www.fmrpo.gov.

ba

Kratak vodi o poduzetnitvu i nainu registracije poslovnih subjekata

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta

Pojmovno odreenje poduzetnitva i poduzetnika

Poduzetnitvo je sposobnost poduzetnika, zasnovana na znanju i inovaciji, da pokrene neku aktivnost, uz preuzimanje odreenog rizika, u svrhu postizanja odreenog cilja, prvenstveno stvaranja novog trita. Poduzetnitvo ima za glavni cilj stvoriti nove vrijednosti pokretanjem i razvojem novih poduzea, i predstavlja bitan faktor proizvodnje, tako da je teko zamisliti razvijeno drutvo bez ljudi koji vode i organiziraju ekonomski ivot. Poduzetnitvo ukljuuje sve djelatnosti usmjerene na ulaganje i kombinaciju potrebnih resursa, irenje na nova trita, stvaranje novih proizvoda, novih potroaa, novih tehnologija i tehnolokih rjeenja. Poduzetnitvo je u neposrednoj vezi sa raspoloivim resursima, jer od raspoloivih resursa, ljudske kreativnosti i inovativnosti, zavisi razina proizvodnje odreenih proizvoda i usluga, kao i razine zadovoljenja ljudskih potreba. Moderna definicija poduzetnitva opisuje poduzetnitvo kao sposobnost kretanja i stvaranja vizije praktiki ni iz niega, kao ljudski kreativan in, kao primjenu energije za iniciranje i izgradnju poduzea ili organizacije. Najvanije prednosti poduzetnitva: Prilika za kreiranje vlastite sudbine - Posjedovanje vlastitog poduzea omoguava poduzetnicima neovisnost. Prilika za razliitost - Poduzetnici pokreu vlastito poslovanje jer vide priliku za stvaranje razliitosti u stvarima vanim za njih. Prilika za postizanje svojeg punog potencijala - Poduzetnicima njihov posao postaje instrument za igru i samodokazivanje. Prilika za ubiranje visokih profita - Premda novac nije primarna vodilja veine poduzetnika, profit koji oni svojim poslovanjem mogu ostvariti predstavlja vani motivirajui faktor. Prilika za doprinos drutvu i priznanje za vlastite napore Vlasnici poduzea esto su meu najuglednijim lanovima u svojoj cijeloj zajednici. Prilika za rad na onom to vole i to ih zabavlja - Mnogo vlasnika malih poduzea uspjeh su ostvarili iz razloga jer rade ono to vole i to ih zanima.

Poduzetnitvo je sposobnost poduzetnika, zasnovana na znanju i inovaciji, da pokrene neku aktivnost, uz preuzimanje odreenog rizika, u svrhu postizanja odreenog cilja, prvenstveno stvaranja novog trita.

2 Kratak vodi o poduzetnitvu i nainu registracije poslovnih subjekata

Definicija malog gospodarstva i malih gospodarskih subjekata

U teoriji, zakonodavstvu i gospodarskoj praksi udomaila se podjela poduzea na mala, srednja i velika. Osnovni kriteriji na temelju kojih se mala i srednja poduzea klasificiraju i razgraniavaju od velikih su: godinji prosjek zaposlenih broj bilance nakon odbitka gubitka godinji prihod od prodaje Slubena definicija malog gospodarstva i malog gospodarskog subjekta u FBIH je definisana Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva. Malo gospodarstvo u FBIH ine subjekti malog gospodarstva, fizike i pravne osobe koje trajno obavljaju zakonom doputene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti i dohotka na tritu, ukljuujui samoupoljavanje i obiteljske poslove povezane s obrtom i drugim djelatnostima, registrirani kod nadlenog organa, bez obzira na oblik organizovanja, i koji: su neovisni u poslovanju zapoljavaju prosjeno godinje manje od 250 radnika ostvaruju ukupni godinji promet do 40 milijuna KM i/ili ija godinja bilanca stanja ne prelazi 30 milijuna KM Prema veliini u smislu ovog Zakona razlikuju se mikro, mali i srednji subjekti malog gospodarstva pri emu: 1. Mikro subjekti malog gospodarstva su fizike i pravne osobe koje upoljavaju prosjeno godinje manje od 10 osoba i iji godinji promet i/ili godinja bilanca stanja ne prelazi 400 000 KM, 2. Mali subjekti malog gospodarstva su fizike i pravne osobe, koje upoljavaju prosjeno godinje manje od 50 osoba i iji godinji promet i/ili godinja bilanca stanja ne prelazi 4 000 000 KM, 3. Srednji subjekti malog gospdarstva su fizike i pravne osobe iz lanka 2. ovog Zakona, koje upoljavaju prosjeno godinje manje od 250 osoba, iji godinji promet ne prelazi 40 000 000 KM i/ili ija godinja bilanaca stanja ne prelazi 30 000 000 KM.

U teoriji, zakonodavstvu i gospodarskoj praksi udomaila se podjela poduzea na mala, srednja i velika.

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta 3

Karakteristike malih poduzea

Meu karakteristikama malih poduzea najznaajnije su: Mala poduzea zadovoljavaju onaj dio potranje za robama i uslugama koje velika poduzea teko mogu podmiriti. Mala poduzea zbog svoje veliine su mnogo fleksibilnija to im omoguuje vrlo elastinu ponudu i prilagodbu kretanjima potranje na tritu. Mala poduzea trae relativno univerzalni tip radnika i opreme koji mogu obavljati raznorodne poslove u procesu proizvodnje. Mala poduzea pokazuju veu spremnost da staru tehnologiju zamjene novom te tu zamjenu bre obavljaju. Mala poduzea pruaju ire mogunosti inovativnosti i bru primjenu novih znanja i poslovnih modela. Ekonomska samostalnost i spremnost na snoenje rizika u poslovanju potie mala poduzea da se elastino povezuju i umreavaju radi ostvarivanja uspjenijega zajednikog poslovanja ali i lakeg snoenja rizika. Prednosti malih poduzea: Neovisnost pokretanje malog poduzea poduzetnicima omoguuje gotovo u potpunosti autonomno djelovanje. Meutim, taj veliki stupanj autonomnosti prati velika odgovornost za uspjeno poslovanje. Odgovornost za uspjeh po pravilu preuzima poduzetnik utemeljitelj maloga poduzea. Trina prilagodljivost mala su poduzea, za razliku od srednjih i velikih, zbog svoje veliine u mogunosti brzo se prilagoditi trinim promjenama i novonastalim prilikama, te bez veih potresa mogu svoju djelatnost preorijentirati sukladno zahtjevima potroaa glede kvalitete, koliine, dizajna i sl. Mogunost ostvarenja financijskog uspjeha jedan od vanijih razloga osnivanja malog poduzea je mogunost ostvarenja bitno vee zarade u samostalnom poslu od one koju je poduzetnik mogao ostvariti kao zaposlenik u nekoj kompaniji. Sigurnost posla kad poduzetnik osnuje malo poduzee, sigurnost posla mu je zajamena sve dok se pozitivno posluje. Prednost je i u tome to je vlasnik, odnosno poduzetnik, istodobno i menader koji sam odluuje kada e, koliko i do kada raditi. Obiteljsko zapoljavanje jedna od prednosti je mogunost zapoljavanja lanova vlastite obitelji. Prenoenje iskustva s oca na sina omoguuje stvaranje tradicije obiteljskog posla. Suradnja lanova obitelji pozitivno djeluje na moral zaposlenika - jer vlada veliko meusobno razumijevanje i potovanje.
4 Kratak vodi o poduzetnitvu i nainu registracije poslovnih subjekata

Mala poduzea zbog svoje veliine su mnogo fleksibilnija to im omoguuje vrlo elastinu ponudu i prilagodbu kretanjima potranje na tritu.

 Izazov u vlasnika/poduzetnika snano je razvijena potreba za samoaktualizacijom, odnosno svijest o mogunosti ostvarenja velikog uspjeha, ali su svjesni i rizika pri izgradnji samostalne poslovne karijere. Uivaju u osjeaju samostalnog razvoja te smatraju kako su sami odgovorni za uspjeh ili neuspjeh. Ta spoznaja prua im veliko stimulativno i psiholoko zadovoljstvo Nedostaci malih poduzea: Porast odgovornosti irok raspon odluivanja koji ima poduzetnik u malom poduzeu, u velikoj mjeri poveava odgovornost za poslovni uspjeh. Vlasnik poduzetnik esto istodobno obnaa ulogu ulagaa, menadera, knjigovoe, prodavaa, marketinkog strunjaka i dr., pa je zbog toga sam potpuno odgovoran za svoj poslovni uspjeh. Mogunost propasti vlasnik poduzetnik donosi brojne manje ili vie uinkovite odluke. Meutim, rizik propadanja je velik jer poduzetnik raspolae oskudnim financijskim i kapitalnim resursima pa ima malu mogunost ublaivanja neuspjelih poslovnih poteza. Zbog toga broj loih ili pogrenih poslovnih odluka treba svesti na minimum. Takoer, bez obzira na zalaganje i kvalitetno odluivanje poduzetnika, gospodarska recesija ili kriza mogu pogubno utjecati na poslovanje malih poduzea. Tome treba pridodati i prirodne nepogode koje, bez obzira na osiguranje i naknadu tete, mogu nanijeti nesagledivu tetu poslovanju malih poduzea. Poznato je kako je znatan broj bankrota prouzroen menaderskim neiskustvom i nestrunou. Podlonost fluktuacijama na tritu mala poduzea puno tee podnose sezonske ili druge oscilacije u prodaji. Ovisnost o konkurenciji unato vrlo uspjenom poetku, uspjeh malog poduzea naglo moe naruiti pojava konkurencije u okruenju. Financijska slabost bez obzira na uspjeno upravljanje financijskim sredstvima mala su poduzea podlonija financijskim krizama i nelikvidnosti. Zbog toga su, kako bi bre prikupila novac, prisiljena prodavati svoje proizvode i usluge po niim cijenama ili uzimati nepovoljne kredite na tritu to vrlo esto rezultira propau malog poduzea pa ak dovodi i do gubitka osobne imovine poduzetnika. Nedostatak znanja i strunosti mala poduzea, zbog svojih ogranienih financijskih mogunosti, obino oskudijevaju kvalitetnim strunjacima specijaliziranim za pojedine poduzetnike funkcije. Takoer, mala su poduzea zbog financijskih ogranienja prisiljena racionalizirati trokove dodatnog obrazovanja i treninga zaposlenih. Nerazvijena pravna regulativa za poticanje poduzetnitva vrlo je bitno kvalitetno zakonsko reguliranje pokretanja i

Unato vrlo uspjenom poetku, uspjeh malog poduzea naglo moe naruiti pojava konkurencije u okruenju.

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta 5

poslovanja malih gospodarskih subjekata jer o tome ovise i mogunosti kreditiranja odnosno odreene financijske pogodnosti koje su neophodne za malo gospodarstvo.

Izbor oblika poslovanja

Poduzetnici koji su na samom poetku u realizaciji svoje poduzetnike ideje, esto se susreu sa pitanjem koji oblik poslovanja da odaberu: obrt ili privredno drutvo. Prije konane odluke potrebno je razmotriti pozitivne i negativne aspekte oba tipa. Obrt je samostalno i trajno obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti od strane fizikih osoba sa svrhom postizanja dohotka koji se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu. Dutvo je pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vrenja usluga na tritu radi sticanja dobiti. Prema Zakonu o privrednim drutvima, drutvo moe biti organizovano u jednom od sljedeih oblika: drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou (d.n.o.) komanditno drutvo (k.d.) dioniko drutvo (d.d.) drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.) Najjednostavniji i najee koriteni oblik privrednog drutva za poduzetnike poetnike je drutvo s ogranienom odgovornou, pa e se u nastavku teksta o njemu i govoriti. Drutvo s ogranienom odgovornou je privredno drutvo u koje jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu, sa svrhom postizanja dobiti.

Obrt je samostalno i trajno obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti od strane fizikih osoba sa svrhom postizanja dohotka koji se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu.

Osnivanje
Za razliku od obrta, osnivanje d.o.o.-a je kompliciranije i zahtjeva vie dokumenata, vremena i novaca. Prednost d.o.o.-a je ta to uvjet za osnivanje d.o.o.-a nije struna sprema, niti bilo kakvi ispiti osposobljenosti, pa se za otvaranje d.o.o.-a esto odluuju osobe koje nemaju zadovoljavajuu strunu spremu za otvaranje obrta. Za registraciju d.o.o.- a potrebno je pripremiti: prijavu za upis u sudski registar, drutveni ugovor ili izjava o osnivanju drutva sa svim prilozima ovjerenim od strane javnog biljenika (statut drutva, kopija diplome direktora, izjava o nepostojanju obaveza prema bankama kao i uvjerenje o nepostojanju poreske obaveze), popis lanova osnivaa (najee jedan), potvrdu financijske institucije o ulozima uplaenim u novcu, popis osoba ovlatenih da vode poslove

6 Kratak vodi o poduzetnitvu i nainu registracije poslovnih subjekata

drutva, popis lanova Nadzornog odbora ako ga drutvo ima, te ovisno o nainu osnivanja i drugi dokumenti. Osim prijave na registarskom sudu, uz plaanje sudske takse, podatke o upisu u sudski registar potrebno je objaviti u Slubenim novinama FBiH i dnevnom tisku, potrebno je prijaviti osnivanje drutva u poreznoj upravi kako bi se dobio porezni broj, u zavodu za statistiku za dobivanje statistikog broja, u mirovinskom osiguranju, zdravstvenom osiguranju itd. pa je registraciju d.o.o.-a u veini sluajeva najbolje prepustiti odvjetnikom uredu.

Temeljni ulog
Temeljni ulog je ulog koji unosi svaki od osnivaa. On ne moe biti manji od iznosa odreenog Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u FBiH (100 KM) i mora biti izraen cijelim brojem koji je viekratnik broja sto. Zbroj temeljnih uloga mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala drutva. Prije upisa drutva u sudski registar svaki osniva mora uplatiti najmanje etvrtinu temeljnoga uloga kojega uplauje u novcu. Temeljni ulog moe se unijeti i ulaganjem stvari i prava. Takav ulog (unoenjem u drutvo s ogranienom odgovornou stvari i prava) se mora se u cjelini realizirati prije upisa drutva u sudski registar. Ako je vrijednost uloga u stvarima i u pravima u vrijeme podnoenja prijave za upis drutva u sudski registar manja od vrijednosti temeljnoga uloga koji se time ulae, razlika do visine tako izraenoga temeljnoga uloga mora se uplatiti u novcu. Temeljni ulozi moraju se uplatiti tako da drutvo s ogranienom odgovornou moe s njima slobodno raspolagati. Novani ulozi uplauju se na raun drutva kod financijskih institucija u BiH. Ta institucija izdaje potvrdu o tome da e drutvo s ogranienom odgovornou moi slobodno raspolagati s uplaenim iznosom nakon to bude upisano u sudski registar.

Prednost d.o.o.-a je ta to uvjet za osnivanje d.o.o.-a nije struna sprema, niti bilo kakvi ispiti osposobljenosti.

Sva privredna drutva, pa tako i d.o.o. obveznici su poreza na dobit. Porez na dobit obraunava se po stopi od 30% na poreznu osnovicu. Porezna osnovica je, najjednostavnije reeno, razlika izmeu prihoda i rashoda. Obrtnici su obveznici poreza na dohodak, no ukoliko to ele mogu postati i obveznici poreza na dobit. Ukoliko obrtnici imaju godinje primitke vee od 50 000 KM zakon odreuje da moraju prei u sustav PDV-a. Dok je u sustavu poreza na dohodak, obrtnik ima mogunost paualnog plaanja poreza, dok je kod d.o.o.-a to nemogue.

Porezni model model Porezni

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta 7

Voenje poslovnih knjiga

Privredna drutva (d.o.o.) obvezna su voditi knjige po naelu dvojnog knjigovodstva, a to ukljuuje voenje slijedeih knjiga: Dnevnika, Glavne knjige i Pomone knjige (analitike evidencije). Za razliku od njih, obrti mogu voditi svoje knjige po naelu jednostavnog knjigovodstva, koje je mnogo jednostavnije i omoguava obrtnicima da samostalno vode knjige te pojednostavnjuje postupak. Jednostavno knjigovodstvo podrazumijeva voenje Knjige primitaka i izdataka, Evidencije o trabinama i obvezama (knjiga izdanih i primljenih rauna) i Popisa dugotrajne imovine. Pritom se knjienje poslovnih dogaaja u d.o.o.-u vri prema naelu fakture (rauna) dakle kada je raun izdan, a u obrtima prema naelu blagajne kada je rauna naplaen. To donosi posebnu pogodnost obrtnicima, jer se u njihove primitke raunaju samo stvarno naplaeni rauni. Isto tako, tu je i nedostatak d.o.o.-a to PDV moraju uplatiti pri izdavanju rauna, iako im raun nije uplaen u roku.

Kod d.o.o., kao i svih ostalih privrednih drutava, cijela bruto plaa osnivaa tj. vlasnika priznaje se kao troak. No, kod obrtnika samo doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje se priznaju kao trokovi.

Plaa osnivaa (vlasnika)

Kod d.o.o., kao i svih ostalih privrednih drutava, cijela bruto plaa osnivaa tj. vlasnika priznaje se kao troak. No, kod obrtnika samo doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje se priznaju kao trokovi. Osnovna razlika izmeu obrta i d.o.o
OBRT PRIVREDNO DRUTVO:

Temeljni kapital: Trokovi osnivanja: Vrijeme potrebno za otvaranje/osnivanje: Mjesto registracije: Odgovornost: Knjigovodstvo: lanstvo u Komori:

Nema cca. 250 KM max 15 dana Nadleni ured dravne uprave u opini Imovinom obrta Jednostavno knjigovodstvo Kantonalne obrtnike komore (Obrtnika komora FBiH)

2 0000 KM cca 1 000 KM max 30-40 dana Opinski sud s privrednim odjeljenjem Visinom temeljnog kapitala Dvojno knjigovodstvo Privredna komora FBiH

8 Kratak vodi o poduzetnitvu i nainu registracije poslovnih subjekata

Djelatnosti:

Sve doputene djelatnosti uz posjedovanje odgovarajue strune spreme za vezane obrte i/ ili povlastice za povlatene obrte 30% Nema ogranienja

Sve doputene djelatnosti

Porezne stope: Zaposleni:

30% Nema ogranienja Izdani raun

Plaanje poreza na dodanu Naplaeni raun vrijednost:

Postupak i trokovi registracije drutva

Uz prijavu za upis u sudski registar osnivanja drutva s ogranienom odgovornou (d.o.o.) potrebno je priloiti: osobnu iskaznicu, putnu ispravu ili izvadak iz odgovarajueg registra kojim se utvruje identitet osnivaa; akt o osnivanju potvrda banke o izvrenoj uplati kapitala u novcu, odnosno dokaz o novanoj vrijednosti stvari i prava unijetih u drutvo; odluka o imenovanju osobe ovlatene za zastupanje, ukoliko nije imenovano aktom o osnivanju; ovjeren potpis osobe ovlatene za zastupanje; uz prijavu za upis u registar osnivanja jednog lana d.o.o., potrebno je priloiti dokaz o sredstvima osiguranja za neuplaeni iznos novanog dijela osnivakog uloga, odnosno za vrijednost neunijetog nenovanog udjela. Osnivaki akt (akt o osnivanju-u sluaju jednog osnivaa) drutva s ogranienom odgovornou obavezno sadri: ime i prezime i adresu prebivalita ili firmu i sjedite osnivaa; firmu (puni i ako postoji skraeni naziv), sjedite i djelatnost drutva; iznos osnovnog kapitala drutva, iznos uloga u novcu, opis i vrijednosti uloga u stvarima i pravima, broj i visina udjela lanova; prava i obaveze lanova drutva; postupak u sluaju kada neko od osnivaa ne uplati svoj ulog do ugovorenog roka ili ne ispuni drugu obavezu; nain izmirenja trokova osnivanja drutva; imenovanje lica ovlatenih za voenje poslovanja i zastupanje drutva i prijavu za upis osnivanja drutva u registar drutava; posljedice neuspjelog osnivanja; posebnu odredbu ako se drutvo osniva na odreeno vrijeme.
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta 9

Postupci nakon registracije drutva

Mjerodavni registarski sud, po donoenju, rjeenje o registraciji osnivanja, odnosno statusne promjene poslovnog subjekta dostavit e: poreznom tijelu mjerodavnom prema sjeditu subjekta upisa-Upravi za indirektno oporezivanje; opini i kantonu mjerodavnom prema sjeditu subjekta upisa; statistikom uredu i gospodarskoj komori; zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje prema sjeditu subjekta upisa radi registracije; carinskom tijelu mjerodavnom prema sjeditu subjekta upisa, ukoliko je subjekt upisa registriran za vanjskotrgovinsko poslovanje i mjerodavnim regulatornim tijelima, sukladno posebnim propisima koji utvruju uvjete i izdaju dozvole, odnosno odobrenja za obavljanje pojedinih djelatnosti; ako je subjekt upisa registriran za takvu djelatnost.

Kod d.o.o., kao i svih ostalih privrednih drutava, cijela bruto plaa osnivaa tj. vlasnika priznaje se kao troak. No, kod obrtnika samo doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje se priznaju kao trokovi.

Prije poetka obavljanja djelatnosti potrebno je ishoditi odluku nadlene opinske slube za gospodarstvo kojom se utvruje da firma udovoljava svim uvjetima propisanim za obavljanje te djelatnosti. Obavljanje djelatnosti moe se zapoeti nakon to se ista odluka podnese nadlenom registarskom sudu, i datum izdavanja 1. fakture uzima se kao datum poetka poslovanja. Takoe je neophodno otvoriti iroraun firme u bilo kojoj banci uz predodbu dozvole za rad, statistikog broja i osobne karte, kao i izraditi peat firme kod ovlatenih peatoresaca uz predodbu kopije rjeenja o registraciji subjekta.

Prestanak drutva
Drutvo prestaje gubitkom svojstva pravnog lica, odnosno danom upisa prestanka u registru drutava, nakon ega se provodi likvidacija. Drutvo prestaje u sluaju: isteka perioda za koje je osnovano; spajanja, pripajanja i podjele; okonanjem steajnog postupka iliodbijanjem zahtjeva za otvaranje steajnog postupka uslijed nedostatka imovine; prestankom na osnovu odluke suda (u sluajevima kada due od dvije godine drutvo ne ostvaruje prihode ili odobrenja za obavljanje djelatnosti odnosno kada vie ne postoje zakonom utvreni uslovi za daljnje postojanje drutva u obliku u kojem je upisano u registar drutava); odlukom skuptine drutva.
10 Kratak vodi o poduzetnitvu i nainu registracije poslovnih subjekata

Registriranje poslovnih subjekata sa udjelom stranog kapitala

Postupak registriranja poslovnih subjekata sa ueem stranog kapitala je definisan: Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja Zakonom o stranim ulaganjima Direktno strano ulaganje ili Strano ulaganje u smislu ovih Zakona znai sticanje, stvaranje ili proirenje bilo kojeg poslovnog poduhvata, ili bilo koje aktivnosti koja, sama ili sa drugom, istovremeno ili jedna za drugom, ima za ishod omoguavanje jednom ili vie stranih ulagaa sticanje ili poveanje kontrole nad nekom kompanijom koja pod svojom kontrolom obavlja, industrijske, poljoprivredne, komercijalne i finansijske poslove i poslove vezane za nekretnine, usluge ili druge aktivnosti, ili da omogui proirenje preduzea koje je ve pod kontrolom stranog ulagaa. Takve investicije mogu obuhvatiti bilo koji objekat stvarnih i prava intelektualne svojine ukljuujui ali ne i neophodno ogranieno na: slobodno konvertibilnu valutu ili na lokalnu valutu, pozajmice, avanse, vrijednosne papire, licence, zakupe i prava zasnovana na ugovoru, ukljuuji koncesije, postrojenja, opremu, rezervne dijelove, sirovine, prava industrijske ili intelektualne svojine ili bilo koje finansijske pogodnosti date od strane fizikog ili pravnog lica pod stranom kontrolom, izuzev situacije izmedju matinih kompanija i njihovih filijala ako to ne rezultira poveanjem strane kontrole nad domaim preduzeima; i

Strana kontrola znai svako uee od preko 10% kapitala i, odnosno ili glasakih prava iji su izravni nosioci strani ulagai ili neko domae pravno lice pod takvom kontrolom.

Strana kontrola znai svako uee od preko 10% kapitala i, odnosno ili glasakih prava iji su izravni nosioci strani ulagai ili neko domae pravno lice pod takvom kontrolom: Strani ulagai imaju jednaka vlasnika prava na nepokretnostima kao domaa pravna ili fizika lica. Pravna lica u vlasnitvu stranog ulagaa imaju ista prava, obaveze i odgovornosti kao pravna lica koja su u potpunom vlasnitvu domaih pravnih ili fizikih lica. Strani ulaga moe osnovati privredno drutvo u FBiH pod istim uslovima koji vae za domae ulagae u skladu sa Zakonom o privrednim drutvima FBiH ukoliko ovim zakonom nije drugaije odreeno. Oblici stranih ulaganja u skladu sa Zakonom o stranim ulaganjima su: osnivanje pravnog lica u potpunom vlasnitvu stranog ulagaa,

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta 11

 osnivanje pravnog lica u zajednikom vlasnitvu domaeg i stranog ulagaa, ulaganje u postojee pravno lice, posebni oblici ulaganja.

Registracija stranog ulaganja u sektore koji ne podlijeu restrikcijama

Odobrenje stranog ulaganja vai bez vremenskog ogranienja. Nadleni organ BiH (tj. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih poslova BiH) u roku od 10 radnih dana od dana podnoenja zahtjeva za registraciju stranog ulaganja je duan da donese rjeenje da je njihovo ulaganje registrovano. Ulaganje se smatra stranim ulaganjem danom izdavanja potvrde (rjeenja) o upisu u registre organa nadlenih za strana ulaganja. Strano ulaganje ne podlijee registraciji kada ne rezultira stranom kontrolom veom od 10%.

Strano ulaganje ne podlijee registraciji kada ne rezultira stranom kontrolom veom od 10%.

Registracija stranog ulaganja u sektore koji podlijeu restrikcijama

U FBiH strana ulaganja u Sektoru koji podlijeu restrikciji odobravaju: Ministarstvo odbrane BiH, odnosno Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kao i Federalno ministarstvo kulture i sporta, svako u okviru svoje nadlenosti (u daljem tekstu: nadleno ministarstvo). Za ulaganja u Sektore koji podlijeu restrikciji, strani ulagai su duni nadlenom ministarstvu podnijeti zahtjev za odobrenje ulaganja. Nadleno ministarstvo je duno u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva donijeti odgovarajue rjeenje. U sluaju nedonoenja rjeenja u navedenom roku strano ulaganje se smatra odobrenim, ukoliko nadleno ministarstvo nije podnosioca zahtjeva u pismenoj formi obavijestilo da donoenje rjeenja odgaa preko roka od 30 dana. Ako postoje razlozi za odgodu donoenja rjeenja o stranom ulaganju, nadleno ministarstvo e o tome obavijestiti podnosioca zahtjeva u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva. Konano rjeenje o stranom ulaganju bit e doneseno u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva. U sluaju nedonoenja rjeenja u roku od 90 dana strano ulaganje se smatra odobrenim.

12 Kratak vodi o poduzetnitvu i nainu registracije poslovnih subjekata

Postupak registracije
Uz zahtjev za registraciju stranog ulaganja, odnosno zahtjevu za registraciju Odluke o osnivanju privrednog drutva, u skladu sa Zakonom o politici direktnih stranih laganja u BiH, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine neophodno je priloiti i: Odluku o osnivanju drutva sa ogranienom odgovornou, Ispravu o upisu stranog lica tj. Osnivaa u nadlenom sudskom registru, Kopiju line karte direktora, Punomo i Dokaz o uplati administrativne takse. Nakon dobivanja rjeenja o registraciji odluke o osnivanju privrednog drutva od stane Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, neophodno je izvriti upis poslovnog subjekta u sudski registar, gdje se uz prijavu za upis prilau sljedee isprave i dokazi: Izvod iz sudskog registra osnivaa, Odluka o osnivanju drutva, Rijeenje Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Uvjerenje da direktor nije prekrajno kanjavan, niti da ima neizmirenih novanih kazni u prekajnom postupku, Izjava direktora o prihvatanju dunosti, Deponovani potpisi (obrazac 3 i 5), Izjava osnivaa, Ovjerena kopija line karte direktora, Dokaz o uplati osnovnog kapitala, Oglas 2x.

Novi informacioni sistem registracije poslovnih subjekata (BRIS)

Ovih dana na prostoru BiH treba zaivjeti novi sistem registrovanja poslovnih subjekata (BRIS sistem) realizovan uz pomo Ureda za meunarodni razvoj Vlade Velike Britanije (DFID) u saradnji s Uredom visokog predstavnika (OHR). Kljune promjene i prednosti novog sistema registracije su: Registracija pojedinanog poslovnog subjekta treba biti zavrena najkasnije u roku od pet radnih dana od dana prijema uredno popunjene prijave, Poreski identifikacijski broj pribavlja se u toku sudske registracije, slubenim putem od strane suda, i nezavisan je od same poreske registracije,
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta 13

 Rjeenje o registraciji valjano je, prepoznatljivo i jednoobrazno na cijeloj teritoriji BiH, Postupak registracije moe zapoeti pred bilo kojim sudom nadlenim za poslove registracije poslovnih subjekata, nezavisno o sjeditu poslovnog subjekta, Javni podaci o registrovanim poslovnim subjektima dostupni su u elektronskoj formi relevantnim institucijama i zainteresovanim licima, Novi sistem registracije omoguava pojednostavljen pristup svih zainteresovanih lica javnim podacima o registrovanim poslovnim subjektima u BiH. Prednosti koje novi sistem registracije donosi poslovnim subjektima: Prijava i uputstvo za registraciju dostupni su u prostorijama suda, kao i u elektronskoj formi na internet stranici www. bizreg.ba, Korekcije prijave mogue su u rukopisu, bez potrebe za posebnom formom, Nakon pripreme isprava potrebnih za registraciju, prijava za registraciju moe se predati bilo kojem sudu nadlenom za poslove registracije, Prijava za registraciju poslovnog subjekta se, potom, proslijeuje nadlenoj poreskoj upravi, koja dodjeljuje poreski identifikacijski broj, Registrovani poslovni subjekt moe odmah nakon registracije, zahvaljujui pribavljenom poreskom broju, otvoriti stalni bankovni raun i raspolagati sredstvima na istom, Podaci o poslovnim subjektima, registrovanim na teritoriji BiH, dostupni su na internet starnici www.bizreg.ba. Prva faza realizacije BRIS projekta obuhvata informaciono povezivanje 16 opinskih sudova sa privrednim odjeljenjima (registarski sudovi) na prostoru BiH, dok druga faza predvia potpuno informaciono uvezivanje svih subjekata ukljuenih u poslove registracije poslovnih subjekata.
FED CIPS APC/BRIS Sudovi Porez Ostalo BRO Statistika Banke Insp. i carine BD RS Opina BRO = Terminal za aplikaciju poslovnih subjekata (NOC portali-optine i sudovi) APC = Kompjuter za procesuiranje informacija (vjerovatno u NOC-u / CIPS-u) BRIS = Sistem informacija registracije poslovnih subjekata (baza podataka, u NOC-u) CIPS = Sistem identifikacione zatite graana NOC = Nacionalni centar za aplikacije

14 Kratak vodi o poduzetnitvu i nainu registracije poslovnih subjekata

Postupak registracije osnivanja poslovnog subjekta

1. KORAK 2. KORAK 3. KORAK 4. KORAK

Ime drutva (Ugovor o osnivanju)

Ovjeravanje dokumenata Diploma, lina karta, izjava o nepostojanju obaveza prema banci

Upis u sudski registar

Izrada peata

Preuzimanje obrasca

Obrasci, ovjereni dokumenti, sudska taksa, oglaavanje

Prijava u zavod za statistiku FBiH

Uplate (polaganje depozita) Potvrda o nepostojanju poreskih obaveza

Otvaranje rauna

Prijava upravi za ind. oporez. BiH Prijava u Slubu za gospodarsvo opine Prijava u Poreznu upravu FBiH

Prijava u FZ MIO/PIO

Registracija osnivanja poslovnog subjekta bris sistem

1. KORAK

2. KORAK

3. KORAK

Pripremiti osnivake akte i druge isprave Spisak isprava je utvren Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji BiH

Popuniti obrazac prijave Obrazac prijave moe se besplatno dobiti u prostorijama suda nadlenog za poslove registracije poslovnih subjekata, ili u elektornskoj formi na internet stranici www.bizreg.ba

Predati uredno popunjenu prijavu Prijava za upis u sudski registar se moe predati bilo kojem sudu nadlenom za poslove registracije poslovnih subjekata, ali samo mjesno nadleni sud moe registrovati poslovni subjekt.

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta 15

Kontakti u Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetnitva i obrta:

Ministar: Velimir Kuni, dipl. iur., Tel.: + 387 36 44 91 20, fax: + 387 36 44 91 22, E-mail: ministar@fmrpo.gov.ba Tajnik/Sekretar: Jozo Beji, dipl. ing. stroj. Tel.: + 387 36 44 91 23, fax: + 387 36 44 91 22 E-mail: tajnik@fmrpo.gov.ba Sjedite: Zgrada Projektant, III. kat, Stjepana Radia 33, Mostar, Tel.: + 387 36 44 91 20, fax: + 387 36 44 91 22, Internet: www.fmrpo.gov.ba, E-mail: fmrpo@fmrpo.gov.ba