Ek ug 2 EKONOMIKA UGOSTITELJSTVA - skripta za II.kolokvij - literatura: Jelavi,A. i dr., Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet Split, !!". #!

$ - 2%& str.' - gospodarska naela (rojna pravila koja tre(a primjenjivati u poslovanju poduzea da (i ono na ra)ionalan na*in moglo ostvariti svoje gospodarske )iljeve - osnovna podjela naela poslovanja poduzea o(u+vaa: na*elo poslovnosti, na*elo ekonomske efikasnosti te na*elo odr,avanja kontinuiteta poduzea - naelo ekonominosti kompleksnije od na*ela proizvodnosti rada jer ne uklju*uje samo kori-tenje rada zaposleni+ #tzv. .tekueg rada/' ve i opredmeeni #.minuli/' rad koji u radni pro)es ulazi i tro-i se u vrijednosti predmeta rada, sredstava za rad i ostali+ elemenata radnog pro)esa - o(u+vaa i ekonomiju vremena i ekonomiju o(ujma - ekonomija vremena u istom vremenskog razdo(lju intenzivnije kori-tenje sredstava za rad #a i zaposleni+ radnika' kako (i ostvarenjem vee koli*ine u*inaka postojei vremenski tro-kovi (ili raspore0eni na veu koli*inu i time smanjeni po jedini)i - ekonomija obujma omoguuje raspore0ivanje stalni+ tro-kova na veu koli*inu u*inaka, a time i smanjenje postojeeg stalnog tro-ka po jedini)i u*inka - poslovna politika utvr0uje se poslovna orijenta)ija poduzea te )iljevi, osnovni prav)i i tempo razvoja te kretanja poslovanja poduzea1 - ostvaruje se dono-enjem odluka kojima se regulira poslovanje poduzea #poslovi poduzea i njegovi odnosi s drugima' - u administrativnom upravljanju gospodarstvom zemlje )iljeve poduzea utvr0uju administrativni organi #organi dr,ave' i )iljevi se usmjeravaju na izvr-avanje zadataka koji su poduzeu odre0eni administrativno propisanim planom - u trino orijentiranom dru-tveno-ekonomskog sustavu svako poduzee samo utvr0uje svoju djelatnost, zatim i svoje )iljeve #i za to potre(na sredstva' te na*in poslovanja - s o(zirom na razdoblje za koje se donose #i nji+ov domet' razlikuju se strateke, taktike i operativne odluke, a one se zasnivaju na tome tre(a li rje-avati dugoro*ne, srednjero*ne ili kratkoro*ne )iljeve - u okviru dugorone politi*ke odluke definira se razvitak o(ujma poslovanja pa i -irenje na razna tr,i-ta #kvantitativni rast kapa)ieta i proizvodnje' ali i razma+ razvitka #polaganiji ili (r,i, kontunuiran i postepen ili skokovit'1 utvr0uje se u *asu prema uvjetima koji postoje u tom momentu - kratkorona poslovna politika rje-ava pitanja uskla0ivanja proizvodnje i potra,nje, politiku kalkula)ija, mjere za poti)anje prodaje, diferen)ija)ija )ijena ovisno o sezoni, uskla0ivanje uvjeta isporuke i plaanja #s kup)ima i do(avlja*ima', uskla0ivanje prirasta i odljeva nov*ani+ sredstava u svr+u solventnosti i dr. - ra vo!na politika skupnost odluka u svr+u kvantitativnog ali i kvalitativnog razvoja s )iljem da poduzee svoj polo,aj na tr,i-tu zadr,i pa *ak i po(olj-a1 utvr0uje +oe li poduzee samo svojim snagama ostvariti razvojne zadatke ili e se koristiti uslugama drugi+1 ima zadatak da omogui sni,avanje tro-kova proizvodnje po jedini)i u*inka #poveanje efikasnosti poslovanja'

Ek ug 2 - razvoj potencijala o(u+vaa poveanje trajnog kapitala poduzea, razvoj kapa)iteta i razvoj stru*nog oso(lja - investicijska politika ulaganje u izgradnju ili na(avljanje sredstava za rad, odnosno zamjenama ili rekonstruk)ijama postojei+ kapa)iteta i rokova do kada novi kapa)iteti tre(aju (iti stavljeni u funk)iju - tr"i#na politika o(u+vaa skup odluka i mjera kojima poduzee utvr0uje svoju politiku nastupanja na tr,i-tu da odnosi s poslovnim partnerima i nastup na tr,i-tu u )jelini (ude -to povoljniji - nastupaju na tr,i-tu na(ave i vode na(avnu politiku i na tr,i-tu prodaje i vode prodajnu politiku - prodajna politka o(u+vaa istra,ivanje tr,i-ta prodaje, politiku proizvoda #i am(ala,e', odnose s tr,i-tem #promo)ija i propaganda', politiku )ijena, iz(or putova i na*ina prodaje na raznim tr,i-tima i politiku uvjeta prodaje #i garan)ija' - nabavna politika sveu(u+vatna politka opskr(e poduzea svim -to je potre(no poduzeu1 orijentirana je prete,ito na ostvarivanje materijalne opskr(ljenosti poduzea i formira se na osnovi istr,ivanja tr,i-ta na(ave a utvr0uje na*in i intenzitet istra,ivanja tr,i-ta na(ave, iz(or putova i na*ina opskr(e vlastitim snagama ili posredstvom trgovine, politiku finan)iranja na(ave i ure0enja ekonomski+ odnosa s najzna*ajnijim do(avlja*ima, politiku i na*in dopremanja ro(e, politiku uvjeta na(avljanja ro(e te organiza)iju na(avne funk)ije i njeni+ odnosa s drugim funk)ijama poduzea1 uklju*uje i politiku transportiranja i skladitenja $ proi vodna politika razra0uje proizvodni asortiman, definira iz(or izvo0enja proizvodnje i u skladu s tim ni,i ili vi-i stupanj te+ni*ke opremljenosti rada - %inan&i!ska politika o(u+vaa na*in i istra,ivanje tr,i-ta kapitala, politiku pri(avljanja fin. sredstava potre(ni+ za poslovanje i razvoj poduzea, politiku ra)ionalnog ulaganja i kori-tenja fin. sredstava, politiku )irkula)ije sredstava i odr,avanja solventnosti poduzea te politiku fin. odnosa s drugima - kadrovska politika utvr0uje odluke o na*inu pri(avljanja i osposo(ljavanja radnika, o prestrukturiranju kadrova te o kretanju (roja radnika uskla0enog s kretanjem o(ujma poslovanja - planovi skup kvantitativno odre0eni+ i me0uso(no konzistentni+ pokazatelja utvr0eni za odre0eni (udui vremenski period koji ozna*ava optimalno ostvareni+ dani+ )iljeva privredni+ aktivnosti i za *ije se izvr-enje predvi0aju odre0ene mjere i sredstva - svi planski zada)i moraju (iti definirati koli*inski i vrijednosno - svi planovi moraju (iti usmjereni na optimalne mogunosti u gospodarenju - svi planski zada)i moraju (iti vremenski determinirani - planovi moraju utvrditi konkrentne mjere i sredstva za izvr-avanje planski+ zadataka - planovi moraju (iti kompleksni i o(u+vatiti )jelokupno poduzee, a plan za svaki dio poslovnog pro)esa mora (iti uskla0en s drugim planovima - planiran!e -iri pojam od izrade planova jer o(u+vaa istra,ivanje faktora koji e u planskom razdo(lju izravno ili neizravno utje)ati na poslovanje poduzea, izradu planova, usvanje i utvr0ivanje planova, ostvarivanje planova i praenje #kontrolu' ostvarivanja i analiziranje ostvarivanja planova - na! naa!ni!i po!edinani planovi plan realiza)ije proizvoda i usluga, plan radnog pro)esa, plan investi)ija, plan stje)anja i raspore0ivanja ukupnog pri+oda i poslovnog rezultata te plan finan)iranja poduzea 2

Ek ug 2 - poduzee na osnovi financijskog plana utvr0uje pojedine segmente svoje poslovne politike i svoje finan)ijske politike kao -to su politika )ijena, politika investiranja i politika raspore0ivanja rezultata - i vori %inan&iran!a investi&i!a finan)iranje konkretni+ investi)ija #u stalna ili o(rtna sredstva'1 kapital se ula,e u odre0enom *asu da (i (io kori-ten tek u (udunosti #uz rizik' - i vori %inan&iran!a sana&i!e pri(avljaju se u konkretnom slu*aju i o odre0enom namjenom da se sredstva tako pri(avljena koriste za ostvarivanje programa sana)ije1 mogu (iti s o(vezom vraanja #krai ili du,i period' ili kao bespovratna dotacija - revalori a&i!ska re erva potre(na je za o*uvanje realne vrijednosti sredstava poduzea, ali njena namjena nije nominirana - re erva pod' e(a kapital koji poduzee formira u svr+u podmirivanja -tete koje mogu proizai iz razli*iti+ rizika1 mogu (iti formirane kao zakonske rezerve, rezerve za vlastite dionice i statutarne rezerve - naelo integriteta sredstava realna vrijednost sredstava ne smije (iti smanjena iako se pojavni o(li)i sredstava #i struktura sredstava' mogu mijenjati - sredstvima se koristiti svrsis+odno i ra)ionalno, provesti odgovarajui smje-taj i *uvanje svakog sredstva, provoditi tekue i investi)ije odr,avanje te osigurati protiv rizika #loma, o-teenja, po,ara, poplave, kra0e i dr.' - patent pravo pronalaza*a da iskori-tava svoj pronalazak #ako ga patentira-za-titi', odnosno da ga daje drugome na kori-tenje1 vrijednost se evidentira prema tro-kovima koji su (ili potre(ni da se patent realizira - li&en&i!a otkupljeno pravo kori-tenje tu0eg prava #patenta, autorski+ prava, dokumenta)ije i sl.'1 vrijednost se utvr0uje ugovorom izme0u davao)a i korisnika li)en)ije - osnovna sredstva ona sredstva koja ostaju dulje u poduzeu i traju du,e od godine dana - smanjivanje realne vrijednosti osnovni+ sredstava 2 nastaje radi fizi*kog tro-enja i ekonomskog zastarjevanja #prestanak postre(a za kori-tenjem ili z(og te+ni*kog zastarjevanja' - politika a)orti a&i!e zna*ajan sadr,aj poslovne politike s o(zirom na utje)aj koji o(ra*unavanje amortiza)ije ima na utvr0ivanje visine tro-kova poslovanja i zna*enje koje to ima za prikupljanje sredstava za reproduk)iju1 stope amortiza)ije tre(aju (iti vee u slu*aju kada se pojedino poduzee koristi sredstvima u 2 ili % smjene - ras*odovan!e osnovni* sredstava postupak kojim se odstranjuju i (ri-u iz eviden)ije pojedina sredstva koja vi-e nisu upora(ljiva - o+rtna sredstva osim predmeta rada #sirovine, materijal, poluproizvod' o(u+vaaju tako0er nova), sitni inventar i prava - koe%i&i!ent o+rta!a izra,ava (rzinu o(rtaja1 kada je vei onda je mogue isti o(ujam poslovanja fin. manjim iznosom o(rtni+ sredstava ili istim o(rtnim sredstvima fin. vei o(ujam poslovanja1 poremeaj u o(rtanju naj*e-i je razlog nedovoljnoj solventnosti - a!ednika potro#n!a sredstva za potro-nju kojima se zadovoljavaju potre(e pre+rane tokom rada, odmora, rekrea)ije, kulture, stvarala-tva i sl.1 formiraju se izdvajanjem dijela ostvarene do(iti, pose(nim namjenskim izdvajanjem te raznim pri+odima od ti+ sredstava %

Ek ug 2 - planiran!e proda!e utvr0uje koji asortiman i koje koli*ine planira u iduem razdo(lju realizirati #prodati', na kojim tr,i-tima i prema kojoj dinami)i, po kojim )ijenama #u pojedinim razdo(ljima', uz koje uvjete opreme i uvjete plaanja te kojim putevima i na*inima prodaje e se koristiti i koji e tro-kovi iz toga nastati - pose(ni planovi 2 plan zali+a gotovi+ proizvoda, plan servisne djelatnosti i garan)ijski+ popravaka, plan ekonomske propagande i nastupanja na sajmovima i izlo,(ama te plan rada i tro-kova prodajne funk)ije - 'napre,ivan!e proda!e radi konkuren)ije i poveanja vlastitog rezultata nu,no je posvetiti izrazitu pozornost sni,avanju prodajni+ tro-kova u odnosu na ostvareni promet1 najva,niji *im(enik je ljudski faktor - logistika na*in upravljanja protokom materijala i proizvoda od izvora do korisnika - od faze na(ave preko faze proizvodnje do faze realiza)ije proizvoda - svaki dio poduzea na vrijeme opskr(ljen suko( funkcije prodaje #postojanje zali+a', funkcije proizvodnje #ra)ionalna proizvodnja, zali+e sirovina', funkcija nabave #naru*ivanje u velikim koli*inama' te funkcija transporta #okrupnjavanje po-iljki' - logistike odl'ke o(u+vaaju sve odluke o vrstama, koli*inama, prostoru i vremenu1 odnose se na pravovremenu dostavu potre(ni+ do(ara na mjesto upotre(e - logistika kon&ep&i!a o(u+vaa sva poduzea koja sura0uju pa i )jelokupno gospodarstvo zemlje, a pro-iruje se i na me0unarodnu razmjenu do(ara - svako poduzee nastupa na tritu nabave jer na njima podmiruje svoje potre(a, a pose(no se orijentira na trite prodaje - s o+ iro) na vrst' ro+e naa!na !e pod!ela na robu za iroku primjenu #na(avlja se i prodaje preko trgovinski+ poduzea', te robu za individualnu upotrebu #razni spe)ifi*ni strojevi u ure0aji, velika prometna sredstva1 rje-avaju se izravnim susretanjem kupa)a i proizvo0a*a (ez ili uz malo posrednika' - tr"i#na nei v!esnost o(u+vaa mogue promjene u preferen)ijama kupa)a ili promjene u te+ni)i proizvodnje1 mo,e (iti smanjena, ali ne potpuno iz(jegnuta - nei v!esnost pona#an!a konk'renata proizlazi iz oligopolisti*ke me0uovisnosti i rje-ava se potajnim sporazumijevanjem - polipol tr,i-te s mnogo ponu0a*a1 polipson tr,i-te s veim (rojem kupa)a - +ilateralni )onopol odnos jednog velikog ponu0a*a s jednim velikim kup)em - dvostrani -+ilateralni. oligopol ako postoji mali (roj srednje veliki+ ponu0a*a i srednje veliki+ tra,ila)a - s aspekta to se analizira analiza se dijeli na intern' #ispituje poslovanje vlastitog poduzea' i na ekstern' #analizira poslovanje drugi+' - s gledi-ta obuhvata materije dijele se na par&i!alne #samo pojedini elementi poslovanja' i na ko)pleksn' #analizira poduzee u )ijelini' - stalna anali a provodi neprekidno #kontinuirano' ili periodi*no #npr. svakog mjese)a' &

Ek ug 2 - povre)ena anali a vr-i se sporadi*no, kad za to nastane potre(a - prema sadraju (predmetu ispitivanja analiza ulaganja u poslovanje, analiza elemenata radnog pro)esa, analize uspje-nosti poslovanja te analize funk)ija - %or)alno ispitivan!e podrazumijeva kriti*ko ispitivanje i prosu0ivanje ispravnosti poslovanja1 smatra se zadatkom revizije - )ateri!alno ispitivan!e podrazumijeva analiti*ko ispitivanje i prosu0ivanje (oniteta poduzea kao iskaza uspje-nosti poslovanja utvr0enog prema osnovnim ekonomskim na*elima - !avna revi i!a preispituje poslovanje (ud,etski+ institu)ija i primjenu ra*unovodstvenog standarda u javnim ras+odima - ko)er&i!alna revi i!a prou*ava primjenu stru*ni+ ra*unovodstveni+ standarda u poduzeima kao organiza)ijama kojima je osnovna svr+a ostvarivanje do(iti - eksterna revi i!a nadzor i ispitivanje koje je od interesa za dr,avu1 tre(a dati mi-ljenje o istinitosti ispravnosti ra*unovodstveni+ iskaza za javnost1 (itan zadatak da utvrdi je li poduzee ispravno o(ra*unalo i izvr-ilo svoje o(veze prema dr,avi - interna revi i!a slu,i samo poduzeu, pose(no u slu*ajevima kada se radi o poduzeima koja su .dru-tva kapitala/ - spe&i!ali irane revi i!e revizija osnivanja, revizija fuzije i revizija sana)ije1 revizija likvidnosti - tro-ak mo,e pret+oditi izdatku, mogu nastati istovremeno i tro-ak mo,e slijediti izdatak #naj*e-e' - %akt'rna vri!ednost ro+e ona vrijednost koja se nalazi u ugovoru ili ra*unu do(avlja*a - interni nosio&i tro#kova slu,e radi -to pravilnijeg o(u+vata tro-kova po kona*nim nosio)ima tro-kova, kontrolu i analizu tro-kova, ekonomi*nosti te za razradu sustava stimuliranja radnika - pod!ela op(i* tro#kova opi trokovi stvaranja uinka #tro-kovi pogonske re,ije' 2 nastaju u samom pro)esu stvaranja ali se ne mogu u momentu nastanka evidentirati po nosio)ima tro-kova - opi trokovi uprave i prometa #tro-kovi upravno-prodajne re,ije' 2 zajedni*ki tro-kovi koji nastaju na mjestima tro-kova izvan pro)esa proizvodnje #(ruto plae, tro-kovi odr,avanja i *i-enja, putni tro-kovi i sl.' - pros!eni relativno stalni tro#kovi smanjuje se poveanjem iskori-tenosti kapa)iteta unutar isto zone pripravnosti, a poveavaju smanjenjem iskori-tenosti1 prijelaskom na vi-u zonu poveavaju se skokovito, a zatim se ponovno smanjuju poveanjem iskori-tenosti kapa)iteta - kada je koefi)ijent reagibilnosti /, zna*i da je intenzitet porasta tro-kova !ednak intenzitetu porasta koli*ine u*inaka #radi se o proporcionalnosti tro-kova' - kada je koefi)ijent reagi(ilnosti ve(i od /, zna*i da je intenzitet porasta tro-kova +r"i od intenziteta porasta koli*ine u*inaka #radi se o progresivnosti tro-kova' - kada je koefi)ijent reagi(ilnosti )an!i od /0 zna*i da je intenzitet porasta tro-kova spori!i od intenziteta porasta koli*ine u*inaka #radi se o degresivnosti tro-kova' "

Ek ug 2 - metodom interpolacije dolazi se do tro-kova za stupnjeve iskori-tenosti kapa)iteta izme!u dani+ stupnjeva iskori-tenosti kapa)iteta, a metodom ekstrapolacije i izvan ti+ stupnjeva - s&*)alen+a&*ova )etoda polazi od isti+ pretpostavki, daje iste pro)jene kao i metoda interpola)ije i ekstrapola)ije1 razlika je u tome -to ona prvo izra*unava stalne tro-kove, a potom ukupne tro-kove - )etoda koe%i&i!enta reagi+ilnosti koefi)ijent reagi(ilnosti je 3 za stalne tro-kove, vei i manji od za nepropor)ionalno promjenjive tro-kove i za propor)ionalne tro-kove - )etoda lini!e regresi!e do(ija se jedan prosjek prosje*nog promjenjivog tro-ka za stupnjeve iskori-tenosti kapa)iteta *iji su tro-kovi uzeti pri izra*unavanju - o+'*va(an!e tro#kova je propisivanje tro-kova prema odre0enim stajali-tima #vrstama, mjestima', a raspore,ivan!e je preno-enje o(u+vaeni+ tro-kova na u*inke