.lnimnim oprezom. Od svih pacijenata na koje je primjenjivao he-
llotcrapiju najtee mu je bilo svijetle Talijane", blijede puti i ticij an
crvene kose. Oni su na sunce reagirali iznimno burno i Rollier je utvrdio
cfo je
11
takvim izloene dijelove tijela najbolje prekrivati slo-
jcn\ gu:1.c, i to od samog od izlaganja stopala i nogu
i rak:tmn.
{ )dgovnrnj 11 iste hcli ot't 1npljt hll11 jl
1
rn1.radcna zu djc.cu i ado:
lciwc ll'lt' l<nli tl ll \sto hll l n
1
1.hiljuo h11l 1 11 svjetlost msu mogli
I \
LJEKOVITO SUNCE
reagirati onako dobro kako su to mogli zdravi odrasli ljudi. Upravo su se
zato suncu i izlagali postupno: previe svjetlosti moglo ih je ubiti.
Podrazumijeva se kako se ta vrst a u zdravstvene svrhe,
razlikovala od je jedini cilj bio potamnjeti i da ima vrlo malo
s na koji se ljudi danas Rollierov
uspj eh s helioterapijom moe se pripisati skrupuloznom
doza svjetlosti u skladu s reakcijom i zahtjevima svakog paci-
jenta. Oprez s koj im je pristupao izlaganju gornjeg dijela tijela
svjetlosti bio je posebno Rollier je drao da se, kako se
pribliava prsima, sunce treba dijeliti na kapaljku."
Isto je tako inzistirao na tomu da je kombinacija zraka i
svjetlosti loa za sve oblike tuberkuloze, a da je posebno opasna za
oblik te bolesti. Upravo je zato smatrao toliko vanim da se u toplije dane
koristi ranojutarnje sunce i branio pacijentima da se u srpnju i kolovozu
usred dana, i ako im je put bila zdravo potamnjela. Dok-
tor Rollier bio je i po tome to je odbacio gipsane korzete", gip-
som impregnirane zavoje i sve druge konvencionalne vrste zavoja
ih nespojivim s tretmanom Stoga je razvio metode
istezanja i fiksiranja, koje su suncu i zraku doputale slobodan pristup
tijelu. Razloge za to opisao je u svojoj knjizi Heliotherapy" iz 1927. go-
dine:
... omatanje gipsom impregniranim zavojima svjetlost
upravo onim dijelovima tijela koji ga najvie trebaju. To rezultira najprije
usporavanjem, a potom i prestankom funkcije koe, ozbiljnom
rmemijom, a nerijetka i maceracijom koe; tu je nadalje usporeno hranjenje
H svim regionalnim tkivima u kombinaciji sa smanjenim
krajnjih proizvoda, se intenzitet smanjuje pari passu s
svjetlosti.
Dva aspekta Rollierova rada izdvajaju ga od drugih koji su
'" 11 bolesti korist.ili Prvo, Rollier je vje-
l'nvno da je svj c.: tJost 11 I tuberkuloze i da je
11\ olc 1'1. 1 Dn 1go, t'o pt 11llvln ld :whvut imn, osim
H. 1 <" 11 " tU> H o nn" v
11 11.1jozhil j11IJl 1t1 l11t 1ft'vl 1111, Njtgnvo se prim-
jl' l\Olll kit \li gij<: d1 d , t 1 t 1t111ltn i njegove se metode godinama nisu
s11 st tc.:ko 1nirili s tako naizgled neznanstvenim ob-
li kom I, to je moda bilo jo vanije, za razliku od kirurkog za-
hvata sporo, paljivo tamnj enje koe nudilo je malo izgleda za iznenadni
oporavak ili
Iz mnotva knjiga i znanstvenih radova to ih je doktor Rollier
objavio tijekom godina, jasno je kako su on i njegovo osoblje
u J.,cysinu uspijevali pretvoriti slabe, bolesne tuberkulozne pacijente u
snane, izrazito potamnjele osobe posve od bolesti. Rollier je
objavio i uspjehe koje je postigao u niza netuberkuloznih bolesti
rahitis, opekline, varikozne osteomijelitis (infekciju
kosti i kotane sri, bakterijom Staphylococcus aureus ),
apscesc, anemiju i prijelome. Za Prvoga svjetskog rata Rollier je skovao
izraz le pansement solaire - zavoj" ili zavoj od svjetlosti"
za helioterapiju rana koju je opisao u knjizi koju je objavio 1916. godine.
Auguste Rollier prakticirao je terapiju u Leysinu od
1903. pa sve do kasnih 1940-ih godina i posjedovao trideset i est klinika s
ukupno vie od kreveta. Prema helioterapiji gajio je gotovo vjersko
oduevljenje zbog su ga i opisivali kao visokog solarnoga
kulta sa sljedbom diljem svijeta.
NAJBOLJI ISKORITAVANJA
SVJETLOSTI
to, dakle, moemo iz spomenutih se da je u
tuberkuloze serija kratkih razdoblja puta
na dan) donosila bolje rezultate od duljeg izlaganja i da su
u hladnim uvjetima, kada tijelo nastoji proizvesti toplinu, vrlo od
onih kada je tijelo pokuava osloboditi. Jedna od najzanimljivijih stvari
koje je doktor Rollier tijekom rada zapazio bila je da je u ra-
llim jutarnjin1 satima korisnije od u bilo koje drugo doba dana.
Za postizanje najboljih rezultata je da se u ljetnim mjesec-
i1na tretman provodi est i devet sati ujutro, a na zemljopisnim
L36
LJ EKOVI TO SUNCE
irinama niima od alpskih i ranije. Rollier u tom miljenju nije bio us-
amljen: isto su, ba kao i to da su najbolja godinja doba za
i rano ljeto, i drugi helioterapeuti toga doba. Drugi
vaan bila je prehrana. Hranjivi obroci bili su dio tretmana, to
se se dobro nahranjena koa na svjetlost reagira
bolje od koe s malo minerala. Svakako postoje dokazi koji podupiru stav
prema kojemu dio naih dananjih problema sa
rakom koe i preuranjenim starenjem iz nedostataka u naoj
visokorafiniranoj prehrani, to je te1na koju detaljnije
u poglavlju.
SVJETLOST I KUPANJE
UMORU
U prolosti su pacijenti s tuberkulozom kraljenice ili kuka bili
prikovani za krevet, mjesecima ako ne i godinama. A kako nisu mogli
vjebati, takvi bi pacijenti postupno kopnjeli, a bi im atro-
firali. Posjetitelje helioterapijskih klinika doktora Rolliera bi izn-
enadio izvrsni tonus njegovih za krevet prikovanih tuberkuloznih
pacijenata. Njegovi radovi pokazuju da kombinacija svjetlosti i
svjeega snano na ljudsko tijelo, i kada je na dulje vri-
jeme tovie, Rollier je svjetlost najboljim
" maserom.
Ipak, pacijenti u njegovim klinikama koji nisu mogli potamnjeti nisu
ni ozdravljali. na vrhuncu popularnosti terapije
1920-ih i 1930-ih godina, je da pacijenti koji
su slabo napredovali u Alpama katkad bolje napreduju na obali gdje se
kombinirala s kupanjem u moru i obrnuto.
za helioterapiju u Britaniji, sir Henry Gauvain (1878. - 1945.), rabio je
kupke u moru, u jednoj klinici na junoj obali Engleske. Gauvain je usput
pomogao i osnivanje prvoga kanadskog solarija za pacijente s tuberkulo-
zon1, na otoku Vancouvcru u Bri tanskoj Kolumbiji.
I !cnry Gauvain ro(tcn j e nn o to lm A ldcrntyu 28. sn1dcnoga 1878. go-
d i ne, kao najstariji prc/.ivjl' li si n k.q H' l 1lll l Wlll li11n.t 0.\11 vnina
1

RICHARD HOBDAY
t\ llll'. lako je svjetlost u tomu igrala veliku ulogu, bila je tek jedan
od cijelog reima. Svoju ulogu u tome odigrali su i izlaganje
zraku te izbjegavanje magle, dima, praine, vjetrova i kie u kom-
hlundji s dobrom prehranom, dugim razdobljima odmora, ortopedskim
t l'l' t manom i (kada je to bilo okupacijskom terapijom.
lako pogrena, ideja po kojoj svjetlost sama po sebi 1noe
tuberkulozu 1930-ih je godina bila iroko Postoje
podaci o ljudima s tom koji su se bez nadzora
i hc'l, ikakva znanja o terapiji Nije bila nikakva ri-
jetkost da netko s uznapredovanom tuberkulozom kombinaciji
jukc svjetlosti i vlanog zraka izloi cijelo tijelo, pa i prsa.
Posljedice su bile katastrofalne: hemoptiza i hemorhagija, pa i irenje
infekcije na druge dijelove tijela. da se relativno malo he-
li oterapijom koristilo redovito, a ostali se nisu ni trudili upoznati njezina
temeljna bilo je obilje mjesta za pogreke. U vezi s koritenjem
svjetlosti kao lijeka vladala je a neki su
mu se i otvoreno protivili. se kako je, dok je Auguste Rollier na jed-
noj konferenciji u Parizu 1905. godine predstavljao prve rezultate svojega
rnda, kompletna publika napustila dvoranu. godina poslij e,
u svojoj knjizi novog pod suncem(( (Nothing New Un-
dcr Sun) o povezanosti medicine i magij e, ugledni britanski specijalist
za rak John Lockhart-Mummery osjetio se pozvanim odbaciti terapiju

Tretmani i zrakama danas su vrlo
popularni oblici ali osim na vrlo polju spadaju prije
u pseudomagiju nego u znanstvene tretmane, a korist koju iz takvr1
tretmana pacijenti duguju ponajvie svojoj vjeri u njegove rezultate.
Uz ovakvu povijest postaje jasnije zato se o negativnim izlag
anja suncu toliko govorilo u javnosti i zato se korisnim
svjetlosti na rak i druge bolesti pridavalo tnkn mnlo pozornosti.
I O
s
KAKO SE SIGURNO
Ovo se poglavlje bavi pojedinostima kada d " .
kako V p d . , g Je J
suncat1. a puno toga o solarnog na ljud-
sko tIJelo predstavlja nepoznanicu, ali ako nita drugo otkric'a 11 e" "k
k . . . ' J Cnl a
OJl su :e llJime konsttli kao lijekom daju nam niz naznaka o tome to
treba astonet b . o
' re a c1rnt1. ni su suncem iscjeljivali ratne ozl1"ede i Ir il.
tub kul N""h . Jec l
er ozu .. J1 ovi su pacijenti bili loega zdravlja i iznimno osjetljivi
a su se na na koji to danas rij etko tko
c1rn. se razumnim da za zdravo vrijede ista
temel3na nacela.
pravila helioterapije, saeta u nastavku teksta, slue kao polazite
se eli iz zdravstvenih razloga. Na stranicama koje
pro.ucav:'.1'.o neke od motiva koje valja uzeti u obzir
s1nnu, nadmorsku visinu, doba dana, godinja
doba, temperaturu u vrijeme i tako dalje. Spome-
van3able izravno na to kako vae tijelo reagirati na
i bilo od stvari na koju je i vaa
sposobnost genenran1a vitamina D u koi.
cijeloga tijela (UV) u traJan.
dovol3nom da 24 sat k 1 v. . JU
. . .a _na IZ agan1a na koz1 izazove jedva vidljivo crve-
:1do se u medICinskim krugovima naziva minimalnom dozom er-
11 cina ih 1 mladi odrasli bijeli mukarac moe proizvesti vitamina
J ) ti 10 000 IJ. lako uvelike prelazi minimalne dnevne
p<Hrcbe, ta Je vitamina D korisna 1"er ga 11.udsko t .. I
. l . .. , . ' IJe o posprema
l 1 sn J m1s1ce, IZ ga moe u razdobljima kada je
SVJctlost preslaba za n1cgovu sintezu.
Al\o rninim:dnc.: dnevne polrchc: .lipo11w11111ng poj c.:<Unca iznose 200 IJ
llftgnvt <('god pot I li h<' i'H vl1 11 111lt1n111 I) I prihli 7. no 73 000
I I
RICHARD HOBDAY
l >nkk, pod pretpostavkom da umjerenijim generira
lumina o, recimo 7000 IJ, za generiranje zaliha vitamina D dovoljnih za
ljdn godinu trebat mu jedanaest seansi
Tablica 5: u zdravstvene svrhe
Plt1hlraj'te izl aganje suncu: nemojte natrpati u dva-tri tjedna u godini.
Ocl la1.i te li u inozemstvo, u topliju ili hladniju klimu, nekoliko dana prije nego to se
izloite se kupki:'
NI' pecit e se na suncu. Kada se iz zdravstvenih razloga, temperatura zraka
IH hl smj ela prelaziti 18 C.
Nujvanija doba godine za su i rano ljeto.
se da j e rano jutarnje sunce najkorisnije, stoga sa netom
1111l<on svitanja.
(oi;to je I kratko izlaganje bolje od dugotrajna izlaganja svjetlosti .
ll"nlmno je vano upiti spektar svjetlosti, stoga ne nanosite sredstva
z(-l :zatitu od sunca .
Nosite ei r kako biste zatitili tanku, osjetljivu kou lica, glave i vrata.
/\l<o ste jako osjetljivi na svjetlost, najprije stopala, potom noge, a
ltli< onda, i to oprezno, abdomen i prsa.
ltilltc 11 potamnjeti, strogo vodite da postupno._ Prije nego to.
oi j<'l ljlvlje dij elove tijela izloite suncu, doznajte koliko ste na nJega tolerantni.
Ji1dlt cj elovite umjesto raftniranih namirnica .
l l wl ltc l\tl oprezu i, najvanije od svega, nemojte izgorjeti.
Stvctr, nije tako jednostavna. Za sadanja
dnevna doza svjetlosti je dovoljna je je-
dini cilj

rahitisa i osteomalac1Je. Za raka

pak ili optimalno zdravlje kostiju moda biti. i
vie Dakle, u praksi kohc1ne suncanJa
da zadovoljimo svoje potrebe za vitaminom D postaje korn.pvlic1-
rano, ako ne i i ne samo zato to svatko od nas na suncevu
svjetlost reagira na svoj
Kao to sino vidjeli, ljudi azijskog i podrijetla se
sadrfajn mchtnina u koi trl'hnjn vik izlagati suncu. h1
proir.vdn nu v itnm inu D jnl 1wk11 n11oj knj11 proi?.vod1 osoba b1 JC
ko}.t\ rnmhl nw koh: t n.+1,\ I {i. pri hl 1'11111 <1 M li.I> .1. Nnnwno, JC kow
j I '
LJEKOVITO SUNCE
izloenija, to se sintetizira vie vitamina D. Helioterapeuti su suncu
postupno izlagati cijelo tijelo tanku, osjetljivu kou
glave i vrata. Tako se suncu izlae maksimalna povrina koe i pritom
tite najizloenija riziku ubrzanog starenja te ( skvamoznog i ba-
zalnog) raka koe. Lice, vrat i torzo na sunce su osjetljiviji dva do
puta od udova, zbog i puno lake izgore.
ili znatno oteava stvaranje vitamina D, ovisno o vrsti
tkanine koja se nosi. Na testovima se pokazalo da je u blokiranju
zraka crna vuna. Ona zaustavlja vie od 98% incident-
nog UVB koje bi prodrlo u kou. Bijeli pamuk proputa
priblino 50%, ali i tada za sam sinteze vitamina D biti
nuno nekoliko MED-a. U europskom istraivanju o razinama vitamina
D 70-godinjacima na koje smo se osvrnuli u Poglavlju 3 najnie
razine zabiljeene su starijim osobama u toplijim, junoeuropskim
dravama. Noenje kao oblik zatite od sunca - normalan u
toj dobnoj skupini u Junoj Europi - bio je jak prediktor deficijencije vi-
tamina D. Ista je pojava zabiljeena i Beduinima koji ive u pustinji
Negev. Dakle, je vrlo prepreka UVB i
kada je svjetlost
VITAMIN D, ZDRAVLJE I PROCES
STARENJA
lako toplinu ne podnose dobro kao mladi,stariji ljudi, kada
t.a to imaju prigode, vole potraiti kakav topliji kutak na suncu. tovie,
stariji bi se ljudi suncu trebali vie izlagati jer starenjem koa postupno
; u.bi sposobnost proizvodnje vitamina D. Debljina epiderme s godinama
Ne s1nanjuje, kao i 7-dehidrokolesterola, prekursora vitamina
I )l tako da se koe u proizvodnji vitamina D, prema ne-
l< i 1 n procjena1na, do seda1ndesete godine smanji na 30% do 50% one u
c lvndcsctogodinjaka. Dakle, bilo bi uputno da stariji
lj11dl vrijeme provode na otvorcnorn, ali izbjegavaju jaku svjetlost
t hog rizika od t0plinskog Bebnrnn l nwloj djeci treba 1nanje vitam-
1111 D nego odl'asli111n i Jako i1u su1H'r 1w odgnvnn. ' r'o ne da bebe
RICHARD H OBDAY
ne trebaju izlaziti na otvoreno, kao to sugeriraju neki
aJi roditeljima valja savjetovati da na poton1ke, kada su na suncu, strogo
i pomno ih nadziru.
Druga osobitost procesa starenja koja na razinu vitamina D jest
da apsorpcija vitamina D iz hrane preko crijeva u starijih ljudi postaje
vitamin D aktiviran
njegovu smanjenu gastrointestinalnu apsorpciju i smanjuje
rizik od trovanja. Dakle iz tih, i spomenutih razloga, za mnoge je
starije ljude izlaganje suncu bolje rjeenje od oralnih dodataka.
na koji reagiramo na sunce u velikoj mjeri ovisi o zdravstvenom
stanju. Ljudi dobra zdravlja svjetlost podnose bolje od bolesn-
ih ili slabih. I dok za neke bolesnike izlaganje svjetlosti moe
biti iznimno korisno, drugi pate od bolesti za koje je svjetlost
Teko bolesne ljude se zbog iznimne osjetljivosti na svjet-
lost katkad mora drati u potpunoj tami. Svi koji uzimaju imunosupre-
sivne lijekove sa bi trebali biti oprezni zbog svoje
podlonosti raku koe. Lijekovi poput Carbamazepina, Phe-
nytoina i Rima.fina oteavaju aktiviranje vitamina D ili ubrzavaju njegovo
iz tijela, a bolesti jetre i bubrega znaju izazvati defici-
jenciju vitamina D. Jo jedna stvar koju valj a imati na umu jest da zdrava,
dobro nahranjena koa, se, na svjetlost reagira bolje od koe
kojoj manjka nutrijenata ili sadri nenormalne visoke razine
to je tema koju razmatramo na kraju ovog poglavlja.
DOBA DANA I DOBA GODINE
Kao jednu od najvanijih svojega rada, koji su
svjetlost rabili kao lijek isticali su da je u rano jutro korisnij e od
u bilo koje drugo doba dana. Stoga su, osim u dez-
inficiranja rana koje je zahtijevalo svjetlost ili u
reumatizma i drugih bolesti kod kojih je tijelo valjalo zagrijati, kao
da se postignu najbolji rezultat i tretman
u prvim jutarnjim sett ima. U t,<. mljnma na sjcvcrnin1 zemlj o
pisnim irinama poput Bri tanijr UV I\ 111\1 <11j c. vnlnih duljina nuni h :.r.a
I 11
LJEKOVI TO SUNCE
proizvodnju vitamina D u koi prisutno je samo u razini tla, od 9.00 do
15.00 sati, od travnja do rujna. svjetlost u ranim jutarnjin1 satima
moda i nije dovoljno snana za sintezu vitamina D u koi no se kako
. ,
je na nju nenaviklu kou svjetlosti najbolje izlagati up-
ravo u to doba. Oboljelima od SAP-a svjetlost u to doba dana koristi, a
je da tih fiziolokih i psiholokih fenomena postoji jo
neka neobjanjena veza.
I Auguste Rollier i Oskar Bernhard i sir Henry Gauvain utvrdili su da
su najbolja doba godine za i ljeta.
u tijelo se priprema za svjetlost u ljetnim mjesec-
ima, a upravo se u i ljeto vitamin D sintetizira u koi. No tu na
djelu moda ima i drugih, jo neobjanjenih sila koje nas tjeraju da do
maksimuma iskoristimo ta razdoblja rasta i razvoja - i rano lj eto
- i zdravstvene dobrobiti svjetlosti. Kako bi preivjeli, nai su se
preci morali prilagoditi njegovom prirodnom ciklusu, a nae su fizioloke
i psiholoke potrebe uglavnom jednake njihovima. Stoga bi nam koristilo
da se upoznamo s putanjom sunca na nebu i sa solarnom godinom, ako ni
zbog drugoga, onda zato to solarnog raspoloiva
za varira ovisno o dobu dana i godinjem dobu.
SOLARNIKALENDAR
Tijekom koristile su se tri vrste kalendara: lunarni, solarni i
lunisolarni. Lunarni kalendar temelji .se na fazama. Solarni
kalendar temelji se na vidljivu kretanju sunca svodom, a luni-
so)arni kalendar je kombinacija prvoga i drugoga. Najstariji i svojedobno
nnj koriteni ji bio je lunarni kalendar, koji je imao trinaest lunarnih mjese-
d s po priblino 29,5 dana. Relativno je jednostavno utvrditi u kojem ste
h marnom tnjesecu, jednostavnim promatranjem rasta i opadanja mjese-
Lunarna je godina, kojih deyetnaest dana dulja od solarne
)
1
,ndinc koja ima 365 dana. Sofisticiraniji kalendari kombiniraju lunarni
111Jc.:scc i solarnu godinu iako njima i nema neke izravne veze. Za
111r. lilrn u bioju clnnn solartH! i ltrtUll'll<.' godl 11 <. kori scj se.: izrazepakt.('
I I I
-
RICHARD H OSDAY
SOLARNA GODINA
, k .. ". i mo na SJ. evernoJ polutki dan ili zimski solsticij
/ ,a nas op z1v . . . . . . 1 _
pndn 21. prosinca. Najdui dan ili ljetni solst1c1J pada 21. hpnJa - a go -
dine kasnij e. Poloaj izlaska i zalaska sunca u ta dva
\
. a v1'dlJ1va kretanJa tiJekom ciJ. ele godine: na SVOJOJ naJSJevermJOJ
n 111cgov . . .. v
. . sunce i'zl"zi i zalazi na IvanJ e (priblino 24. hpnJa ), a na naJJUZnlJOJ
prnn1ci. a.
nnic:i za zimskog suncostaja (21. prosinca). . . . .
Na jugu Engleske, u jutro zimskog solsticija, sunce izlazi na
nekoliko n1inuta iza 8.00 sati. Do podneva dostie kut od 15
Iznad horizonta, a zalazi na jugozapadu, netom prije 16.00 sati. U J:tro
ljetnog solsticija sunce izlazi na jugoistoku, u .sata. Do po eva
dosll c kut od 62 stupnjeva iznad horizonta i zalazi na Jugozapadu, netom
i'l.n 20.20 sati. . , . .
Dakle, li mjesto okrenuto ,na jug moete u
podne tijekom cijele godine, zapazit cete da ce sunce 21. hpnJa biti u
I 11
l
. d 51 5 stupn!J'eva
Dijagrttm putanje sunca za zem'.)opisnu sirmu o ,
Poclaci s dijagrama, slijeva nadesno:
LZ LA ?:AK SUNCA 21. LIPNJA 3.43 sata
IZLAZAK SUNCA 21. OUJKA/RUJNA 6.01 sat
IZ l.AZAK SUNCA 21. PROSINCA 8.0'1 s11ta
ZAUIZAK SUNCA 21. PROSINCA I { i11t11
Y. AI A%Al\ SUNCA 21. IH, / '1
l.;ll , li'.ill\ 11 SllNL'll .! I I ll'N/.l I H 'U t11ll
LJEKOVITO SUNCE
najvioj i da dnevna svjetlost trajati priblino 16 sati. Sunce
vam iza lijevoga ramena i, kako dan bude odmicao, nestati iza des-
noga. Dana 21. prosinca dnevna svjetlost t rajat samo osam sati, a sunce
u podne biti blie junom horizontu nego to je to u bilo koje drugo
doba godine.
Ekvinociji su dvije prigode u godini kada su duljina dana i jed-
nake. Sunce izlazi i zalazi zapadnije te dosee kut od priblino
40 stupnjeva iznad horizonta. Proljetni ekvinocij koji pada priblino 21.
oujka obiljeava a jesenski ekvinocij nastupa 22. ili 23.
rujna. Za ekvinocija je da se duljina dana u ta doba godine mi-
jenja puno bre nego u doba ljetnog i zimskog solsticija. Primjerice, na
zemljopisnoj irini na kojoj se nalazi London (priblino 51,5 stupnjeva)
7. prosinca dan je tek 1ninute dulji nego za zimskog solsticija 21.
prosinca. vrijedi i dva tj edna prije i nakon 21. lipnja kada je svaki
dan tek oko osam minuta od samoga 21. lipnja. Sedmoga oujka,
dva tjedna prije proljetnog ekvinocija, dan je 25 minuta
nego 21. oujka. Dva tjedna poslije, 4. travnja, dulji je za gotovo sat.
Osim toga godinja se doba ne poklapaju s najvanijim solar-
noga kalendara. Ljetni solsticij ne pada usred ljeta niti onaj zimski pada
usred zime. Zapravo, godinja doba koja ono to se nekada
nazivalo farmerovom godinom" - ljeto, jesen i zima - 1njesec
su dana dulj a nego to bi trebala biti. Da bismo to ilustrirali, uzmemo li
svaki od tri mjeseca koji jedno godinje doba i smjestimo ih ravnom-
jerno oko glavna poloaja sunca - ljetnog i zimskqg solsticija i dva
tkvinocija - tada se ljeto poklapati sa svibnje1n, lipnjem i srpnjem.
No ,Jarmerovo ljeto" lipanj, srpanj i kolovoz iako je sunce u najvioj
na nebu u lipnju. Dakle, premda vidljive putanje sunca na nebu u
wibnju i srpnju te u travnju i kolovozu mogu biti njihov
lW ljudsko tij elo zna biti na to i povijesni dokazi.
I 7
RICHARD HOBDAY
ZEMLJOPISNA IRINA I NADMORSKA
VISINA
inu UVB u razini tla visina sunca u odnosu na hor-
1;,nnt. Taj kut upravlja duljinom putanje koju zrake, prije
l\ cgo stignu do nas, moraju ozonski a
potoin i kroz Zemljinu atmosferu. Sto Je putanja duza, to su 1
pdja i rasprenost UVB Sredinom dana UVB 3e vise
nego ujutro ili u kasno poslijepodne jer je u podne sunce visoko na nebu
pa je i putanja njegovih zraka kroz atmosferu Na
biva to ste blie ekvatoru i to ste vie iznad mora.
l )n bi stiglo do ekvatora, solarno kroz atmosferu
prilikc polovicu puta koji treba kako bi stiglo do polarnih podrucJa.
Na tlu UVB na ekvatoru priblino je puta nego u
i krugu, a to se nadmorske visine,
se priblino 10% sa svakom miljom iznad razine mora.
J<ol i koje stie do povrine zemlje ovisi i
0
praine, magle i vodene pare u atmosferi. To komplicira stvari
l<' I I a'l.l ikc: U i atmosferskom na
1,.
1
1t daleko vie nego na emisiju vidljive svjetlosti. To znaci da !e
I d<
11
procijeniti udio UVB u svjetlosti na temelju
ujip,r>vt u razini tla pa se razina

\ll vrditi jedino izravnim mjerenjem UVB monitorom ih pommm
na koji vaa koa na njega reagira.
(pdhli7. no) moete izmjeriti promatrate li svakodnevno dulpnu SJena.
Ugrubo ako je sjena koju bacate od vae visine, tada
jitc na jakoj svjetlosti.
Za ljude koji se oblaci predstavlja!u vodu
u oblacima filtrira solarno infracrveno zracenJe puno uc1nkov1t1Je nego
Toplina" sunca tako je manja, a UVB se
probije. U terminima to da za
inlt\ da je svjetlost shbij:' pn pretpostavlja da su 1 razine
UV I\ jednako ni ske, n orn t n l\ hH1, l'I. osobnog iskustva i 1wlll
koliko \t' ht"/o mcr}.c. i'l,grnjrt i li 11 vl1 I 111 r1 l1il 11 1oblnkc usred dann. na
I I ti
LJEKOVITO SUNCE
Kanarskom - dakako ako imate tip koe i ako niste
potamnjeli. Tea naoblaka komponentu svjet-
losti moe smanjiti i za 30% i vie, a olujni oblaci mogu je gotovo posve
blokirati.
ZRAKA
zraka moe biti prepreka UVB U 18.
i 19. su zbog sveprisutnog izgaranja ugljena s visokim udjelom
sumpora mnogi stanovnici i gradova bili izloeni niskim razina-
ma Dim i sumporni plin.ovi nastali izgaranjem
ugljena profiltrirali bi je. Danas se, barem u razvijenim zemljama, prob-
lem zraka povezuje s ispunim plinovima motornih
vozila premda se u Britaniji otprilike polovina energije troi na grijanje i
druge usluge povezane s Dakle, plinski i vode
na naftu i ugljen, veliki i mali, i dalje pridonose u urbanim

zraka u gradovima sloena je mjeavina para, i plino-
va, od koji neki - ugljikohidrati, duikovi oksidi i atmosferski kisik,
rccitno - reagiraju sa i formiraju tzv. fotokemijski
smog. Glavni sastojak fotokemijskog smoga je ozon koji, kao to smo
vidjeli, filtrira U gradu koji okruuju
brda ili planine zraka zna biti ozbiljno, a ga svjetlost
s:t mo pogorava. Osobe naviknute na u gradkim sredinama
t rcbaju biti svjesne da kada odu na neko mjesto na selu, u planinama ili
1 H\ morskoj obali biti izloene
Jc:dnostavno zato to je zrak tamo
OKOLI
lJvj <: t i u okol iu naveliko nn intenzitet
I nje pogo.da kou. Svjcii snij eg odhijn i do 85% upadnog UVB
11 t 1ri snij eg priblino 50%. Suhi hljt-ll pljt1mk c\dbijn 17%, u mokar 9%.
l '111v11 odl>ijn m\11\0 ).'){) - <; 1.1dtv1ll 11111 t llJ \li l n'/.l rnlrnnc povrirn.:
RrCHARD HoBD AY
odbijaju znatne UV i do 50%. Ako je
J{' t tost dovoljno jaka, potamnjeti se ali i izgorjeti moev i n.a SJen1
suncobrana. Voda odbija samo 5% upadnog UVB zracenJa i usto Je pro-
1.1nHl, stoga plitka voda nudi vrlo malo zatite od zraka.
AMBIJENTALNA TEMPERATURA
Rn1.utn na mjera opreza koju na svatko moe poduzeti
paziti da se to na temperaturama od oko 18 C. Prema spozna-
j trna radovima Augustea Rolliera i.
u hladnim uvj etima ubrzava metabolizam:
obolj ele od tuberkuloze djelovalo "To. im Je; se,
lnlllnosni sustav i stimuliralo tijelo na samo1zlJecenJe. Zasto Je tomu bilo
tako jo se ne zna, no taj se svakako najsigurnijim,
osltn nko niste iznimno osjetljivi na
Visoke temperature zraka gotovo sigurno prate i jednako visoke razine

Dakle, kao okvirno pravilo, izlaganj e suncu
tt mpcraturi od oko 25 C trebali bi izbjegavati svi je.koa
1 \\ ltn nu svjetlost. Isto tako nikada se nemojte suncat1 na
jt i on kou pa moete dojam da je intenzitet sunca manp
ll l'go to uistinu jest. Uvijek se u po
1
ljchi zancmarivo. moze biti .vrlo snazno,
,,k I knda je temperatura niska ili zbog vj etra osJecate da vam Je hladno.
PREHRANA I SUNCE
u drugom smo poglavlju spomenuli kako vitamini i minerali iz hrane
na reakciju ljudske koe na svjetlost. Jedna od kompon-
enata dij ete koja na kou izloenu zrakama
su i nutricionist i terapeut dok
tor Zane Kime s tim u vezi nema dvojbi:
svjetlost loe djelovati nr1 l.:. ou osoba se nepravilno hm11i.
'J (> urtljrt zrt osoh<: nrt si rrnd11rrl11 of

s JnmO m 11 nwtt
Ili , ,,, O\O!Jt koji m 1111os11 ohllj<' Jrn1111' i1, 1 /r/rJ 11/ 11/1 i vo1'11
I ,o
LJEKOVI TO SUNCE
j e opasno. Osobe na standardnoj dijeti bogatoj trebale
bi se drati podalje od sunca i tititi se od njega; tada trpje-
ti povezane s prehranom bogatom i pomanjkanjem
sunl-:eve svjetlosti.
Doktor Zane Kime, Sunce vam moe spasiti ivot
Doktor Zane ovo je napisao jo 1980. godine. U su
se njegova stajalita o opasnostima kombiniranja prekomjerna unosa
masti i do mjere potvrdila. No prije nego
vezu izlaganja suncu i u prehrani, valja nam se poza-
baviti i irim zdravstvenim problemima povezanim s u
hrani koju jedemo. Smatra se da prehrana bogata
izglede za razvoj pretilosti, hipertenzije, dijabetesa i kamena-
ca. Studije ukazuju i na povezanost visokog unosa iz
hrane i najvanijih oblika raka poput raka debelog crijeva, dojke, pros-
tate i jajnika. No i dalje se ne zna da li se smanjivanjem unosa
odnosno njegovim na razine u zemljama s niskom
spomenutih oblika raka, smanjuje rizik razvoja spomenutih
bolesti kao ni je li sigurno da bi prehrana siromana
sama po sebi, smanjila pretilosti i uz nju povezanih
bolesti. Isto vrijedi i za aterosklerozu. Stope smrtnosti od ateroskleroze u
junoeuropskim su zemljama puno nie od onih u zemljama na sjevero-
zapadu Europe, no se da ljudima u sjevernoj Europi koji je prihvate
mediteranska prehrana nudi malo zatite, osim ako nemaju kakvu
bolest i ele smanjiti razinu kolesterola.
V novoindustrijaliziranim zemljama poput Kine i Sredinje Amerike
l'Hk, kardiovaskularne bolesti i dijabetes pojavljuju se u razmjerima koje
< lo prije nekoliko godina nitko nij e U Aziji, u ko-
f nj su do prije dvadeset-trideset godina bili gotovo nepoznati, rak dojke
l J',\k debelog crijeva/rektuma postaju veli k problem. Rak dojke
11.nzivnti :Gabrinutost i na Bliskom iscolcu, u Egiptu i !ranu. se da je
jvorn, koj i ol>11hv.1<
4
1 i pnhra nu bogatu
1 w tlo tjck .s1w ukt ivuosti1 d1111 lo I lt i
I ii
RtCIIARD HOBDAY
l,\ko su namirnice za koje se tvrdi da mogu i do 40% svih oblika
1
,drn - cjelovite itarice, tjestenina i mahunarke
mesa i - glavni sastojci prehrane u svijetu u razvoju, multma-
l ionalni lanci brze hrane i kompanije koje proizvode hranu
potkopavaju upravo tu vrstu prehrane.
Jedan od pojave bolesti u zemljama u raz-
v.oju n1ogao bi biti i nedostatak li
i prehrane i promjene u ivota, uldJUCUJUCl i zapadnJack1 ob-
mzac radnog vremena koji podrazumijeva dulji boravak u zatvorenom,
t nm.onj i ljudi moda i izlaze na sunce. Kao to smo raspravili u
Poglavlju 3, pomanjkanje svjetlosti moe boles-
t i, koje visoke razine kolesterola u krvi samo
'"oda se krije i u pozadini razvoja raka dojke i debelog cnJeva: ununosni
sustav oslabljen manjkom svjetlosti, svjeega zraka i tjelovjebe
podvrgava se prehrani bogatoj i siromanoj vlaknima,
i S druge strane je da zdravst.vene.
..,
1
vn ruju i vrste koje se jedu u zemljama u razvoju ko Je usvaJaJU
z,\}H\d prehrambene navike.
POVEZANOST I

su preci jeli kombinaciju ivotinj skih
pol i koje se prirodno i
nvu ulju, kada i ako su do njega mogli Nisu Jeli rafimrano ih indus-
trij ski ulje, kao to to mnogi od nas danas

dobivene ekstrakcijom ili s pomocu keffilJ Sk1h

otapala) iz kukuruza, sjemenja i grahorica u obliku ulj a
vila su se prije samo stotinjak godina. Posljednjih su se godina te rafit.11
f I
rane promicale kao zdrava alternativa zasicen1m masnocama JCI
smanjuju razine kolesterola.
da su na sobnoj temperan1ri u td<ll (
4
(' tn stanju, rafinirana ulj a 1w
se kori stiti knn namtw, /,::\ se1Hlvltv. t lll lrno zn 'l'nJ
:w piohk m 1.&1ohi 1
1
o 1n1.vnjc: 111 lnd111 t1 li I PH p1 m ('K:\ 1.vanog
I I
LJEKOVITO SUNCE
hidrogenizacija, kojim se na tem-
peraturama zadravaju u ili stanju. U spomenutom
se dijelu ulja s katalizatora i na temper-
aturi od oko 200 C dodaje vodik.
. se masti u procesu hidrogenizacije radikalno mijenjaju
i pretvaraju u Premda zbog hidrogenizacije molekule tih
masnim kiselinama u maslinovu ulju, jednom od najz-
dravijih ulja za kuhanje, industrijski proizvedene transmasne kiseline ne
.ista zdrav,stvena svojstva. Ipak, proizvodnja hidrogen-
1z1ramh masnoca u ovome je postupno rasla zbog niske cijene i
pogodnosti za prenje u dubokoj One usto oksidiraju sporije od
ulja, to da imaju dulji rok trajanja.
su godinama izazivale zabrinutost. Sumnjalo se da uz-
rokuju porast pojavnosti ateroskleroze i drugih bolesti poput raka. Go-
dine 1985. objavljena je opseno autori kojega nisu pronali jasne
dokaze njihove tetnosti, no novije su epidemioloke studije pokazale
unosa hidrogeniziranih i
rizika od ateroskleroze. su utvrdili da transmasne kiseline u
pojedinim margarinima i prenim grickalicama dovode do porasta tipa
kolesterola koji vodi arterija. toga tetnog LDL
kolesterola (LDL, low-density lipoprotcin, lipoprotein niske
prati i smanjenje druge vrste kolesterola, tzv. HDL kolesterola (HDL,
I dgh-density lipo protein, lipo protein visoke koji, se, titi od
.u croskleroze. HDL apsorbira viak molekula LDL-a i ih u jetra u
I njoj se pretvaraju u otpad. i LDL i HDL,
, t o da su ivotinjskog podrijetla manje tetne od
11 1nsmasnih kiselina iz proizvoda koji su, navodno, zdravija alternativa
1ivotinjskim
Pokazalo se da bi transmasne kiseline mogle biti povezane i s rakom
d111lu:. Premda su istraivanj a na tom tek u povojima, rezultati
J
1
d11, paneuropske studij e o prchrnni i raku dojke u
lw rifrtn .fottnud Clinictd Nul rl I lo11 1997. god ine pokazuju da su
np 11 IWNti od ll' boksti

/,rH kojt 11 tjel esnom salu ima-

ltt l i' kistli11(' li l<olll\ln.i rn 1 vl
1
l 111 1 od 1111111 1 d11ih. lzrnvnu vezu
I d
RICHARD HoBDAY
l1.111cdn raka i pojedinog sastojka u prehrani nije lako utvrditi, ali 'ako
11n1 uistinu rizik od raka dojke ili bolesti srca, tada
postoje dobri razlozi da se za i prenje rabe samo nehidrogen-
l:t.irnn:\ biljna ulja i izbjegavaju komercijalni proizvodi ili preni u
lddrogcniziranim Dakle, treba jesti to manje prenih
krafni, i i smanjiti unos proizvoda koji se pro-
1 \ tljl1 pod reklamnim sloganom s niskin1 postotkom
\l i s rnalo kolesterola", ali koji sadre To nije uvijek lako jer
Hl' \'/. dddaracija na proizvodima ne mogu uvijek doznati svi vani podaci.
PREHRANA I RAK KOE
Jo 1939. godine dokazane je da se tumori inducirani
nj em razvijaju bre u ivotinja.hranjenih hranom s visokim razinama
l nego u ivotinja koje su dobivale manje objav-
i J n l 995. godine u International journal of Cancer pokazao je da
prehrana siromana moe biti glavni u prevenciji
I t rc.: tmnntt nemelanomskih tumora u ljudi. Tijekom dvogodinje studi-
j< skupina pacijenata s rakom koe bila je stavljena na dijetu siromanu
kako bi se utvrdilo li to na njihovu bolest. su
<lnhl ll naputak da koje unose hranom na 20%
kalorijskog unosa. Drugim pacijentima koji su sudjelovali u
,ksperhnentu bio je doputen unos na koji je, u prosjeku, ot-
pndulo 38% kalorijskog unosa. Na kraju eksperimenta pacijentima
u skupini s manje bilo je znatno manje raka nego paci-
jentima koji prehranu nisu mijenjali. Istraivanje je pokazalo i da preh
rana siromana moe umanjiti pojavnost keratozc,
predmalignih lezi ja na koi koje se mogu razviti u karcinom ii t
stanica. Ako se, kako se smanjivanjem kalorija konzumi-
ranih u vidu bilo kojeg tipa sa 40% na 20% moe djelovati nn
pojavu karcinoma bazalnih i st anica, tada se upozorenje koje
je glede izlaganj a suncu doktor Kime duo ljudima, je prehrana bo
gata i siromana nutrij entinH\ opravdanin1. S obzicom 1rn
mzmj<.: tr probkrnn n 1991. 1-11 1111 0 lt' 11 S t\ D-11 dij agnost ici rano I
I ,2 millj1rn11 k111,l11Prn11 lt111 11l11 lb stnnkt\ - I
ld
LJEKOVITO SUNCE
vie kako se upozorilo na opasnost kombiniranja prehrane bo-
gate masnocama i izlaganja svjetlosti.
raka koe i konzumacije ili rafiniranih
pohnezas1cenih, u nedovoljnoj je mjeri istraena. Izvjesno je da
se :rsta koJU osoba jede poslije pojavljuje u njezinim tkivima,
pa I u, 1 da :e. s njihova udjela u prehrani udio
povecava I u tkivima. Igraju li ili kad s , k d
fi ' mo vec o toga
ra. mrane ikakvu ulogu u genezi raka koe os'.
taje Ali sada se sigurnim da se
rane s udjelom moe pojava nemelanomskih
turnora koze.
Prehrambena je terapija zapravo dugo predstavljala alternativu dodue
malo za oboljele od raka. Postoji jedan posebno pri-
kaz upravo tog pristupa u najopasnijeg oblika raka koe
- zlocudnog U svojoj knjizi ,Yrijeme za (A Time to
B1shop opisuje kako se oporavila od melanoma
pndrzavaJuci se strogog reima prehrane Made na . . . .

1
, . . nJez1noJ nozi postao
z operirana je. Iako je arite bolesti bilo uklonjeno i iako su
Je .kako su njezini problemi zavrili, rak joj se u godinu dana
prosine na limfni sustav. se s izgledima za novi opseni ki vki
. . .
vat s ishodom, ili, ako nita ne poduzme, sa u roku
nekoliko je izabrala alternativnu terapiju kojom se, op-
hranJivoscu I detoksifikacijom, njezin im unosni sustav
do u kojoj je mogao unititi tumor. Reim preh-
ta.ne kojega se .izvorno je osmislio ugledni
t 1J. Max Gerson, a opisan Je u njegovoj knjizi raka - rezultati
pedeset Thrapy - Results of Fifty Cases ). Dijeta
svjee sokove od organski uzgojenog
l povrca, : egetanJansku prehranu i detoksifikaciju te
11) 0.0tvo sastojaka u prehrani, posebice sol.
SI jn ibcnici re.ima doktora Gersona se d . 1 . . ' a iz aze na sunce rano
11 )11tTo Ako nose tn:baju ih ski nuti i stin1ulirati pine-
pun.in1 spektrom anlrn. Mcdutim, u toj
vi 11 l t J1lJ>IJ <.' 111.. igra tdog11 I. 1kovlt o, se da nije igrala
I 'Vi
RICHARD HOBDAY
nikakvu ulogu ni u genezi melanoma Beate Bishop. tovie, primamljivo
j spekulirati da je manjak svjetlosti moda bio koji je
pridonio njegovoj pojavi. U svojoj knjizi Bishop opisuje kako joj je ugled-
ni dc;rtnatolog, koji joj je prvi dijagnosticirao melanom, sugerirao kako bi
uzrok mogla biti upravo svjetlost i kako se ona s tom hipotezom
nije sloila jer se nije voljela
Sekundarni tumor Beate Bishop dijagnosticiran je 1980. godine, a ona
je, tadanjim vrlo prognozama, jo iva i zdrava. Njezin
oporavak pravi je izazov konvencionalnih razmiljanja o
rnclanomu, prehrani, raku i drugom. Terapija kojom se tako
uspjeno sluila jedna je od brojnih alternativa kemoterapiji i kirurgiji, a
mnoge od tih nekonvencionalnih tretmana razmatra i Johnatan Cham-
bcrl ain u svojoj knjizi Borba protiv raka" (Fighting Cancer). Nijedan od
tih alternativnih pristupa se ne slui Stoga se
da su doktori Zane Kime,John Ott i Auguste Rollier jedini terapeuti
koji su objavili dokaze u njegovu korist.
Kao to smo vidjeli u Poglavlju 3, kada bi pacijenticu s ra-
kom dojke, doktor Kime bi je poticao da iz prehrane izbaci rafiniranu
iznimno su vane za
Ujel o jer proizvode molekule zvane prostaglandini koje reguliraju
signale i pokrete U rafiniranom obliku, i one, ba kao i
i masti, formiranje slobodnih radikala. Pozna-
to je da brojni vitamini, minerali i spojevi mogu formiranj e
slobodnih radikala ili, ako su se slobodni radikali formirali, zatititi
tijelo od Ima ih u cjelovitim namirnicama, ali ih nema u izo-
bilju kada se te namirnice rafiniraju. su u rafini-
ranom obliku osiromaene od mnotva takvih sastojaka, stoga je
da je upravo konzumiranje rafiniranih koj e su
se promicale kao zdrava alternativa pridonijelo
porastu pojavnosti tumora koe kojemu u poslj ednjih neko
liko
Kako bilo da bilo, se da prchrnnn si l'onH, na inhibi LI
karci norn hi\'1.:\lnih stankn, o. kod H 1 rnogno bi lrni."\ ti i \li\<>'
vl111 1nin11 .
I I I
LJEKOVITO SUNCE
U ZDRAVSTVENE SVRHE:
KOJU PREHRANU IZABRATI?
ovoga kratkog osvrta na utjecaj prehrane na rak koe prelazimo
na sastojaka zdrave prehrane
suncanJu. Prema nekima, ljudska u fiziolokom smislu
JOS su b1ca kamenog doba. Kao takvi, da bismo ostali zdravi, trebali bis-
mo se hraniti naih predaka lovaca To podrazumijeva
prehranu od svjee ribe i nekultiviranog i
i plodova. Lovci jedu malo ili
nimalo zitanca i ml1Jecn1h proizvoda, a do soli i teko
dolaze. Iako urbana prehrana sadri obilje tih sastojaka, mi se i dalje
ponaamo poput naih predaka - kao da su masnoc'e sol i' " ' dal'
" " . . . " , secer i Je
nJetkost - sto moze obpsn1t1 zasto prehrana predstavlja
takvu prijetnju svjetskomu zdravlju.
prehrana kamenog doba je, ako tako elite,
U i profinjenosti kineska prehrana predstavlja su-
protni kraJ spektra. Prehrambena terapija dugo je bila dio
narodne medIC1ne u Kini, a Kinezi su se silno trudili definirati medicin-
namirnica kako bih ih mogli koristiti za prevenciju bolesti te
boljetice. Nijedna civilizacija u po-
nt Je rasponom prehrambenih proizvoda i
nphove pnpreme. Kinezi vjeruju da je iroka lepeza namirnica nuna za
i "da izbalansirana prehrana, onako kako je oni
vide, obnoviti ih odrzati stanJe harmoni1'e Za dr i . . Je z av Je puno
Vle bolesti; to je stanje unutarnje harmonije koje pojedinca
< u sa stalnim promjenama koje se zbivaju u okolini, pa
I s11 c. Nam1rnICe tako klasificiraju prema njihovim ili
svojstvima, to je bilo i dio drevne medicine.
'' IJsifikacija na i hlad.no" ne odnosi se na temperaturu namir-
111 '.1, nego na njihovu sposobnost da zagriju ili ohlade tijelo. namir-
11 1 nazivaju se tako zato to, se \1 1. imaju u pretjeranim
lt. , j . (( . )
1 v,1 11 vntcc sunptot1H.: poput vn ll"kt, 1,nojcnja, crvenila, suhoga
11I1, m1hih 11s:rnn i 11pnJn. l ll nd1 u. 11 11 11 1' 111 1 c.; porn11/, u u
RICHARD HoBDAY
I inl sti" sniavanjem tjelesne temperature, ali prehrana
I i I HI ni m namirnicama izazvat ostalim simptomima, i drhtavicu,
li it .id ju 7,cluca, kopnjenje i iscrpljenost. Kineska teorija prehrane
11101
nk c ravnoteu i namirnica, ali
d
1
M' nj<.
7
.ln sastav razlikuje od osobe do osobe sukladno konst1tuc1p i
holjl't lrnma od kojih pati. svake osobe karakteriziraju

111
pnj(vi Hi koji variraju tijekom ivotnih ili
f ,
1111
i. osoba je i snane
p,i ,
1
c h, lili i n1mcna i neosjetljiva na S druge strane hladna oso-
1111
11
.jcl ljl v,\ jt. na moe biti slaba ili naizgled iscrpljena, manjka
I I ,.
11
1gljc i sklona je razviti hladne" bolesti. Takva podjela namirnica,
I'' uk i ljudi , na i hladne, je drevnom kineskom dual-
11 111 p 11.l i jnnga, na kojemu se temelji kineska medicina.
\ J pt ,desi, kineska prehrambena terapija potuje ista na ko-
j1 1n.1 st t<.mclji i kineska biljna medicina, a posve je kompatibilna i s
t1
1
1ctil lon.llnim kineskim medicinskim kanonom, poput akupunkture i
tJ I nvitog vjebanja. Razbolite li se i zatraite savjet on ili ona
vjt
1
oj.ii
1
,
0
vam propisati kuru trava ili akupunkture i savjetovati vam da
p1tut1ljti1ltc prehranu. Moda vam i da, elite li povratiti zdravlje,
f'lllH pili li 1 ljtkom dana ponavljate istu vjebu. Dakle, kineska je medic-
1111
111
11hlt\ u11 Htoliko to je dio posve integriranoga medicinskog sustava,
1111
ildjm 11j t I tjdovjcbu. To je potpuna suprotnost zapadnome modelu u
I 11jct tHI puhrnnn na popisu prioriteta zauzima puno nie mjesto.
1
11
,ko poimanje zdravog jedenja je u opreci s dijelom mod-
ci nlh
1
t'.1. 11\iljnnja o prehrani na Zapadu, koja da se i
l'"vdt wdu sirovi kako bi se svi vitamini i minerali sadrani u njima
I
1
q.
1 1
,p,
0
1 birnli. Premda sirove hrane mogu kons-
1
1
i, I\ 11uii dre da disproporcionalan unos tih namirnica s hladnom
<' lH' t giJom" oslabiti slezenu i oteati probavu, stoga su oprezni u konzu-
inl t ,u1ju :mlnrn, i sladoleda u Uz
1
n,
1
, lt
11
v

ivorn za Kineze je onaj u kojemu su prehrana i tjelovjeba

pt l lngmlttH' pol nhnma pojcd inca j koj i uzimn u obzir osobnu i.

111
v: 1 V<' lll I
11
unt 1llH' / ,U, ' I 'o j<.: poprll 111 111p101 oost rncntalt tctu uni
v1t z '111nt i." 11, kojt11111 Hl' lt' ll H: IJI v11
1
l1u1 11 v1111 tt11ih st'nvova o prc: hrani i
I I ti
LJEKOVITO SUNCE
tjelovj ebi u razvijenim zemljama. Na Zapadu se danas nudi
velik izbor dijeta za svakoga tko je zainteresiran za vlastite
prehrane. I kao da i to nije dovoljno tu je i sporno pitanje
je li redovito uzimanje dodataka prehrani dobro ili loe. Dio
kae da jest, drugi inzistiraju na tome da prehrana po mjeri, utemeljena
na cjelovitim namirnicama, pojedinca savreno dobro opskrbiti nunim
vitaminima. Dolazite li pak iz obitelji s osteoporoze ili ste na
bilo koji izloeni riziku da od nje obolite, postoje dobri razlozi da
u zimskim mjesecima, ako ne moete do u
prehranu ubacite i mineralne dodatke i ulje jetre bakalara.
je da svatko tko se eli iz zdravstvenih potreba mora pom-
na paziti to jede, a moda bi bilo dobro i da se savjetuje s nutricionis-
tom ako u obitelji postoji sklonost nekoj od bolesti Stvar
koju jo jedanput valja naglasiti jest da je prehrana cjelovitim namirnica-
ma bila sastavni dio helioterapije doktora Rolliera. Njegovi su se pacijenti
hranili mjeavinom svjeeg i itarica s neto proizvoda,
vrlo malo mesa i nimalo alkohola. U svojoj knjizi o svjetlosti i
zdravlju doktore Zane Kime manje-vie isto, a u dananje
se vrijeme nairoko zagovara prehrana siromana bogata
vlaknima, obiljen1 cjelovitih itarica i nemasnih
proizvoda. Britanska vlada danas nam da jedemo pet porcija
i na dan, to na prvi pogled kao razumna preporuka.
ima i onih koji ustvrditi da ta preporuka moda i nije zdrava
kakvom se zbog raspona i pesticida koji se danas rabe u kon-
vencionalnom uzgoju i
uvjeravanjima da razina tragova pesticida u i
nije neto to bi nas trebalo zabrinjavati, n1alo se zna o kombiniranim
konzumiranja namirnica s raznolikim sadrajem pes-
1 kida. Naalost, novija povijest ukazuje na to da su u slici stvari
111tercsi danas puno vaniji od interesa Stoga za
koj i god se obJi k prehrane postoje dobri razlozi da u nju, kadgod
I n lll O<.:lc, ubacite i organske nnml mi c:. Vn<. se tijelo n1orati boriti s
111 nnjt. k<.iuilrnlij (\, n rnko t si 11 111J11 I I lz.glct.k dn se izloite bak-
1 ll)l'l<nvt.'.
I I
-
SVJETILJKE I
SOLARIJI
RICHARD HOBDAY
u klinikama u kojima se prakticirala helioterapija su postojali
odvojeni odjel ili soba namijenjeni umjetnoj"

vn.: incna pacijenti su tretman mogli nastaviti s pomocu
svjetiljki. Prvu takvu svjetiljku je Niels F1nsen i pnJe
uvoclcnja antibiotika bile su vrlo popularne Heliotera-
pettti su takve naprave smatrali korisnima, ali - kako repro-
ducirale prirodni spektar zraka - u svakom slucaJU drugoraz-
1cdni1n u odnosu na svjetlost.
Suvremeni sanduci" za privukli su podosta negativnog pub-
liciteta, uglavnom opravdanog. Potjera za brzim" i cjelogodinjim
uom" svakako nam moe donijeti vie tete nego koristi jer se tamnjenJe
j
1
,

razloga uvelike razlikuj e od u zdravstvene svrhe.

Ako se osoba namj erava koristiti umj etnim izvorom kako bi
prn.
1
njcla, tada to treba biti to je blie prirodnom
lu l li zraka. Posljednjih se godina u reklamama za sanduke za
\l\jC isticalo da se njihova svjetlost razlikuje od u smislu da
, .
111
1t h rt visoke udjele UVA koje se smatralo sigurnijim od UVB
Danas znamo da je UVB vrlo prodorno i odgovorno za
.tt1ll' ll jc koe. Due izlaganje bilo kojem obliku moe biti opas-
nu, t im vie ako se znatnije razlikuje od prirodnog poput
:. v jlt losti.
Nids Finsen, pionir kupke umjetnom u tuberku-
loi'.nih pacijenata, uvijek je inzistirao na niskim
Kao i drugi helioterapeuti koji su krenuli njegovim stopama, F1nsen JC
otkrio da tako postie najbolje rezultate. Kao to smo vidjeli, t em-
peratura zraka lako bi mogla biti u razvoju raka koe.
leanj e i brzo tamnj enj e u toplom solariju nije neto to valja
Oprema za tamnjenje korisna je kao pouzdan izvor.
za one nan\a koji se sn ncu lll' './.clc preqerano izlagati 1l1
ne mogu li.htziti nn snncc. 11.1ngnl\jt' uh posebno
"
1
,itnskliu
1
nj llt'l ln1n, mo1.t <i pdjtn!l 111 11111111' 1njr vittur1ina O i bokst.
I <li
LJEKOVITO SUNCE
izlaganja nuna za to ovisi o nizu kojih smo
raspravili, a da bi se iz izlaganja UV izvukla korist, nije nuno
potamnjeti.
Deset minuta ispred svjetiljke koja emitira puni svjetlosni spektar, dva-
-tri puta na tj edan, moglo bi biti sasvim dovoljno da se otpornost
na infektivne i degenerativne bolesti. Jednako tako izlaganje zimskoj
svjetlosti moe korisno djelovati na zdravstveno stanje.
U Britaniji svjetlost u ovo doba godine moda biti dovolj-
no snana da u koi proizvede vitamin D, ali terapijski izlaganja
prirodnom spektru zraka vjerojatno nadmaivati koristi od
sinteze vitamina D. U svakom kao to smo vidjeli u prethodnom
poglavlju, zimska bi svjetlost donekle trebala olakati simp-
tome sezonskoga afektivnog a se i da multiplu
sklerozu.
eli li se u jesenski1n i zimskim mjesecima, to treba
na zaklonjenome mjestu, u zavjetrini. tovie, jedno od zlatnih pravila
jest pobrinuti se da strujanje zraka po tijelu bude minimalno.
Vjerojatno najbolji da se to postigne, barem u zimskim mjesecin1a,
jest izgraditi neku vrstu solarija. U predratnim godinama nije
bilo da pacijent koji prolazi svjetlosnu terapiju dobije sj en-
icu ili dio vrta koji mogu pratiti kruenje sunca." Dva glasovita lika iz
literature imala su neto George Bernard Shaw pisao je u malenoj
vrtnoj upi postavljenoj na temelj koji se mogao okretati. Rimski autor
Plinije ( 63. - 113. pr. n. e.) posjedovao je zimsku rezidenciju sa so-
lnrijem. Solarij je bio koja se nij e mogla okretati, no bio
je u sastavu vile tako da lovi" zrake zimskoga sunca.
I ii
6
ZATVOREN PROSTOR, OTVOREN
PROSTOR
Kao i tolika druga ljudske aktivnosti, i 1nedicina i arhitek-
tura podlone su modnin1 U svjetlu novog razmiljanja,
rutinski postupci i dugo cijenj ena vjerovanja postaju staromodna
ili zastarjela. Naalost, pojavu kakve nove paradigme ili filozofije neri-
jetko prati i elja za posvemanjiln raskidanjem s To se zbilo
u arhitekturi 20. kada su pioniri pokreta moderne
arhitekture pokuali pomesti sve to mu je prethodilo. Nove metode
gradnje i novi materijali doputali su im radikalan odmak od prijanjih
stilova gradnje. koja je nametala zidarska konstrukcija vie
nisu vrijedila zato to su prvi put i grede od prenapregnutog betona
velikih prostora. Tako su se zgrade mogle
omotati" prozorima, balkoni su se mogli graditi s a od iljastih
se krovova moglo i odustati. tim i drugiin kojima
se za koji trenutak pozabaviti, pojavila se nova estetika koju danas
poznaj emo kao modernu arhitekturu. se dogodilo i
medicini 1950-ima kada su postali dostupni antibiotici. su izne-
nada raspolagali lijekovima koji su u nekoliko sati ili dana mogli
infekcije, je dotad zahtijevalo mjesece skrbi. Medi-
cinska je praksa doivjela radikalne promjene koliko i one u arhitekturi.
Takvi pomaci in1aju mnotvo posljedica, dobrih i loih, a jedna od njih
j<.: i da se povij est mora iznova topla voda ponovo otkrivati.
Stranice koje slijede pisane su upravo s tom milju, kao pokuaj da se is-
1 akne dio zaboravljenih istina o svj etlosti, zdravlju i okoliu za-
t vorcnih prostora.
Ideja po koj oj su zgrade.: kojt; s11nt4cvu svjetlost na neki
11 i'.dnwiJc od onih kojl to 111 vdn je :Hnnt. l<ako kae jedna
Jcd
RlCHARD HOBDAY
t ,u a talij anska poslovica: Dave non va sole, va il medico ili Tamo gdje ne
dnl i\zi sunce, dolazi Spomenuta poslovica kao da je skovana ura-
11 t in <. bnilna carskoga Rima kada su solarna arhitektura, tovanje sunca i
tt1' lplj n ili ruku pod ruku. Za stare
jt ,1rhitck.tura bila posve kompat ibilna s njihovim idejama o med1cm11 nJI-
lu wim vjerskim uvjerenjima, to znaju svi koji poznaju Vitruvijeve radove.
'/,n A\i gustove vladavine u prvom prije nae ere Marko Vitruvije
l'ollot d tnski vojni inenj er i arhitekt, napisao je svojih glasovitih Deset
njlpn
0
Premda kasnija europska arhitektura mnogo toga
d11g11J <.: koje je Vitruvije postavio u
1 e11n svojem vdo utjecajnom tekstu, nj egove
p1 l' jlOI ukc o obrazovanju arhitekata, nji-
lit woj odgovornosti za zdravlje stanara
11jlliovih i solarnom dizajnu
nl:m s oduevljenjem s kojim
Nll drugi aspekti njegova rada:
I sklada, proporcije i simetri-
)'' pt lmj ericc.
V 111 uvlj c je vjerovao da je pravi arhitekt
t 1 l1 to hiti n st anju demonstrirati aktivno
'I ou11j 1 ly, wnotva predmeta
111 li t111 tl ku, geometriju, optiku, akustiku,
11 11rn1n1niju, fi lozofiju, povijest, pravo i,
111nl<ovho, tn<.!dicinu. Poznavanje medicine
I 1ll t 1 jt za arhitekta jer je tako mogao
od11 hn1tl 1,d rava n1j csta za podizanje grado-
Y 1 I gmdcvina unutar gradskih zidina. Vit-
111 vij c je vjerovao da se pomnom gradnjom
jnv11 lh zgrada poput kazalita i hramova
pl'l ' V<.' nim bolest , a da se planiranj em ulica
1no/.t. bolesti
Jmhotep (2980. - 2950 p1: n. e.)
otjelovljuje povezanost medicim,
arhitekture i tovanja sunca. Im
hotep je prvi poznat i 11
povijesti i jedan od .w
jetskih arhitekata. Nadzirt10 ji'
prve egipatske pim.mir/1
i hrama egipatskom bogu s1mc,1
Horusu.
popot t uhcrkul ozc.

\ Vitroviju, ttrhi tckt i su, kn ko hi 11gndili bogovima
l i\oml l
1
.u
1
t l rnl.thrnt i 1.drnvo 1." ll1111 11 . 1 1dn bi to mnrnli
I rt
LJEKOVITO SUNCE
su se pobrinuti i da hram bude pravilno orijentiran kako bi molioci> za
tovanja, bili okrenuti suncu. Na neto prizemnijoj razini Vitru-
vij e opisuje kako solarnu arhitekturu nastambi valja prilagoditi
klimatskim uvjetima u Rimskome Carstvu:
U Egiptu je primjereno graditi jednu vrstu u panjolskoj drugu ... u
Rimu pak i tako dalje, sukladno zemljama i dravama s drugim oso-
binama. To je stoga to je jedan dio zemlje izravno ispod staze, drugi
je daleko od nje, a lei negdje prva dva ... je da i nacrte
valja prilagoditi prirodi zemlje i osobitostima klime.
Vitruvije, O arhitekturi
moda, ali nakon pada Rima koji je i kraj terapije
solarne gradnje bila su uglavnom zane-
marivana ili zaboravljena. vie nisu mislili da je svjetlost
vana za zdravlje pa nij e bilo razloga da u to vjeruju arhitekti.
prednosti proputanja solarnog u zgrade kojim bi se
bolesti (i, usput utedjelo na energiji) u su se dijelu urbane
Europe prestale cijeniti na vie od godina. koja je opisao
Vitruvije i dalje su bila vidljiva u takozvanoj narodnoj arhitekturi, no
stanovnici gradova su glede sunca bili uglavnom Stvari su se u
Engleskoj dodatno pogorale kada su uvedeni porezi na prozore i na stak-
lo. Porez na prozore uveden je 1695. godine, to je dovelo do toga da se
prozori zazidavaju, a grade sa to manje prozora kako bi se izbj eglo
oporezivanj e. Taj se zadrao i dugo nakon ukidanja spomenutog
poreza 1851. godine.
Zakonodavci toga doba moda i nisu znali nita o povezanosti
svjetlosti, i dobrobiti stanara, no nekolicina prosvijetljenih
pojedinaca, nj ima i Florence Nightingale, zalagala se za
bolnica, u kojima biti vie prirodne svjetlosti. Nightingale
ponajvie pamte kao ,,Gospu od svjetiljke" :t. bog na koj i je skrbila
1.:1 bolesne i. ranj ene u :t.loglas11i1n voj nl u1 hnlnknmn u Scutariju, u doba
I ri rnskng,1 rnw. Mnnjl' jt p ot.l l 110 d 1 I{' Fl111't' IH ,. Nighti ngnlc postala
I CI I
RICHARD HOBDAY
autoritet u bolnica. Za razliku od drugih planera
bolnica svojega doba drala je da bolesnicima valj a osigurati zdrav okoli
za koji su svjetlost i svje zrak iznimno vani, a upravo su njezi-
nom zaslugom neki od prvih odjela.
Na terapijska i sanitarna svojstva traka su se i
znanstveno istraivati i se svjetlost vie cijeniti. Godine
1877. Arthur Downes i Thomas Blunt otkrili su da svjetlost
ima baktericidna svojstva, a potom je 1890. Robert Koch dokazao da je
svjetlost smrtonosna za bakterije bolesti. Ta su
imala duboke implikacije za arhitekte i graditelje.
ZGRADE I BAKTERIJE
Kada se jednom shvatilo da je bakterija tuberkuloze prisutna u sluzi ili
mukusu zaraenih pacijenata i da osueni tuberkulozni sputum ili tuber-
kulozna praina mogu zaraziti ljude podlone toj bolesti, i higijena
postale su prioritet i u sanatorijima i njihovim arhi-
tektima. Kako bi se rizik od zaraze osuenim sputumom sveo na minimum,
svim se sredstvima nastojalo nakupljanj e praine na povrinama
i po kutovima te iskoritavati germicidno svojst vo svjetlosti.
je postala prva crta obrane od te bolesti, a su zgrade ule
u modu. i natrpani interijeri, toliko popularni viktorijancima
i edvardijancima, vie se nisu smatrali higijenskim. Novi ideal postali su
jednostavni odjeli sanatorija za tuberkulozu.
U modernom domu pak tkanine i
su se tako da se praina moe lako Sagove su za-
mij enili parketi i linoleumi. za slike, zastornice i ukrasni frizovi/
vijenci nestali su sa zidova. Zidovi su se pak ukraavali perivim bojama
i umjesto tapetama za koje su utvrdilo da, kada su vlane,
predstavljaju idealan medij za razvoj bakterija. Kao alternativa zavjesa
ma su venecij anske rolete jer se mogu obrisati od praine i
namj estiti tako da proputaju svjetlost. Osim zbog baktcricidni h
svojstava se svjetlost cij eniti i zhog jer se prljavtin:1
i praina na njoj bolje vide. Arhitekt t' St' pnt i dn u zgrade proputaju
I 16
LJ EKOVI TO SUNCE
svjetlost i pojavila se nova solarna arhitektura. Naglaavala je
zdravlje i higijenu i postala ono to danas poznajemo kao modernu arhi-
tekturu. Mnoga imena pokreta moderne sudjelovala su u izgradnji
sanatorija. Stoga ne da su se i u dizajniranju domova i ureda
vodili sanatorijskom estetikom".
Kada se, ivotni standard poboljavati i kada su an-
tibiotici postali dostupni, pojavnost tuberkuloze, arlaha, reumatizma
i drugih infektivnih bolesti se smanjila. higijena, zdravlje i
prodor svjetlosti za arhitekte vie nisu bili prioritet.
dobro uredi i javne zgrade popularne 20.
pali su u nemilost. graditeljima, ako ne i stanarima, na popu-
larnosti su dobile velike irine i male visine, koje su se oslanjale
na umjetno osvjetljenje, a ne na sunce. Kada je 1970-ih solarna arhitek-
tura napokon ponovo ula u uporabu, bilo je to zbog energije, a
ne zbog zdravlja. Do toga doba sunce se vie nije smatralo ljekovitim pa je
jedini poticaj arhitektima i planerima da stvaraju prostore bilo
V
ocuvan3e energ13e.
lako se pokazalo da zgrade sa solarnim grijanjem u Ujedinjenom
Kraljevstvu funkcioniraju dobro, energetska se
postizala nametanjem strogog nadzora nad unutranjim uvjetima i maksi-
malnim smanjenj em utjecaja vanjskog okolia. To je upravo
suprotno pristupu koji je Vitruvije i, nimalo
ima dokaza da su utede energije postignute na tetu zdravlja ljudi koji su
11 tim zgradama radili.
aktualnih istraivanja povezanih s i zdravlj em bavi
\ t' tzv. sindromom bolesne zgrade, zabiljeenim uredskim radnic-
11na, u vidu niza simptoma poput glavobolje, letargije, suhoga
grla, iritacije i nosa i Uzroke spomenutog sindroma bilo
J<' teko utvrditi, a ima i onih koji tvrde da ima vie veze s (ne)
111dovolj stvom na poslu nego s ciglama i bukom. To se, ne
11 m:/c i za potencijalno daleko opasniju prij etnju zdravlju koj e za
.t.movnikc zgrada predstavlj aju bakt<.rij t otporne na lij ekove. Kao to
ino naveli , javlj aju S<.' sojevi 111hrilrnlozt
1
ntpnrni nn antibiotike, a
prnHnjl i nit-. dr11gih bnkt t1lja knj L lz11 zlv 1j11 111.l>lli1111 1.,,hrl1111tost.
1(1 ,
R ICHARD HOBDAY
A kn su neka od upozorenja o otpornosti na lijekove
1 rn I\,\, u svoje bismo nastambe trebali uvesti puno vie zraka i svjetlosti
ll <'j'.O to to danas i odravati ih doista U takvim okolno.s-
i inu\ uredi s klimatizacijom, ventilacijom, bez pregradnih
1
1
1
lnva, sa zatamnjenim staklima i umjetnom rasvjeton1 i ne predstavljaju
p<Hi drno zdravu sredinu. Za u zgradama toga tipa svjei je zrak
p1ii vn rij etkost: u nekim tek se petina zraka uzima izvana,
1
1
1
,k ost ntak opet iznova krui. U predantibiotsko doba, u kojemu su ve-
11 lcl '/,,\I aznc bolesti bile pojava, to bi predstavljalo opasnu
I'"" . 11 .
s
1
il'nn je da se tuberkuloza s jedne na drugu osobu moe prenijeti sus-
hivon' i.a ventilaciju. Ilustracija za to je i glasovita zaraza do koje je dolo
1
"' hi odu ratne mornarice USS Richard E. Bird. Zrak na spo-
i wnt1 tom brodu bio je u potpunosti recirkuliran, pa se zarazne
11 11
iku nisu mogle, barem ne dovoljno, razrij editi. Osoba s nedijagnos-
t h li 1\ 1\ 0 m tuberkulozom na tom je brodu boravila nekoliko mjeseci i za
10
vt ijemc: zarazila gotovo polovicu posade. Istraitelji koji su doli na
1
11
ud lrnl<o bi zarazu su da izravan kontakt nije imao
1
d1,g
11 1
1 pl'ijcnosu tuberkuloze i da se ona brodom proirila preko sustava
l!H' h vt.!ntilacije. Postoji i jedan primjer novij eg datuma, primjer u
l 11lt' t1ll1 M.' spotncnuta bolest prenijela putnicima jednoga korner-
' q diu1g unkoplova na le.tu, no nema dokaza da
l' j, tkl ci ij.l tuberkuloze prenijela preko sustava ventilacije u zrakoplovu.
t >d I <) S() jb godina puno se naglasak stavljao na stvaranje udob-
11ng" okolia za stanare zgrada nego na promicanj e njihove
No l:r.1\H:do ugodne i zdrave atmosfere postoji velika razlika. Stoga pnJC
V V
uq;o prijc:ckmo na nekoliko o propustanJU suncevc
v jttlosti u zgrade i prostor koji ih okruuje, bilo bi dobro to je
10 1
. tpr:tvo zdrav zatvoren prostor i koliko je vano pokuati imitirat i
v.i uJ. kc
11
vjc.:tc u Zlttvorcnom prostoru. S ti1n ciljem kratko
1
ul jt )nog jednog od vel ikih pi onira na polju zdravih za
t y(nti\lh i nns n\o7.dn l 1w,(t' autoriteta 11
I'
11111
)1
11
, ,
1
llt 1 n.drn "iVjldo. t 11
1
11 dm n a ljudsko tijel o.
I 1U
LJEKOVITO SUNCE
SIR LEONARD HILL:
UGODA ILI ZDRAVLJE?
Sir Leonard Erskine Hill (1866. - 1952.) bio je jedan od najuglednijih
fiziologa svojega narataja. Kao ravnatelj Odjela za naprednu fiziologi-
ju pri Nacionalnom institutu za medicinska istraivanja (od 1914. do
1933. godine) proveo je opsenu studiju tret1nana na otvorenom i tera-
pije blisko s helioterapeutima,
i sir Henryja Gauvaina. Upravo je Leonard l-Iill dokazao da
uvjeti na otvorenom ubrzavaju brzinu tjelesnog metabolizma. Hill je
usto i jedan od prvih znanstvenika koji je odredio zbog kojih
u zgradama vladaju zdravi uvjeti. Znakovito, preporuke to ih je u vezi
sa zdravljem i higijenom iznio profesor Hill u velikoj su mjeri u srazu s
uvjetima koji vladaju u dananjim uredima i bolnicama. Mnogi
od njih su tako da u nji1na vlada monotona, pregrijana, ustajala
atmosfera na je tetnost tako strogo upozoravao.
Leonard Hill je u Tottenharnu 2. lipnja 1866. godine. Viu medi-
cinsku kolu zavrio je 1889. godine na londonskom University Collegeu,
a godine i diplomirao na londonskom Neko je vri-
jeme bio obiteljski a potom se vratio na londonsko i
tamo za (pokazalo se) dugu i uglednu karijeru u fiziologiji. Profesor
Hill vjerovao je da su ventilacija i grijanje u
stanovima i na radnim mjestima velika prijetnja zdravlju stanara koji, da
st var bude jo gora, nose previe previe jedu i premalo vjebaju.
4
Na temelju dugogodinjih istraivanja je da je topla, vlana at-
mosfera u zatvorenom prostoru tetna jer usporava tjelesni metabolizam
te da ivot u pretjerano kontroliranoj atmosferi pridonosi
razvoju tuberkuloze i drugih bolesti. Arhitektonske preporuke koje je
prcdlagao sluile su promicanju dobrobiti stanara i smanjivanju njihove
podlonosti bolesti.
Prvo i najvanij e, Hill je drao da hladni uvjeti pridonose ivosti tijela
I mentalnoj aktivnost i: topl:t, vh,'l.na okolina smanjivala je sposobnost
t ljdn d.n pro iz.vodi top) inll, to d rt1Ht' Nt Hl lH' smnnjivalo apetit, dubinu
111i i<(ni tont1 '> i i1111' li 1,,,1,, IJI' pnt ll i pospanost.
RICHARD HOBDAY
'/,a svojih istraivanja sir Leonard je utvrdio da su u mnogim loe ven-
Ll lirnniln sobama glave stanara pregrijane, a stopala previe hladna jer su
lt' IHpcrature poda bile puno nie od onih u visini glave. Postao je posve
tivj c1cn u to da bi uvjeti u zgradi trebali biti to i.dealnim
1111
ntvorenom koje je u svojoj knjizi svjetlost i otvoren prostor
(S1
1
nshi ne and Open-Air) iz 1925. godine definirao ovako:
ftltirJ,lna metoda grijanja i prostorija bi
/,J/i1Uttr1je topline, topao pod i ugodno strujanje hladnoga zraka - uvjete
w11rrmoga proljetnog dana na otvorenom.
( :vrsto je vjerovao da su u vlanoj britanskoj klimi toplina
v .lt rc i1. otvorenoga kamina i ventilacija preko njegova dimnjaka i, prema
lHlt rcbi, otvaranjem prozora, najzdraviji oblik grijanja; ener-
gi jn vatre bila je posebno vana jer je
. vjrtlosti. U drugoj knjizi, Zdravlje i okoli" (Health and Environment),
1925. godine, sir Leonard Hill predvidio je plinsko cen-
ndno grijanje. Premda je priznavao njegove koristi u smislu energetske
11
ukovitosti i imao je i ozbiljne zamjerke o pitanju zdravlja:
Ntlllf.I su.rnnje da centralno grijanje vrlo povoljno utjecati
,,
111
J ort 1 isjJUtanje dima. Svaka i radijatori u njoj mogli bi se
,:,111 toplom vodom iz sredinje stanice. tednjaci za kuhanje i
llW<>/ I bi rr-1.diti na plin. Ipak, centralno grijanje proizvodi monotonu, pret;er-
,1
11
;; ustajalu atmosferu koja promicati u ljudi koji


prilike za na svjeem zraku niti prepozna1u potrebu z 1i

J 1\tl jt vjerovao da je ljudskom tijelu, kako binapredovalo, nuan stimn
prOlTljcnjivih uvjeta te da inonotonn kli mu u
viil Jn lzhj Lgnvnt:i. Vrij edi napomcm11 i dn jt Hir Lconard 1 sa1n prakt1c1rnn
0 11 0
i'i1
0
je. propovijeduo. Bi o j<.' vt lil< pnhrn 11 lk l1,1t kc: Rano u krevet, rnno
\'I' krc'V'''
11 11
i.odl i \ u Hi\ je 1-1 v1dt ncl 111vu11, 11 vli n uvjctimn,
LJEKOVITO SUNCE
rano ujutro plivao u jezeru u blizini U dobi od 85 godina i dalje je
svakoga dana etao po kilometar i pol. Kao to je to u nekrologu objav-
ljenom u British Medica! Journalu napisao jedan od bivih mu kolega:
Koliko i svojim Leonard Hill je sunca i otvorenog pros-
tora propovijedao i svojom pojavom. Uvijek je ostavljao dojam osobe na vr-
huncu zdravlja.
Usput sir Leonard je snano zastupao miljenje pren1a ko-
jemu se tuberkuloze na otvorenom treba temeljiti na zdravim
fiziolokim a ne na slijepu vjerovanju u vrline svjeega zraka".
To je da pacijente za vrijeme terapije ne treba tjerati da se i
s1nrzavaju - to je bio znak da je njihova sposobnost generiranja unutarnje
topline Njegova opsena istraivanja na
otvorenom i bila su motivirana potrebom
da se utvrdi kako ti uvjeti na ljudsko tijelo. Na njih je 1noda
utjecalo i to to je i sam dvaput podlegao tuberkulozi i oba se
puta oporavio. Jedan je od njegovih sinova, za vojne slube u Prvome
svjetskom ratu, podlegao toj bolesti i gotovo umro.
Tijekom svojih istraivanja sir Leonard je zapazio da ljudi koji rade na
otvorenom, primjerice mornari na dugim plovidbama, svjetionika
i Arktika, ne obolijevaju od prehlada" na koliko god ekstrem-
nim temperaturan1a radili. Dakle, to se njega ticalo, broja
respiratornih bolesti do kojih je dolazilo svake zime nije bilo posljedica
ni ske vanjske te1nperature, da hladno vrijeme ljude tjera da
borave u zatvorenim, pretrpanim i pregrijanim prostorijama. Drao je da
se u takvim uvjetima stopa zaraze intenzivira, a zdravlje biva oslabljeno
topline, usporenjem metabolizma i pomanjkanjem
svjetl osti.
Vie od zagovornici radij alnoga grij anja tvrdili su da je ono
t.tlrnvij c i prirodnij e od grijanja topli m zrnkon1, to se i danas osporava.
I { ul ij alno grij anj e djeluje i1,rnvuo 11 11 t IJtlo i okolne povrine te stvara
11 god11i jc uvjt tt nn ni im l'l' ll\ JH't'11 t 111 11111 :1; 1.dc11 lllgo to bi to bio
I 'l 1
RTCHARD HOBDAY
sct :-. 11stavom na topli zrak. Posljednji zagrijava zrak koji potom kola i grije
11 t'i!l"avno. Za postizanje usporedive razine ugode nune su vie ambi-
jl' l\t ,\Ine temperature, a jedna od posljedica, to je sir Leonard utvrdio
I l) J. 0-ih godina, jest i suenje sluznih membrana u nosu, se
osj<. Lljivost na infekcije. Isto t ako, da se sustavi toploga zraka za
I ll'i j(.:llOS topline od izvora do stanara oslanjaju na kretanje zraka, oni
i prainu koja opet rizik od infekcije i alergije.
Zunimljivo je da su profesora Hilla (nadam se da moete otrp-
jdi jo 1nalo povijesnih podataka) gotovo onima koje je Flor-
r ru.:c Nightingale iznijela graditeljima bolnica 1863. godine u svojim
Zapisima o bolnicama". Za Florence Nightingale zgrade bile
sti najvanije za proces mjesta na kojima bolesni povrati-
ti zdravlj e to je bre i pod izravnim nadzorom
osoblja. Da bi se stvorili takvi blagotvorni uvjeti,
v:tlj alo je zadovoljiti niz uvjeta, a njih, kao to je primijetila u Zapisima o
bolnicama", moe zadovoljiti jedino kompetentan arhitekt:
N !jNltin odjel ni u kojemu smislu nije dobar ako se bolesnicima u njemu
\'IJl' orijcrne ne osiguravaju zrak, svjetlost i temperatura.
'/ (J '" rez ultati koje treba arhitektura, a ne vanjski dizajn
/// Ponovo, ni jedan od spomenutih elemenata ne treba rtvovati na
1'fllu11 drugoga. Osoba koja ima sa bilo kojega od njih
111oe biti sigurna da arhitektura nije njegov poziv.
Spomenute zapisala je nedugo nakon to je svladala teke lekci-
je o higijeni u bolnicama i koristi od svojega iskustva silno je eljela preni
jeti na narataje. U doba Krimskoga rata, ba kao i druge
figure medicinske profesije, Florence Nightingale ventilaciju i higijenu
nije drala osobito vanima. Bolesnici su tako leali natrpani u poljskoj
bolnici u Scutariju, loe zgradi koja je leala na razorenoj kanal i
zaciji. Na svoj uas Nightingnk jt t(: k prije kraj a rata otkril.1
cfo su nehi gi jenski uvj<."t i ti bolni<.a11 1n 1w I\ 1l 11111 lcnjt nadziral n. dovlli
do 11 t'< nl< 16 000 Svi l111lr t I; ll' l< 2600 umrlo ih jt'
LJEKOVITO SUNCE
u a 18?0 od zadobivenih rana. Da stvar bude gora, Naghtingale je,
da ih ostavi u poljskim bolnicama u blizini bojinice gdje su im
sanse za preivljavanje bile puno bolje, od glavnog zapovjednika, lorda
Raglana zahtijevala da vojnike alje u Scutari. Kao to Hugh Small otkri-
va u svojoj novoj istrazi te katastrofe, Florence Nightingale bila je daleko
od mita o Naightingale je, nenamjerno, za-
pravo bila srnrti koji je nadzirao smrt vojske. To i
njezino nevoljko sudjelovanj e u slubenom zatakavanju koje je uslijedilo
dovelo ju je do potpunog sloma zbog
kojega je godinama bila prikovana za
krevet.
Fl01ence Nightingale medu prvim je za-
govornicima bolnic"kih odjela
Ostatak ivota Florence Night-
ingale posvetila je reformama ja-
vnoga zdravstva. To je i
sanitarnih sustava i grad-
nje bolnica. Jedna od stvari po kojima
se isticala medicinskin1
svojega doba bila je i
njezina potpuna uvjerenost u revolu-
cionarnu ideju po kojoj se smrtonosne
bolesti mogu ,,pokupiti iz
zraka, tzv. teoriju infekci-
je. To se u velikoj mjeri kosilo s konven-
toga doba po kojemu su se fatalne bolesti mogle
tnt1 Jedino izravnim kontaktom i po kojoj su njihov uzrok bili
premorenost, manjak tjelovjebe, pothranjenost ili slaba konstitucija."
teorijom, Nightingale mogla je
bolesti ire u uvjetima prenatrpanosti i kako valja gra-
d1t1 bolrncke od3ele kako bi se to
RICHARD H OBDAY
ODJEL
Flntcncc Nightingale postala je zagovornica paviljonski
\wlni cu sastavljenih od prizemnih, paralelnih, hodnikom povezanih
blokova/ odjela. Svaki od njezinih paviljona bio je dug 36,5
nH.: tttta i irok 9 metara i u svaki se moglo smjestiti po tridesetak kreveta.
( ikdc ukupnih dimenzija odjeli su bili tako da
vcllki da jh moe voditi jedna glavna medicinska sestra, ah ne i preveliki
knkn bi se prirodno mogli Odjeli u paviljonu su .bili
na temelju zamisli o.
po koji ma je netko, u svako doba, na oku.trebao dr.zan i osoblje i pao-
Jcut(.;. U toin su cilju odjeli bili tako da Je soba glavne
bila sinjctena pokraj jedinog ulaza - i imala prozor s
odjel. No jedna od najvanijih osobina po se o.d1e!1
t'tt'lllkovali od drugih u isto doba bilo Je opsezno ostak1Jen1e
s obje strane odjela, s najmanje jednim na d:a
kreveta. To je da se odjeli inogu

u
ptopllstiti dovoljno svjeeg zraka i ko!i ce spn1ec1u
)n vu zaraza. Uz njezinu filozofiju bolesni.ka se
tot: t'i tcJDclj ile upravo na vjeri Florence Night1ngale u
Nl'''l.ini su prizemni paviljonski odjeli bili da kon.-
l iui\ioirani zrak i irenje zaraze iz jednog d11ela bolnice u drugi.
KAMIN I DIMNJAK
Velike svjeega zraka bile su nune da razrijede i odnesu
pogubne emanacije" bolesnika te
odjelima morao je biti svje kao i onaj !o .se moglo post1c1
sredstvima jer, prema njezinu m1slJenJU, n11edan sustav um-
jetne ventilacije nije mogao osigurati
ni e biloJ amstva da se zrak koji ulazi nece pom11esau s onim okuzemm. N,\
J 'd V
prirodnoj je ventilaciji inzistirala ne samo zbog vjere u
riju nego i zato to je vjerovala da izlaganje: svjt"/,cm
.,, St"'n'" sti rn l"lorcncc Ni1rht in111dr, pl'lrndn:\ vcnt llac1Ja 1 otvoreni
SVOJ S VH. "tin ) / i li ' o n . .
\wtnll\i hlll prlnijtrtm\ i zrnk,1
LJEKOVITO SUNCE
u bolnicama. Otvoreni kamin osiguravao je radijalnu toplinu, a njegov
je dimnjak bio nezamjenjiv ventilacijski kanal. Radijalna toplina bila je
prirodna: zrak zagrijan na metalnim povrinama valjalo je izbjegavati,
posebice ako je dolazio iz ventilacijskog sustava. Kako je zapisala u Za-
pisima o bolnicama":
zatvoriti pacijente u umjetno zagrijani zrak zna6 ih u
lagano zagrijanoj
Nightingale drala je da, mora li se bolnica umjetno
s njezinom izvornom konstrukcijom neto nije u redu. Grijanje toplim
zrakom nije bilo u sl<la.du s na koji priroda" osigurava svje
zrak jer su se pacijenti drali na stalnoj temperaturi, danju i za sve
vrijeme boravka u bolnici. Pro1njene klime, temperature i godinjih doba
bili su vani u odravanju zdravlja u zdravih ljudi, isto
valjalo primijeniti i na bolesne: pacijente je valjalo izlagati istim nepres-
promjenama temperature i vlanosti kakve su vladale vani i stoga
je, .doputa li vrijeme, prozore na svim odjelima valjalo drati otvoreni-
ma. To su zapravo bili uvjeti na otvorenom koje je u svojem eseju iz 1840.
godine o tuberkuloze promicao i doktor George Bodington, s
tim da je Nightingale svoje stavove izraavala jo izravnije:
Za "prehladu" u krevetu vrijede isti zakoni koji vrijede i za prehladu"
koju "zaradi" dok je na nogama. Ako zbog zaguljive atmosfere
i koa nisu u stanju rasteretiti sustav, pacijent kojega se izloi propuhu moe
se prehladiti. No to je posljedica loega a ne svjeega zraka. U drvenim ko-
libama pred s propusnim zidovima i otvorenim vijencem za
ventilaciju, u kojima su pacijenti govorili kako bi na njih manje snijega palo
da su vani'; za prehladu" nitko nije Pacijenti su bili dobro pokriveni
dekama i hladan im j e zrak samo koristio.
Budu6 dn je dr/.nla kako je 11.nnw.nih bolesti
pndrijctln, stnjalitn Flon.: ncc.: Night lngn lt
1
n ph rnj11 grijanju u zgradama
I '/'l
RI CHARD H OBDAY
J "ll tl.1 su se smatrati neznanstvenima i pogrenima. Tvrdilo se da nakon
111 k1 lt( n mikroba i koristi od antisepse i asepse paviljonski odjeli vie nisu
111 po h: mu bolji ili gori od drugih tipova odjela. Gotovo istoga kada
11 1 g1 .1dcni , za prve se odjele ustvrdilo da nisu nita
od drugih i da su njihova izgradnja, i odravanje preskupi.
I ' 1 t nll\ na umu valja imati da je medicinsku profesiju toga doba, ba kao i
d 11111 uj11 , javnoga zdravstva udarom na bolesti
,111 1111,dn puno vie od bavljenja pozadinskim uvjetima koji su ih izazvali.
t 1tt pocl h n Nlght ingale prihvatila je suprotan pristup i s infektivnim se
111111 111 111.1 pokuala na koji bi naiao na odobravanje
V 11111 v j 1 I d1 tt gih graditelja. Zbog toga inenjerskog pris-
1111 1, 1" 11j cz. i11.1 kn 111panja za sanitarnu reformu i u bolnicama naila
ft 11.1 vc l l k nt por mcdicinskog establimenta. Pravednosti radi valja
d 1 llJ t'ZJtH' preporuke o pitanju gradnje puno toga duguju drugim refor-
11111 1111111.1 bolnica koji su bili ljudi iz medicine. No ona je na kraju dola
cio z ii ljttl ka da su i bolnice loi za ljudsko zdravlje i radovala se
.lnh11 11 l<ojtnn1 bolnice postati suvine. Kako bilo da bilo, dio
ul11j opisanih u njezinim Zapisima o bolnicama" Kraljevski
k lmll i1111 lu it.rnskih arhitekata i dalje u svojem
11
l1 llc111 11 lj.t 1.gmda" iz 1933. godine, dakle sedamdeset godina nakon
I 1 I li I'' vi p111 forllluJirana:
z 1, lm111 /1,1110 JJfl m je primijetiti da neki arhitekti, premda pola
/'11/.otHnn, 1111/"'kon slijede zdrav razum Florence Nightingale.
>I 11 NiAhl odjelima bio je gotovo okoliu
11 111.1wti ji m.t za tuberkuloze na otvorenom", koji su postali
IH 1p11I u ni 1920 ih i 1930-ih. Kao i njezini odjeli, i same zgrade tih sanato
1 J 1 , h1 Jllt su a arhitektonska rjeenja nekoliko bolj ih sanato
1 J 1 pn s t1 bila njezinu paviljonskom nacrtu. U oba sr
. l11t 1j t dd.do d:1 zrak posjeduje terapij ska svojstva i zgrade su bik
ci t.1 1<0 da ga u ujimn buck" izohilj11.
I
LJ EKOVITO SUNCE
-
ZDRAVLJE U DANANJIM
ZATVORENIM PROSTORIMA
je koliko okoli u suvremenim bolnicama odstu-
pa od koja su postavili Florcnce Nightingale i sir Leonard Hill.
odjeli i dalje su u uporabi, no njihova zagrijavanja
je od onoga koji je zagovarala Night-
Za to, dakako, postoje dobri razlozi. Medicinska se praksa promi-
do neprepoznatljivosti. Hladan se, svjei zrak vie ne smatra ljeko-
vitim za pacijente niti, kada smo kod toga, za bilo koga
drugoga.' koje se u njima danas su od onih od prije
pedeset ih stotmu godina. Na odjelima na kojima danas borave pacijenti
s rakom, bolestima, modanim udarima i slomljenim kukovima
leale. rtve reumatske groznice, arlaha, tifusa, upale
i bolesti. Pacijenti na suvremenim odjelima - a, uzgred
receno, 1 boln1cko osoblje - navikli su na razine udobnosti vie od onih u
kojima su uivali njihovi preci i zahtijevaju ih .
. ljudska se radije za ugodu
1 na svojih postupaka na vlastito zdravlje.
To vn1ed1 ne samo za izbor okolia u kojemu boravimo i za
prehrane, rekreacijsku uporabu droga i ivota. No za nas
kej.i se uspijevamo oduprijeti tim iskuenjin1a, ili nas - kada u njima bo-
...o .- neodoljiva elja da pootvaramo prozore pregrijanih
bolnickih od1ela, Florence Nightingale i sir Leonarda Hilla vie
su od usputna zanimanja.
elimo li biti zdravi i u zatvorenom prostoru i ako smo
spremni doslovce prihvatiti neka od spomenutih morat
stvoriti uvjete to blie uvjetima svjeega proljetnog dana na otvore-
nom." U sjevernoeuropskoj klimi najblii tom idealu su domovi sa so-
grijanj.em kakve je prije dvij e godina opisao Vitruvije. Tim
izravna radijalna toplina sunca posprema u materijal od ko-
Jt.:ga JC. zgradu i p onovo isijnva poslije tijekom dana kada je to
potn:b110. Un1j 1.;sro dn .4' l' :wd r/.uvaj11 11 strogo grani-
<".l tno, I w11111 slnl> rn h 1n 't' mng11 mij<: nj mi i si ij cditi
RICHARD H OBDAY
11 vjt:lc: vanjskoga. U razdobljima naoblake solarni doprinos moe se do
p1miti radijalnom toplinom iz podnog sustava grijanja. Rimljani su za
VOJ<.' vile osmislili hipokauste, kanale koji su topli zrak provodili ispod
1
u alov:i i zidova i tako od njih stvorili unutranje povrine koje isijavaju
toplinu.
"ol,\rnc pravilno funkcionirati samo ako sadravaju pra
vi nHllcrijal, u pravim i na pravim mjestima, koji upijati
111H\vu svjetlost koja na njih pada. Unutranje povrine moraju sluiti
Imo termalno skladite, a betonski podovi,
I I 11 11Hni ili cigleni zidovi za to su posebno pogodni materijali. Izravan
11 IJl t ij na strategije solarnoga grijanja ima i izbor unutranj ih
1 1v1 materijala i tkanina. Kakva korist od uporabe materijala koji
l'oli1.mjuju solarnu toplinu ako se isti materij ali potom prekriju sagovima
l.011 prodor svjetlosti? To to su interijeri koji
nakupljanje praine i tvari vrlo onima
p ol 1 l'lrnim za maksimalno iskoritavanje radijalne energije sunca moda
I ulje
SVJETLOST NA OTVORENOM
1
,n 11111ovl ta sigurnosti, puno toga govori u korist postavljanja
1 d 1111 11 1,gittdu u smjeru jugoistoka ili u smjeru u kojemu sunce izlazi
11 : 1111 , l llll mj esecima. Ako ga ne zaklanjaju okolne zgrade ili
1111 t.',. u rano jutro otopiti snijeg i led na stazama i stubama. Time
l' 11 1:1njujc: rizik od padova i drugih nezgoda povezanih s klizavim
povi l11ama, na koje otpada broj hitnih prijema u zimskim
111 je.i.t.t. ima, posebice starijim osobama.
N. 1 'l.dr:wlje ljudi koji u njima borave pozitivno moe djelovati i
)o4't nn vanj skom dijelu zgrade. U kini1n razdobljima zgrade, su
11dnvl izg1 ndcni od cigle i betona, apsorbiraju velike kie. Na zi
duvf 111., i1.l<ri,cni1n suncu i vjetru ta se vlaga brzo sui, se u njima
1 1cl 1 1,n vn IH\ dulj e vrij cine. Vlane zidova ncizlocnih suncu po
g11d1iju rnst11 i gljivicn. 'l b 1.nn hl1l o<''.l.dnwo j er se njihove spon
1 1111j11 11 v11t
4
i I 11 l< 11 t't gdl t Ili 11 11111111111di 11 . Jedan od
LJEKOVI TO SUNCE
da se to jest pobrinuti se da i vanjski dio zgrade dobiva dovoljno
svjetlosti to je dulji djo godine. To da u fazi plani-
ranja posebnu pozornost valja posvetiti orijentaciji, jer o poloaju
ovisi i svjetlosti na njezinu Ako je postavljena
pod pravim kutom u odnosu na kardinalne kompasa i okrenuta na
jug, stranji dio gotovo pola godine, dobivati malo sunca. Ako je,
okrenuta na jugoistok ili jugozapad, zidovi biti u
svim godinjim dobima.
Na zen1ljopisnoj irini od 51,5 stupnjeva, na kojoj lei London, na zidu
okrenutom na sjever est 1njeseci nema sunca, ali do lipnja
taj je zid i po vie od sat vremena dulje nego zid okrenut na jugo
istok ili jugozapad. je to je zid koji je okrenut na jug
u doba ekvinocija dnevno dva sata i minuta dulje nego
na lvanje. Ali na Ivanje jugozapadni ili zid su vie
od pola sata due nego zid okrenut na jug. Spomenute brojke temelje se
na pretpostavci da sunce sja od izlaska do zalaska, neometano oblacima.
U Britaniji, tijekom godine na svaki sat sunca otpada (u pros-
jeku) i po dva sata naoblake.
N
Or{i111tt1cUtt i s1drt l1J.1'/, : mt z1mUopisnim
Url1111111111(..ql'tltl1l lil'ij1nti1'1111111111/11l'11rl.:o//Jm r'11111/1111/ u 110
t' .,
,//11//111,11/ .. !1/ll/l/ll Sf/'tl/111"
I '1''
RI CHARD HOBDAY
< >t l t'i o jl' k::i. ko je udio Hemolytic streptococci, bakterije koje je izazvala in-
r. l\l ij 11, bio daleko vii u uzorcima praine izuzetim sa odjela
111
1
gn li U'l.orci mu izuzetim s odjela s normalnom dnevnom
lj t hl iz11 prozora, i u gustoj praini, bakterija nije bilo.
1
1
1 <>I tso1 (.,;urod proveo je niz eksperin1enata koji su pokazali koliko su
i dnevna svj etlost vane u irenja infekcije. Poput
-.vojlh pnt hodnika, doktora Arthura Downesa i Thomasa Blunta, otkrio
j1 lwko izravna svjetlost ima baktericidni Otkrio
jl I 1 o d11 jt: difuzna svjetlost sa sjevernog prozora u stanju ubiti bakterije,
' 1d, I on,\ liltrirana kroz dva sloja stakla, dok su Streptococci u praini, u
t1\1 1tlc11 pn."/.ivjcli due od est mjeseci. Rezultati istrage profesora Gar-
1nd 1 nhjnvlj cni su 1944. godine u British Medicaljournal te:
. slubeno zabiljeeni kako bi privukli pozornost na vanost do-
prirodnog osvjetljenja kao mjere higijenske zatite, u nadi da po-
1i1k11111i rlll(jnje ove teme. Premda se dobro osvjetljenje
\JJ/tllrtl poc(jnim, na njemu se, koliko nikada nije inzistiralo kao na
/JJ lm'lit
1
I nunosti na odjelima za kirurke Ova studija
11/:,1 .11jt nrt to da na takvim odjelima ono ima vanu ulogu, posebice ako
111J,1ktJ<' /Joscbne mjere nisu poduzete. kako bi se atmosfersko
111\/ J/ praine.
l ' lottucl' Nightingale na tome je inzistirala gotovo stotinu godina prije
11 svoj lm Zapisima o bolnicama". U vezi sa odjelima vrijedi
jt opirno citirati, ako ni zbog drugoga onda za ilustriraciju koliko
,,. 11 l<o zaboraviti neka od najosnovnijih i gradnje za
pot rebe
svjetlost, ne samo dnevna svjetlost, nuna je za brz
tJjJOtrwak osim moda u nekim bolesti i nekolicini dru-
,1:ll.1 Da se nabrojiti njih gotovo bezbroj, u kojima se na
mrrtlnim odjelima ili na odjelima sa sjevernim aspektom, i kada su bili
I t'W<lj ito zagrijavani, ili na odjelima s svjetlom, i kada su bili
I Hl
LJEKOVITO SUNCE
temeljito vani, oporavak bolesnika ni sa nije mogao ubrzati ... Sve
zgrade u ovoj klimi trebalo bi podizati tako da dio
povrine prima izravnu svjetlost - pravilo koje je zapaeno u neko-
liko najboljih bolnica, ali se, sa aljenjem moram zaobila u
dijela najnovije Rolete uvijek mogu ublaiti svjetlost na osvi-
jetljenom odjelu; tami pak na odjelu nema lijeka. Gubitak
topline mogu umanjiti metalni poklopac ili dvostruko staklo. I dok toplinu
moemo generirati, dnevnu svjetlost ne moemo, ba kao ni i
ljekovit zraka.
Tu njezinu tvrdnju ilustrira i jedan primjer novijeg datuma.
Preinake na odjelu porodnitva u jednoj bolnici na Papui No-
voj Gvineji 1980. godine rezultirale su niskim razinama prirodne svjet-
losti, to je pak dovelo do epidemije utice djecom
na tom odjelu. Arhitektonske preinake koje su izazvale uticu podrazu-
mijevale su produivanje krovne strehe do iznad prozora. neiz-
ravne svjetlosti i dnevne svjetlosti koja je do tada prodirala u
odjel ti su produeci smanjili do te mjere da je do tada svijetao i
odjel cijeloga dana bio u polutami. U takvim se uvjetima pojavnost utice
alarmantno sa 0,5% na 17%.
In1a onih koji tvrde da uticu u prerano djece za.pravo izaziva
deprivacija sunca i da incidenciju utice u diktira upravo
na koji su odjeli za porodnitvo i sobe organizirani. Mjerenja
su pokazala da djeca koja se njeguju u odjelirria od sunca pri-
maju i do 27 000 luksa; za usporedbu, razina svjetlosti na drugim odje-
lima moe se smanjiti i do 110 luksa. Dakle, se da se pomnim arhi-
tektonskim planiranjen1 u velikoj mjeri moe bolest,
zahtijeva silno vrijeme i trud medicinskog osoblja, a ne li se na
vrijeme, moe izazvati mozga u
S druge strane visoke razine osvjetljenja bolesnicima mogu natetiti. U
neonatalnim klinikan1a jarka ili umjetna svjetlost mogu natetiti
djece, je sredinja ronica nezrela; za njih treba
osigurati neki oblik sjenila. No morate li provest i neko vrij eme u bolnici,
svakako se pokuajte izbori ti za krevet na odjdll . Ako vas ni
I H\
RICHARD HOBDAY
, ponH.: nuti primjeri nisu uvjerili koliko vam to moe koristiti, razmotrite
I l'Ztilto.tc studije objavljene u of the Royal Society ofMedi-
' f ilt' 1998. godine, koja je dokumentaciju vie od 600 pacijenata
111h ulj enih na kardioloki odjel za intenzivnu skrb nakon prvoga
1
1d.11r\. Smrt je bila pacijentima koji su bili smjeteni u sobe
nkn:nutc k sjeveru, bez sunca, nego onima smjetenima u
ohl'. Isto tako ene koje se od udara oporavljaju tee
od 111ukaraca bile su bre otputane iz nego iz soba.
1
l 'llll koji je obavio ovo istraivanje zasluan je i za studiju o depresivnim
hc )lt1lc"' kim pacijentima opisanu u Poglavlju 1. Nimalo
,, otkrili da su sobe dobro djelovale na depresivne paci-
jut c, su razmiljati o potencijalnim okolia
1111 c.l n1gc l.a ivot opasne bolesti te otkrili (dodue da je terapija
out tvon1 koristila i pacijentima koji su pretrpjeli udar.
1\h i'.anhnljivo pratiti kako se istraivanja na tom razvijati
\, v:\'/,nij c, li nalazi tih studija navesti arhitekte da grade odjele i
djt t"' jt' sobe od onih u dananjim bolnicama.
/\ 1 hit <.'leti bi u velikoj mjeri mogli ublaiti patnje i smanjiti trokove pove-
1. llll' , dq.1icncrativnim bolestima kostiju u starijih osoba jednostavnom
duHll ld11jo1n balkona i verandi. Godine 1984. korisnici jedno-
1 ti 1lcu11' zn starij e osobe u Aucklandu, na Novom Zelandu, sudjelovali
11 11 tI< 1 plt' h11cntu koji je trebao provjeriti koliko bi vremena svakoga
d 111 t t tthnl i provoditi na suncu kako bi proizveli dovoljno vitamina D
d 1 11<' 1 \tite od osteomalacije. Ispitanici su, u prosjeku, imali 80 godina
p1t1t\d 1 su bili mobilni, trebali su u odijevanju i kupanju, a prije
IH lj 4 Jovnnj a u spo1nenutoj studiji rijetko su izlazili na otvoreno. Sve to
Jt hlln potrebno da traene rezultate i postignu bilo je da svakoga dana,
.111110 30 Jninuta, sjede na otvorenoj verandi doma i suncu izlau glavu,
v 1 ,
1
t , nad lnnicc i donj e dij elove nogu, to se sve lako uklapalo u dnevnu ru-
t l n\I I i osoblja. koji su studiju proveli, a koja je objav-
IJ t11 .1 , 1 A.ge rind Ageing, da je krhkih starijih
jdtt n, dj clot vot:tn prcvcndjr ostl'mnnlacij e bez ikakva rizika
mi t1ov rnjr\ koji s 11zl 1nn11 ll' tu 11nd1tlh dodataka. Drali SH dn
hl I rn ihlj" kolt' hiltw o :-i1111lJl11111 , d I 11111 l<orlsni ci w
Ili
LJEKOVITO SUNCE
trebali vie cijeniti i da bi zaklonjena okrenuta suncu valjalo uk-
lopiti u nacrte domova. Upravo je to - aktivno sudjelovanje u
planiranju bolnica i klinika - bilo svim nekadanjim
za helioterapiju. A u njemu su morali aktivno sudjelovati
zato to nitko nije sagradio nita namijenjeno terapiji
jo od pada Rimskoga Carstva. Sir Henry Gauvain postao je
za planiranje odjela za bolesne pacijente, osobito adolescente
i odrasle ljude, koji su se oporavljali ili se bliili ozdravljenju od
kirurke tuberkuloze. Njegovo iskustvo u bolesnika
na odjelima smjetenim na balkonima uvjerilo ga je kako je prilagodbe
toga tipa treba nuno u svakoj bolnici, ne samo zbog prilika za
izlaganje suncu koje su se time pruale:
. smijem li izraziti osobno uvjerenje, i najhumaniji nedostatak
suvremenih bolnica je nedostatak primjereno planiranog i
balkonskog smjetaja. Da bi taj nedostatak do kraja osvijestio,
treba biti i pacijent i Da bi se razumjela prednost izlaska na
otvoreno, na zrak, daleko od pogleda, z vukova i mirisa sobe, mora
se iskusiti, to je, prema mojemu miljenju, nedovoljno priznat u
praksi.
Spomenute sir Henry je zapisao 1938. godine kada je u bolnici
bilo sasvim normalno boraviti mjesecima. Iako iz suvremenih bolnica
izlaze daleko bre, pacijenti su za boravka u njima i dalje izloeni riziku
razvoja insuficijencije ili deficijencije vitamina D bez obzira na starost.
Bolnice, ba kao i domove za starije, trebalo bi graditi tako da pacijen-
tima, dovoljno snanim da izvuku korist iz svjetlosti i svjeega
zraka, pristup suncu i svjeemu zraku.
7
SVJETLOST I ZDRAVLJE U
21.
Na je odnos sa suncem sloen, stavovi prema njemu znatno su se mi-
jenjali tijekom povijesti. Godine 1903. Nobelova nagrada za
dodijeljena je jednom helioterapeutu, a u godinama koje su slijedile bol-
ni.ce su se gradile tako da se svjetlost u njima mogla koristiti kao
lijek, dakako pod medicinskim nadzorom. U drugom dijelu 20.
pak su zrake pale u nemilost do te mjere da se aktivno
obeshrabrivalo. Vjerojatno nema puno primjera medicinskih stavova koji
su doivjeli takav potpuni obrat.
svjetlost moe natetiti, ali postoji bogatstvo povijesnih
dokaza koji na to da moe i i prevenirati zdravst-
vene probleme. koji su u prvoj polovini 20. sv-
jetlost rabili kao lijek znali su da terapija funkcioni-
ra, no nisu mogli objasniti zato. Pipali su u mraku, da tako kaemo, jer
je postojalo tek nekoliko znanstvenih teorija koje su prikladno mogle ob-
jasniti kako svjetlost ubrzava zacjeljivanje rana i ponitava tetu
izazvanu tuberkulozom.
Malo je znanstvenih ili, kada smo kod toga, povijesnih dokaza koji
opravdavaju javne zdravstvene kampanje koje izbjegavanje
sunca. Nema dokaza da svjetlost izaziva melanom niti da ga
sredstva za zatitu od sunca Ljudi koji rade u zatvorenom
u puno su opasnosti da razviju tu bolest od onih koji rade na ot-
vorenon1, a melanom ima navadu izbiti na dijelovima tijela koji se
izlau svjetlosti, poput torza i stranjeg dijela nogu.
melanom u Europi je na viim nadmorskim visinama gdje je i manje
svjetlosti , a ivot preveden na sw1cu umanjuj e rizik razvoja te
bolest i. U ovnj t.1.: mlji (Vdikoj 13ritnniji , {)p. lll'. ) nrnnj nk svjetlosti
god iuj c. vjl' t nl 11 t 1111 11hij(' t lsrn.\ i t i s1 lj udi vi k nq;o to ih 11hijc rak
I ti ?
RICHARD Ho nDAY
I 111 lpnk, da bismo bili posve sigurni, moramo puno bolje razumjeti
d11 lov.rnjc svjetlosti na ljudsko tijelo i njezinu ulogu u prevenciji
I 11llcst1 , Puno vie sredstava valja uloiti u otkrivanje djelovanja
vj t lost i, a puno manje u to da nas se dri podalje od nje.
A I t 11 ,dua istraivanja sve ukazuju na vanost vitamina D u normal-
"' 1111 I 111lkdoniranju tijela. Vitamin D sudjeluje u rastu i sazrijevanju stan-
' 1, 1 t ini se c.b posjeduje i protukancerogena svojstva. U laboratorijskim
1C 11 p ri111t ntin\a pokazalo da bioloki aktivni vitamin D usporava rast
lm 11d11op uwlttnoma i drugih kancerogenih stanica. Deficijencija vitami-
11 1 I) 11111,ll 11 nnn je u nizu oblika raka i drugih najteih bolesti. Djelovanje
1111 l' V<' WJt. t losti na kou prirodna je proizvodnja vitamina D. Stoga
p11..v1 11 vjr1 ljlvo da bi se broj ljudi koji svake godine umre od raka dojke,
d1l 11 log , 1 ijevo i prostate te onih koji umru od ateroskleroze, modanog
11cl 11 'i pa ij domn kuka 1nogao smanjiti redovitim umjerenim
N1 1t 1i1 st11nnjc da se u godinama koje slijede o utjecaju vitamina D
11 , I 1111111os ni sustav doznati puno vie, ali to je sa samom
vj1 ' 11 ? Zato izlaganje svjetlosti u djetinj stvu raz-
vi 1j 1 H11lt ipll' skkroz.c u kasnijem dijelu ivota? Kako naa prehrana
t1 1 11 11\ (11 lhl koji naa koa reagira na svjetlost? Koji su
11V'1 I Vl'lli koritenja sredstava za zatitu od sunca i koja je uloga
1 l1111 Iv u lj NlllH'n u razvoju osteoporoze? Mogu li se zrake koris-
1 1 I ii n hl ,. ohrnuo tijek spomenute i drugih bolesti povezanih s depri -
" lj11n1 1111c:1? Zato je ranojutarnje sunce toliko korisno? Na ta i dn1ga
I' 1 111J 1 11 th .1 11 10 odgovore, no ne li do radikalne promjene stavova
I'' ' ' 111 1 t111 c11 medu onima koji formuliraju politiku javnoga zdravstva,
1 I n lt 11w ih dobitL
Sv d\.1ko bi bilo korisno znati koliko su niske razine vitamina D
11ohh .qtne 11 uk11pnoj populaciji i to bi bila zdrava razina vitamina
I>, SI 11d lj 11 F.uropi i Sjevernoj Americi ukazuju na to da bi insuficijcncij a
(. ii" Hl' I clcfkijl' n<.' ij a) n1ogla biti puno nego to se trenutno mi sli.
I >111 < to 11<. i1,mj <.ri , preporuke u vc7.i s izlaganja i
vJ1t ln t 11 drnLll Hlrn pnhrnni m17.nih 'l.:i odt"i.nvanj c
v I t 111uI11.1 I> 111 ogu Ht' dovodit l u pi 1 nult' . V11 lj 11 :H nn dati da stvari post :1 ti
111 ii 1 J ' "' J1 11 111 111 ko do l(' koj I u1dt h
1
ll C1 t I. l I 11wduvn1n<. nu, S<.' VI ln
11111
LJEKOVIT O SUNCE
starijim pripadnicima populacije vlada epidemija de-
v1tamma D. Ljude odgovorne za brigu o starijim osobama, on-
1n1a ili onima vezanima za treba poticati na poduzi-
manje koraka koji njihovim osigurati dovoljno
svjetlosti ili dovoljno dodataka prehrani koji tu pojavu
SVJETLOST I STANOVNITVO
KOJE STARI
. U t.ijeku su demografske promjene koje u godinama
za osiguravanje zdravstvene skrbi za starije. Sve
ljudi duze, sto da se, to 21. bude dalje od-
micalo, bro1 11ud1 s degenerativnim bolestima vjerojatno znato
Prema brojkama koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija, od
.1990. do godine stanovnitvo u dobi od 65 i vie godina diljem svi-
jeta povecalo se za 14%; ista organizacija da se njihov broj do
2020. godine u razvijenim zemljama za 40%. S tin
1
podacin
1
a
na umu, donositelji odluka na polju javne zdravstvene politike trebali bi
pomno razmotriti sve to starijim osobama pomae da ostanu aktivne,
zdrave i pokretljive. Redovito, umjereno izlaganje suncu osteo-
malaciju u starijih osoba. i samo zbog toga starije bi ljude trebalo
poticati da izlaze na sunce, a ne ih od toga odgovarati.
Jedan od da se stekne posve stajalite o ulozi sv-
jetlosti u prevenciji i bolesti povezanih sa starenjem jest
druge tradicije u drevnoj i Rimu su
se sluili u terapijske svrhe, no Hipokratova je medicina odum-
davnih dana. za one koji su se spremni zagledati malo dalje,
1 u i u filozofskom smislu, postoje i druge tradicije koje
nude korisne uvide. Kinezi su terapiju prakticirali
to i danas. Njihovo iskustvo sa i
na koJI kombiniraju izlaganje svjetlosti i tjelovjebu vri-
JCdnc su poblieg posebice u vezi s procesom starenja.
U knji zi ,, 1<11conjc na vrata ivota i druge lj ekovite vjebe iz Kine:
111k,1 Narodn<.' Republike f\i 11cu (Knocking nt thc Gate
, ,(' l ,ifc and other Healing Excercises from China: The Official Excercise
Hook of' thc People's Republic of China), koja je u Velikoj Britaniji obja-
v 111 111\ 198 s. godine, terapija se za niz
\,nhsrt: tuberkulozu, depresiju, bolesti, artritis, rahitis te
k1ou1t nl cntcritis ili crijevnu upalu. To je posve u skladu s prakticiranjem
1 tpljt na Zapadu. Kinezi se,
koriste profinjenije, to, se, na zdravlje u starijoj
duhl. Dn bi lh se razumjelo, isplati se poznavati poneto od filozofije na
li!!loj SL' temelje sustavi tradicionalne kineske medicine i tjelovjebe.
\I I l'tHl k ionetlnim se kulturama sa starijim ljudima postupa dostojanst-
Vt' lHl ll' I' po od n1akla dob ukazuje na mudrost. Kinesko se drutvo u velikoj
1 i ij 11 1 <' rncljilo na potovanju prema starijima i prema To
1, 1111!111\n)c za dijelom je ukorijenjeno u taoizmu, filozofiji
lwJ1t Je duboko utj ecala na kinesku kulturu. Rani taoisti bili su
1 su proces starenja. Njihova su istraivanja dovela do
1wp11na sustava kineske medicine te niza drugih disciplina koje
t ozdravljenja, poput tjelovjebe i prehrambene terapije. Taoisti su
1
11110 cijenili svakoga tko bi i u starosti ostao u formi i dobroga zdravlja
tt time 1nilj enje po kojemu je starost neto valja teiti. Nasu-
pwt tmnll, v.apadna kultura favorizira mladost na tetu starijih, a upada
1
1 kako pozitivnih uzora za osobe starije od ezdeset godina i nema.
'/,npnJnl stt mediji starije osobe skloni prikazivati kao ovisne,
I scniln<.; . Ideja da nekakav umirovljenik po izdrljivosti ili vladanju
vjetinama moe nadmaiti mladoga odraslog strane
su naoj, ali ne i drugim kulturama.
Ositn potovanja za starije drutva Kinezi posjeduju i dugu
nepreldnutu tradiciju preventivne medicine i pridaju silnu
nost prirodnih ciklusa na zdravlje. se da korisne
tjelovjebe na ranojutarnjem suncu cijene stotinama ako ne i
godina. Kine1.i pridaju veliku vanost boravim na otvorenom u zorn I
do kraj u iskori tavaj 11 1.a zd rnvlj c korisna svoj sl. va ranoj u tarnj cg okom11.
su pndhHt rnzvijali i usl\vrfi 11v11 1l n\>l l lw tjdovj (;'/,bc koja, pn11 11t
11 Jl I111v 11 v 111ov111I11 , 011I 11 1 1 lm!' I" I' 1'11 1 t\1 li 11I 11 111101111 ta vn 1ilrn 1t1u l111 1111
l'lll
LJEKOVITO SUNCE
energije" iz atmosfere. Najpopularniji sustavi poput t'ai chi-
Ja 1 qi-gonga u te se svrhe koriste i u bolnicama i stanovnitvom
Parkovi u Pekingu, angaju i lfong Kongu puni su starijih ljudi
u zoru, u njima Vjebaju. Sustavi tjelovjebe poput
t ai chtja ih chi c.h uana tradicionalno se prakticiraju tako da je osoba
istoku, .prema suncu. U Indiji i drugdje ljudi
k0 J1 jutarnju tjelovjebu pozdravom
: a i Je p1sao o koristima od ranojutarnjih etnji u zims-
kim nalazi helioterapeuta prema kojima
svjetlost. ima koristan na njihove pacijente
dijelom se temelje i na tradicionalnim sustavima
Ljudi koji prakticiraju t'ai chi i qi-gong tvrde da je izlazak sunca doba
s potencijalom. Zrak je tada svje, i pun dobrote."
u je najpovoljniji jer se energija janga a energija
l!z to, organi namijenjeni uklanjanju tetnih tvari iz orga-
- pluca .. 1 debelo crijevo - najaktivniji su netom prije zore, stoga
Je to. da se tijelo oslobodi ustajale energije i nadopuni je
chtjem. Kinezi su razradili bogatu lepezu
st.o bi .. se moglo nazvati VJezbama na otvorenom", koje integralni
dio nJlhova U svojoj knjizi Medicina 21.
Century MedIC1ne) doktor Julian Kenyon ovako naglaava razliku
i medicine:
o energiji je, u manjoj ili mjeri, razvijena u
terapi;ama) ali svoj vjerojatno najsofisticiraniji izraz nalazi u tradicional-
medicini u kojoj se ta energija naziva chi... se
shvati da je konvencionalna medicina jedini poznat
medicinski sustav koji ne poznaje pojam bioloke energije.
.
izravno !e Tradicionalni kineski sustavi tjelovjebe
omogncllJll. onhnn kop 1h prakticiraJu da kako stare pobol"' c
. . . , " . , JSaVaJu iormu
1 VJCt lili! l 11l <' g11j11 svoj chi. U se pak sustavima u
RICHARD HOBDAY
chi rasipa. Vjetina, tjelesna forma i izdrljivost sportaa i ena
11
,
1
Z.tpadu sa se ubrzano smanjuju. Na ovom bi
\ 1tl t1 korisno dio tvrdnji povezanih s kineskom 1
, le
1
z nat i po se ona razlikuje od i kakve su konst1 od
11 j l' I i na redovnog prakticiranja.
R ci mo prvo poneto o povijesti najpopularnijeg od tih sustava. Prema
1-i,iiHll , t iii chi ch'uan ili taji quan (kako se na
l<oui) \I 1 :t Je utemeljio taoist i strucnJak za bonlacke VJest1ne po
11
1t 1111 Zhang San Feng. kae kako je Zhang Feng
1
1 1
ku i'.l nH:du drala i zmije, u kojoj je zmija nadmudrila puno vecu i Jacu
111
k \I vjd to svakom njezinu napadu, a potom joj silnom brzi-
110111 i Fleksibilnost i elegancija zmijskih pokreta
''"li vi li 1\ \1 ga i
0 11
ih je integrirati u sustav _koje
11
i tehnike kontrole disanja, vizualizacije i razvoja chi1a. U
... koja su slijedila t'ai chi se razvio u
t i\V i za usavravanje fiziolokih i psiholokih procesa u tlJelu,
filozofskim taoizma. Da bi se t'ai chi ch'uan prak-
t ll lrno Jrnko treba, nune su potpuna koncentracija i mentalna
1
uhllik:t kombinira um i tijelo na na koji to ne ni jedan oblik
1..i p
1
d tjelovjebe. Um se na Zapadu dugo smatrao
111 nd tijlln. u drugim kulturama tomu nije tako; na prakucnoJ raz1n1 ta
Je dlhotomija najvidljivija upravo na polju medicine i tjelovjebe.
Po'llj t clnjih je nekoliko t'ai chi ch'uan
1
,\Vo 'l.bog zdravstvenih atributa i danas ga
diljem svij et a. Sve je vie dokaza koji pokazuju da se njegovim
prakticiranjem poboljava .te res-
piratorni i skcletalni tjelesni sustavi Jeydno od
mnotva koristi to ih donosi t'ai chi jest pobolJsavanJe ravnoteze. Kod
prijeloma kuka gubitak ravnotee u kombinaciji s loom. tjclcs
nom formom i smanj enom vani su koliko i slaba
kostiju. Pregled koristi od vjebanja t'tt i chUrt, objavlj en 1997. godine ."
!lrc:hfoas rf PtJysical JVJedid11t
1
1111rl lfrlmhilitation pokazao J<.'
knko st. uw<'lt1 srnrijim hllj t1,l 1.1111 t 110 munji broj padova, nli l
Hli .di i l rnl lhiclnvn. ( .oh.1 knjn bi 11 dil\ li11111 I I 11p u toj 11\j t. rl pobolj 11v11
LJEKOVI TO SUNCE
ravnoteu i uspjela dokazati da bi time smanjila trokove prijelo-
ma kuka i drugih ozljeda povezanih s padom u starijih osoba mogla bi se
nadati vrlo ugodnoj mirovini.
i dokazi da je t'ai chi korisno sredstvo u Par-
je o progresivnom neurolokom
CIJI s1mptom1 nestabilnost, drhtanje, usporenost pokreta,
depresiju i mentalnu letargiju. Pojavnost prijeloma kuka u
oboljelih od Parkinsonove bolesti je visoka; oni suk tomu skloni
deficijenciji vitamina D, a posjeduju i kotanu masu.
Pacijenti s tim oboljenjem kau da t'ai chi usporava slabljenje
vjetina i mentalnih sposobnosti koji se povezuju s tom Ako
prito1:1. i ravnoteu, tada bi koristi od njegova redovitog
prakt1c1ranJa mogle biti vrlo vane za svakoga s tom I osobe s
multiplom sklerozom znaju imati niske razine vitamina D i izloene su
riziku od prijeloma kuka. Kao i u Parkinsonove
bolesti, nepokretljivost i prehrana
raspolojvog im vitamina D.
se da kineski pristup tjelovjebi sve brojnijoj populaciji starijih i
na Zapadu moe ponuditi puno toga i, ako nita drugo, sluiti
kao mjera prevencije. Naalost, nen1a znanstvenih dokaza koji bi podu-
o korisnim vjebanja u zoru, osim onih o terapi-
JSkim uc1nc1ma na pacijente sa sezonskim afektivnim Na
dui rok, istraivanja bi mogla pokazati da za tradicionalnu praksu oku-
pljanja u parkovima i na drugim javnim mjestima u rano jutro, kako bi
se izvukla korist iz finih energija kojima Kinezi pridaju toliku vanost,
postoje zdravi razlozi. Napokon, njihovo dugo, zbog neprekinute tradici-
je narodne medicine, znanje o tomu to svjetlost i svje zrak
ljudskome tijelu kojim raspolau Kinezi puno je intimnije i instinktivni je
od onoga kojim raspolaemo mi na Zapadu.
Moda je vrijedno spomenuti da je sir Henry Gauvain
hcliotcrapeutima svojega doba bio jedinstven po tome to je djelovanje
l'nnojutnrnj<.:g sunca uistinu pokuao objasniti terminima koliko-toliko
h'll skimn vt: nimn.. Kao i drugi hcJi otcrapcuti, i on je tijekom go-
dina opd'l ln d11 J111 11 njo svj(._ tl ost i111 n najvn' u tcrnpijsku vrijednost . Prema
RICHARD HOBDAY
1 " k" 1 anja rano-
n j1. i1ov u 1niljcnju, to je bilo stoga to je ,,svjet osru so ag . k
1
111 ,'1 HJ'c1n suncu u pacijenata izazivao reakciju nego izlaganje u. as-
' kl v " sam nazivao
olJl' tl\ dijelu dana. Taj je motiv razvio u.s e 1927 o-
. ih poticaJa i promJeDJlVlh reakcija koJU J g
l l i>t JJo m promJenpv . d'
" . . d' kom drutvu. Sir Henry Je tvr
10
d l ll l' pndstavto KralJevskom me ic1ns . . . ..,
.t' I\ 11'0 ti jelo pacij enta koji prolazi helioterapiju
, . . ki pa l sva o nevno 1 i
''I t' il<11 u uvj etima koji se m11en1aJU sezons , . .
'
1
1 im1eren1m
v ' ko1' I imta. Za nj ega su upravo ta stalna promJena, <o Ja Je u t .
" b'ln' t'ma u mnogim
1d i 11 \d ll H\ \1.razitija nego u komparativna sta i im uvJe 1 . . kl'
I i te stalna prilagodba tijela toj prom1en1 JUC za
hdiotcr:ipiju. . " . .
I i l<o sit I lcnryjeve ideje ne pruaju
Vt't' t1\\t onoga to je zabiljeena o ranoJutarnJe SVJet
' su mJen ipa pove-
lo-.d l\ i tovie, hclioterap1Je opceruto, u o , .
' l spozna) ama o sezonskom afektivnom poremecaJU.
1 \ut s t. nna npm . . .
Mt >d:1 postoje i uvjerljivije teorije o zdravstvenim
d
. . H Gauva1n no bez o zira na
1
vjttl ost i od one koju je ponu io sir enry ' . " . .
\ o li rn.t t n\O li za to ikada dobiti znanstveno
. D ranim jutarnpm satima
1u 11m munnje u to da se osim sinteze v1tam1na u .
. S . rano u krevet rano iz
1hl v11 i nd to neob1cno. tara uzrec1ca ". . ,
d' v "to se to na prvi pogled cmi.
I< l ' t' Vl' t n" i no-I.da vn1e 11 vise nego s
OSIROMAENJE OZONA I SREDSTVA
ZA ZATITU OD SUNCA
. . o da J. e ozonski osiromaen djelovanj em
foko JC posve 1asn
1
v fi dalJ. e nema nazna <a o
kemikalij a koj e su se otpustale u atmos eru, i ", .
d UVB u bilo koj em gusce
u " "d problem za radntkt
di'clu svij eta. Rupa u ozonskom omotacu moz a Je
J A . kt jku ali ne i '.l::t nas koji 1.ivimo nd to blie ekvatoru .
na. nt.'lr ' l I , nas zhol'
i, i.1 nunosnog i tkolo. <:\ . teta <OJC .su . . '... I,
tnlnd1' 't111 h ltl tt k St' tn.:baJll
1
, 1 l i Sl11111no jt d I ll Vl 11.polo1lv d11lt 11' 1!1 11'1t1Jtt nn to da do pot.l sl l
{, li\ ' . ' '
LJ EKOVITO SUNCE
pojavnosti raka koe u Ujedinjenom Kralj evstvu i drugdje nije dolo zbog
osiromaenja ozona.
to ga onda uzrokuje? Tijekom 20. incidencija nemelanomskih
oblika raka se U industrijaliziranim se zemljama
taj porast poklopio s migracijom stanovnitva koje je sa sela krenulo u
gradove, u potrazi za poslom u uredima i tvornicama. Danas puno vre-
mena provodimo u zatvorenom, konzumiramo sve manje kalorija, a u
prehranu vie nego prije. Nesumnjivo, prehrana
silno na pojavu raka i upravo je prehrana, a ne svjetlost, u
samoj sri tog problema.
Kada se svjetlosti i dokopamo, to na odmoru,
negdje u inozemstvu, nakon to smo mjesecima boravili u zatvorenom
prostoru i potpuno odjeveni. To da do spore postupne pigment-
acije koja koi osigurava kakvu-takvu prirodnu zatitu od intenzivnoga
mediteranskog ili karipskog sunca ne dolazi. U takvim okolnosti-
ma iznenadne navale snanoga solarnog nisu samo neprirodne,
nego i opasne. Sredstva za zatitu od sunca tu mogu
nepigmentiranu kou da u takvim uvjetima izgori, no valja ih koristiti tek
kao posljednju liniju obrane. Koa koja ne stigne izgraditi vlastitu obranu
protiv jake svjetlosti i tijelo koje se nije aklimatizirala bolje se
tite eirom i dugim siestama.
Jedan od geneze raka koe je i temperatura u
neposrednom okoliu. Kao to smo vidjeli u Poglavlju 3, nalazi studije
objavljene 1941. godine ukazuju na povezan9st svjet-
losti, ambijentalne temperature i raka koe te na da na mjestima
s temperaturama niim od 5,5 C svjetlost zapravo
moe razviti imunitet na rak koe. Iz onoga to je poznato iz radova dok-
tora Augustea Rolliera i drugih helioterapeuta, se da ljudsko tijelo
na svjetlost reagira kada toplinu pokuava generirati
nego kada je pokuava osloboditi. se da u hladnim uvjeti-
ma imunosni sustav i stimulira tijela. Zato
se to nije posve jasno, ali taj se pristup svakako najrazumni-
jirn na pot\ tlrn osi1n ako ste iznin1no osjetljivi na I
t \l ll n m , l 10 J. 111 110, vu ljn provest i vi<.' istrnivcmj a. 1 povezanost uporabe
RrcHARD HoBDAY
1
d.1 .wn za zatitu od sunca i melanoma treba podvrgnuti
P' upit kivanju stroem nego to je to danas. To na
1111
\h koji njihovu uporabu, ali ima i uglednih znanstvenika
llfllll nnst koritenja kemijskih sredstava za zatitu od sunca dovode u p1-
t1llljt i njihovim. se sumnjama valja pozabaviti.
ZGRADE, BAKTERIJE I
SVJETLOST
l\t l11
0
, ohn koje u Ujedinjenom Kraljevstvu umiru od raka
11t1ltllt1 10 tkscli11u broja osoba koje umiru pokupl1emh u
linluk.1tn.1. u Ujedinjenom Kraljevstvu boln1cke infekc1J e danas odnose
vl t ' ilvorn nego to ih odnose prometne ili samouboj stva. Po-
j,1v
1
j,
11
ktct'ijn otpornih na lijekove posebno je jer se
I
11
ko bi t rovnnj c krvi, infekcija rana i upala uskoro
111

11
tjtl'.' iv<:, odnosno da bi mogle prestati reagirati na bilo koJl raspoloz1v1
'"' lhi<ll lk. Izgledi da se vratimo na medicinu predantibiotskog doba su
zn

iji l<.4 \, ;:t ipak 1noda upravo to morati ako
1111
c1 i, ll l ' i nn metnu nam se radikalne promjene u n:.edicins.koj
y
11
lj 1 1
11
11 H t t nnch\ti da nikada st:dlJ
1
a u
t'
/
1 IH11 nhc dezinfekcije rana i oporavka tlJela
1
11
tic , ti
1
u t 1 w svjetlost morati oslanjati u mjeri u ko JOJ su to c1n1h
ti 1 I
n11k bude li taj problem rijeiti bit vano
gradnje zgrada kojim bi irenj e
z
11
ai. \. u odjelima baktenJa Je manJe nego u

:t suvremena znanost pokazuje i da predstavljaju bolji okoli za

lljtt t njl' depresivnih pacijenat a i rtava Florencc
Nlght lnguk
0
tornc je govorila jo 1860-ih, a povratak na stan-
doa dl' I\:\ kojima je inzistirnla vjerojatno bi uvel ike smanjio u cnJC zara1.a
11 l>ol11 k11 nlil .
svjedosti u gtnckvl1H', Imo sredstvo
z
1
li 11\I CI H 1111111t okn\ Ith blln je ' J li I ll.: h110 pup11J,11'1\0 \I I':\'/,
dnhllltll
111
l(cljlti \l l
11
111 , ll l 01 v111 11t1 :c 11 kuvno konst l i o
11 )I I
LJEKOVITO SUNCE
kao terapeutske sredstvo. Dananja kultura ne potuje ni
sunce ni terapiju to pomae objasniti zato toliko
vremena provodimo u zgradama koje nisu za svjetlost.
Kinezi slijede priznatu tradiciju proputanja zimske svjetlosti u
zgrade u kojima ive, jasno pokazuju da vode o prevenciji
bolesti. Isto tako najglasovitiji arhitekt carskoga Rima, Vitruvije, prop-
isao je da sobe u i vilama trebaju biti okrenute na istok
kako bi uhvatile ranojutarnje sunce. Kao i njegovi kolege, i
on je pazio da budu organizirane tako da pridonose zdravlju
svojih stanara.
Vitruvije je drao da arhitekti moraju posjedovati aktivno znanje iz
medicine. S obzirom na zdravstvene probleme povezane sa ivotom i ra-
dom u suvremenim zgradama, moda bi arhitekti trebali neki ob-
lik medicinske obuke. Ili nam je moda potrebna posve nova profesija,
koja obje discipline. Vitruvij evi su klijenti, ako nita drugo,
u svojim nekretninama dobivali dovoljno prirodne svjetlosti da odre
bioloke ritmove i emocionalnu stabilnost, to se za mnoge od nas danas
ba i ne moe
da je ljuska vrsta evoluirala na suncu, a ne u zatvorenom pros-
toru, pod svjetlima reflektora, to to umj etno osvijetljene sredine mogu
naruiti normalno funkcioniranje tijela ne treba Niske ra-
zine svjetlosti naruavaju prirodnu proizvodnju melatonina tako da se
on danju, kada moramo biti budni, pretjerano u krvotok, a
kada trebamo spavati, se pre1nalo. Dugotrajna izloenost vi-
sokim razina1na umjetne svjetlosti tijelo moe izloiti a postoji
i jedno istraivanje koje ukazuje na to da bi
melanom na neki mogao biti povezan s fluorescentnim
osvjetljenjem. Nas koji ivimo ivota i
vremena provodimo iza stakla puno bi vie trebalo zabrinjavati to to
prilike za iskoritavanje bioloki aktivne komponente svjetlosti
mogu biti
Izlaganje suncu nesumnjivo predstavlja ozbilj an zdravstveni rizik, no
mnogi od nns zdravlje dovode u opasnost moda upravo njegovim
< :llj ove knjige bio je naglasiti neke od pozitivnih aspekata
j 1)'/
RI CHARD HOBDAY
111 H' n t e dati smjernice o da se rizik od izlaganja suncu
Vl' t le. na Jninimum, a dobre strane iskoriste do n1aksimuma. I dalje ne
:1,1t 1nw puno toga o tome kako svjetlost djeluje na ljudsko tijelo.
I I n, 11H.: dutim, vrij edi i za uzroke mnotva najteih degenerativnih boles-
t I l< c >J e. zapadni svijet. je da svjetlost ili,
dtpl'ivndjn svjetlosti u genezi tih bolesti igra puno ulogu
se priznaje. Postoji puno povijesnih i suvremenih do-
I knJ I okuzuj u na to da umjereno moe biti korisnije nego to
mn t n d1u1 ns navedeni misliti. Ako ste u to uvjereni, nastavite se
di opl 't ''l.ll O. l prito1n ne zaboravljajte one sudbonosne uklesane u
A1111l1i11ov hmm: previe. upoznaj samoga sebe.
p "
i neophodni su za cjelokupnu prirodu. j e,
dio pri rode 1 pot rebna mu j e svj et lost za zdravlj e i dobrobit za
vit alnost i '
Ova kako bismo i zat o ponovno t rebali poelj et i dobrodolicu suncu
u nas1m z1vot 1ma, 1 t o na siguran
nam kako se svj et lost u prolost i kori st ila za i
bolest i t e kako nas u buducnost i moe i pruat i nam ..
_ Dr ._ se. Richard Hobday, j e britanskog registra komplementarnih st udirao
Je kinesku medicinu i kineski sust av vj ebanj a u Kini.
Dr . ima iskustvo u salamom dizajnu zgrada i j edna j e od
osobnost i u pov11est1 solarne t erapij e