INFORMATIKO PRAVO

(odgovori na pitanja) 1. Koja je razlika izmeu informacijske i informa i!ke re"olucije# Za razliku od informacijske revolucije, informatika revolucija obuhvaa ona tehnoloka rjeenja koja se ostvaruju koritenjem modernih informatikih i komunikacijskih postrojenja, strojeva, ureaja i mre a kojima se unose, obrauju i pohranjuju podaci, prenose slike, glas, zvuk i signali u digitalnom obliku! $. Koji je cilj% koje su funkcije i & o !ini s ruk uru informacijsko' sus a"a# "snovni cilj informacijskog sustava je dostaviti pravu informaciju na pravo mjesto i u pravo vrijeme, uz minimalne trokove! "snovnu strukturu informacijskog sustava ine# hard$are, soft$are, life$are, org$are, net$are, data$are! "snovna funkcija informacijskog sustava je komunikacija! "d ostalih funkcija se jo istiu# prikupljanje, obrada, distribucija, pohranjivanje!!! (. ) o je informacijski sus a" u funkcionalnom % a & o u e*ni!kom smislu# % tehnikom smilslu informacijski sustav ine &kompjutori, komunikacijski ureaji, kompjutorske i komunikacijske mre e te podaci i informacije koje se mogu pohraniti, obraditi , ponovno koristiti ili njima prenijeti, ukljuuji programe, dokumentaciju i postupke za njihov rad, koritenje ili odr avanje!' (ri funkcionalnom odreenju informacijskog sustava valja poi od ve tradicionalnih aktivnosti to se obavljaju unutar tog sustava, ali takoer i novih zahtjeva koje suvremeni nain rada i poslovanja stavlja pred njih! )o se odnosi ponajvie na zahtjeve u odnosu na komunikacije unutar same organizacije , kao i organizacije s okolinom! % tom smislu mo emo rei kako je informacijski sustav u funkcionalnom smislu takav sustav koji nam omoguava da prikupljanjem i obradom podataka dobijemo i pohranimo informacije koje e poslu iti ovlatenim osobama da na osnovi njih odluuju i upravljaju, komuniciraju i razmjenjuju podatke, kako unutar organizacije, tako i organizacije s okolinom! +. ) o su in eli'en ni a'en i i ,o koji* ne'a i"i* -oslje,ica mo.e ,o/i nji*o"im kori& enjem# *nteligentni agent je programski modul koji mo e izvravati odreene izdvojene zadatke pri emu je samostalan u ostvarenju ciljeva odnosno izvravanju postavljenih zadataka! +eagira na prethodno definirana stanja u okru enju u skladu s prikupljenim informacijama, svom ugraenom znanju i pretpostavkama te danim zahtjevima i uvjetima koje postavlja korisnik ili neki drugi agent! ,jihovim koritenjem mo e doi i do ne eljenih efekata, ak i kad to nije bila namjera korisnika# -neovlatenog pribavljanja poslovnih tajni -naruavanja zakona o autorskom pravu -naruavanje prava na privatnost -neovlatenog pristupa tuim kompjutorskim sustavima i presretanja komunikacija 0. ) o je informacijsko1komunikacijski sus a"# Za razliku od ostalih informacijskih sustava informacijsko-komunikacijski sustavi kao otvoreni sustavi bave se prikupljanjem, obradom i distribucijom razliitih informacijskih sadr ajnih formi u cjelokupnom fizikom komunikacijskom prostoru 2. ) o su komunikacijski -ro okoli# .omunikacijski protokoli su pravila po kojima kompjutori meusobno kouniciraju unutar kompjutorske mre e! ,jima se u prvom redu odruje oblik i nain prenoenja podataka putem

mre e, te kontrola intregriteta prenesenih podataka i nain obavjetavanja o eventualnim grekama u tijeku prijenosa! )/(0*( ()ransmission /ontrol (rotocol) 1 skup komunikacijskih protokola koje koriste kompjutori pri radu i komuniciranju putem *nterneta, bez obzira na hardversku i softversku platformu koja se koristi! 3. ) o je elek roni!ko -oslo"anje# 2lektroniko poslovanje je irok pojam i nije sinonim za elektroniku razmjenu podataka ili elektroniko trgovanje! 2lektroniko poslovanje osim same razmjene podataka ili trgovakih transakcija putem elektronikih medija obuhvaa i niz drugih aktivnosti unutar i izmeu organizacija! "no ne mora nu no biti povezano s koritenjem *nterneta, nego se mo e odvijati unutar zatvorenih, privatnih mre a, imeu ogranienog kruga korisnika! 4. Koji zakoni !ine -ra"ni ok"ir za raz"oj elek roni!ko' -oslo"anja u R5# -Zakon o elektronikom potpisu -Zakon o zatiti osobnih podataka -Zakon o zatiti potroaa -Zakon o telekomunikacijama -Zakon o elektronikim medijima -Zakon o autorkom pravu i srodnim pravima 6. ) o je elek roni!ka r'o"ina i koje "rs e elek roni!ko' r'o"anja -os oje s o7zirom na ,o7ra# 2lektronika trgovina je trgovina tjelesnim ili netjelesnim dobrima u elektronikom obliku! "visno o dobrima kojima se na tom elektronikom tr itu trguje razlikuje se indirektno (neizravno) elektriko trgovanje, koje obuhvaa elektroniku nabavu tjelesnih dobara koja se dalje isporuuju na tradicionalan nain, i direktno (izravno) elektroniko poslovanje koje podrazumijeva elektroniku narud bu, plaanje i isporuku netjelesnih dobara i usluga popout softvera ili drugih nematerijalnih proizvoda u digitalnom obliku! 18. Koji su as-ek i elek roni!ko' r'o"anja s o7zirom na su7jek e# "visno o subjektima izmeu kojih se ono odvija, razlikujemo elektroniko trgovanje# -izmeu gospodarskih subjekata (343 1 business to business) -izmeu gospodarskih subjekata i njihovih kupaca (34/ 1 business to customer) -izmeu gospodarskih subjekata i njihovih zaposlenika (342 1 business to emplo5ee) -izmeu gospodarskih subjekata i javne vlasti (346 1 business to governance) 11. ) o je elek roni!ka "las i koji joj je cilj# 2lektronika vlast se spominje kao mogunost pru anja tradicionalnih usluga graanima na nov nain koji podrazumijeva iroku primjenu odgovarajuih postupaka, metoda i tehnologija pogodnih za rad i elektroniko pru anje usluga i online komunikaciju s graanima, poslovnim subjektima i drugim tijelima i institucijama dr avne vlasti! "na znai cjelovito i sustavno koritenje informatike i telekomunikacijske tehnologije te mre ne organizacije u tijelima zakonodavne, sudbene i izvrne vlasti, javnim slu bama i tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave kako bi se pospjeio njihov rad i transformirali njihov odnos i komunikacija s fizikim i pravinim osobama! /iljeve elektronie vlasti mogli bismo sa eti na# -komunikaciju s drugim dr avama i organima i institucijama unutar zemlje kao i s institucijama drugih zemalja i meunarodnih organizacija -poticanje gospodarskoog razvoja i ubrzavanje gospodarskih aktivnosti komunikacijom i pru anjem usluga i poslovnih informacija gospodarskim subjektima -poticanje digitalne demokracije elektronikim glasovanjem i neposrednom interaktivnom komunikacijom s graanima te online sudjelovanje u radu vlasti (npr! telekonferencije)

-pru anje online usluga i omoguavanje online pristupa javnim i drugim informacijama od interesa za graane i gospodarstvo 1$. Koje su -re,nos i i -o,ru!ja -rimjene elek roni!ke "las i# (rednosti su mnogobrojne! (rimjena novih tehnologija mo e uvelike utjecati na svakodnevni ivot graana pru ajui im mogunost da s bilo kojeg mjesta daljinski pristupe javnim podacima, elektroniki glasuju, predaju poreznu prijavu, plate raune ili na br i i djelotvorniji nain ostvare neko svoje pravo ili ispune neku obvezu! ,a taj nain se smanjuju trokovi, poveava uinkovitost, posti e vea transparentnost, a poredno se utjee i na uklanjanje negativnih posljedica koje prate svaku vlast, poput korupcije, neuinkovitosti i sl! 1(. Koji su naj!e&/i cilje"i na-a,a na In erne u# ,ajei ciljevi napada koji se izvode na *nternetu ili putem njega jesu# -.orisnike lozinke -(odaci i informacije -7atoteke -.ompjutorski programi -8eb stranice i ,e$s grupe -"nemoguavanje koritenja kompjutorskog sustava -9aterijalni (tehniki) resursi informacijskog sustava 1+. Koje su "rs e na-a,a s o7zirom na "olju na-a,a!a# : obzirom na volju napadaa razlikujemo namjerne i sluajne napade 10. Koja je razlika izmeu ak i"i* i -asi"ni* na-a,a# ;ktivni napadi su oni kod kojih kao posljedica dolazi do promjene objekta koji se napada (npr! mijenjanje podataka)! (asivni napadi su oni kod kojih sam objekt ostaje nepromijenjen (npr! neovlateni pristup podacima bez da ih se brie ili mijenja)! 12. ) o je ,ru& "eni in.enjerin'# 7rutveni in enjering obuhvaa brojne i raznovrsne naine pribavljanja lozinki za neovlateni pristup sustavu koji su rezultat nepa nje ili lakovjernosti rtve! (:houlder :urfing, :trvinarenje) 13. ) o je maskiranje ili "aranje# 9askiranje ili varanje obuhvaa la no predstavljanje, odnosno preuzimanje identiteta druge osobe, ili pak uloge nekog drugog kompjutorskog sustava! 14. ) o je uskra/i"anje uslu'a 9:O;<# %skraivanje usluga- cilj ovog napada nije novlaten pristup sustavu ili podacima, ve je to onemoguavanje ovlatenog korisnika da se koristi kompjutorskim mre ama i servisima! 9o e se izvesti na razliite naine, kao to je istovremeno slanje velikog broja upita na server! (:pamming) 16. ) o su maliciozni -ro'rami i koji su# 9aliciozni programi su kompjutorski programi ili dijelovi programskog koda ije pokretanje dovodi do ne eljenih posljedica po korisnika, odnosno njegov kompjutorski sustav, njegove podatke ili programe ili pak do uskraivanja mre nih servisa i usluga! )u spadaju kompjutorski virusi, kompjutorski crvi, trojanski konji, sp5$are i ad$are programi! $8. ) o je rojanski konj# )rojanski konj je kompjutorski program koji osim svoje vidljive namjene ima i neku drugu skrivenu i korisniku nepoznatu funkciju! " trojanskom konju se radi samo u sluajevima kada je ta skriven a funkcija svjesno i namjerno bila umetnuta u program, a ne i onda kada je to posljedica nanamjerne greke u programiranju (bag)! $1. ) o je s-=>are#

:p5$are programi koriste resurse kompjutora ili mre e bez znanja korisnika, a s ciljem da nadgledaju njegove navike, posebno na *nternetu, o emu alju podatke prema odreenom poslu itelju! $$. ) o je a,>are# ;d$are programi su vrsta parazitskih programa koji ovisno o sadr aju neke $eb stranice pokazuju reklame, ankete, nude proizvode!!!a ponekad sadr e i maliciozni kod razliite namjene! $(. ) o je *oa?# <oa=e su u biti la ne poruke i nije rije o kompjutorksim programima, ali se unato tome ubrajaju u maliciozne programe! ,aime, hoa= je la no upozorenje koje se nalazi u elektronikoj poti poslano s namjerom da prevari, zastrai, kompromitira, dezinformira ili odvrati primatelja od koritenja nekih usluga! $+. ) o je kom-ju orski "an,alizam# .ompjutorski vandalizam je najte a vrsta napada! "buhvaa namjerno oteivanje ili unitavanje resursa informacijskog sustava! )akvi napadi su u praksi vrlo rijetki! $0. ) o su i !emu slu.e 7iome rijske me o,e# 3iometrijske metode i sredstva provjere se zasnivaju na odreenim fiziim znaajskama i0ili ponaanju osoba koje ele pristupiti samom sustavu (npr! "tisak prsta, dlana, zjenica oka, govor, potpis i sl!)! :lu e za zatitu od neovlatenog pristupa radi sprjeavanja eventualnog oteenja, otuenja ili neovlatenog koritenja! $2. ) o je kri- olo'ija# .riptologija je znanost o sigurnoj (najee tajnoj) komunikaciji, a obuhvaa kriptografiju i kriptoanalizu koja je znanost o ponovnom dobivanju informacija iz njihovog kripiranog oblika! $3. ) o je kri- o'rafija# .riptografija, odnosno kriptografke metode danas predstavljaju nezamjenjivo sredstvo zatite podataka bez obzira nalaze li se oni pohranjeni unutar memorije kompjutora, na nekom drugom mediju ilii se prenose putem kompjutorske mre e ili udaljenih kompjutorskih sustava! /ilj je takvih mre a osiguravanje tajnosti podataka kako njihov sadr aj ne bi doao u ruke neovlatenim osobama! $4. ) o je kri- o'rafski al'ori am i kako se ,ijele kri- o'raski sus a"i# .riptografski algoritam za enkripciju koriste &kljueve' u obliku binarnih brojeva, najee du ine od >? do @4A bitova! %z pomo toga kljua podaci u binarnom se kombiniraju s njegovim bitovima prema odreenom matematikom kljuu, to rezultira dobivanjem ifrirane poruke! .riptografske sustave mogue je klasificirati# @) prema matematikim operacijama putem kojih se izvorna poruka skriva koritenjem enkripcijskog kljua! : obzirom na to razlikuju se# sustav transpozicije, sustav supstitucije, ili njihova kombinacija i 4) ovisno o tome koriste li se poiljatelj i primatelj poruke isti klju (simetrini kripto-sustav) ili razliite kljueve (asimetrini kripto-sustav)! $6. Koje se me o,e za& i e emelje na kri- o'rafiji# ,a kriptografiji se temelje metoda tajnog kljua i metoda javnog kljua! (rva metoda je brza, ali je prijenos tajnog kljua nesiguran! 7ruga metoda koristi dva razliita kljua# tajni i javni! "ve dvije metode mogue je kombinirati i to na nain da se metoda javnog kljua koristi samo za prijenos tajnog kljua, dok se za prijenos podataka koristi metoda tajnog kljua! (8. ) o je i !emu slu.i ,i'i alni cer ifika # 7igitalni certifikat je isprava u digitalnom obliku kojom se potvruje identitet neke pravne ili fizike osobe! *zdaje ga za to ovlatena agencija (/eritificate ;uthorit5 1 npr! Berisign)!

:igurnost i povjerljivost podataka iz takve isprave osigurava se upotrebo asimetrine kriptgorafije pri emu izdane isprave sadr e tajni klju a ovjeravanje se obavlja javnim kljuem agencije koja izadje isprave! ,a taj nain nositelj takvih elektronikih isprava potvruje svoj identitet i osigurava nesmezanu i sigurnu komunikaciju! (1. ) o je i !emu slu.i ,i'i alni -o -is# 7igitalni potpis je tehnologija provjere vjerodostojnosti poruka primljenih u komunikaciji koja se odvija izmeu udaljenih kompjutora! )akav &potpis' nalazi se u digitalnom obliku i sastavni je dio ifrirane poruke koja se alje, a sadr i izraunati zbroj same poruke! 3udui da je gotovo nemogue izmijeniti sadr aj teksta , a da zbroj ostane isti, predstavlja vrlo siguran nain provjere vjerodostojnosti samog teksta i sigurne komunikacije! ,akon to primatelj deifrira primljenu poruku i digitalni potpis sam provjerava zbroj takve poruke i usporeuje s primljenim! :vrha ove metode nije da osigura tajnost komunikacije pa se ona najee koristi u kombinaciji s kriptografskim metodama, uz pomo kojih se mo e efikasno zatititi sam sadr aj podataka koji se razmjenjuju! 3itno je naglasiti jo da digitalni potpis potvruje vjerodostojnost teksta koji se alje, odnosno prima, ali ne i identitet osobe koja ga alje, esto se koristi u kombinaciji s digitalnim certifikatom!

INFORMATIKO PRAVO
(odgovori na pitanja) ($. @e li -i anje ,i'i alno' -o -isa i ,i'i alno' cer ifika a -ra"no ureeno u R5# (itanje elektronikog potpisa i elektronikog certifikata je pravno ureeno u +< kroz Zakon o elektronikom potpisu! http#00$$$!poslovniforum!hr0tp0zakonCoCelektronickomCpotpisu!asp ((. ) o je i !emu slu.i s e'ano'rafija# :teganografija je umijee i tehnologija skrivenog pisanja! 7anas se ova tehnologija koristi radi umetanja informacija u neiskoritene dijelove informacijskog paketa koji se prenosi nekim komunikacijskim kanalom! ,a taj se nain podaci, bez obzira u kojem se obliku nalazili, kriju unutar naizgled bezazlenih poruka! (odaci se putem kompjutorske mre e prenose u paketima koji se sastoje od sadr aja (slika, tekst, zvuk), kontrolnog dijela i adresa primatelja i poiljatelja! "dreene su du ine i oblika i ukoliko ne doe do greke u prijenosu njihovim spajanjem na kompjutoru primatelja postaju mu dostupni za koritenje! 3udui da u takvim paketima ima neiskoritenih bitova, unutar njih mogu se umetnuti podaci na osnovi kojih e primatelj dobiti neku tekstualnu, video ili audio poruku, ili pak provjeriti vjerodostojnost primljenih podataka ili identitet poiljatelja! :ama poruka, slika ili zvuna datoteka ne mora biti uope zatiena jer je pretpostavka da tree osobe ne sumnjaju da se u njima krije neki drugi sadr aj! (+. Na kojim su se -o,ru!jima i ka,a o,"ijale izmjene zakono,a"s "a u s"ezi informa i!kom e*nolo'ijom# +eforme su se odvijale u proteklih tridesetak godina na podrujima gdje se informatika tehnologija ponajvie koristila, a posebno na# - (poetkom D?tih) zatitu baza podataka s podacima graana (zatita privatnosti) - (poetkom A?tih) zatitu od kompjutorskih zloupotreba na podruju gospodarstva - (tokom A?tih) zatitu intelektualnog vlasnitva (topografije poluvodikih proizvoda, ipova i kompjutorskih programa), a u novije vrijeme i - zatitu drugih prava i interesa ija je povreda u neposrednoj vezi s koritenjem informatike i komunikacijske tehnologije, kao i promjenama do kojih je dolo uslijed razvoja i irenja *nterneta! (0. Kak"u -ra"nu za& i u u.i"a sof "er u R5# : vremenom su stvari postajale jasnije te je u najveem broju zemalja, pa tako i u <rvatskoj, usvojeno naelo da se pravna zatita softvera ostvaruje autorskim pravom! (@?E! str!) (2. Koje su -re,nos i au orsko-ra"ne za& i e kom-ju orski* -ro'rama# (rednosti autorskopravne zatite su njezin meunarodni karakter, zatim, nepostojanje nikakvih ili postojanje tek minimalnih uvjeta za ostvarivanje zatite (nije potreban registracija ili deponiranje autorskog djela, kao ni plaanje pristojbi), kao i du ina trajanja zatite! (3. Koji su ne,os aci -a en no-ra"ne za& i e kom-ju orski* -ro'rama# (atentno pravna zatita pokazala se manjkava zbog svoje skupoe, dugog trajanja i same njene prirode, jer joj je cilj da titi izum koji predstavlja novo tehniko rjeenje nekog tehnikog problema, to kod kompjutorskih programa ne mora biti, a najee i nije sluaj! (4. Koji su ne,os aci u'oro"no-ra"ne za& i e kom-ju orski* -ro'rama# 9anjkavost ugovorne zatite oituje se u tome to takva zatita nema apsolutni karakter jer ne djeluje prema treim osobama! *ako se u praksi esto koriste licencni ugovori i ugovori o najmu, kojima se ograniava obujam koritenja softvera, pitanje valjanosti i zatite ovakvih ugovora uvelike je sporno!

(6. ) o je kom-ju orski kriminali e # 7o danas ne postoji opeprihvaena definicija kompjutorskog kriminaliteta, pa ak niti jedinstven pogled na sadr aj i oblike koje on obuhvaa! "dluimo li se ipak definirati kompjutorski kriminalitet, mogli bismo rei da je on ukupnost kaznenih djela, uinjenih na odreenom podruju kroz odreeno vrijeme, kojima se neovlateno utjee na koritenje, cjelovitost i dostupnost tehnike, pogramske ili podatkovne osnovice kompjutorskog sustava ili tajnost digitalnih podataka! % ovoj se definiciji izraz utjecaj odnosi na svaku onu radnju kojom se neovlateno i namjerno otuuje, oteuje, mijenja ili onemoguava koritenje tehnike, programske ili podatkovne osnovice, kao i one radnje kojima se neovlateno pribavljaju ili odavaju tui digitalni podaci! (od kompjutorskim sustavom osim samog kompjutora smatra se i pridru ena (periferna) tehnika oprema, te mre ni i komunikacijski tehniki resursi! +8. Kak"a mo.e 7i i ulo'a kom-ju orski* sus a"a -ri iz"r&enju kazneni* ,jela# %vrije eno je stajalite o njihovoj dvojakoj ulozi koji se pripisuje ,ijemcu von zur 9uhlenu prema kojem je &kompjutor sredstvo ili cilj kaznenog djela'! ,aime, dok je u nekim sluajevima kompjutorski sustav, odnosno pojedini njegov dio, cilj poiniteljeve radnje, u drugima je on sredstvo uz pomo kojeg se takav cilj ostvaruje! (olazei od tog stajalita 7! .rapac smatra kako &kompjuterski kriminalitet oznaava sve sluajeve zloupotrebe elektronikog raunala koji su pravno odreeni kao kaznena djela!' "penito# - Zlouporaba na kompjuteru 1 kod kojih je kompjutorski sustav, odnosno njegovi resursi objekt, odnosno cilj zlouporaba - Zlouporaba uz pomo kompjutera 1 kompjutorski sustav je samo pomono sredstvo da bi se izvrila neka zloupotreba - Zlouporabe uinjene kompjutorom 1 na nain da je sama zlouporaba, odnosno ka njivo djelo, uinjeno kompjuterom! Zloupotreba se vri u samom kompjuteru, pri emu je poinitelj najee i ovlateni korisnik kompjuterskog sustava! +1. ) o je amna 7rojka kom-ju orsko' kriminala# +ije je o pojmu kojim se u kriminologiji oznaava &broj realiziranih ka njivih ponaanja za koja se ne zna', zato to nisu otrkivena, a ne zato to im poinitelj nije poznat! +azlozi takvom stanju mogu biti razliiti, poevi od toga da poinitelj te i da ostane nepoznat, radi ega esto namjerno zamee tragove poinjenog djela ili usmjerava istragu u pogrenom pravcu, a nerijetko i same rtve ne ele izvijestiti nadle na tijela o kaznenom djelu koje je protiv njih izvreno! &)amna brojka' je na podruju kompjutorskog kriminaliteta posebno izra ena! +$. ) o o7u*"a/a fenomenolo'ija kom-ju orsko' kriminala# (ostoje razne podjele, no najprihvatljivija je# - ,eovlateno koritenje sustava elektronskog raunala bez mijenjanja podataka i programa - ,eovlateno mijenjanje podataka i programa - ,eovlateno uklanjanje ili upropatavanje podataka i programa, strojne podrke elektronskog raunala +(. ) o je kraa "remena i je li sankcionirana u na&em zakono,a"s "u# ()ime-theft) .raa vremena je jedan od oblika kompjutorskih zloupotreba! (od tim se pojmom misli na neovlateno koritenje kompjutorskih sustava za osobne potrebe od strane inae ovlatenih korisnika kompjutorskog sustava! )o pitanje ne bi trebalo kaznenopravno regulirati, ve ugovorno unutar samog poduzea ili institucije u kojoj se koristi sustav, ili nekim drugim, bla im pravnim mjerama! ++. ) o je neo"la& en -ris u-% jeli ka.nji" u R5 i -o, kojim u"je ima# ,eovlatenim pristupom smatraju se sve one radnje kojima je cilj da se zaobie provjera i omogui poinitelju da se kao ovlateni korisnik slu i njegovim resursima 1 podacima, programom ili nekim od servisa koje taj informacijski sustav pru a! 3udui da se provjera pristupa sastoji od dva dijela#

identifikacije, tj! (rovjere je li u pitanju osoba ovlatena za pristup sustavu, i autorizacije, tj! utvrivanje njegovih ovlatenja u pogledu koritenja kompjutorskog sustava, odnosno njegovih resursa, do neovlatenog pristupa mo e doi unutar samog informacijskog sustava od strane osoba koje mu mogu fiziki pristupiti ili neovlatenim daljinskim pristupom s bilo kojeg drugog mjesta! % +<# "buhvaen je kaznenim djelom &(ovreda tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti raunalnih podataka, programa ili sustava' (4??>!) )ko unato zatitnim mjerama neovlateno pristupi automatski obraenim podacima ili raunalnom programu, kaznit e se novanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do est mjeseci (@A?str!) )o znai da se ne ka njava sam pristup, ve se uvjetuje postojanje zatitnih mjera! +0. ) o je kom-ju orska &-ijuna.a i kako je o rije&eno u zakono,a"s "u R5# "buhvaa sve manipulacije kojima je cilj neovlateno pribavljanje tajnih podataka i informacija (poslovne i druge tajne) koji se nalaze pohranjeni na kompjutorskim sustavima ili u prijenosu putem komunikacijskih kanala! Festo se uz ovo ve e i pojam informacijsko ratovanje (*nformation 8arfare)! "buhvaena je kaznenim djelom &(ovreda tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti raunalnih podataka, programa ili sustava' (4??>!)! .aznit e se svatko tko presretne ili snimi nejavni prijenos raunalnih podataka koji mu nisu namijenjeni prema raunalnom sustavu, iz njega ili unutar njega, ukljuujui i elektromagnetske emisije raunalnog sustava koji prenosi te podatke, ili tko omogui nepozvanoj osobi da se upozna s takvim podacima! ,a nju se mo e djelotvorno odgovorit postojeim inkriminacijama o izdavanju i neovlatenom pribavljanju poslovne tajne (l! 4GH! .Z), neovlatenom otkrivanju profesionalne tajne (l! @I4! .Z), odavanju slu bene tajne (l! IH@! .Z), odavanju dr avne tajne (l! @>> .Z), objavljivanje sadr aja dr avne ili vojne tajne (l! @>H .Z), nedozvoljena oporaba osobnih podataka (l! @II! .Z)! ((+"%F*)* .;." J2 )" +J2K2," % +< 1 str! @A4) +2. ) o je kom-ju orska sa7o a.a i kako je o rije&eno u zakono,a"s "u R5# .ompjutorska sabota a obuhvaa neovlatene aktivnosti poinjene s namjerom da se onemogui nesmetan rad ili sprijei koritenje kompjutorskog sustava, odnosno njegovih resursa! % tu kategoriju spadaju brisanje, mijenjanje ili oteivanje kompjutorskih podataka ili programa, kao i druge aktivnosti usmjerene na podatkovnu, programsku i0ili tehniku osnovicu informacijskog sustava! % +<# .aznenim djelom &(ovreda tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti raunalnih podataka, programa ili sustava' (4??>!) nije izriito navedena kompjutorska sabota a, ali se kompjutorska sabota a mo e svesti pod jedan od stavaka ovog djela! 7onesen je propis kojim se titi integritet kompjuterskih podataka i programa! )ko oteti, izbrie, uniti ili uini neupotrebljivim tue automatski obraene podatke ili raunalne programe, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine! (@A? str!) +3. ) o je kom-ju orska -rije"ara i kako je o rije&eno u zakono,a"s "u R5# .ompjutorska prijevara obuhvaa razne vrste manipulacija na podacima, najee s namjerom da se sebi ili drugome nezakonito pribavi imovinska ili neka druga korist! "vakve zloupotrebe danas predstavljaju najbrojniju vrstu kompjutorskih zloupotreba kako po svojem broju tako i po raznolikosti oblika kroz koje se izra avaju! % +<# Zatita je dana u kaznenom dijelu &+aunalna prijevara' (l! 44>!a .Z)! Zakonodavac je odustao od posebne inkriminacije, kao to je to uinjeno u nekim drugim zemljama (;ustrija, ,orveka, ;ustralija, Kvedska!!!) ((+"%F*)* .;." J2 )" +J2K2," % +< 1 str! @A4 L str! @G?)

+4. ) o je kom-ju orsko kri"o "orenje i kako je o rije&eno u zakono,a"s "u R5# .ompjutorsko krivotvorenje obuhvaa dvije vrste manipulacija! (rve, kod kojih se kompjutorski sustav koristi za krivotvorenje tuih postojeih dokumenata (isprava) u digitalnom obliku, a druge su manipulacije kod kojih se kompjutor koristi da bi se kreiralo takve dokumente, tj! *zvrilo krivotvorenje novca, vrijednosnih papira, isprava ili drugih dokumenata, a u novije vrijeme bankovnih ili telefonskih kartica radi pribavljanja imovinske ili neke druge koristi za sebe ili drugu osobu! % pravnom pogledu, relevantno je i zakonski regulirano samo ono krivotvorenje koje se odnosi na slu ene dokumente, odnosno isprave koje se koriste u pravnom prometu! % +<# Zatita je pru ena u kaznenom dijelu &+aunalno krivotvorenje' (l! 44I!a .Z)! ((+"%F*)* .;." J2 )" +J2K2," % +< 1 str! @A4) +6. ) o je sof "ersko -ira s "o i je li ka.nji"o u R5# (od softverskim piratstvom dr i se neovlateno kopiranje, koritenje i distribucija zatienih kompjutorskih programa, pri emu se misli na one programe koji u ivaju punu autorskopravnu zatitu, a ne i druge kod kojih se autor u cijelosti ili djelomino, privremeno ili trajno odrekao svojih materijalnih prava, odnosno potra ivanja (public domain, share$are, free$are, charit5$are, firm$are i card$are programi)! % +<# Zatita je pru ena u kaznenom dijelu &(ovreda prava autora ili umjetnika izvoaa' (l! 44G! .Z) i &,eovlatena upotreba autorskog dijela ili izvedbe umjetnika izvoaa' (l!! 4I? .Z)! ((+"%F*)* .;." J2 )" +J2K2," % +< 1 str! @DG L str! @AE drugi paragraf) 08. ) o su o kaznena ,jela sa,r.aja i na & o se o,nose# % ovu kategoriju spadaju ona djela kojima se uz pomo suvremene informatike tehnologije proizvode, reproduciraju ili distribuiraju razni nemoralni i najee nezakoniti sadr aji u digitalno obliku! (ritom je mahom rije o djejoj pornografiji, sadistikim, neonacistikim, rasistikim, ovinistikim i drugim slinim ideolokim sadr ajima, pranju novca, ponudi i prodaji robe pribavljene na nezakonit nain i koritenju informatike tehnologije za potrebe organiziranih kriminalaca njihove komunikacije, razmjene podataka, pripreme i izvoenja kaznenih djela! "va se kaznena djela razlikuju od ostalih po tome to se njima inkriminira sam sadr aj informacija iji je autor odnosno osoba koja ih distribuira ujedno i poinitelj ovakvih djela! 01. ) o o7u*"a/a e iolo'ija kom-ju orsko' kriminala# (2tiologija 1 nauka o uzrocima nekoga reda pojava) 2tiologija kriminaliteta obuhvaa one kriminogene imbenike koji dovode do ka njivog djela! *ako oni ine cjelinu, meu njima je potrebno razlikovati one koji se nalaze izvan osobe poinitelja (vanjski, egzogeni, objektivni uzroci), od onih koji se nalaze u osobi poinitelja (unutarnji, endogeni, subjektivni uzroci)! .od kompjutorskog kriminala, objektivne kriminogene imbenike treba tra iti u specifinostima informatike tehnologije, brzini njezinog razvoja i irenja, te sve veem oslanjanju drutva na njezina postignua u svakodnevnom ivotu i to na svim podrujima! :ubjektivni kriminogeni imbenici su otuenost, frustracija, psihika oboljenja (preoptereenost informacijama i stres odluivanja), motivacija i stavovi i shvaanja! 0$. Koji je 7io cilj ,ono&enja Kon"encije o ki7erne i!kom kriminalu# /ilj .onvencije o kibernetikom kriminalu bio je da utvrdi jedinstvene kriterije i standarde kako bi se u razliitim zakonodavstvima na jedinstven nain sankcionirala djela poinjena u kibernetikom prostoru! 0(. Koja su kaznena ,jela -ro-isana Kon"encijom o ki7erne i!kom kriminalu#

,acrtom .onvencije predvieno je da e stranke prihvatiti takve zakonske i druge mjere nu ne da bi se domaim zakonodavstvom moglo sankcionirati poinitelje etiri skupine raunalnih kaznenih djela# - kaznenih djela protiv tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti raunalnih podataka i sustava (nezakonit pristup, nezakonito presretanje, ometanje podataka, ometanje sustava i zloporaba naprava)M - raunalnih kaznenih djela (raunalno krivotvorenje i raunalna prijevara)M - kaznenih djela u svezi sa sadr ajem (djeja pornografija) i - kaznenih djela povrede autorskoga i srodnih prava 0+. ) o je ki7erne i!ki -ros or 9en'l. A=7ers-ace< # ,aziv kibernetiki prostor najee se koristi kao sinonim za ukupnost raunalnih mre a, komunikacijskih veza i podataka koji se putem njih razmjenjuju! 6ranice toga nevidljivog svijeta obuhvaaju sva ona mjesta na zemaljskoj kugli s kojih se ta komunikacija odvija, i to neovisno o tehnologiji uz pomo koje se to ini! % u em smislu, ovaj se pojam esto koristi kao sinonim za *nternet! 3udui da je rije o nevidljivim vezama i netjelesnim podacima koji se njima prenose, zahvaljujui digitalizaciji i multimedijima, taj se prostor esto naziva i virtualnim ili prividnim, unato tome to on poiva na materijalnoj osnovici putem koje se komunikacija odvija! 00. ) o je ra!unalni sus a" -rema kaznenom zakono,a"s "u R5# +aunalni sustav predstavlja &svaku napravu ili skupinu meusobno spojenih ili povezanih naprava od kojih jedna ili vie njih na osnovi programa automatski obrauju podatke'! 02. ) o je Bra!unalni -o,a akC -rema kaznenom zakono,a"s "u R5# :vako iskazivanje injenica, informacija ili zamisli u obliku prikladnom za obradu u raunalnom sustavu ukljuujui i program koji je u stanju prouzroiti da raunalni sustav izvri odreenu funkciju! 03. Na & o se o,nosi inkriminacija zlo-ora7e na-ra"a u na&em zakono,a"s "u# )o su ona sredstva, programi ili podaci, stvoreni ili prilagoeni da bi korisniku poslu ili za neovlateni pristup tuem raunalnom sustavu, ometanju rada sustava ili neovlatenom presretanju nejavne komunikacije! (E) )ko neovlateno izrauje, nabavlja, uvozi, raspaava, prodaje, posjeduje ili ini drugome dostupne posebne naprave, sredstva, raunalne podatke ili programe stvorene ili prilagoene za injenje kaznenog djela iz stavka @!, 4!, I! ili >! ovoga lanka, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do I godine (@! 1 neovlateno pristupanje raunalnom sustavu, 4! 1 onemoguavanje ili ote avanje rada ili koritenje raunalnih podataka ili programa, raunalnog sustava ili raunalne komunikacije, I! 1 oteivanje, izmjenjivanje, brisanje, unitavanje raunalnih podataka ili programa, >! 1 presretanje ili snimanje nejavnog prijenosa raunalnih podataka koji nisu namijenjeni nepozvanoj osobi) http#00$$$!vlada!hr07o$nload04??>0?D0?A0I@-?>!htm (Flanak E! 1 Zloporaba naprava L str! @AG) 04. Na & o se o,nosi Bra!unalno kri"o "orenjeC u na&em kaznenom zakono,a"s "u# .ompjutorsko krivotvorenje - kada je u pitanju izmjena sadr aja isprava koje se koriste u pravnom prometu, tada nema sumnje da je krivotvorenjem dolo do izmjene podataka koji se nalaze u digitalnom obliku! 9eutim, u uvjetima kada se sve vie prelazi na elektroniko poslovanje i druge forme elektronike razmjene podataka, formulaciju je trebalo proiriti i na druge oblike utjecanja na tijek obrade podataka ili njihov prijenos! +aunalno krivotvorenje 1 odnosi se na izradu , unos, izmjenu, brisanje, injenje neupotrebljivim raunalne podatke ili programe koji imaju vrijednost za pravne odnose, u namjeri da se oni uporabe kao pravi! 06. Na & o se o,nosi ra!unalna -rije"ara u na&em kaznenom zakono,a"s "u# +aunalna prijevara odnosi se na namjerni in neovlatenog uzrokovanja tete na imovini drugoga# @! bilo kakvim unoenjem, mijenjanjem, brisanjem ili injenjem neuporabljivima raunalnih podataka,

4! bilo kakvim ometanjem funkcioniranja raunalnog sustava s prijevarom ili nepotenom namjerom neovlatenog pribavljanja ekonomske koristi za sebe ili drugoga! http#00$$$!vlada!hr07o$nload04??>0?D0?A0I@-?>!htm (Flanak A! 1 +aunalna prijevara L str! @G?) 28. Koja su kaznena ,jela sa,r.aja sankcionirana u na&em zakono,a"s "u# Kto se tie kaznenih djela sadr aja, .onvencijom je bilo predvieno samo sankcioniranje djeje pornografije, pa je zato propisano novo kazneno djelo &7jeja pornografija na raunalnom sustavu ili mre i'! )ek dodatnom protokolom uz .onvenciju o kibernetikom kriminalu lista kaznenih djela u svezi sa sadr ajem proirena je djelima rasistike i ksenofobike naravi, koja su poinjena putem raunalnih sustava (kazneno djelo &+asne i druge diskriminacije') 21. Koje su funkcije i & o o7u*"a/a si'urnosna s ra e'ija# )emeljne funkcije sigurnosne strategije su# - ona mora odvratiti ljude od pokuaja da ine neovlatena djela, - kako je taj cilj, najee, nedosti an, sigurnosne mjere prvenstveno moraju sprijeiti uspjeno izvrenje kompjutorskog djela, - kako se takvo sprjeavanje ne mo e uvijek postii, osobito uz razumljive trokove, sigurnosna strategija mora otkriti takve zloupotrebe kako bi se onemoguilo izvrenje cijelog djela, sprijeila realizacija pokuaja, omoguilo ispravljanje i vraanje u prijanje stanje i odvratilo druge potencijalne poiniteljeM - sigurnosna strategija mora minimizirati uinke i tete od kompjutorskih zloupotreba koje se nisu mogle sprijeiti i pojednostavniti povrat u prijanje stanje i ispravakM - sigurnosne mjere moraju zadovoljiti odreene prave zahtjeve! :igurnosna strategija obuhvaa# @! administrativne i organizacijske mjere 4! analizu rizika (risk anal5sis) I! donoenje sigurnosnog programa >! donoenje plana u sluaju nu de (contigenc5 plannig, crisis management, disaster planning, disaster recover5) 2$. Koje ra,nje o7u*"a/aju a,minis ra i"ne i or'anizacijske mjere za& i e# - ;naliza sigurnosnih trokova - %tvrivanje nadle nosti i odgovornosti - (revoenje klasifikacije podataka - ,adzor i kontrola nad provoenjem zadane sigurnosne politike - Zatita informacija 2(. Koji je cilj analize rizika# ;naliza rizika prethodi samom donoenju sigurnosnog programa, a ima za cilj da pru i odgovore na pet temeljnih pitanja# @! koji su najei ciljevi napada i koji se dobrima pru a zatita 4! koje su slabosti (ranjivosti) sustava I! kojim je sve opasnostima izlo en >! koje su mogue protumjere H! tko su mogui poinitelji )ek kada smo dobili odgovore na ta pitanja mo emo pristupiti utvrivanju odgovornosti, donoenju sigurnosnog programa, samoj implementaciji i testiranju zatitnih mehanizama, kontroli njihova rada, te stalnom praenju i nadzoru rada i koritenja sustava i njegovih resursa! 2+. Koja je razlika izmeu s a i!ke i ,inami!ke ranji"os i sus a"a# :tatika ranjivost ostaje relativno ista kroz du e vrijeme, jer se i sami uvjeti rjee mijenjaju (npr! fizika lokacija kompjutorskog sustava i okru enje zgrade ili zemljita), dok se kod dinamike

mo e oekivati da e u nekom kraem roku doi do promjene (npr! reorganizacija unutar poduzea, napredak tehnologije itd!)! 20. ) o re7a -re,"i,je i si'urnosnim -ro'ramom i koje kom-onen e o7u*"a/a# :igurnosnim programom moraju se predvidjeti i dokumentirati postupci i mjere kojima e se postii zadovoljavajui stupanj zatite informacijskih resursa, te odrediti prava i du nosti korisnika sustava i drugih osoba koje su u bilo kakvoj vezi s tim resursima (vanjski suradnici, dobavljai, ugovarai, serviseri)! :igurnosni program sastoji se od > komponente koje se odnose na# fiziku, ljudsku, komunikacijsku i operativnu sigurnost! 22. Na & o se o,nosi lju,ska si'urnos # Njudska sigurnost obuhvaa sve one postupke i mjere kojima je cilj da se sprijee tete do kojih mo e doi namjernim ili sluajnim postupcima zaposlenika i drugih osoba koje imaju pristup sustavu (npr! dobavljai, serviseri), kao i drugih osoba koje su mogui poinitelji zloupotreba (nezadovoljni bivi zaposlenici, kriminalci i dr!)! )o se odnosi kako na provjeru podataka o novim kadrovima ili o dobavljaima, tako i na poticanje svijesti i opreza kod postojeih! 23. Na & o se o,nosi komunikacijska si'urnos # .omunikacijska sigurnost obuhvaa mjere kojima je cilj da se osigura sigurna, nesmetana, cjelovita i tajna komunikacija i razmjena podatak izmeu ovlatenih korisnika, koja se odvija neposrednim daljinskim pristupom ili putem lokalne (N;,), meumjesne ili meugradske (8;,) i globalne kompjutorske mre e (*nternet, *nternet 4)! )e se mjere ponajprije odnose na kontrolu pristupa kompjutorskom sustavu (zatita od hakinga), zatitu kablova i kontrolu komunikacijskih kanala (zatita od prislukivanja), osiguranje tajnosti, tonosti, vjerodostojnosti i cjelovitosti podataka koji se razmjenjuju u komunikaciji (primjenom kriptografije, digitalnog potpis, digitalnih certifikata i dr!), te druge mjere zatite (fire$all, kerberos i dr!) kojima se tite resursi informacijskog sustava ili njegovi va niji dijelovi od raznih zloupotreba do kojih mo e doi pri takvom nainu rada! 24. Na & o se o,nosi o-era i"na si'urnos # "perativna sigurnost se u prvom redu odnosi na zatitu hardvera i softvera, a usmjerena je na ouvanje njihova funkcionalnog integriteta! )akoer, obuhvaa i mjere zatite od napada na postupke koji se koriste za sprjeavanje i otkrivanje zloupotreba! Zadatak je operativne sigurnosti ponajprije da predvidi takve mjere kojima e se moguim poiniteljima onemoguiti neovlaten pristup sustavu (npr! redovnom izmjenom lozinki, ili jednokratnim lozinkama), zatim da pravovremeno otkrije pokuaje takvih povreda i sprijeiti prenoenje ili aktiviranje malicioznih programa, te da obui zaposlenike kako da uoe takve i druge sline pokuaje! 26. Koji su -ra"ni -ro7lemi 'le,e -rimjene si'urnosni* mjera# 7a bi postigli zadovoljavajui stupanj sigurnosti informacijskih sustava, preduvjet je da postoji obveza provoenja, odnosno primjene sigurnosnih mjera! 9eutim, i kada postoji, takva se obveza ponajprije odnosi na javni sektor, dok se privatnom sektoru i fizikim osobama ona ne mo e nametnuti, ve im se preputa da sami odlue trebaju li takve mjere ili ne! ,o, i tu postoje odreene iznimke a odnose se na sluajeve kada se zloupotrebom mo e povrijediti interes treih osoba ili pak neki javni interes! % takvim se sluajevima, najee radi zatite privatnosti ili neke vrijednosti od ireg drutvenog interesa, u nekim zakonodavstvima propisuje obveza za provoenjem takvih mjera! % +< pravno nije regulirana obveza za provoenjem sigurnosnih mjera, kako u privatnom tako i u javnom sektoru! 38. Koji su -ra"ni -ro7lemi 'le,e -rimjene kri- o'rafije# (roblemi glede primjene kriptografije pojavljuju se u sluajevima kada je kriptografija zabranjena u odreenim komunikacijskim segmentima!

Bei problem od zabrane koritenja kriptografskih alata predstavlja zabrana njihova izvoza koja je na snazi u nekim zemljama! (ravdajui takvu zabranu razlozima sigurnosti, jer se kriptografija sve vie koristi i za nezakonite aktivnosti i komunikaciju raznih terorista, pijuna, pedofila, organiziranih kriminalaca, lanova narkomafije i drugih kriminalaca!

INFORMATIKO PRAVO
(odgovori na pitanja) PRIVATNO;T D VIRTDAENOM ;VI@FTD 1. ) o je informacijska re"olucija# *nformacijska revolucija je pojam kojim se oznaava povijesni zaokret u komuniciranju meu ljudima i njihovim organizacijama i zajednicama izazvan odreenim tehnolokim pronalaskom ili nizom tehnikih otkria i odgovarajuih tehnolokih postupaka! Kiri je pojam od izraza informatika revolucija! :matra se da prva informacijska revolucija zapoinje pronalaskom 6utenbergove tiskarskog stroja i pojave prve tiskane knjige! Zatim dolaze 9orseov telegraf, 3ellov telefon i Z$ork5kinov ikonoskop (sve to je druga inf! rev!)! )rea informacijska revolucija poinje izumom i primjenom kompjutora te najzad serijom pronalazaka koji su omoguili masovnu uporabu kompjutora i drugih aparata kojima se ostvaruje sada ve globalno elektroniko komuniciranje (*nternet)! $. Koja je ulo'a In erne a u -romicanju ,emokracije# *nternet je ve pokazao nesluene mogunosti u promicanju demokracije# olakavajui graanima sudjelovanje u vlasti, irei im pristup vladinim informacijama, jaajui graansko drutvo kroz izgradnju mre a meu pojedincima te proirujui pristup tradicionalnim medijima i promiui pluralizam! (rema tome, uloga *nterneta u promicanju demokracije je iznimnog i neprocjenjivog znaenja! (. Kak"u ulo'u ima anonimnos na In erne u# ;nonimnost koju *nternet pru a presudnog je znaenja za slobodu izra avanja i zatitu privatnosti jer omoguava ljudima da izraze svoja politika, vjerska i druga uvjerenja bez bojazni za svoj tjelesni i duhovni integritet! +. Nas anak -ra"a na -ri"a nos # (rivatnost ima korijene daleko u povijesti te se u veoj ili manjoj mjeri spominje ve od davnina u razliitim zemljama i kulturama! % poetku se najee radilo o pravu pojedinca na nepovredivost doma! .roz povijest privatnost se vrlo esto povezivala s pravom vlasnitva i odnosima koji iz toga proizlaze za pojedinca, to je poznato jo od vremena starih ;tenjana! ,o, unato tome to je rije o temeljnom ljudskom pravu, privatnost je tek nedavno, sredinom prolog stoljea (ponajvie nakon 4! svjetskog rata) do ivjela punu afirmaciju i prihvaanje! 0. ) o je -ri"a nos # (ostoje razne definicije privatnosti, no u pravnoj literaturi esto se citira sudac /oole5 koji je pravo na privatnost nazvao Opravom biti ostavljen na miruP! 2. Koji su as-ek i -ra"a na -ri"a nos # (rema O7eklaraciji o sredstvima javnog priopavanja i ljudskim pravimaP iz @GD?! pravo na privatnost sastoji se Oprvenstveno u mogunosti da se ivi prema vlastitom nahoenju uz minimalna upletanja! "dnosi se na privatni, obiteljski i kuni ivot, fiziki i moralni integritet, ast i ugled, nepredstavljanje u krivom svjetlu, neobjavljivanje nepotrebnih i neugodnih podataka, neovlateno objavljivanje privatnih fotografija, na zatitu od pijuna e i neopravdanih ili neprihvatljivih

indiskrecija, na zatitu od zlonamjernog koritenja privatnih razgovora, na zatitu od irenja informacija priopenih ili primljenih od pojedininaca u povjerenju! 3. ) o je informacijska -ri"a nos # 7anas je ipak prihvatljivije stajalite kako je informacijska privatnost samo jedan oblik prava privatnosti, koje osim toga obuhvaa i neke druge aspekte! )ako se u izvjetaju organizacije (rivac5 *nternational pravi razlika izmeu informacijske, tjelesne, komunikacijske i prostorne privatnosti! % takvoj podjeli informacijska privatnost ukljuuje uspostavu pravila upravljanja, prikupljanja i koritenja osobnih podataka kao to su kreditne informacije ili zdravstveni podaci! 4. ) o je komunikacijska -ri"a nos # .( se odnosi na sigurnost i privatnost pote, telefona, e-maila i svih drugih oblika komunikacije! 6. Na & o se o,nosi jelesna i -ros orna -ri"a nos # )jelesna se odnosi na fiziku zatitu pojedinca od razliitih postupaka kao to su testiranje na drogu ili pretra ivanje, dok se prostorna odnosi na odreivanje granica nedoputenog mijeanja u obiteljsko i drugo okru enje (npr! radno mjesto ili javni prostor)! 18. ) o je me,ijska -ri"a nos # "buhvaa razliite aspekte ljudskog ponaanja, a posebno one najosjetljivije poput seksualnih sklonosti i navika, politikih aktivnosti i vjerskih obiaja, i to u privatnom i javnom ivotu ovjeka! 11. ) o o7u*"a/a -ra"o na -ri"a nos # "bjektom prava na privatnost trebale bi biti samo one stvari koje su u nepostrednoj vezi s osobnim i obiteljskim ivotom ovjeka, a to su dom svake osobe (i ivot u njemu, kuni ivot), podaci o osobi i njezinu privatnom osobnom i obiteljskom ivotu, kao i dopisivanje i svi drogi oblici openja jedne osobe s drugima! 1$. Pri"a nos i sus a"i maso"no' na,zora. % virtualnom svijetu ovjek je manje oprezan i esto ostavlja tragove za sobom, omoguava da drugi pristupaju njegovom kompjutoru, ili drugima daje informacije o prisutnosti, navikama i interesima (jer mo e biti anoniman)! +azvoj tehnologija je omoguio stvaranje sustava koji omoguavaju masovno praenje, nadzor i prislukivanje naih komunikacija, njihovu trajnu pohranu i povezivanje s drugim naim podacima! )akvi sustavi mogu predstavljati opasnost zbog mogue zlouporabe! 1(. ) o su informacijski 7rokeri# +azvoj novih tehnologija (/arnivore, 2chelon, !!!) omoguuje stvaranje kompleksnih dosjea o graanima, ne samo od strane dr avnih institucija, radoznalih hakera ili zlonamjernih kriminalaca ve i za potrebe privatnog sektora koji se njima sve ee koristi u komercijalne svrhe! ,aime, sve je vei broj tvrtki i pojedinaca, tzv! informacijskih brokera, koji na taj nain ostvaruju znaajan profit prodajom osobnih podataka do kojih su doli najee nesmotrenou korisnika njihovih usluga ili kupaca! "sim za marketinke potrebe, takvi podaci mogu dovesti i do tzv! &krae identiteta', pri emu se najee zlorabe za poinjenje kaznenih djela poput kompjutorske prijevare! 1+. ) o je B-o,a ko"ni rajC# Q(odatkovni rajO ili Qkriminalni podatkovni rajO, u manje razvijenim zemljama s nepostojeom ili nedostatnom zakonskom regulativom, su banke podataka koje sadr e i najosjetljivije osobne

informacije s najrazliitijih podruja ljudske djelatnosti, poput financija, trgovine, prometa, kulture, R 9ogue ih je koristiti bilo kada i u bilo koju svrhu od pojedinaca, grupa ili vlasti! 10. Koji o-/i ren,o"i u je!u na -ri"a nos # (ored tehnolokih aspekata, postoje i brojni drugi trendovi koji pridonose krenju privatnosti, kao to su# @! globalizacija 1 koja ukljanja zemljopisna ogranienja protoku podataka, 4! konvergencija 1 koja vodi ukidanju tehnolokih barijera izmeu sustava, posebno informacijskih sustava koji na taj nain meusobno surauju te izmjenjuju i obrauju razliite oblike podatakaM I! multimediji 1 koji spajaju razliite oblike prijenosa i izra avanja podataka i slika tako da se informacije prikupljene u odreenom obliku mogu lake prevesti u neki drugi oblik! )ome svakako treba dodati razliite pojvne oblike kompjutorskog kriminala i sve veu &glad' za podacima kako u javnom, tako i u privatnom sektoru! 12. Na & o se o,nosi za& i a -o,a aka 9,a a -ro ec ion<# ((rema 8estinu) "dnosi se na zahtjev pojedinca, grupe i institucije da za odreivanjem kada, kako i to obuhvaaju informacije o njima koje se priopavaju drugima! 13. Kak"i -ris u-i za& i i -o,a aka -os oje u s"ije u# "d sedamdesetih godina, kada su poele zakonodavne reforme na podruju informacijske privatnosti, mogue je razlikovati dva razliita pristupa zatiti# a) opi pristup 1 podrazumijeva donoenje sveobuhvatnog zakona o zatiti osobnih podataka koji se temelje na osnovnim naelima utvrenim u :mjenicama "2/7-a iz @GA?! i 2uropskoj konvenciji Bijea 2urope iz @GA@! (primijenjuje se i u ;ustraliji, .anadi, ,ovom Zelandu i <ong .ongu)! )akvim zakonima odreuju se stroga pravila u pogledu prikupljanja, obrade i prijenosa podataka, kako u javnom tako i u privatnom sektoru! " provoenju zakona brine se posebni javni slu benik 1 povjerenik, ili ombudsman! ,adalje, tim se zakonima &ureuje zatita pojedinaca, a neki kao subjekt zatite odreuju i pravne osobe, kao to su sindikati i tvrtke!!!M svi daju pravo pristupa subjektu podataka, ali postoje razlike u postupcima ispravljanja netonih podataka i u stupnju anga iranja dr avnog autoriteta za zatitu osobnih podataka'! 7onoenje takvog, sveobuhvatnog zakona ne iskljuuje donoenje posebnih zakona ili propisa kojima se zatita pru a na odreenim, specifinim podrujima! ,apokon, i samo Bijee 2urope donijelo je niz preporuka kojima se posebna zatita pru a osobnim podacima u djelatnostima koje su posebnoga interesa, odnosno gdje se takvi podaci mogu zlorabiti u veoj mjeri! b) podruni pristup 1 podrazumijeva donoenje posebnih zakona kojima se ureuju pojedini aspekti privatnosti odnosno podruja ili djelatnosti u kojima se poka e vea potreba i interes za njezinom zatitom (:;7, +<)! ,e postoji jedan opi zakon, ve se prema potrebi, najee kada se ve uoe mogue zloporabe, donosi poseban zakon ili dopunjuje neki postojei kojim se regulira to podruje! (roblem je s tim pristupom da zatita najee kasni, kao to je to sluaj sa zdravstvenim i genetikim podacima u :;7, jer taj pristup zahtijeva da se novo zakonodavstvo donosi sa svakom novom tehnolokom inovacijom! ,ajee ne postoji niti poseban slu benik ili ured koji nadgleda provoenje zakona i zatitu privatnosti, ve je to preputeno graanima i njihovim udrugama ili samim pravnim osobama! 14. ) o zna!i samore'ulacija ka,a je rije! o informacijskoj -ri"a nos i# :amoregulacija podrazumijeva uspostavljanje pravila ponaanja i standarda od strane tvrtki i raznih udru enja proizvoaa, pru atelja usluga i kupaca iji se podaci prikupljaju, jer se pretpostavlja da je tim subjektima najvie u interesu i imaju najveu korist od toga da se pojaa povjerenje u

*nternet i elektroniko poslovanje! 9eutim, na internetu nije poluio ozbiljnije rezultate jer nedostaju mehanizmi za sankcioniranje zlouporaba! 16. Informacijska -ri"a nos u kaznenom zakono,a"s "u. *nformacijska privatnost jami se lankom ID! %stava +<, koji odreuje da se svakom &jami sigurnost i tajnost osobnih podataka', a brani se &uporaba osobnih podataka suprotna utvrenoj svrsi njihova prikupljanja' te se &bez privole ispitanika osobni podaci mogu prikupljati, obraivati i koristiti samo uz uvjete odreene zakonom'! *nformacijska privatnost takoer u iva kaznenopravnu zatitu jer je najee rije o tajnim podacima koje prikupljaju pravne osobe a ti su podaci slu bena, poslovna ili profesionalna tajna! ,jihovim otkrivanjem odnosno odavanjem mogu biti ispunjena zakonska obilje ja kaznenog djela neovlatenog otkrivanja profesionalne tajne (l! @I4! .Z), odavanja slu bene tajne (l! IH@! .Z) ili izdavanja i neovlatenog pribavljanja poslovne tajne (l! 4GH! .Z)! Ktovie, .azneni zakon iz @GGA! uvodi novo kazneno djelo nedoputene uporabe osobnih podataka (l! @II! .Z) koje se temelji na slobodama i pravima iz l! ID! %stava +<! )ako je sankcionirano &nezakonito prikupljanje, obraivanje i koritenje osobnih podataka ili kada se zakonito prikupljeni podaci koriste suprotno zakonom dozvoljenoj svsi njihova prikupljanja'! 3udui da se %stavom ne jami samo tajnost ve i sigurnost osobnih podataka, .aznenim zakonom sankcionirani su i sluajevi neovlatene izmjene, brisanja, oteivanja, unitavanja ili injenja neupotrebljivim tuih automatski obraenih podataka, kao i neovlaten pristup tuim zatienim podacima! (oseban oblik ogranienja informacijske privatnosti predstavlja tzv! sravnjivanje osobnih podataka koje omoguava stvaranje &profila' neke osobe usporedbom policijskih baza podataka s drugim bazama! $8. Komunikacijska -ri"a nos u na&em zakono,a"s "u. .omunikacijska privatnost zajamena je lankom IE! %stava +< kojim se odreuje da je Osloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja zajamena i nepovredivaP i da se samo Ozakonom mogu propisati ogranienja nu na za zatitu sigurnosti dr ave ili provedbu kaznenoz postupkaP! .omunikacijska privatnost u iva kaznenopravnu zatitu! % tradicionalnom nainu komuniciranja ka njiva je povreda tajnosti pisama i drugih poiljaka (lanak @I?! .aznenog zakona)! % virtualnom svijetu sankcionirano je neovlateno snimanje i prislukivanje (lanak @I@! .aznenog zakona)! % sluaju da se digitalna poruka ne nalazi u samom sustavu, odnosno njegovoj memoriji, ve u prijenosu komunikacijskim kanalima, njezinim pribavljanjem mogla bi biti ispunjena zakonska obilje ja kaznenog djela nedozvoljene uporabe osobnih podataka (lanak @II! .aznenog zakona)! ,eka ogranienja prava na komunikacijsku privatnost propisana su Zakonom o kaznenom postupku koji predvia sluajeve odnosno mjere kojima se privremeno ograniavaju odreena ustavna prava, a mogue ih je poduzeti na temelju sudbenog naloga, i to samo u sluajevima propisanim zakonom! :lina ogranienja, odnosno mjere postoje i u Zakonu o unutarnjim poslovima, a poduzimaju se radi zatite sigurnosti dr ave! $1. ) o je s-am ili s-ammin'# :ve ee privatni sektor ili zlonamjerni pojedinci alji velike koliine elektronike pote (tzv! spam)! Zanemarimo li sigurnosni aspekt, tj! mogunost prenoenja kompjutorskih virusa, ve i svakodnevno primanje velikog broja poruka koje ne elimo i ne oekujemo zasigurno jest zadiranje u nau privatnost! 3udui da takav nain komuniciranja, reklamiranja i nuenja proizvoda smanjuje trokove poslovanja, a elektronike adrese velikog broja ljudi nije problem nai ili kupiti, takvi oblici zadiranja u privatnost sve su ei! ;ko je rije o fizikim osobama, takvo to nije mogue sprijeiti, ali takav nain rada mogue je ograniiti pravnim osobama! $$. Pri"a nos na ra,nom mjes u.

(ostoje nesuglasice oko toga da li komunikacija na radnom mjestu mo e biti privatna, pogotovo kad se uzme u obzir da se koristi oprema poslodavca! ;ko zanemarimo krau vremena i trokove za poslodavca, i ja mislim da je to komunikacija kao i svaka druga i da treba biti zatiena zakonom!

GAKON O GA)TITI O;OHNI5 PO:ATAKA 1. ) o je oso7ni -o,a ak# "sobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fiziku osobu ili fiziku osobu koja se mo e identificirati (u daljnjem tekstu# ispitanik)M osoba koja se mo e identificirati je osoba iji se identitet mo e utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi jednog ili vie obilje ja specifinih za njezin fiziki, psiholoki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet! $. ) o je o7ra,a oso7ni* -o,a aka# Obrada osobnih podataka je svaka radnja ili skup radnji izvrenih na osobnim podacima, bilo automatskim sredstvima ili ne, kao to je prikupljanje, snimanje, organiziranje, spremanje, prilagodba ili izmjena, povlaenje, uvid, koritenje, otkrivanje putem prijenosa, objavljivanje ili na drugi nain uinjenih dostupnim, svrstavanje ili kombiniranje, blokiranje, brisanje ili unitavanje, te provedba logikih, matematikih i drugih operacija s tim podacima! (. ) o je z7irka oso7ni* -o,a aka# Zbirka osobnih podataka je svaki skup osobnih podataka koji je dostupan prema posebnim kriterijima, bilo centraliziranim, decentraliziranim, ili rasprenim na funkcionalnom ili zemljopisnom temelju i bez obzira na to da li je sadr an u raunalnim bazama osobnih podataka ili se vodi primjenom drugih tehnikih pomagala ili runo! +. Tko je "o,i elj z7irke oso7ni* -o,a aka# Voditelj zbirke osobnih podataka je fizika ili pravna osoba, dr avno ili drugo tijelo koje utvruje svrhu i nain obrade osobnih podataka! .ada je svrha i nain obrade propisan zakonom, istim se zakonom odreuje i voditelj zbirke osobnih podataka! 0. Tko mo.e 7i i korisnik oso7ni* -o,a aka# .orisnik je fizika ili pravna osoba, dr avno ili drugo tijelo kojem se osobni podaci mogu dati na koritenje radi obavljanja redovitih poslova u okviru njegove zakonom utvrene djelatnosti! 2. ) o zna!i -ojam B-ri"ola is-i anikaC u na&em zakono,a"s "u# Privola ispitanika je slobodno dano i izriito oitovanje volje ispitanika kojom on izra ava svoju suglasnost s obradom njegovih osobnih podataka u odreene svrhe! 3. Na ko'a se -rimjenjuje Gakon o za& i i oso7ni* -o,a aka# "dredbe ovoga Zakona primjenjuju se na obradu osobnih podataka od strane dr avnih tijela, tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih i fizikih osoba koje obrauju osobne podatke! 4. Na ko'a se ne -rimjenjuje Gakon o za& i i oso7ni* -o,a aka# "dredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na obradu osobnih podataka koju provode fizike osobe iskljuivo za osobnu primjenu ili za potrebe kuanstva!

6. Koja je s"r*a za& i e oso7ni* -o,a aka# :vrha zatite osobnih podataka je zatita privatnog ivota i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i koritenju osobnih podataka! 18. Koja su osno"na na!ela -re,"iena Gakonom o za& i i oso7ni* -o,a aka# Zakonom o zatiti osobnih podataka ureuje se zatita osobnih podataka o fizikim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i koritenjem osobnih podataka u +epublici <rvatskoj! :vrha zatite osobnih podataka je zatita privatnog ivota i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i koritenju osobnih podataka! Zatita osobnih podataka u +epublici <rvatskoj osigurana je svakoj fizikoj osobi bez obzira na dr avljanstvo i prebivalite te neovisno o rasi, boji ko e, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom polo aju ili drugim osobinama!, 11. D kojim se slu!aje"ima smiju -riku-lja i i o7rai"a i oso7ni -o,aci# "sobni podaci smiju se prikupljati i dalje obraivati# 1 uz privolu ispitanika ili 1 u sluajevima odreenim zakonom! % sluaju prikupljanja i obrade osobnih podataka uz privolu ispitanika, osobni se podaci smiju prikupljati i dalje obraivati samo u svrhu za koju je ispitanik dao privolu! 3ez privole ispitanika osobni podaci smiju se prikupljati i dalje obraivati# 1 u svrhu izvravanja zakonskih obveza voditelja zbirke osobnih podataka, ili 1 u svrhu zatite ivota ili tjelesnog integriteta ispitanika ili druge osobe u sluaju kada ispitanik fiziki ili pravno nije u mogunosti dati svoj pristanak, ili 1 ako je obrada podataka nu na radi ispunjenja zadataka koji se izvravaju u javnom interesu ili u izvravanju javnih ovlasti koje ima voditelj zbirke osobnih podataka, ili 1 ako je ispitanik sam objavio te podatke! % sluaju iz stavka @! podstavka @! i stavka I! podstavka >! ovoga lanka ispitanik ima pravo u svako doba odustati od dane privole i zatra iti prestanak daljnje obrade njegovih podataka, osim ako se radi o obradi podataka u statistike svrhe kada osobni podaci vie ne omoguuju identifikaciju osobe na koju se odnose! "sobni podaci koji se odnose na maloljetne osobe smiju se prikupljati i dalje obraivati u skladu s ovim Zakonom i uz posebne mjere zatite propisane posebnim zakonima! 1$. Koje je -o,a ke za7ranjeno -riku-lja i % o,nosno koji se mo'u -riku-lja i samo iznimno# Zabranjeno je prikupljanje i daljnja obrada osobnih podataka koji se odnose na rasno ili etniko podrijetlo, politika stajalita, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno lanstvo, zdravlje ili spolni ivot i osobnih podataka o kaznenom i prekrajnom postupku! *znimno, podaci iz stavka @! ovoga lanka mogu se prikupljati i dalje obraivati# 1 u sluajevima iz lanka D! stavka @! podstavka @! i stavka I! podstavka @!, 4! i >! ovoga Zakona, ili 1 ako se obrada provodi u okviru djelatnosti ustanove, udru enja ili bilo kojeg drugog neprofitnog tijela s politikom, vjerskom ili drugom svrhom te pod uvjetom da se obrada iskljuivo odnosi na njihove lanove te da podaci ne budu otkriveni treoj strani bez pristanka ispitanika! % sluaju iz stavka 4! ovoga lanka, obrada podataka mora biti posebno oznaena i zatiena! 1(. Ka,a je mo'u/e izno&enje oso7ni* -o,a aka "an R5#

Zbirke osobnih podataka, odnosno osobni podaci sadr ani u zbirkama osobnih podataka smiju se iznositi iz +epublike <rvatske u svrhu daljnje obrade samo ako dr ava ili meunarodna organizacija u koju se osobni podaci iznose ima odgovarajue ureenu zatitu osobnih podataka, odnosno osiguranu adekvatnu razinu zatite! (rije iznoenja osobnih podataka iz +epublike <rvatske, voditelj zbirke osobnih podataka du an je, u sluaju kada postoji osnova za sumnju o postojanju odgovarajue ureene zatite osobnih podataka, pribaviti miljenje ;gencije za zatitu osobnih podataka! 1+. Koje su o7"eze "o,i elja z7irki oso7ni* -o,a aka# 1 da obavlja poslove samo na temelju naloga voditelja zbirke osobnih podataka - da ne smije osobne podatke davati na koritenje drugim korisnicima, niti ih smije obraivati za bilo koju drugu svrhu osim ugovorene, - da osigura provoenje odgovarajuih tehnikih, organizacijskih i kadrovskih mjera zatite osobnih podataka sukladno odredbama ovoga Zakona! 10. Koja su -ra"a is-i anika 9su7jek a -o,a aka<# (FN! @G) Boditelj zbirke osobnih podataka du an je najkasnije u roku od I? dana od podnoenja zahtjeva, svakom ispitaniku na njegov zahtjev, odnosno njegovih zakonskih zastupnika ili punomonika# @! dostaviti potvrdu o tome da li se osobni podaci koji se odnose na njega obrauju ili ne, 4! dati obavijest u razumljivom obliku o podacima koji se odnose na njega ija je obrada u tijeku te o izvoru tih podataka, I! omoguiti uvid u evidenciju zbirke osobnih podataka te uvid u osobne podatke sadr ane u zbirci osobnih podataka koji se odnose na njega te njihovo prepisivanje, >! dostaviti izvatke, potvrde ili ispise osobnih podataka sadr anih u zbirci osobnih podataka koji se na njega odnose, a koji moraju sadr avati i naznaku svrhe i pravnog temelja prikupljanja, obrade i koritenja tih podataka, H! dostaviti ispis podataka o tome tko je i za koje svrhe i po kojem pravnom temelju dobio na koritenje osobne podatke koji se odnose na njega, E! dati obavijest o logici bilo koje automatske obrade podataka koja se na njega odnosi! (FN! 4?) Boditelj zbirke osobnih podataka du an je na zahtjev ispitanika, odnosno njegovih zakonskih zastupnika ili punomonika dopuniti, izmijeniti ili brisati osobne podatke ako su podaci nepotpuni, netoni ili nea urni te ako njihova obrada nije u skladu s odredbama ovoga Zakona! ,eovisno o zahtjevu ispitanika, u sluaju ako voditelj zbirke osobnih podataka utvrdi da su osobni podaci nepotpuni, netoni ili nea urni, du an ih je sam dopuniti ili izmijeniti! " izvrenoj dopuni, izmjeni ili brisanju osobnih podataka voditelj zbirke osobnih podataka du an je najkasnije u roku od I? dana izvijestiti osobu na koju se osobni podaci odnose i korisnike osobnih podataka! (FN! 4@) *spitanik ima pravo usprotiviti se obradi osobnih podataka u svrhe marketinga i u tom se sluaju osobni podaci koji se na njega odnose ne smiju obraivati u tu svrhu! Boditelj zbirke osobnih podataka du an je ispitanika unaprijed obavijestiti o namjeravanoj obradi osobnih podataka u svrhe marketinga i o pravu da se takvoj obradi usprotivi! 12. Ka,a se mo'u -ra"a is-i anika o'rani!i i#

"bveze i prava utvrena odredbama lanka G! i @G! ovoga Zakona mogu se ograniiti na nain i pod uvjetima utvrenim posebnim zakonima ako je to potrebno radi zatite sigurnosti dr aveM obraneM javne sigurnostiM radi prevencije, istrage, otkrivanja i gonjenja poinitelja kaznenih djela ili povreda etikih pravila za odreene profesijeM radi zatite va noga gospodarskog ili financijskog interesa dr ave, kulturnih dobara te radi zatite ispitanika ili prava i sloboda drugih, u opsegu koji je nu an za ostvarivanje svrhe radi koje je ogranienje odreeno! "bveze i prava utvrena odredbama lanka @G! i 4?! ovoga Zakona mogu se ograniiti posebnim zakonima ako se osobni podaci obrauju iskljuivo u svrhu znanstvenog istra ivanja ili ako su prikupljeni iskljuivo u svrhu utvrivanja statistike i pohranjeni na du e razdoblje iskljuivo za statistiku uporabu! 13. Tko o7a"lja na,zor na oso7nim -o,acima u R5# Za obavljanje nadzora nad obradom osobnih podataka ovim se Zakonom osniva ;gencija za zatitu osobnih podataka! ;gencija ima svojstvo pravne osobe! :jedite ;gencije je u Zagrebu! % obavljanju poslova utvrenih ovim Zakonom ;gencija je samostalna i odgovara <rvatskom saboru! :redstva za rad ;gencije osiguravaju se u dr avnom proraunu +epublike <rvatske! %strojstvo i nain rada ;gencije ureuje se :tatutom ;gencije koji potvruje <rvatski sabor! 14. Koje -oslo"e o7a"lja A'encija za za& i u oso7ni* -o,a aka u R5# ;gencija obavlja sljedee poslove kao javne ovlasti# 1 nadzire provoenje zatite osobnih podataka, 1 ukazuje na uoene zloupotrebe prikupljanja osobnih podataka, 1 sastavlja listu dr ava i meunarodnih organizacija koje imaju odgovarajue ureenu zatitu osobnih podataka, 1 rjeava povodom zahtjeva za utvrivanje povrede prava zajamenih ovim Zakonom, 1 vodi sredinji registar!