SAINT SIMON Je istekao zahtjev za znanou koja bi mogla odgovoriti na teorijska pitanja koja su nastala kao posljedica revolucionarnih

previranjima u zemljama zahvaenim tim previranjima. Tu znanost on naziva socijalna fiziologija. To je znanost o globalnom drutvu tj. o drutvu u stvaranju, to trai stalnu intelektualnu i manuelnu ljudsku akciju. On drutvo definira kao jedinstvo ljudi u kome se oni posveuju zajedni kim ciljevima. !rutvo nema stati nu strukturu ve je kod njega prisutan zakon progresa. "akon progresa nema obiljeje kontinuiranog procesa ve se odvija u smjeni # razvojne faze$ organske koju karakterizira socijalno jedinstvo i relativna harmonija i kriti ke koja je ruila ka jer je obiljeavaju razjedinjenost i sukobi. Osnovna pokreta ka snaga drutvenog razvoja je misao i ideja a ne ekonomski initelji. !a bi dolo do novog drutva zadaa je socijalne teorije da izgradi ideologiju novog drutva. %vjeren da je do nje doao &imon je naziva novo 'ranstvo. AUGUSTE COMTE Tvorac je nove znanstvene discipline socijalna fizika. (rvi uvodi termin sociologija. )aglaava da je sociologija znanost koja razmatra svaku pojavu s dvostrukog aspekta, tj. s aspekta mjerne harmonije s pojavama u ijem sklopu egzistira i aspekta mjerne povezanosti s ranijim i kasnijim stanjem ljudskog razvoja. &ociologiju dijeli u # velike cjeline$ socijalnu statiku i dinamiku. &ocijalna statika je dio sociologije koja za predmet svog prou avanja ima zakone koegzistencije. (olazi od teze da je u osnovi drutvenog poretka zapravo stanje socijalnog reda. To stanje odre*uju + na ela$ na elo socijalne suglasnosti koji podrazumijeva harmoniju, na elo spontanosti socijabiliteta socijalnog reda, na elo jedinstva i kooperacije. % strukturi drutva ,omte polazi od obitelji jer u njoj vladaju odnosi koji se mogu smatrati prirodnim temeljem svih odnosa u drutvu. !rutvo dijeli na - klase$ predstavnike znanstvene i filozofske misli, bankare, trgovce i poduzetnike, poljoprivrednike i radnike. &ocijalna dinamika je dio sociologije u ijem sreditu je razvoj ovje anstva. .volucijonalizam je bitna odrednica ,ometove teorije. HERBERT SPENCER /azvio je do savrenstva teoriju biologizma u objanjavanju drutvenog razvoja i drutva. &pencerov biologizam se manifestira kroz # osnove$ teoriju evolucije i organsku teoriju razvoja. "akon evolucije koji vlada u prirodi je univerzalni zakon koji se protee kako na biologiju i psihologiju tako i na sociologiju. .volucija je zapravo proces stvarnog stvaranja i razaranja. (reslikano na ljudsko drutvo to zna i proces stalnog ra*anja razvijenijeg i umiranja primitivnijeg drutva. 0judsko drutvo je u svojoj povijesti prolo + osnovna tipa razvoja$ 1ordu2 kao oblik primitivnog ali homogenog drutva, militaristi ki tip drutva2 koji karakteriziraju zatvorenost neprijateljstvo i sklonost ratovima, industrijski tip drutva2 koji brani individualnost svojih gra*ana i nastoji pomiriti razli ite interese pojedinaca. Organska teorija svodi se na izjedna avanje drutva i biolokog organizma. !rutvo i organizam stalno poveavaju svoju masu i pokazuju o igledan porast tijekom svoga razvoja. Tim poveanjem poveava se i kompleksnost strukture drutva. /azvoj strukture ima za posljedicu sve veu diferencijaciju funkcija. KARL MARX Temelj ukupnog 3ar4ovog teorijskog sustava ine # bitna elementa$ dijalektika i koncepcija povijesnog materijalizma. !ijalektiku je 3ar4 preuzeo od 1egele, s tim da joj je skinuo idealisti ki omota i uveo je u prostranstva materijalnog svijeta. "a 1egela je to proces miljenja koji on od imenom ideje pretvara u samostalan subjekt. 'od 3ar4a je to materijalni svijet prenijet prera*en ovjekovoj glavi. !ijalektiku tako moemo definirati kao najopenitije zakone razvoja u prirodi i povijesti ljudskog drutva ali i miljenja. ti se zakoni svode na + temeljna$ zakon prelaska kvantitete u kvalitetu i obrnuto, zakon jedinstva suprotnosti i zakon negaciji negacije. (ovijesni materijalizam moe se ozna iti kao shvaanje tijek a povijesti koje krajnji uzrok i odlu ujuu svih vanih doga*aja vidi u ekonomskom razvoju, klasnoj podjeli drutva i klasnoj borbi. (ovijesni materijalizam naglaava primarnost materijalnog, stalno dijalekti no gibanje na temelju proturje nosti izme*u stupnja razvoja proizvodnih snaga i odnosa proizvodnje kao sredstvo njihovog privremenog razrjeenja.drutvene morfologije, fiziologije drutva i kolektivne psihologije. (redmet sociolokog razmiljanja prema njemu moraju biti drutvene injenice. !rutvena injenica mora imati # bitne zna ajke$ mora biti eksteriorna dakle da nije identi na u odnosu na ideju u svijestim znanstvenika i ona mora na znanstvenika vriti prinudu jer posjeduje neovisne zna ajke koje nisu pod utjecajem njegove volje. (onaanjem pojedinca ne upravlja njegova individualna svijest nego kolektivna svijest. 'olektivna svijest i drutvena podjela rada ine temelj drutvene solidarnosti i drutvene integracije. !rutvena solidarnost se moe pojaviti kao mehani ka i organska. 3ehani ka solidarnost karakterizira nerazvijena drutva u kojima je slabije razvijena drutvena podjela rada i koja su izgra*ena na zajedni kim moralnim vjerovanjima i na jedinstvenosti kolektivne svijesti. Organska solidarnost je odlika razvijenih drutava, posljedica je vee sloenosti drutvene podjele rada, dakle, razvijenije specijalizacije. MAX WEBER (olazna osnova sociolokog interesa je drutvena stvarnost. % izu avanju postojeeg drutva, sociologija mora objanjavati i mehanizme njegova nastanka i odravanja ali i nazna iti pravce njegova razvoja. 3etodologiju drutvenih znanosti, posebice sociologiju odlikuju + metodoloka postulata$ 5. kriterij odnosa prema vrijednostima, odnosno izdvajanja pojava u izu avanju drutvene stvarnosti. )avedeni kriterij slui sam kao sredstvo odre*enja predmeta znanstvenog interesa a nikako kao sredstvo vrijednosnog procjenjivanja, #. postulat razumijevanja2 drutvene pojave se ne mogu izu avati kao prirodne, traenjem uzro no posljedni kog odnosa me*u njima jer drutvene pojave bitno odre*uje ovjek. toga se mora primijeniti na elo razumijevanja njihova zna enja. +. metoda idealnih tipova2 to je misaona konstrukcija ponaanja kakvo bi ono bilo kada bi se pojedinci rukovodili racionalnim motivima. 6eber je najpoznatiji po analizi vlasti. (o njemu postoje tri tipa vlasti$ /acionalna ili zakonska koja vrijedi za sve lanove drutva, tradicionalna koja po iva na svetosti tradicije koje postoje oduvijek i karizmatska koja se temelji na afektivnoj predanosti svetosti ili heroizmu. ANTIKA SOCIJALNA I POLITIKA MISAO 7ako se analize o drutvu mogu sresti jo u starim isto nja kim civilizacijama, prve zna ajne socijalne i politi ke teorije nastaju tek u uvjetima anti ke 8r ke. % 9. st. pr. 'r. 1esiod razvija tezu o naputanju prirodnog drutva ili tzv. zlatnog doba. :.st. pr. 'r. &okrat izlazi s teorijom prirodnog prava koje se razlikuje od ljudskog prava. 1erodot se u ono vrijeme isti e opisima naravi obi aja i fizi kih svojstava stranih naroda, zbog ega je dobio titulu deskriptivnog sociologa. &ofisti ;(itagora, Trazimah, 'alikle< su zna ajni jer su prvi teite ljudskog razmiljanja prenijeli s prirode na ovjeka i drutvo. (rvi su razvili teoriju drutvenog ugovora koji se sastoji u o uvanju slobode svakog ovjeka unato sukobima. 0judi su zaklju ivali ugovore o stvaranju drave na koju se prenose pravo prepisivanja pravila za sve njene lanove ali i pravo osiguravanja njihova provo*enja. (laton se javlja kao estoki kriti ar sofista. "agovarao je stvaranje idealne drave tj. gr kog polisa, zasnovanog na dravnom vlasnitvu i sastavljenom od + klase$ filozofa2 upravlja ke klase, vojnika2 uvara drave i proizvo*a a. % svojoj idealnoj dravi on ne nalazi mjesta za robove jer ih ne smatra ljudima nego oru*em koje je slobodnim ljudima bilo na raspolaganju. =ristotel je bio (latonov u enik. % svom spisu (olitika prvi izlazi s tezom da je ovjek po prirodi drutveno bie zoon politikon i drutveni odnosi su nuna pretpostavka za pun razvoj ljudske li nosti. !rutvo dijeli na + klase$ veoma imune, srednje imune i krajnje neimune, i klasne borbe smatra glavnim uzro nikom drutvenih revolucija. 'ritizirajui (latona izra*uje model drave temeljen na privatnom vlasnitvu. %kazuje i na drutvenu funkciju obitelji koja je uz naselje i dravu jedna od tri sastavnice drutvene zajednice. &toi ka kola2 utemeljitelj joj je "enon. >itno ih odre*uje kozmopolitizam, s toga se zalau za uspostavljanje opeljudske zajednice, u kojoj svi ljudi mogu biti slobodni i koja moe podariti jednaku sreu za sve. .pikurejska kola2 utemeljitelj joj je .pikur. Oni tako*er predvi*aju drutveni ugovor u ijoj je osnovi naglaen epikurejski individualizam.

SREDNJOVIJEKVNE SOC. I POL. KONCEPCIJE &rednji vijek ba i nije bio pogodan za teorijske rasprave zbog stalnih sukoba na misaonoj i politi ko2prakti noj razini. + su osobe obiljeile to razdoblje. =ugustin koji isti e determinizam kao osnovni zakon po kojem se odvija povijesni proces, ali i on je odre*en >ojom voljom. (ovijesni proces je obiljeen borbom dviju drava. )a jednoj strani je svjetovna drava nastala iz ovjekove ljubavi prema sebi i protivno >ojoj volji, ona je oli enje zla i grijeha. )a drugoj strani je >oja drava ona je nebesko carstvo, nastalo iz ljubavi prema >ogu i ona je oli enje dobra. (odjela na dvije drave izvrena je da bi se sugerirala >oja drava kao ideal koji na kraju mora pobijediti. Tom idealu u realnom ivotu najblia je drava /imsko ,arstvo. =ugustin se onda pita to je uzrok propasti rimskog carstva. (ropast nije posljedica loe drave nego kazna za isto ni grijeh koji su po inili vladari carstva. Toma =kvinski smatra da je ovjek drutveno bie kome odgovara ivot u drutvu. (ojam ljudsko drutvo obuhvaa tri initelja$ da je ovjek drutven po prirodi, da je drutvo svojevrsna zajednica ciljeva i interesa i da bi se drutvo moglo usmjeravati prema opem dobru i da bi se talent vladara bolje koristio potrebna je jedna via dakle >oja vlast. !rava svoje temelje ima u obitelji, tj. patrijahalnoj vlasti glave obitelji. 7bn 'haldun smatra da povijest ne treba samo biljeiti i opisivati doga*anja, nego na temelju njih treba pronicati u ope zakonitosti razvoja ljudskog drutva. Osnovni zakon koji vlada u drutvu je zakon evolucije ije je temeljno na elo da sve ima svoj po etak, razvoj i kraj. NOVOVJEKVNE SOC. I POL. KONCEPCIJE )icolo 3achiaveli je teoreti ar koji se otro usprotivio teolokom shvaanju drutva. On smatra da su ovjekov osobni interes, presti i pouda za materijalnim blagostanjem dovoljan motiv za pokretanje na djelatnost. % svom glavnom djelu ?ladar polazi od toga da u svakoj dravi postoje # opre na pola$ jedan koji ini narod, koji se protivi da njime upravljaju i da ga ugnjetavaju velikai i drugi koji ine velikai koji vlast i ugnjetavanje ele uspostaviti svim sredstvima. za njega je karakteristi no na elo @cilj opravdava sredstvo@. Thomas 1obbes negira =ristotelovu tezu o ovjeku kao drutvenom biu. &matra da je ovjek sebi no i zlo bie vo*eno nagonom koristi i slave.1obbes naglaava ovjek je ovjeku vuk a iz tih odlika proizlaze i odlike preddrutvenog prirodnog stanja rata sviju protiv svih. Takvo stanje tjera ljude da se ujedine radi uzajamne zatite, pa pretpostavlja nunost drutvenog ugovora. >aruch de &pinoza tako*er smatra da je postajalo preddrutveno prirodno stanje koje je obiljeeno neprijateljstvom i ratom svih protiv svih. &matra da je ulitarizam, prije svega osobna korist, temeljni motiv ljudskog udruivanja. Jhon 0ocke smatra da preddrutveno prirodno stanje odlikuje injenica da je svaki ovjek mogao istinski realizirati svoje prirodno pravo. )aputanje prirodnog stanja posljedica je pojave privatnog vlasnitva i elje da se ono povea, sigurno koristi, o uva i zatiti. Jean2JacAues /ousseau smatra da je prvobitno prirodno stanje, stanje jednakosti i harmonije. To se stanje naruava u drutvu koje kvari ovjeka i dovodi ga u poziciju stalnih sukoba. "aklju ivanje drutvenog ugovora ima za cilj izbjegavanje umjetno izazvanih sukoba i ponovno uspostavljanje drutvenog sklada i reda. 7mmanuell 'ant za njega je karakteristi no shvaanje povijesti kao zapisa o odvijanju plana prirode. Taj plan je savren proces razvoja svih ovjekovih unutarnjih sposobnosti, koji se odvija bre ako zemlja doputa veu slobodu i ako osigurava zatitu li nosti i primjenu zakona. FUKCIONALIZAM %temeljitelj fukcionalizma je >ronislav 3alinovski zajedno sa =leksandrom /adcliffe2>roBnom. oni polaze od teze da se drutvo moe poistovjetiti s biolokim organizmom. &matraju da se mogu izdvojiti dva osnovna na ela egzistencije i organizacije drutva kao sustava$ na elo funkcionalnog jedinstva i na elo univerzalne funkcionalnosti. na elo funkcionalnog jedinstva zna i da ni jedno drutvo ne bi moglo egzistirati kao organiziran sustav odnosa kad ne bi bio ispunjen uvjet da svi dijelovi drutvenog sustava sura*uju u dovoljnom odnosu stupnju harmonije i unutarnje konzistencije. )a elo univerzalne funkcionalnosti podrazumijeva da svaki obi aj materijalni predmet ideja ili vjerovanje ispunjava neku vitalnu funkciju za ukupan drutven sustav. Talcot (arsons najpoznatiji je predstavnik funkcionalisti ki kole u sociologiji. osnovna drutvena pojava je drutvena akcija dakle trokut akcija pojedinac i situacija koja ga okruuje. !rutvena akcija je samo ono ponaanje koje je usmjereno prema nekom cilju i koje izme*u vie alternativa bira cilj koji smatra najpogodnijim za sebe. !a bi jedan socijalni sustav mogao funkcionirati moraju biti zadovoljeni neki opi funkcionalni zahtjevi. on ih navodi etiri$ adaptacija ili prilago*avanje sustava okolini, postizanja cilja, integracija i odravanje obrasca vrijednosti. /obert 'ing 3erton podvrgava analiti koj analizi klasi ne oblike funkcionalizma uklju ujui i osnovne postulate od kojih su polazili utemeljiva i funkcionalizma. razvija ideju o tzv. teoriji srednjeg obima koja obuhvaa uopavanja dovoljno bliska opaenim podacima da se mogu pretvoriti u pravila koja omoguavaju empirijisku provjeru. Ono po emu je 3erton posebno poznat je teorija fenkcionalne analize u koju uvodi razlikovanje funkcionalnih,disfunkcionalnih i nefunkcionalnih posljedica koje omoguavaju adaptaciju datog sustava. )iklas 0uhman eli obnoviti sustavnu teoriju personisizma. On razmatra redukciju kompleksnosti kao funkciju ustava u odnosu na njegovu okolinu. 'ompleksnost svijeta koja proizlazi iz njegovih neiscrpnih mogunosti tjera socijalne sustave na sve veu diferencijaciju. STRUKTURALIZAM 1enri 0efrevre smatra da bi strukturalisti ka koncepcija svijeta mogla definirati$ strukturalno ili semanti kom redukcijom. ljudsko bie se sutiniski sastoji u intelektu, taj intelekt ima bitno klasifikacijsku i konbinatorsku funkciju. On razdavaja cjeline na elemente i ponovo ih konstruira. Jan (iaget dri da je strukturalizam metoda a ne doktrina teorije. kao metoda on mora biti ograni en u svojim primjenama, tj.ako se odre*uje prema svojoj plodnosti vodi spajanju s drugim metodama, pretpostavlja druge metode ni u emu ne proturje i geneti kim ili funkcinalnim istraivanjima. 3e*utim strukturalizam kakav se razvio u francuskoj nakon #.svjetskog rata, drutvenoj strukturi daje zna enje apsoluta kojim je ovjekova osoba okovana i bezna ajna. %temeljitelj ovakog socijalnog pravca je &laude 0evi a nastao je kao izravna reakcija na egzistencializam Jan (aula ,artrea. (od utjecajem rata i elje za slobodom i samoopredjeljenje, egzistecijalizam isti e ideju o neograni enoj ljudskoj slobodi. &trukturalisti smatraju bitnim pretpostavke koje trae reda,rad mir i poredak. SUVREMENI PSIHOLOGIZAM 2interakcionalizam.&uvremeni se psihologizam javlja na prostorima &=!2a. /adi se o vie sociolokih teorija, kojim je zajedni ko obiljeje da polaze od pojedinaca kao temeljne jedinice socioloke analize, a ne ele se baviti velikim drutvenim cjelinama. 8lavnom zadaom sociologije smatraju izu avanje me*usobnih odnosa sa stajalita njihova utjecaja na pojedinca, pri emu ponaanja pojedinca teritoriju kao reakcije na drutvena stanja. & pozicija suvremenih sociolokih perspektiva zna ajna su, prije svega, # pravca$ simboli ki interakcionizam i etnometodologija. &imboli ki interakcionizam 2 izrastao je na teorijskom opusu pripadnika ikake kole. zajedni ko obiljeje njihovih radova ja bavljenje situacijama u kojima se otkrivaju nali ja drutvenih grupa, pojedinaca pa i itavog drutvenog poretka. !a bi se otkrilo potrebno je prou avati simboli ku prirodu me*uljudsku saobraanja, u prvom redu jezik i njegove izraajne nijanse. .tnometadologija 2 njezinim utemeljiteljem se smatra 1arold 8arfinkel koji definira etnometodologiju kao znanost o metodama i postupcima kojima se individuumi slue da bi napravili misaone konstrukcije svijeta koji ih okruuje, da bi taj svijet protuma ili i dali mu smisao.