Knjazu je, takoe, javio da je nabavio tampariju i da mainska postrojenja uskoro treba da stignu na Cetinje.

Nenadovi nije propustio da upozori knjaza na velike dezinformacije koje se ire u jednom dijelu tampe na njemakom jeziku o Crnoj ori i Crnogorcima. !lanke iz ti" novina, sa oevidno zluradim sadr#ajem, pokatkad su prenosili nekritiki i $%rpski dnevnik$ i $%rpske novine$. &sim francuski" i ruski" novina, samo su briselski $'e Nord$ i berlinski $(eit$ objavljivali tekstove s blagonaklonim sadr#ajem o Crnoj ori i njezinom vladaru. Knjaz )anilo je bio oduevljen Nenadovievim odgovorom. &n je to, kako se vidi iz novog Nenadovievog pisma, jasno i izrazio u pismu poslatom *+.,,,-..,/ aprila. Nenadovi je ti" dana obavijestio knjaza i o prilikama u %rbiji, dinastikim sukobima i stranakim sporovima i javio da je na elo srpske vlade doao /ui, a za popeitelja unutranji" poslova ,lija araanin. Kod knjaza )anila su takva obavjetenja mogla samo da izazovu podozrivost, pogotovu to je Nenadovi isticao da u %rbiji $zasad nisu radi nita ni da govore, a kamoli da rade to bi 0urcima izdaleka protivno bilo$. 1oto je u meuvremenu dobio obavjetenje da je tamparija prispjela u Kotor, Nenadovi je izra#avao nadu da vlasti 2onar"ije nee praviti smetnju da se ona prebaci na Cetinje. 3 vrijeme kad je otpoeo pregovore za uspostavljanje politiki" i diplomatski" odnosa s ruskom vladom sve do uspjeno okonani" razgovora o tome zaista sudbinskom pitanju za svoju zemlju i crnogorski narod, knjaz )anilo je bio uvjeren da e mu poi za rukom da sigurno upravlja dogaajima u 4ercegovini. &n nije pretpostavljao da e sami dogaaji odreivati svaki njegov dalji spoljno 5 politiki podu"vat. 1oetkom aprila knjaz )anilo se obratio konsulima veliki" sila u %kadru s molbom da preko svoji" ambasadora u Carigradu zatra#e 6objanjenje7 o razlozima gomilanja turski" trupa na granicama prema 8lbaniji i prema 4ercegovini, i to ba u trenutku kad se oekivao dolazak 1ortinog izaslanika Kemal5efendije. Na knja#evo pismo odgovorio je, u ime konsularnog kora, francuski vicekonsul 9kar. &n je kategorino izjavio da Crnoj ori ne prijeti nikakva opasnost od turski" trupa. Navodno, takvu garanciju dala je otomanska vlada engleskom ambasadoru u Carigradu. %linu garanciju dobio je knjaz )anilo i od ruskog poslanika iz :ea. &na je saoptena preko ruskog generalnog konsula u )ubrovniku. 1etkovi je savjetovao da crnogorske ete prestanu sa upadima na tursku teritoriju. Na Cetinju su poele da se proturaju vijesti da otomanske trupe vre pripreme za upad u ra"ovo. 1oetkom aprila francuski vicekonsul iz %kadra upozoravao je knjaza da ne preduzima vojnike mjere za zatitu ra"ova, jer bi to, navodno, jo vie podstaklo turske agresivne #elje, dok bi crnogorske vlasti time izgubile povjerenje kod predstavnika sila. 9kar je knjazu upuivao ozbiljne prigovore i zbog crnogorskog ponaanja na granicama prema 8lbaniji. ,ako je knjaz uva#avao 9kara i s pa#njom primao sve njegove sugestije, nije mogao dovesti u logian sklad njegove preporuke s onim to se na crnogorsko 5 turskoj granici deavalo mimo volje i djelatnosti crnogorski" #itelja. otovo u isto vrijeme kad je dobio 9karovo upozorenje stiglo mu je pismo iz %pia od 1. &bradovia. &no je za knjaza predstavljalo nepobitno svjedoanstvo da nemir na granicama izazivaju 0urci, a ne Crnogorci. 1o podacima iz &bradovievog pisma se jasno vidjelo da je skadarski guverner obeavao #iteljima barskog okru#ja da e za svakog zarobljenog Crnogorca dati *;;, a za ranjenog <;; groa. 0akve ratoborne izjave skadarskog guvernera nijesu mogle ostati bez posljedica. (bog

toga su turski tvrdnje o miroljublju djelovale kao ironija. !ak ni najupueniji posmatrai nijesu krajem =+>?. oekivali da e dogaaji u Crnoj ori, 4ercegovini i :osni okrenuti ovako opasnim smjerom. )obri poznavaoci prilika u 0urskoj su smatrali da ponaanje otomanski" vlasti, kako vilajetski" tako i lokalni", nije bilo u skladu s idejama dva otomanska reformatora i politika mislioca 5 @uad5pae i 8li5pae, linosti koje su se esto meusobno smjenjivale na du#nosti velikog vezira i ministra inostrani" poslova. Nji"ove ideje o modernizaciji otomanske dr#ave i ravnopravnosti naroda kao da nijesu dopirale do gluvi" prostora :osne i 4ercegovine. 3 ovim dvijema provincijama, i vilajetske i lokalne vlasti, u stvari, nastavljale su da odr#avaju pre#ivjele vojno 5 feudalne institucije, bez obzira na to to su poetkom pedeseti" godina reformnim pokretom one bile ozbiljno uzdrmane. ,staknuti politiki mislioci 2e"med 8li5paa A=+;B 5 =+?=C i 2e"med Kaetizade @uad5paa A=+=> 5 =+D.C udarili su sna#an peat turskoj spoljnoj i unutranjoj politici od krimskog rata sve do poetka sedamdeseti" godina. otovo sve reforme u Carstvu u oznaenom razdoblju bile su na neki nain vezane za nji"ova imena. &bojica su, inae, zastupali miljenje da 1orta nije ispunila oredbe 4ati"umajuna iz =+>D, ime je sebe dovela u te#ak polo#aj. %pecijalni 1ortin izaslanikE 8ko knjaz )anilo pri"vati vazalni polo#aj Crne ore, sultan e Crnogorcima dati novac za upravu, crkve i kole Fazmiljajui o slo#enim problemima nacionalni", etniki", kulturni" i vjerski" razlika u Carstvu, oni su uoavali nalije dotadanje otomanske politike, koja nije mogla da sagleda sva protivrjeja koja su iz nje nastajala. )odue, insistirajui na reformama, na ravnopravnosti naroda i religije, i @uad5paa i 8li5paa zastupali su i neka gledita, iz koji" je izbijala filozofija osmanizma, preporoenog i prilagoenog novim uslovima. Fazvoj dogaaja u :osni i 4ercegovini nije ba tekao u du"u sa idejama o preporodu osmanske dr#avne zgrade i reformi njezinog sistema, bez obzira na velike napore injene poetkom pedeseti" godina. :osansko 5 "ercegovaki guverner Gani5paa AKiani5paaC i 1ortin specijalni izaslanik Kemal5efendija kao da nijesu vodili rauna da je nji"ova vlada pred 9vropom dala garancije da e potovati jednakost muslimana i "riana pred zakonom i da je sultanov 4ati"umajun iz =+>D. garantovao mnoge olakice obespravljenom stanovnitvu. Njima je vie bilo stalo do sile nego do mirni" razgovora sa ustanicima i Crnom orom. Kad je krajem marta Kemal5efendija stigao u %arajevo, odma" se saznalo da zajedno sa bosansko 5 "ercegovakim vezirom Gani5paom kree za 2ostar. 3 toku priprema za odlazak u glavni grad 4ercegovine stigao je navee A*+. ,,,C i drugi 1ortin izaslanik 8zis5paa. Nekoliko nedjelja prije nji"ovog dolaska doputovao je u %arajevo divizijski eneral AferikC 4usein5paa. &n se takoe nije mnogo zadr#avao u %arajevu, ve je odma" otputovao za 2ostar, da tamo primi komandu nad "ercegovakim trupama od enerala %ali"5pae. 4usein5paa je bio porijeklom !erkez. :io je "rabar i sposoban eneral. !im je stigao u 2ostar, poslao je proglas ustanicima da se vrate u svoje domove. 3 vrijeme kad su u 2ostar prispjeli bosansko5"ercegovaki vezir i 1ortin izaslanik Kemal5efendija odigrao se jedan dogaaj u :anjanima, koji je kod 1ortini" funkcionera stvorio muan utisak. Naime, tada je A=B-*D. ,,,C u :anjanima jedan odred ra"ovljana i banjski" ustanika, ojaan sa <;; Crnogoraca pod komandom popa 'uke i 2ila Hovovia, napao =>; baibozuka. 2o#e se pretpostaviti kako je

odred turski" neregularni" trupa proao u sukobu sa mnogostruko jaim protivnikom. &dma" po dolasku u 2ostar obratio se Kemal5efendija jednim pismom knjazu )anilu, istiui #elju vlade sultana 8bdul52ed#ida da se to prije uspostave mir i red. )esetak dana kasnije Kemal5efendija je iz :ara poslao novo pismo knjazu )anilu, tra#ei da uputi svog izaslanika 1era 1ejovia na pregovore radi utanaavanja mira meu objema zemljama. %ticao se uticak da 1ortin izaslanik "oe da poka#e ravnodunost prema crnogorskom vladaru i smirenost za tok stvari u 4ercegovini. &n nije bio svjestan koliko su duboki korijeni drutveni" zala koja su potresala pokrajinu. 3stanici su 6malo vjerovali7 u 6mirna obeanja vlasti7. %toga Kemal5efendija nije ni bio na poetku svjestan koliko e mu to 6ote#ati nalo#enu misiju7. Havnost u jugoslovenskim zemljama je sa nestrpljenjem oekivala rezultate njegovog rada. , $%rpski dnevnik$ i $%rpske novine$ nagovijestili su znaaj njegove misije, dok je ira javnost u %rbiji o tome posebno bila zainteresovana. Ielei da izae u susret sugestijama evropske diplomatije, knjaz )anilo je pri"vatio inicijativu za razgovore s Kemal5efendijom. &n je stoga odma" uputio svoje izaslanike na razgovore u 2ostar. Crnogorsku delegaciju su sainjavali knja#ev sekretar )elari i crnogorski 6"rvatbaa7 u Carigradu 1ero 1ejovi. Krajem aprila =+>+. knja#evi izaslanici su stigli u 2ostar, 1ero 1ejovi je doputovao *=. ,/ i odma" bio primljen kod Kemal5efendije. :oravak knja#evi" izaslanika u 2ostaru izazivao je #ivo interesovanje kod konsularni" predstavnika veliki" sila. 3 toku razgovora u 2ostaru otomanski izaslanik je istakao da bi u sluaju da crnogorski vladar prizna 6vazalni7 polo#aj Crne ore sultan odma" izdao naredbe da se Crnogorcima dodijele finansijska sredstva za izra#avanje 6praviteljstva, crkava i kola7 itd. 0o je bio uzaludan pokuaj 1ortinog izaslanika, jer je 1ejovi imao 6vrste7 instrukcije da se dr#i stanovita o bezuslovnom potovanju 6vjekovne nezavisnosti7 Crne ore. &n je, isto tako, imao i energian stav u pogledu crnogorskog suvereniteta nad ra"ovom, Nikikom Iupom i /asojeviima. 1okazalo se da knjaz )anilo ima iskljuivo #elju da u razgovorima sa 1ortinim izaslanikom postigne rjeenje o razgranienju dr#avni" teritorija. 3koliko bi se prilikom razgranienja Crnoj ori dodijelile neke teritorije pod turskim suverenitetom, knjaz je bio spreman da se o tome povedu naknadni razgovori o eventualnim tributarnim obavezama crnogorske dr#ave prema turskoj dr#avnoj kasi. Kemal5efendija je smatrao 6smijenim7 predloge knjaza )anila. 0o gledite nije odma" saoptio knja#evim izaslanicima, iz #elje da ne prekida zapoete razgovore. &tomanska vlada #eljela je da pokori Crnu oru i Crnogorsku crkvu stavi pod jurisdikciju Carigradske patrijarije 3 razgovorima je, ipak, odma" stavio do znanja knja#evim izaslnicima da nije ovlaen da vodi bilo kakve pregovore prije nego crnogorski zvanini organi izraze spremnost da priznaju turski vr"ovni sizerinitet. 0o su crnogorski izaslanici kategorino odbili. 0ime su bila 6zatvorena vrata7 za dalje pregovore. 1oslije prvi" neuspjeni" razgovora, 1ortin izaslanik je poeo da optu#uje knja#eve pregovarae, a posebno @rancuza )elaria, zbog toga to su, navodno, prekoraili svoja ovlaenja i nijesu se dr#ali knja#evi" uputstava.

2alo je bilo izgleda za uspjean nastavak razgovora. ,ako su Kemal5efendija i Gani5paa to na vrijeme uoili, otputovali su zajedno s crnogorskim izaslanicima za 0rebinje. Cilj im je bio da se bli#e primaknu glavnoj pozornici dogaaja, ne bi li se tamo pru#ile nove anse za razgovore. Knja#ev sekretar )elari se nije zadr#ao na 0rebinju, ve je odma" otputovao preko )ubrovnika za %kadar. Kemal5efendija je odlazak )elariev protumaio kao znak da crnogorski vladar ne #eli da nastavlja pregovore. %redinom aprila muir Gani5paa 6vezir bosanski i pridru#ene 4ercegovine7 uputio je proglas "ercegovakom stanovnitvu, upozoravajui ga na obaveze prema sultanovoj vlasti. Gani5paa je otvoreno saoptio da onima koji su 6prolili ljudsku krv7 ne mo#e garantovati sigurnost pred zakonom. ,stovremeno, upozorio je sve one koji bi nastavili s otporom da e biti izlo#eni gnjevu. %raunata vie na zastraivanje, Gani5paina proklamacija nije ostavila utisak na ustanike. 1rekid crnogorsko5turski" pregovora izazivao je razliite komentare. %am Gani5 paa je zastupao gledite da je teko ustanoviti $ko je kriv a ko prav$. )ok je 1ortin izaslanik tako tumaio prekid razgovora, u Carigradu je 8li5paa okrivljavao knjaza )anila kao jedinog vinovnika. &bavjetavajui o raspolo#enju na 1orti, ruski poslanik u Carigradu :utenjev je javljao orakovu da Gani5pai nije stalo do pregovora s Crnom orom. :utenjev je ak smatrao, na osnovu dobijeni" obavjetenja i pisanja Carigradski" novina, da otomanska vlada #eli da pokori Crnu oru, a crnogorsku crkvu da stavi pod jurisdikciju Carigradske patrijarije. 0o obavjetenje izazvalo je poseban gnjev kod pretrogradske vlade. Nikad u ranijoj istoriji jedno granino podruje malene Crne ore A ra"ovoC nije tako i toliko okupiralo pa#nju evropske diplomatije. 3 0rebinju je tada bilo koncentrisano toliko 1ortini" funkcionera i konsularni" predstavnika veliki" sila, pa se svako pitao 5 sluti li to na dobroJK Knjaz )anilo pokuava da iskoristi prisustvo konzula ne bi li ustanicima osigurao da u pregovorima s otomanskim vlastima dobiju podrku i garanciju veliki" sila. 0akvu namjeru crnogorskog vladara nije bilo teko prozreti. &dbijajui da idu na pregovore s 0urcima bez sigurni" garancija, ustanici su se sve vie obraali knjazu )anilu, tra#ei od njega pomo, uzdajui se u nju vie nego u otomanska obeanja ili konzulske garancije. 1ortini izaslanici iz 0rebinja stalno su upuivali pozive (ubcima, ra"ovljanima, :anjanima, 1ivljanima i drugim ustanicima da upute svoje izaslanike na pregovore. %ve je to bilo uzalud. &stale su, ak, i bez uticaja i knja#eve preporuke da tra#e garanciju konzula veliki" sila i da se pod nji"ovim pokroviteljstvom vode razgovori. /jerovatno je na ustaniko raspolo#enje uticala i injenica to je crnogorska vojska, iako ne u velikom broju, pristizala na ra"ovo. Krajem aprila, na drugi dan 3skrsa, odr#ana je na Cetinju narodna skuptina. & emu je ona vijeala ne mo#e se vidjeti iz raspolo#ive ar"ivske grae. 2o#e se samo pretpostaviti da je na njoj moralo biti rijei o prilikama na granicama prema 4ercegovini i o odluci austrijske vlade da se strogo pridr#ava propisa o zabrani izvoza ratnog materijala u Crnu oru. Na osnovu podataka, koje daje list 8gramer (eitung, na Cetinju su ti" dana pravljene mnoge zastave, $koje je naruio knjaz$. %ve pripremljene $zastave su kao i obine slovenske trobojke, na njima u sredini ima lavlja glava, grb nekadanji" vladalaca$. %vaka crnogorska eta trebalo je da dobije ovakvu zastavu. :ilo je svakome jasno kojim putem kree Crna ora. 3ostalom, to je na slikovit nain izrazio i vasojeviki vojvoda

%imo 'akievi u pismu crnogorskoj knjaginji krajem aprila, istakavi da za $svoju slobodu$ ne treba tedjeti $krv proliti i s vrata nesnosno igo varvarsko svrgnuti$. Gani5paa je nastojao, barem je tako isticao u razgovorima s ruskim predstavnicima, da iscrpi sva miroljubiva sredstva prije no to pristupi upotrebi oru#ja. Njemu su bili poznati pozivi koje je knjaz )anilo upuivao gra"ovskom vojvodi da se priprema za odbranu od 0uraka, ali, kako izgleda, nije mnogo vjerovao u sukob iri" razmjera. Gani5paa je bio uvjeren da knjaz )anilo nee nastavljati prekinute pregovore, budui da u 0rebinje nije ponovo poslao svog sekretara )elarioa, kako se to oekivalo. %toga je naredio @eriku 4usein5pai da svoje trupe pokrene ka :ilei i :anjanima i da u pokretu saeka jedinice iz 2ostara i iz Kleka. 1o ulasku 0uraka u ra"ovo )anilo odma" di#e Katunjane 5 irilo se uvjerenje da slijede dogaaji koji mogu da uzbune itavi ,stok Kad su 4usein5paine trupe ule u :anjane, #itelji ovog podruja su za sobom popalili sve to se moglo predati ognju, a sa neto stoke i stvarima koje su se mogle nositi pobjegli u ra"ovo. ,pak je za odbjeglim :anjanima ostalo oko D.;;; grla stoke, pa je ferik izdao naredbu da se ona potjera pred vojskom i pretjera na ra"ovo. 1reduzimajui ovaj po"od, Lani5paa je izdao naredbu 4usein5pai da pree crnogorsku granicu ukoliko naie na crnogorske trupe. 1oto je otpoeo pokret otomanski" trupa ka granicama Crne ore, Lani5paa je u razgovoru s ruskim predstavnikom Honinom ponovo izrazio #aljenje zbog ponaanja "ercegovake $raje$ koja je postala orue u rukama crnogorskog knjaza. ,pak, kad su 4usein5paine trupe dobile pojaanja i krenule ka ra"ovu, feriku su izrazili odanost svi Korjenii, a (ubci su uputili svoje delegate u 0rebinje, ali tamo nijesu bili primljeni dok pret"odno svi zubaki ustanici ne polo#e oru#je. )ok su se na granici prema ra"ovu turski komandanti pripremali da zaposjednu teritoriju za koju je knjaz )anilo dr#ao da se nalazi pod njegovim suverenitetom, predstavnici veliki" sila u Carigradu, a posebno ruski i francuski poslanici, produ#avali su intenzivnu diplomatsku djelatnost. 3 tom smislu :utenjev se posebno isticao. &n je s pa#njom pratio svaki potez crnogorskog vladara, znajui da od njegovog ponaanja zavisi uspje" francusko 5 ruski" intervencija na 1orti. Fedovno izvjetavan od konsularni" predstavnika iz %kadra, 2ostara, %arajeva i )ubrovnika, :utenjev je poetkom maja ocijenio da je nain diplomatskog i politikog djelovanja crnogorskog vladara zaslu#ivao duboko priznanje ruske diplomatije. &bavjetavajui 1etkovia o svom gleditu, :utenjev je isticao da je dostojno potovanja knja#evo nastojanje za $uvrivanje bia Crne ore$ i osiguravanje prava nad ra"ovom. 0o je istovremeno bio i $predmet$ rusko 5 francuske $bri#ljive pa#nje$. )a bi knjaz )anilo ostvario taj veliki cilj svoje ispravne politike strategije, :utenjev mu je preko 1etkovia savjetovao da se uzdr#ava svake $ofanzivne akcije$ u odnosu na 0ursku, i da se dr#i $odbrambene$ politike koncepcije. 2ada je od neki" konsularni" predstavnika dobijao izvjetaje o nekim knja#evim nepromiljenim pokuajima za neposredne dogovore s turskim izaslanicima, :utenjev je najvie vjere poklanjao 1etkovievim izvjetajima, te je i na temelju podataka iz nji" davao instrukcije generalnom konsulu za dalju aktivnost. Maljui ovo uputstvo 1etkoviu, :utenjev ga je obavijestio da je francuski predstavnik 0uvnel dobio podatke od svoji" diplomatski" predstavnika o tome da su otomanske trupe ule u ra"ovo.

,znenaen ovim saoptenjem svoga francuskog kolege, :utenjev je istog dana zatra#io od 1etkovia da preko knjaza )anila prikupi sve podatke o graninoj liniji na tom podruju. &n je preporuivao da se o svim spornim podrujima sakupi to vie ar"ivske dokumentacije koja bi mogla da poslu#i kao dokaz za crnogorske teritorijalne za"tjeve. Fuski i francuski predstavnici u Carigradu su osjeali da teritorija ra"ova predstavlja podruje oko koga je trebalo lomiti koplja u diplomatskim i politikim sporenjima meu Crnom orom i 0urskom. Knjaz )anilo je smatrao da odbrana ra"ova znai odbranu Cetinja. 0urske vlasti su opet dr#ale da okupacijom ra"ova stvaraju povoljan placdarm za dalje ofanzivne podu"vate prema Crnoj ori u prilikama kad to zatreba. % druge strane, otomanske vlasti su odavno imale namjeru da izgrade vrst fortifikacioni zatitni kordon prema 4ercegovini. Fukovodei se takvim s"vatanjima o polo#aju i ulozi ra"ova u daljoj otomanskoj politici prema Crnoj ori, Gani5paa je i naredio 4usein5pai da sa svojim trupama krene ka ra"ovu. ra"ovljani su na vrijeme saznali za namjeru otomanski" trupa da uu na nji"ovu teritoriju, pa su poslali poruku 0urcima da odustanu od toga. 0o, meutim, nije pomoglo. 4usein5paa je D. maja krenuo iz :anjaca sa dva bataljona lovaca, dva pjeadijska bataljona i s "iljadu vojnika neregularni" trupa i pridodatom artiljerijom u pravcu ra"ova. 4usein5painoj koloni je preprijeio put jedan crnogorski odred u jaini od *;; vojnika, pod komandom senatora 1etra @ilipova /ujoevia, kapetana ,lije (vicera i vojvode popa 1era 2atanovia. %a ovim crnogorskim odredom nalazilo se i <;; ra"ovljana i :anjana, pod komandom 1aja Kovaevia, kapetana gra"ovskog, i Hovana /asiljeva :aevia, kapetana banjskog. &ve crnogorske snage su bile isuvie slabe da bi sprijeile prodor 4usein5paine kolone ka ra"ovu. /e ?. / turski eneral sa svojim trupama se ulogorio na ra"ovcu. & ulasku turski" trupa u ra"ovo knjaz )anilo je odma" obavijestio ruskog generalnog konsula u )ubrovniku A*D. ,/-+. / =+>+C, izdajui istovremeno i naredbu odredima iz Katunske na"ije da "itaju u pravcu ra"ova. & pokretima crnogorske vojske u 0rebinju su poeli da se ire razni glasovi. %vako je bio ubijeen da predstoje dogaaji koji mogu uzbuditi sav ,stok. )ogaaji na rijeena ra"ovu su tekli br#e nego to je to oekivala evropska diplomatija da po svaku cijenu sauva mir

Crnogorske snage su se poele prikupljati ve *D. ,/-+. / i pod komandom vojvode ,va Fakova Fadonjia, vojvode Krca 1etrovia i vojvode 1etra /ukotia "itale ka ra"ovu. lavninu ovi" snaga inili su Katunjani. )rugi dio, sastavljen, uglavnom, od vojnika iz Fijeke na"ije, pod komandom vojvode 2irka 1etrovia, odreenog, inae, za glavnog zapovjednika svi" crnogorski" snaga, prispio je na ra"ovo *+. ,/-=;. /, kad su ve bili stupili u okraje s turskim trupama crnogorski odredi koji su dva dana ranije bili prispjeli na pozicije oko ra"ova. )ogaaji na ra"ovu su tekli br#e nego to je to oekivala evropska diplomatija, rijeena da po svaku cijenu sauva mir na crnogorsko 5 turskoj granici. )ok je ruski generalni konsul u )ubrovniku javljao knjazu )anilu da je postignut dogovor s 1ortom o zaustavljanju ofanzive prema ra"ovu, jer je 6stvar predata u ruke evropskoj komisiji, u kojoj bi uestvovali i turski i crnogorski delegati7, voeni su uveliko bojevi oko ra"ova, pa je crnogorski vladar bio prinuen da javi 1etkoviu kako su otomanske trupe potpuno blokirane od crnogorski" snaga.

1okazalo se da nijesu tane vijestiE kako su to bile manje arke Crnogoraca sa turskim neregularnim trupama, te da to ne predstavlja opasnost od ozbiljniji" sukoba. )a bi olakao polo#aj i djelatnost crnogorske vojske na ra"ovu, ustaniki voa 'uka /ukalovi nastavljao je oru#ane akcije sa ciljem da sprijei odlazak turski" neregularni" trupa iz 0rebinja. 1o svoj prilici, on je to radio po uputstvima sa Cetinja. ovorilo se ti" dana da /ukalovi ima planove da stvori 6jednu veu srpsku dr#avu7. 3stanike akcije bile su olakane time to su garnizoni u 4ercegovini bili svedeni na najmanju mjeru, jer je sva vojska bila, to posredno to neposredno anga#ovana oko 4usein5painog odreda na ra"ovcu. 3 samom 0rebinju, gdje je ti" dana bila koncentrisana velika grupa otomanski" vojni" i politiki" starjeina, nije bilo regularni" trupa. , Gani5paa i konsularni kor u 0rebinju dr#ali su da 4usein5paa mo#e bez tekoa povui svoje trupe sa ra"ovca, kad god po#eli, a da Crnogorci ne bi imali nikakve anse da to povlaenje onemogue. 1otpuna koncentracija crnogorske vojske bila je izvrena *+. ,/-=;. / =+>+. 0ada je glavni crnogorski zapovjednik imao pod svojom komandom oko ?>;; vojnika, rasporeeni" pod =;; barjaka. 3 svom sastavu crnogorska vojska je imala i jednu bateriju brdski" topova. 9litnu jedinicu crnogorske vojske sainjavala je knja#eva garda u jaini od B;; vojnika. 0urske snage su brojale oko ?;;; vojnika, koncentrisani" uglavnom na visoravni ra"ovcu. %vim snagama neposredno je komandovao ferik 4usein5paa. 3 nekim izvorima se spominje da je 4usein5pai stajalo na raspolaganju =<;;; vojnika. Crnogorska vojska je bila podijeljena na tri odreda. )esnim krilom, sastavljenim od !evljana, 1jeivaca i (agarana komandovao je vojvoda 1etar /ukoti, lijevim, u ijem su se sastavu nalazili i Njegui, Cuce, :jelice i )onjokrajci, komandovao je vojvoda ,vo Fakov Fadonji, dok su centrom, u iji su sastav ulazili Geklii, 'jubotinjani i )robljani i odred knja#eve garde, komandovali 1etar /ujovi i Luro Kusovac. lavni komandant se nalazio sa centralnim odredom. %ukobi su otpoeli ve desetog maja. 0oga dana bio je upuen iz 0rebinja jedan vei konvoj s "ranom za 4usein5paine trupe. 3 pratnji ove kolone nalazio se i jedan jai odred neregularni" trupa, za koji se dr#alo da predstavlja dovoljnu snagu za obezbjeenje transporta. Kad je kolona bez tekoa izala iz 0rebinja i uputila se ka odreditu naila je na osmom kilometru od trebinjskog grada na jau crnogorsku zasjedu, te je itava komora bila prinuena da se vrati nazad. (a ovaj neuspjeli pokuaj snabdijevanja "ranom 4usein5paini" trupa, otomanske vlasti u 0rebinju poele su da optu#uju knja#evog izaslanika 1era 1ejovia. &ne su otvoreno tvrdile da je on izvijestio crnogorske komandante o kretanju transporta. 0urske snage su tek sljedei dan uspjele da uspostave vezu sa 4usein5painim logorom na ra"ovcu. Iestoki okraji nastavljeni su jedanaestog maja. & borbama toga dana sauvano je dosta izvora. (a najvjerodostojnije se, ipak, moraju uzeti izvjetaji glavnog crnogorskog zapovjednika, knjaz )anilov izvjetaj 9karu od *>./-D./, =+>+. godine, kao i Honinovi izvjetaji iz 0rebinja od =-=<. / =+>+. godine. 2ada u njima postoje manja razila#enja u podacima, sa sigurnou se mo#e rei da je bitku od jedanaestog maja zametnula turska vojska napadom u ranim jutarnjim asovima na lijevo krilo crnogorskog rasporeda, prinudivi ga na odstupanje. 3brzo zatim crnogorske snage su preduzele protivjuri i prinudile turske bataljone na povlaenje. 0urci su na tom dijelu fronta ostavili na bojitu *;+

poginuli". )esno krilo crnogorske vojske, kojim je komandovao vojvoda 1etar /ukoti, dr#alo je polo#aje blizu turski" aneva. )ijelilo ga je samo $korito jednog potoia$, $koji je bio potreban i jednoj i drugoj vojsci$. 1o nareenju vojvode 2irka, crnogorska vojska je trebalo da otpone opti napad u trenu kad se pokrenu turske jedinice !im je zapoela bitka na lijevom krilu crnogorskog rasporeda, turski komandanti su napali na /ukotiev odred, aljui istovremeno $dva bataljona da ga opkole$. Kad je uoio da su oba krila crnogorske vojske uvedena u borbu, vojvoda 2irko je krenuo u pravcu ra"ovca. 0amo je stigao u devet asova i zaustavio se na odstojanju van domaaja turske pjeadijske vatre. 0u je primio raport od vojvode ,va Fakova Fadonjia. 0ada je donesena odluka da se na /ukotiev sektor uputi pomo. 3 meuvremenu, izdata je zapovijest da krene u napad i crnogorski centralni odred. $&va kolona, koju je sainjavala garda... napala je no#em konjicu$. Napad centralne kolone crnogorske vojske, predvodio je komandant knja#eve garde senator Luro Kusovac. :a tada je prispio glasnik od /ukotia da mu pomo nije neop"odna. 0ada su ve bile pristigle snage, sastavljene od boraca iz Fijeke na"ije, i pribli#ile se na pola pukometa od turski" aneva, obrazujui $pravi ugao sa Crnogorcima pod komandom 1etra %tevanova$. 3 tom mete#u jedan crnogorski odred $zauzeo je put za Klobuk$, a druge crnogorske jedinice nekoliko strategijski znaajni" bre#uljaka iznad jedne ravnine na domak samog ra"ovca. &ve polo#aje 0urci su uzalud pokuavali da sauvaju. 1olo#aj turski" trupa su pomagale 4usein5paine baterije, koje su kartenom vatrom spreavale prodor crnogorski" odreda kroz turski odbrambeni raspored. &pisujui bitku toga dana, vojvoda 2irko istie da se u tom $optem mete#u$ podigao dim $od turske artiljerije i puaka... na bojno polje kao gusti sloj magle$. Na kraju, $pri za"odu sunca 0urci bija"u skr"ani na cijeloj liniji i sklonie se u svoje aneve$ 5 zakljuuje vojvoda 2irko svoj prvi ratni izvjetaj. &dma" poslije prvi" veernji" asova vojvoda 2irko je izdao naredbu da se crnogorska vojska povue sa zauzeti" polo#aja. 3 borbama jedanaestog maja turski gubici su iznosili <*; mrtvi", dok su Crnogorci imali >> mrtvi" i ==; ranjeni". 2eu smrtno ranjenima nalazio se i komandant garde, senator i vojvoda Luro Kusovac. 1o obavjetenjima koje je od turski" vlasti u 2ostaru dobio austrijski konsul )ubravi, crnogorski gubici iznosili su tog dana =;;; mrtvi" i ranjeni". )vanaestog maja na frontu je vladalo primirje. /ojvoda 2irko je obiao sve jedinice i snabdio i" "ranom i vodom. &n se isto tako saglasio s predlogom, da se i 4usein5pai dozvoli da svoje jedinice opskrbi vodom. 3 tu svr"u bilo je proglaeno etvoroasovno primirje. 1ovlaenje crnogorski" jedinica s polo#aja zauzeti" jedanaestog maja zbunilo je ferik 4usein5pau. &n u tom trenutku nije mogao da ocijeni pravi smisao takve odluke crnogorskog komandanta. :a toga dana, na putu iz 4ercegovine stigao je u glavni tab 4usein5pae knja#ev sekretar )elari. &n je turskom komandantu saoptio da je spor trebalo rjeavati diplomatskim putem, a ne oru#jem. 3ostalom, na ra"ovcu je ve bilo proliveno dosta krvi. Crnogorski komandant je drugaije razmiljao. &n je bio donio odluku da turske trupe ne pusti neka#njene sa crnogorske teritorije. (ato je u toku noi bio preduzeo neop"odne mjere da se dobro dr#e strategijski najznaajnije take na pravcu odstupanja 4usein5paine vojske. 1ri tome je naroitu pa#nju poklanjao polo#ajima to i" je dr#ao vojvoda

1etar /ukoti, kao i onima koje je posjeo crnogorski odred koji je imao zadatak da kontrolie put od ra"ovca za Klobuk. 3 noi dvanaestog maja, muir Gani5paa poslao je poruku 4usein5pai da napusti polo#aje na ra"ovcu i organizuje povlaenje trupa ka Klobuku. 1oruku je donio klobuki juzbaa avrilo 1opovi. 1opovi je ovu muirovu poruku u toku noi ponio vojvodi 2irku koji je iz nje saznao pravac kojim se planiralo odstupanje 4usein5paini" trupa, ali nije znao kada e odstupanje poeti. (bog toga je vojvoda naredio 2irku )ragiinu 2irkoviu iz 1etrova dola, koji je odlino znao turski jezik, da otprati avrila 1opovia do taba ferika 4usein5pae. 0u je 2irkovi razumio da je ferik izvijestio muira da e se sa odstupanjem zapoeti sljedeeg jutra. 0urski izaslanici su u toku noi svratili u tab vojvode 2irka i saoptili odluku 4usein5pae da u zoru namjerava da sa svom vojskom odstupi kroz 2irotinjske dolove ka Klobuku. 0ada je vojvoda 2irko u toku noi poslao jedan dio vojske da zauzme pozicije u 2irotinjskim dolovima. &vaj odred je imao zadatak da tu saeka tursku vojsku koja je iz Klobuka trebalo da poe u susret 4usein5painim trupama. ,stovremeno, vojvoda 2irko je u toku noi izdao naredbu svim svojim komandantima da pribli#e svoje jedinice turskim polo#ajima i dobro motre na svako kretanje otomanski" jedinica. 1o vojvodinom nareenju, opti napad je trebalo da otpone onog trenutka kad se pokrenu turske jedinice. 1okret turski" jedinica zapoeo je u ranim jutarnjim asovima =-=<. maja. 0urski komandanti su bili zbunjeni saznanjem da se crnogorski odredi nalaze svuda unaokolo i to na veoma bliskom odstojanju. Na vijest o gra"ovskoj pobjedi zapoelo je opte slavlje 5 Crnogorci su spontano osjetili meunarodne implikacije trijumfa :itku su u stvari zapoeli Crnogorci oko sedam asova ujutro. &ni su napali turske jedinice, kako one u pokretu, tako i one koji su se pripremale za mar. Napad je izvren jedn5ovremeno sa sviju strana. &sjetivi zbunjenost protivnika, crnogorski komandanti su izdali nareenje jedinicama za juri, s ciljem da ferikovim trupama nametnu blisku borbu, u kojoj su no# i sablja rjeavali is"od bitke. Nastala je takva sjea da su zbunjeni turski vojnici smatrali da im jedini spas predstavlja bjekstvo. ,zgubivi kontrolu nad jedinicama, sam ferik 4usein5 paa spaavao se sa jednim manjim odredom, sastavljenim uglavnom od oficira. &ni su zadivljujuom "rabrou krili sebi put sabljama. 3 bici =-=<. maja 4usein5paine trupe do#ivjele su potpun poraz. &d bitke na Krusima =?.D. otomanske trupe tako neto nijesu do#ivjele na balkanskim ratitima. /ojvoda 2irko u svom izvjetaju tvrdi da je na bojitu ostalo ?;;; turski" leeva, a da je pogibiju izbjeglo samo *;; 5 <;; vojnika i oficira sa 4usein5paom. Crnogorcima je pao u ruke velik broj lakog oru#ja, svi turski topovi, sve ratne zastave, =*;; ja"ai" konja i >;; atora. 1o podacima koje je iz turski" izvora dobio austrijski konsul u 2ostaru, turski gubici u bici od =-=<. maja iznosili su *>;; poginuli" vojnika. 2eu poginulim turskim vojnicima i oficirima nalazio se i eneral Kadri5paa. Njegova glava kao ratni trofej donesena je na Cetinje. 1o knja#evom izvjetaju 1etkoviu, broj turski" poginuli" vojnika i oficira iznosio je >;;;. 0aj podatak je vjerovatno dat na osnovu broja zaplijenjeni" puaka. 8ustrijski zvanini izvjetai tvrde da se od 4usein5paine vojske spasilo samo dva i po tabora. Crnogorski gubici takoe nijesu bili mali. 1o knja#evim obavjetenjima poginulo

je *;; a ranjeno <;; Crnogoraca. 2eu poginulim nalazili su seE senator i komandant knja#eve garde pop Luro Kusovac, 6prvi crnogorski etovoa7 pop 'uka Hovovi, kapetan :oro 2ili, alajbarjaktar crnogorske vojske 2ao 2ijatov Kustudi, serdar Lurica Lurakovi i knja#ev perjanik Fisto 2anojlovi. 1o kazivanjima oevidaca, od ra"ovca preko 2irotinjski" dolova do Klobuka, i od Klobuka do 0rebinja pru#ao se jeziv prizor. Na gotovo svakom koraku nailazilo se na potvrdu turskog sloma i poraza. las o turskom porazu na ra"ovcu rairio se odma" po Crnoj ori. 3 zemlji je nastalo optenarodno slavlje. Narod je spontano osjetio meunarodne implikacije trijumfa na ra"ovcu. ,stovremeno, vijesti sa ra"ovca izazvale su ok u %kadru. Ni vojne ni civilne vlasti nijesu mogle doi sebi od saznanja injenice da je od ukupni" 4usein5paini" trupa u 0rebinje stiglo samo etiri ete sa oru#jem. 3pueniji posmatrai su oekivali da e poslije bitke na ra"ovcu knjaz )anilo izdati naredbu svojim trupama da preduzmu strategijsko gonjenje slomljenog protivnika. 0urci su to vjerovatno i oekivali. (bog toga odma" preduzimaju prikupljanje novi" trupa, ne bi li se zatitili od Crnogoraca. 1o :osni je odma" zapoela mobilizacija novi" vojnika. 1o raznim krajevima :osne kretali su se specijalni komesari da suzbiju paniku i da obeavaju novomobilisanim vojnicima poveanje plata. ovorilo se da vojne vlasti u :osni i 4ercegovini treba da novom mobilizacijom dobiju oko *>;;; vojnika, iji bi zadatak bio da se osigura granica prema Crnoj ori. 3 sastav ovi" trupa trebalo je takoe da ue u *B bataljona regularne vojske. ,nteresantno je da je ti" dana otomansku akciju za mobilizaciju novi" trupa potpomogao svojom propagandnom djelatnou i katoliki biskup :arii. &n je otvoreno raspirivao mr#nju katolikog stanovnitva prema ustanicima i Crnogorcima, nagovjetavajui turskim vlastima i mogunost da se i katoliko stanovnitvo okrene oru#jem protiv ustanika. No, bez obzira na sna#nu propagandu protiv ustanika i Crnogoraca, otomanskim vlastima je teko bilo uliti borbenost kod novomobilisanog vojnikog sastava. %vakim danom su se po 4ercegovini odigravali dogaaji koji su uvrivali moralni presti# ustanika i Crnogoraca. 0ako su krajem maja u 2ostaru dobijena obavjetenja da su i Korjenii, ljuti krajinici, napustili svoje domove i pobjegli u 0rebinje. &pta panika za"vatila je i vojne i graanske vlasti u itavoj 4ercegovini, a stra" od ustanika i Crnogoraca bio je toliki da su prekinute veze meu naseljima i gradovima, bez obzira na to da li su putevi bili stvarno ugro#eni. /eza sa Nikiem bila je takoe prekinuta, a vlasti u 2ostaru sredinom maja nijesu ni pomiljale da je uspostave. 1o kazivanjima ruskog konsularnog predstavnika Honina, i trebinjski grad je bio gotov na predaju 6dva dana poslije bitke7. Crnogorsku i ustaniku ofanzivu na 4ercegovinu sprijeila je tada francuska i ruska diplomatija, iz bojazni da to ne izazove novo komplikovanje prilika na ,stoku. &d veliki" crnogorski" pobjeda nad 2a"mutom :uatlijom, malo je bitaka u dotadanjoj ratnoj istoriji Hu#ni" %lovena koje se mogu porediti s gra"ovskom. )anilo je javio @rancuzima da su Crnogorci rasporeeni du# granice i da su spremni da brane svoju dr#avnu teritoriju od agresora &na je kod crnogorskog naroda jo vie ojaala svijest o sebi i svom polo#aju u zajednici jugoslovenski" naroda. %lavi velike bitke na Krusima, uspjesima u ratovanju protiv Napoleonovi" trupa u 1rimorju i )almaciji =+;D, rezultatu

vojevanja =+>* 5 =+><, kad je crnogorska vojska #estokim otporom pobrkala izvoenje strategijske zamisli seraera &mer5pae o brzom prodoru na Cetinje, prikljuen je i gra"ovski podvig. Crnogorska pobjeda na ra"ovcu odjeknula je 9vropom. )iplomatije veliki" evropski" sila bile su impresionirane ovim dogaajem. Fuski otpravnik poslova u :eu Knoring javio je orakovu da su Crnogorci na ra"ovcu svojom krvlju ispisali 6novu stranicu u knjizi nji"ove istorije7. %va zapadno 5 evropska tampa prenijela je vijest i detaljne izvjetaje o trijumfu Crnogoraca. &d jugoslovenski" listova u tome su prednjaili $%rpski dnevnik$ i $%rpske novine$. 3 jugoslovenskim zemljama i u slovenskom svijetu uopte od tada poinje da se iri ugled Crne ore i njezinog vladara. 3 omladinskom pokretu u naim zemljama ot tada 6poinje kult crnogorstva7. Kod vojvoanski" %rba to dose#e najveu mjeru. & gra"ovskoj bici ispjevao je %tevan Kaanski jedan ditiramb pod nazivom 6 ra"ov 'az7, iji je tekst poetski dopunio 'aza Kosti. ,stovremeno, %rbin iz %medereva lia (uban objavio je knji#icu 6:oj na ra"ovu, epini -junani- spev$, aljui ga knjazu )anilu na poklon smatrajui da nee biti 6izlian7 kod 6naroda kako crnogorskog tako i celog srpstva7. & glavnom zapovjedniku crnogorske vojske u bici na ra"ovcu vojvodi 2irku 1etroviu stvara se legenda. %tara vojvodina ratna slava, zadobijena u odbrani #upskog i ostrokog manastira, na ra"ovcu je dobila jo jednu rjeitu potvrdu. )a bi mu odao najpravinije priznanje, knjaz )anilo donosi rjeenje da se 2irku 1etroviu dodijeli zvanje 6vojvode od ra"ovca7. & tome je izdat i poseban dekret. 3 znak uspomene na bitku na ra"ovcu izlivena je i specijalna medalja. ,ako jednostavna po izradi, u sistemu crnogorski" odlikovanja predstavljala je posebnu ast za svakog nosioca. )an gra"ovske pobjede odreen je za 6opti narodni praznik7. 1o nareenju knjaza )anila odlueno je da se na ra"ovcu 6sagradi crkva %vetog spasitelja, koja e za spomen slu#iti ovoj pobjedi7. & bici na ra"ovcu su u svojim redovnim izvjetajima pisali ruski konsularni predstavnici 1etkovi i Honin, francuski 9kar i /iet, austrijski )ubravi, kao i austrijski poglavar iz Kotora i )ubrovnika, dopisnici $%rpskog dnevnika$, $%rpski" novina$, $(agrebaki" novina$, lista $'e Nord$, $Hournal de )ebats$ i drugi" evropski" dnevni" i nedjeljni" glasila. & njoj su objavljeni i opisi nekoliko ist5 aknuti" uesnika, kao i jedan spis Niifora )uia, redigovan od strane vojvode 2irka. 8 poznati crnogorski pjeva deseterca Luko %redanovi objavio je jednu pjesmu, dodue bez poetski" kvaliteta naeg klasinog deseterca, ali sa dosta istorijsko 5 "roniarski" podataka. Neposredno poslije bitke knjaz )anilo je optu#io 0urke za vinovnike sukoba. Fuski generalni konsul u )ubrovniku podr#ao je u tome knjaza, smatrajui da krivicu za takvo veliko krvoprolie treba pripisati iskljuivo 0urcima. 3brzo zatim knjaz je dobio od francuskog vicekonsula 9kara poruku da treba ulo#iti napore kako bi se prekinula dalja neprijateljstva, ukoliko Crna ora #eli da sauva dalju blagonaklonost francuskog vladara. 3 odgovoru na ovo upozorenje knjaz je javio da je crnogorska vojska rasporeena du# itave granice, spremna da brani svoju dr#avnu teritoriju. &n je, istovremeno, izra#avao i uvjerenje da e i otomanski komandanti postupiti na slian nain. 0urske vlasti u 4ercegovini obuzela je prava agonija poraza. &ne nijesu mogle da nau pravu rije za objanjenje onoga to se zbilo na ra"ovcu i na putu od ra"ovca do Klobuka =-=<. maja, na %pasov dan =+>+. 1okuavale su da bace dio krivice na @rancuza )elaria, zbog toga to je, navodno, tajnim putem pru#io

vojvodi 2irku podatke o tanom terminu i naredbi 4usein5pae za odstupanje sa ra"ovca. 0o je bio samo izgovor. %am ferik 4usein5paa isticao je injenicu da je morao da napusti posjednute polo#aje zbog nedostatka "rane i municije. 3bijeen da e izbjei sudar sa trupama vojvode 2irka, 4usein5paa se nadao da e odstupiti kriom. ,ako nije znao glavnu strateku zamisao crnogorskog komandanta, morao je stra"ovati od najgore varijanteE da bude napadnut od Crnogoraca u trenutku kad preduzima pokret svoji" jedinica. )a bi na neki nain ubla#ila utisak o porazu 4usein5paine vojske, otomanska vlada je ubrzo uputila u 4ercegovinu nove trupe. /e krajem maja ruski konsul iz )ubrovnika javljao je da je u Klek prispjelo deset novi" bataljona sa *B artiljerijska orua. 3brzo zatim doplovilo je u ru# jo est brodova sa <*;; vojnika i odgovarajuom artiljerijom i komorom. Mirili su se glasovi da turska vojska na granicama oko Crne ore treba da dostigne broj od =;; ;;; vojnika. Nakon ra"ovca, 1etrograd naglo mijenja odnos prema knjazu, a ruski konzul ubrzo iz )ubrovnika na Cetinje donosi zlatnike 3stanici su #eljeli da iskoriste efekte gra"ovske pobjede. &dma" poslije bitke otpoeli su sa slanjem peticija predstavnicima veliki" sila, optu#ujui tursku vladu i njezinu administraciju za stanje u 4ercegovini i brdskim plemenima. 0akva jedna peticija prispjela je i na ruke K. 1etkoviu. 1otpisnici su biliE 2ilovan Karad#i, pop 2ilovan 0omi, ,van 2alovi, &kica /idakovi, 2ilutin :aovi i @ilip Iugi, poznati, inae, 1etkoviu i iz raniji" predstavki. Koristei povoljnu priliku, ustaniki prvaci su u ime 6nesreni" #itelja )robnjaka, 1ive i Maranaca7 saoptavali da i" je Gani5paa zvao na dogovor, ali da oni nijesu poli iz stra"a da i" ne pogubi. , ovoga puta ustaniki prvaci su isticali da oru#je di#u ne na sultana ve protiv turski" zulumara. 1oslije prvi" dobijeni" izvjetaja o crnogorskoj pobjedi na ra"ovcu, Napoleon ,,, je predlo#io ruskom kabinetu da se preporui crnogorskom vladaru da se "itno prekinu ratna dejstva. Fuska vlada je pri"vatila sugestiju iz 1ariza. 3 1etrogradu se tada znalo da upuivanje takve preporuke nije bilo u interesu Crne ore sa vojne take gledita. Naime, Crnogorcima se tada pru#ala prilika da gone pora#enog protivnika i turski poraz na ra"ovcu pretvore u svoju pravu strategijsku pobjedu. 8li, carska vlada je stra"ovala od toga da bi crnogorski prodor u 4ercegovinu stvorio jo te#e diplomatske zaplete na :alkanu, pa je bez mnogo dvoumljenja pri"vatila francuski predlog. 1oto su vlade 1ariza i 1etrograda postigle dogovor o preporuci knjazu )anilu, a ovaj pri"vatio, orakov i /alevski su ulo#ili otar protest kod 8li5pae zbog slanja novi" kontingenata otomanski" regularni" trupa u 4ercegovinu. 3 1etrogradu je naglo poeo da se mijenja odnos prema crnogorskom vladaru. 2inistarstvo inostrani" poslova je uputilo instrukcije generalnom konzulu u )ubrovniku da odma" otputuje na Cetinje, da posjeti crnogorskog vladara i da mu, po imperatorovoj naredbi, urui BD;; austrijski" zlatnika kao prvu pomo 6crnogorskom narodu7. 0o je, u stvari, bila suma od dvije treine jednogodinje finansijske subvencije ruske vlade, zadr#ana u generalnom konsulatu poslije raskida odnosa. &dma" po prijemu ove instrukcije, 1etkovi je otputovao na Cetinje. 1o dolasku u Kotor, doekali su ga knja#evi perjanici, koji su ga pratili do Cetinja, gdje je prispio =>-*?. juna. Na putu od Kotora do Cetinja ruskog generalnog konzula su pozdravljale mase Crnogoraca, izra#avajui 6oduevljenje7 to im se pru#ila prilika da pozdrave carskog izaslanika i to mogu da izraze svoje najbolje #elje

za svog tradicionalnog zatitnika. %luaj je "tio da ruski generalni konsul zapone razgovore s crnogorskim vladarem =D-*+. juna, tj. na /idovdan i da mu estita veliku pobjedu nad turskom vojskom na ra"ovcu. 0oga dana se na Cetinju, inae, bilo steklo mnogo svijeta uglavnom iz Katunske na"ije. %vi su se na neki nain trudili da se to vie pribli#e ruskom izaslaniku, da ga pozdrave i izraze zadovoljstvo obnovom odnosa s Fusijom, vjerujui da to predstavlja zalogu za budunost. 1etkovi je odgovarao na izraze privr#enosti izjavama da ruski imperator u svojoj ljubavi prema svim slovenskim narodima posebna osjeanja gaji prema 6"rabrim Crnogorcima7. )a je za takav spektakularni doek 1etkoviu dao inicijativu sam knjaz )anilo 5 svakome je bilo jasno. 3ostalom, knjaz je ruskog izaslanika pratio na svakom koraku, #elei da poka#e kako mu je stalo do vrsti" veza sa Fusijom i kako je s 6nestrpljenjem7 oekivao dolazak ruskog izaslanika. Fazgovori izmeu knjaza i 1etkovia bili su sasvim 6otvoreni7. Fuski generalni konsul je ve na poetku istakaoE 6)a gospodar imperator imajui stalno u vidu dobro Crne ore, izvolio je izraziti puno svoje zadovoljstvo za pokazanu njezinu vrstinu i za blagorazumne mjere, saglasio se s istinskim poimanjem interesa crnogorskog naroda7. Knjaz je odma" na to dodao da je oduvijek bila njegova #elja da sauva 6zavjet7 svoji" veliki" pret"odnika, koji mu je nametao obavezu za"valnosti prema 6pravoslavnom caru7 i 6slobodi moje otad#bine7. 1rotiv takvi" 6svetinja7 5 isticao je knjaz 5 nikad nije bio spreman da preduzme bilo ta. &n je smatrao da su u njegovoj politikoj filozofiji, osnovne bile tri stvariE 6vjera, nezavisnost i predanost Fusiji7 6Crnogorci 5 isticao je dalje 5 ne bi izdali svoju slobodu ni za to na svijetu, pa i kad bi im sultan obeao polovinu svojeg carstva, ak ni tada ne bi pri"vatili da budu njegovi podanici ili vazali$. , kad bi i ruska vlada dala savjet Crnoj ori i Crnogorcima da priznaju $tursku vlast$ to bi bio mo#da jedini sluaj da Crnogorci ne ispune savjet svoje pokroviteljice. &bjanjavajui iz daleka razloge koji su doveli do poremeaja rusko 5 crnogorski" odnosa, knjaz je istakao da su njegov boravak u 1arizu i razgovori s Napoleonom ,,, bili inspirisani prije svega #eljom da se od @rancuske zatra#i podrka u opravdanom za"tjevu da se to prije izvri razgranienje Crne ore i 0urske. Knjaz je od ruskog konsula zatra#io da se zauzme kod svoje vlade 5 da se crnogorska nezavisnost prizna diplomatskim putem= 0akoe i da se Crnogorcima ustupi jedna luka na Hadranskom moru. :ez dobijanja luke na Hadranu, bio je tada ote#an dalji razvoj Crne ore 5 izlagao je knjaz. Napoleon ,,, je tada, kako je saoptavao knjaz )anilo, predlo#io sizerenstvo 1orte, $no ja sam po#urio da mu saoptim$ da su Crnogorci izvojevali svoju slobodu $u bezbrojnim krvavim bitkama s 0urcima$ i da zbog toga ne $mogu #rtvovati dobrovoljno$ svoju slobodu, ve su $gotovi do jednoga dati svoje glave za nju$. &n je, navodno, #elio samo da poka#e pred licem 9vrope da je bio spreman na rjeavanje sporova s 1ortom miroljubivim putem. 3 tom pogledu Crna ora je napravila projekat 5 naglaavao je dalje knjaz 5 na koji 1orta nije mogla pristati, jer je Crna ora tra#ila $4ercegovinu i pola 8lbanije$, s tim da se crnogorskom vladaru obezbijedi $titula kralja$. Fazraujui takav projekat, zvanini organi #ale to je on ruskoj vladi predstavljen u krivom svjetlu. 1etkovi je s pa#njom sluao knja#eva izlaganja. &n je pokuao da mu objasni

razloge zbog koji" je Fusija propustila priliku da na 1ariskom kongresu otvori raspravu o crno5gorskom pitanju. :ila su, po 1etkovievom miljenju, dva razlogaE =. uvjerenje da u datim uslovima bilo kakav ruski prijedlog ne bi naiao na podrku ostali" sila i, *. dolo je do poremeaja u odnosima Fusije s Crnom orom, pa je i to na neki nain uticalo na pasivnost ruske diplomatije. 1etkovi je znao da se knjaz tada kolebao izmeu Fusije i @rancuske i ocijenio da su u tome znatnu ulogu odigrali knjaginja )arinka, 9kar i )elari. Na kraju je svoje izlaganje #elio da pojaa tvrdnjom da je blagonaklonost ruskog imperatora prema Crnoj ori $postojana kao i sama Fusija$. 1ri kraju razgovora knjaz je zatra#io od 1etkovia neke pouzdanije podatke o koncentraciji turski" trupa na granicama Crne ore, optu#ujui pri tome vlasti 2onar"ije zbog dozvole da se turske trupe iskrcavaju u nji"ovim lukama na Hadranu. Knjaz je, inae, optu#ivao vladu 2onar"ije za neprijateljsku politiku prema Crnoj ori. 0akva politika je Crnoj ori nanijela mnogo tete, pogotovo to su vlasti na Cetinju bile ubijeene da nema izgleda da se ona mijenja. Knjaz je na kraju izrazio ubjeenje da e ruska vlada pomoi ostvarivanju prijedloga o crnogorsko 5 turskom razgranienju i $otvaranjem nam puta i dostupa do mora$. Fazvoj Crne ore, stalno je ponavljao knjaz, $bez morskog pristanita ne daje nam mogunosti da opstanemo, mi emo kao i poslije ostati tijelo bez due$. 3 sluaju da se, osim razgranienja, ne postigne nita vie, knjaz je molio 1etkovia da se zauzme kod svoje vlade kako bi se Crnoj ori barem osiguralo pravo na tranzitnu trgovinu. Na kraju razgovora knjaz )anilo je zatra#io od ruskog izaslanika da se zauzme kod svoje vlade kako bi se izvrilo priznavanje crnogorske nezavisnosti diplomatskim putem. 1etkovi je naao za potrebno da obavijesti svoju vladu o knja#evoj navodnoj vojnoj reformi. 2eutim, u tom dijelu izvjetaja nije reeno nita novo. Knjaz tada nije izvrio nikakvu reformu. &n je samo potvrdio ranije utanaeno formacijsko ustrojstvo vojske, podijelivi je po dekadnom sistemuE desetina, stotina i bataljon i odredivi za svaku jedinicu komandira Adesetara, stotinaa i komandira bataljonaC. Komandni sastav bataljona predstavljali su najistaknutiji prvaci u plemenima 5 kapetani, ponekad i s titulama vojvode ili serdara. %vaka crnogorska eta dobila je zastavu. ,sto tako, poslije osjetni" gubitaka, popunjena je i knja5#evska garda, a broj gardista povean na "iljadu. &va crnogorska jedinica Asastavljena prije gra"ovske bitke od B;; vojnikaC stekla je u bici na ra"ovcu takvu slavu, da e poslije za dugo predstavljati elitni crnogorski oru#ani odred. (a lanove garde su predviene i posebne oznake. Knja#evom odlukom tada je utanaeno za svaku etu i bataljon zborno mjesto, gdje su za sluaj uzbune svi obveznici bili du#ni da se jave. 1rilikom ispraaja ruskog generalnog konsula, knjaz je zatra#io da mu se upute portreti imperatora i imperatorice, da njima ukrasi knja#evski dvorac. 1o povratku s Cetinja, pun utisaka o crnogorskom vladaru, njegovim saradnicima i crnogorskom narodu, 1etkovi je poslao jedan detaljan izvjetaj 8zijatskom departmanu. &svrui se i na neke injenice iz #ivota na crnogorskom knja#evskom dvoru, 1etkovi nije mogao propustiti a da ne zamjeri knjazu )anilu zbog toga to za svoga linog sekretara dr#i @rancuza )elaria. eneralni konsul je dr#ao da takvim izborom linog sekretara crnogorski vladar otkriva sve dr#avne tajne pred graaninom jedne evropske velike sile, koja je i te kako polagala nadu u mogunost daljeg uvrivanja svoji" pozicija na :alkanu. %toga je 1etkovi odma" preporuio knjazu da promijeni linog sekretara, smatraji da za takvu du#nost najvie odgovara )imitrije 2ilakovi.

Knez orakov je saoptio da je u datom trenutku najznaajnije da se sauva nezavisnost Crne ore

Poverite cenu za svaki slucaj na http://www.faceyubook.com

Knjaz )anilo je bio oduevljen obnovom odnosa s ruskom vladom. 0o je #elio i pismeno da izrazi. &n je 1etkoviu predao i pismo puno najlaskaviji" rijei na njegovom doprinosu u obnovi poremeeni" odnosa. &ve knja#eve rijei 1etkovi je primio s uvjerenjem da su iskreno izreene. , sredinom jula =+>+, 1etkovi je ponovio za"tjev crnogorskom vladaru da promijeni svog linog sekretara. , ovom prilikom je istakao da knjaz mora da vodi rauna o uvanju dr#avni" tajni.

,ako je bez rezerve vjerovao 1etkoviu, knjaz )anilo je rijeio poetkom jula da se obrati pismom ruskom imperatoru i da ponovi sve one misli i ideje saoptene u razgovoru s ruskim generalnim konsulom. &vo knja#evo pismo odnio je za )ubrovnik specijalni izaslanik, ugledni crnogorski vojvoda i senator 5 1etar %tevanov /ukoti. 1etkovi je original knja#evog pisma odma" poslao za 1etrograd, a jednu kopiju Knoringu u :e. Na odgovor ruskog vladara nije se ekalo dugo. 3 ime i po ovlaenju imperatora, poslao ga je knez orakov. 3 orakovljevom pismu je, prije svega, naglaeno, da imperator kao to su to inili i njegovi pret"odnici, gaji 6blagonaklonost7, pa#nju i osjeanja7 prema crnogorskom narodu. 0akva su osjeanja bila dobro poznata crnogorskom vladaru, ka#e se, izmeu ostalog, u pismu, i 6ona se nijesu izmijenila ni sada u godini napora Crne ore7. %toga je orakov koristio priliku da saopti imperatorovo miljenje da je u datom trenutku najznaajnije da se sauva nezavisnost Crne ore, to, inae, predstavlja najbitniji uslov za uvrivanje 6sadanjeg polo#aja7 crnogorskog naroda. &vlaen od svog vladara, orakov je na kraju istakao da crnogorski knjaz mo#e i ubudue raunati na, prijateljski oslonac na nau dr#avu7. orakovljevo pismo znailo je za knjaza )anila mnogo. &no je na neki nain otvorilo novu eru u crnogorsko 5 ruskim odnosima. 3 nji" se vie nikako nije smio uvui element sumnje i bilo kakvog podozrenja. )ok je 1etkovi i preduzimao prve korake za normalizaciju odnosa s crnogorskim vladarem, ruska vlada je poetkom jula =+>+. odredila kapetana /langalija za lana Komisije za utvrivanje granine linije meu Crnom orom i 0urskom. /langali je bio linost koja je sa svoje strane znatno doprinijela poboljanju crnogorsko 5 turski" odnosa. &n je krajem avgusta posjetio Cetinje da u tamonjim dr#avnim ar"ivima tra#i dokumentaciju radi olakanja svoje teke misije. /langali je zapazio da na Cetinju vlada veliko oduevljenje zbog normalizovanja odnosa sa ruskom vladom. (a vrijeme njegovog boravka prispio je u crnogorsku prijestonicu kurir sa sumom od .<.? guldena izostale finansijske subvencije ruske vlade. )va mjeseca poslije gra"ovskog poraza otomanska vlada je bila prinuena da izda stroga nareenja svojim trupama u 4ercegovini da ne preduzimaju nikakvu vojnu aktivnost protiv Crne ore. 1orta je, istovremeno, izrazila i spremnost da pri"vati formiranje meunarodne komisije za razgranienje sa Crnom orom na bazi stanja iz =+>D. godine, s tim da se u Carigradu, koji je predlo#ila za mjesto

pregovora, raspravlja i o pitanju statusa Crne ore, budui da je tu zemlju smatrala sastavnim dijelom carevine. @rancuski kabinet se odluno suprotstavio ovakvom prijedlogu 1orte, prijedlogu iza koga je stajala i 8ustrija. Fuski carski kabinet je takoe odluno odbio program izlo#en u preporuci 1orte, smatrajui, takoe, da iza njega stoje prsti bekog kabineta. 1oto je od francuskog poslanika u 1arizu obavijeten o energinom stavu vlade Napoleona ,,, da se odbije prijedlog otomanskog kabineta, 8leksandar ,, je na primljeni izvjetaj stavio zabiljekuE $:ravo NapoleonK$. 0a opaska 8leksandra ,, oznaavala je politiku dvije velike sile u crnogorskom pitanju. )ok su se sreivali utisci izazvani vijeu o turskom porazu na ra"ovu i u prijestonicama veliki" evropski" sila pripremali stavovi vlada povodom prijedloga uinjenog od strane 1orte, dva evropska kabineta nijesu asila ni asa, ve su se odma" u svemu sporazumjela. (apazivi tvrdoglavost otomanskog kabineta da istraje na svojim preporukama o karakteru konferencije, vlada u 1etrogradu predlo#ila je svome savezniku u 1arizu da se odma" uputi ratna flota u vode Hadrana, da time manifestuje rijeenost oba kabineta da ne popuste u svojim za"tjevima. ,ako je austrijski ambasador u 1arizu skretao pa#nju Napolenu ,,, da bi slanje ratne flote u Hadran samo ote#alo rjeavanje nastali" sporova, i 1etrograd i 1ariz su bili rijeeni da idu do kraja. %porazum Fusije i @rancuske povodom prijedloga otomanske vlade izazvao je #iva reagovanja u diplomatskim krugovima beke monar"ije. Fuska vlada i ruski imeprator su stalno optu#ivali beki kabinet da igra sumnjivu igru u crnogorskom pitanju. Krajem maja orakov je pokuao da sondira teren kod austrijskog predstavnika u 1etrogradu da bi on uticao na svoju vladu da se prikljui pozivu za uee u radu konferencije. 3 1etrogradu su oekivali da e sporazum o razgranienju ukljuiti i priznanje nezavisnosti Crne ore 1rilikom razgovora sa %eenjijem, orakov je kategorino izjavio da ruski kabinet odbacuje turski za"tjev da se Crna ora tretira kao sastavni dio 0urske. orakov je prilikom sljedeeg susreta sa %eenjijem iznio kategorian stav ruske vlade da se obrazuje komisija za razgranienje 6bez ikakvi"7 pret"odno postavljeni" 6uslova7. Mto se tie statusa samog ra"ova, or5akov je istakao da su njega 6zauzeli7 Crnogorci, pa ne bi imalo nikakvog smisla natjerivati i" da ga 6evakuiu7. 1ritisku ruske i francuske diplomatije teko se ti" dana bilo suprostaviti. Nekoliko dana poslije posljednjeg susreta sa %eenjijem, orakov je obavijeten od austrijskog predstavnika da e austrijska vlada uzeti uea u radu komisije za utvrivanje crnogorske granice, pod uslovom da to od nje zatra#i otomanski kabinet. 1rilikom ti" razgovora austrijski predstavnik je izrazio miljenje da se njegova vlada nee izjanjavati o pri"vatanju anglo 5 francuskog formalnog prijedloga o sazivanju konferencije. 0ako izra#ene rezerve nijesu bile prijatne orakovu. &n tada nije mogao uticati na beku vladu da se odrekne ti" rezervi. orakov nije ni #elio da raspravlja o za"tjevu 1orte o polaganju prava suvereniteta nad Crnom orom i, kako je saoptio %eenjiju, ukorio je ruskog predstavnika u Carigradu :utenjeva to je pri"vatio da primi tako izra#en za"tjev otomanske vlade. Na kraju je saoptio predstavniku :eke monar"ije svoju vrstu ubijeenost da e 0urska, na kraju, biti primorana da pri"vati francusko 5 ruske za"tjeve. orakov je pri tome izjavio da e pozvati crnogorskog knjaza da

obustavi dalja neprijateljstva, jer bi, poslije posljednjeg podviga crnogorske vojske, 6produ#etak operacija protiv 0uraka7 bio nepravedan, budui da otomanske trupe nijesu bile u stanju da ugroze nezavisnost Crne ore. Fusko 5 francusko nastojanje da se odma" pristupi crnogorsko 5 turskom razgranienju nailazilo je krajm maja =+>+. na velike tekoe. :eka diplomatija je s posebnom brigom 6pazila na ambiciozne planove knjaza )anila7. orakov je to brzo uoio. &n je stoga smatrao da sve ono to se na evropskom diplomatskom popritu deavalo krajem maja 6montira austrijska vlada i da je posebno upereno i protiv Fusije. 0urski ministri 5 po ocjeni orakova 5 bili su samo 6statisti u komediji7, koju je 6re#irao austrijski poslanik u Carigradu7. % takvim predubjeenjima orakov je primio saoptenje austrijskog predstavnika u 1etrogradu %eenjija. Fuski ministar inostrani" prilika iskoristio je susret s austrijskim diplomatom da otro protestvuje protiv pasusa formulisanog u pismenom saoptenju beke vlade da 6/isoka 1orta podr#ava naelo da je Crna ora sastavni dio Carstva7. 3zalud je %eenji je pokuavao da ubijedi orakova kako ta klauzula ima samo formalistiki, titularni karakter 5 ruska strana ostala je nepokolebljiva. orakov je tada ponovio staro stanovite da Fusija 6nikad nee priznati sultanu nikakvo pravo na Crnu oru7, te ne mo#e pristupiti nikakvoj kombinaciji koja bi mogla, na jedan ili drugi nain, da prejudicira takvo pravo. % druge strane, odreivanje crnogorski" granica na bazi status Nuo 5 a iz =+><, na emu je insistirala 8ustrija, po kome ra"ovo ne bi pripadalo ni 0urcima ni Crnogorcima, ve bi njime upravljala 6lokalna vlada7 5 orakov je, takoe, odbio, osjetivi u emu je pravi smisao takvog za"tjeva. %toga je nastojao da se kao baza za razgovore uzme stanje iz =.>D. godine. 3 to vrijeme 6Crnogorci su faktiki dr#ali ra"ovo7, isto kao to su u datom trenutku 6svojim junakim podvigom7 stekli 6nove osnove7 da se na njemu vjeno zadr#e. %aoptavajui stav svoga kabineta o potrebi formiranja komisije pet evropski" sila, orakov je imao dosta ozbiljni" primjedbi i na pasivni stav engleskog predstavnika u Carigradu. 8ustrijska diplomatija je to s posebnim interesovanjem pratila. Nju je istovremeno zbunjivala i injenica to je orakov bio sklon da se proire ovlaenja rada meunarodne komisije u smislu da ona temeljno raspravlja i o pitanjima 6nezavisnosti Crne ore7. 1orta je uporno nastojala da se kao osnov za dalje razgovore uzme njezina izjava od =B. maja. /eliki vezir se pribojavao da e francusko 5 ruski prijedlog biti loe s"vaen u evropskoj javnosti. &n je "tio da onemogui da se razgranienje s"vati kao meunarodno mijeanje u unutranje poslove 0urske. %toga je 0urska vie #eljela da sporove rjeavaju predstavnici sila u Carigradu nego posebno obrazovana komisija. Krajem maja dolo je do novog susreta orakova s austrijskim predstavnikom u 1etrogradu. 1rilikom ti" razgovora, %eenjije je stekao utisak da ruski ministar spoljni" poslova vjeruje da e i 1ruska zauzeti u crnogorskom pitanju stav slian onome koji je zauzela @rancuska. 3 tom smislu orakov je oekivao da e 1ruska podr#ati ruski za"tjev, iza koga je stajala i @rancuskaO da sporazum o razgranienju ukljui i priznanje nezavisnosti Crne ore. %matralo se da e razgranienjem biti zagarantovana zatita Crnoj ori od bilo kakvog posezanja na njezinu nezavisnost Kako istie %eenji, ruski ministar inostrani" poslova bio je veoma 6uznemiren7 kad je uoio 6da se prevario u raunu7. !im je iz :erlina dobio odgovor na takav

za"tjev, orakov se pravio 6kao da se nita nije desilo7. 1rilikom ovi" razgovora, orakov je tra#io da komisija odma" otpone sa radom. &n ni ovoga puta nije propustio da saopti austrijskom predstavniku da e izdati nareenje ruskom opunomoeniku u komisiji da se povue iz rada im bi neko postavio bilo kakvo pitanje 6tetno po nezavinost Crne ore7. 1oto je uvidio da 9vropa nije spremna =+>+. da formalno prizna Crnoj ori i pravo na meunarodno 5 pravnu nezavisnost, zadovoljio se time to je samo razgranienje moralo biti s"vaeno u neku ruku kao priznanje faktike nezavisnosti te zemlje. &n je smatrao da e time biti zagarantovano pravo Crnoj ori od bilo kakvog posezanja sa strane na njezinu nezavisnost. orakov je od poetka tra#io da u radu komisije uzme uee i jedan predstavnik Crne ore. %matrajui da e taj prijedlog naii na protivljenje 8ustrije, ruski ministar je o toj #elji svoje vlade na vrijeme obavijestio %eenjija. Nadajui se da se otomanska vlada nee tome protiviti, orakov je isticao i injenicu da se vojvoda de 2ontebelo potpuno saglasio s ruskim prijedlozima. )ok je orakov u 1etrogradu vodio #iv diplomatski dijalog sa predstavnikom 8ustrije, dotle je njegov poslanik u 1arizu Kiseljev ulagao napore da u razgovorima sa /alevskim nae najpovoljnije varijante za rjeavanje crnogorskog pitanja. Krajem maja sastali su se u 1arizu /alevski i Kiseljev. 0ada je ruski predstavnik iznio francuskom minstru sutinu orakovljevi" depea od =;-** i ==-*< maja, u kojima je izlo#eno gledite petrogradske vlade da treba odbiti 1ortin prijedlog da se pitanje odreivanja granica prepusti predstavnicima u Carigradu. % druge strane, orakovljeve depee su odbijale svaki naelan prijedlog otomanske vlade. 0om prilikom je ruski predstavnik saoptio da je sutina ruskog prijedloga u tome da se komisija na licu mjesta sporazumije o svim sporovima. 0ako je, po uputstvima vlade, rezonovao i :utenjev, smatrajui da bi svaki drugaiji pristup samo otvorio nove probleme i posao otegao u nedogled. 0o je utoliko bilo te#e to je @uad5paa saoptio da 1orta zadr#ava sebi pravo da na osnovu dokumenata iz carigradski" ar"iva poka#e na emu temelji svoja prava o spornim terenima. &dbijajui takav prijedlog, ruska diplomatija je tvrdila da nema pouzdani" geografski" karata, iju bi valjanost komisija mogla da provjeri na terenu, i da utvrdi ko je u pravu 5 Crna ora ili 0urska. 1rilikom ovi" razgovora ruski predstavnik je bio energino protiv povlaenja savezniki" ratni" brodova iz Hadrana, jer bi to dalo o"rabrenje 0urskoj da ponovo pone sa gomilanjem trupa prema Crnoj ori. ,ako /alevskom nijesu bila prijatna ova upozorenja, pogotovo to je Kiseljev iznio i podatak da su u jadranske vode uplovile i nove dvije turske fregate, iskrcavi nove otomanske trupe u Klek, /alevski je bio prinuen da Kiseljevu dade u prepisu kopije uputstava upueni" ti" dana vojvodi od 2ontebela. Krajem maja francuski ministar inostrani" poslova dobio je jedno pismo od @uad5 pae. /alevski ga je odma" dao na uvid Kiseljevu. Fuski ambasador je zapazio da u pismu velikog vezira postoje tri karakteristina stavaE =. pristanak na odreivanje granica na bazi stanja iz =+>D, *. odr#avanje va#nosti izjave turskog predstavnika na 1ariskom kongresu i <. najavljivanje slanja novog kontingenta trupa na granice Crne ore, s kategorinom izjavom da one nemaju namjeru da napadaju Crnogorce. 2eutim, smatrao je Kiseljev, u odreivanju granica u obliku koji je predlagala britanska vlada i onome koji je pri"vatala 1orta postojala je bitna razlika. 1rvi prijedlog je, zapravo, poticao od 9vrope, to je, u stvari, 0urke i Crnogorce stavljao u isti polo#aj pred evropskim tribunalom, dok je @uad5pain prijedlog prenosio taj tribunal u Carigrad, to je na neki nain

postavljalo 1ortu u status sudije, a da je ona u isto vrijeme bila i stranka u sporu. Mto se tie druge take 5 rusko stanovite je bilo veoma jasno. 1orta je mogla da se te izjave ne odrie, ali ona petrogradsku vladu nije obavezivala, a u datom trenutku ni 9vropa o noj nije trebalo da vodi rauna. 0rea taka @uad5 painog pisma mogla je da se primi s pa#njom, iako ni tu nije bila iskljuena 6podvala7. %lanje turske vojske znailo je 5 po ocjeni Kiseljeva 5 6zavoditi red neredom7. )iplomatski pregovori oko crnogorsko 5 turskog razgranienja su, ipak, pokazivali da je Fusija jedina meu velikim silama koja je bila 6direktno ili indirektno zainteresovana u tom pitanju7. &na je bila jedina sila koja se otro suprotstavljala svim ili gotovo svim 1ortinim za"tjevima, sraunatim da narue interese Crne ore. Napoleon ,,, je crnogorsko pitanje dr#ao sekundarnimO ono to je imao u vidu u tom sporu bila je #elja da ugodi ruskom caru 3 poetku pregovora 0urska, 8ustrija i 9ngleska su 6slo#no odbijale7 sve za"tjeve 1etrograda, dok je pitanje crnogorsko 5 turskog razgranienja za @rancusku i 1rusku bilo, ipak, od 6sekundarne va#nosti7. &no to je Napoleon ,,, imao u vidu u ovom diplomatskom sporenju bila je samo #elja 6da ugodi ruskom caru$. 3 nekoj drugaijoj prilici i slo#enijim okolnostima, pitanje je da li bi francuski vladar bio spreman da se tako bez protivljenja stavi na stranu Fusije u jednom djeliu slo#enog istonog pitanja. &n je crnogorsko pitanje smatrao 6od drugostepene va#nosti7 za istonu politiku njegove zemlje. Kolebljivost francuskog kabineta da podr#i radikalne za"tjeve knjaza orakova poticala je dobrim dijelom iz bojazni od /elike :ritanije, koja se tada ubrzanim tempom naoru#avala. Fijeen da sauva mir na :alkanu, britanski kabinet je pristajao na podrku ideji o razgranienju Crne ore i 0urske, nastojei svim silama da sauva interese 0urske. Naj#ei pobornik za ouvanje interesa &tomanske carevine bila je tada 8ustrija. Njezini predstavnici su stalno odbijali sve prijedloge Fusije i @rancuske, sraunate na zatitu interesa Crne ore. 3 pregovorima sa %eenjijem poetkom juna, orakov je, u #elji da na neki nain izae u susret austrijskim za"tjevima, pri"vatio da svoje za"tjeve svede na tri uslovaE =. da komisija koja e zasjedati u Carigradu poalje na lice mjesta posebne delegate koji e raditi na utanaivanju graniceO *.da komisija pone da razmatra stanje na granici onog trenutka kad se prekinu posljednje vojne operacijeO <. da se delegati dogovaraju ad "oc o svakom spornom terenu i da o tome sastave izvjetaj, o emu e, u konanom rezultatu, odluivati komisija u Carigradu. 8ustrijska vlada je znala da se bitka za zatitu turski" interesa u nastalom sporu oko razgranienja s Crnom orom bije ne samo u Carigradu ve i u 1etrogradu. %toga je austrijski predstavnik kod petrogradske vlade poetkom juna bio, vjerovatno, jedan od najaktivniji" predstavnika zapadni" sila. 3 estim susretima s orakovim, %eenji je do nijansi pratio evoluciju u s"vatanjima ruskog kancelara. %redinom juna %eenji je saznao da se francuski kabinet saglasio s ruskim prijedlogom, izlo#enim u tri take od strane orakova >. juna. 1etrogradska i francuska vlada su se tada saglasile da taj prijedlog iznesu u Carigradu 6kao conditio sine Nua non za pristupanje Fusije i @rancuske pomenutoj komisiji7. No, uprkos podrci francuskog kabineta, orakov je ostao pomalo razoaran u /alevskog i francuski kabinet. &n je oekivao da e

diplomatski razgovori o crnogorskom razgranienju dovesti do formalnog priznanja crnogorske nezavisnosti, to @rancuska nije #eljela da pri"vati. orakov je tada posebnu pa#nju posveivao 6organizaciji dunavski" knja#evina7, pa i on sam nije mnogo oekivao od rada konferencije. ,pak, trudio se da pruskog ambasadora to vie ve#e za sebe, oekujui od njega da e uticati na vladu u :erlinu da preko svog predstavnika podr#i ruske prijedloge. 1oetkom juna Kiseljev je posjetio Napoleona ,,,, da mu u ime ruskog imperatora za"vali na dr#anju 6u pitanju Crne ore7, to je, po ocjeni ruskog vladara, predstavljalo sna#ne izraze 6prijateljstva7. Napoleon je to sa zadovoljstvom primio. &n je tada izrazio nadu da e se crnogorski problemi rijeiti 6onoliko povoljno koliko to doputa zla volja 0urske i 8ustrije7. Kiseljev je imperatorovu depeu iz 1etrograda kasnije proitao i /alevskom. 1rilikom ovi" razgovora pojavili su se i znaci 6ozbiljni" razmimoila#enja7 u pogledu daljeg odreivanja diplomatski" poteza. :lagodarei dobrim dijelom Kiseljevu, ona su svedena na najmanju mjeru. )a bi prekratio razgovore o stvarima u kojima postoji razila#enje, Kiseljev je 6s punom ozbiljnou7 izlo#io gledita ruskog imperatora. &na su bila koliko jasna, toliko energina. 1o 8leksandrovim s"vatanjima, trebalo je da se predstavnici sila u Carigradu pret"odno sporazumiju o 6upuivanju u Crnu oru komisije za razgranienje7, iji bi lanovi 6imali da razmotre, sa crnogorskim komesarima pojedinosti trase koju bi trebalo uspostaviti na osnovi status Nuo 5 a iz =+>D7. )rugi za"tjev ruskog imperatora odnosio se na 6garanciju7 koju treba da daju velike sile 6da e se 1orta skrupulozno pridr#avati svoji" obaveza7. 0rei za"tjev se odnosio na obaveze komisije da se sa terena vrati u Carigrad 6zajedno s crnogorskim predstavnikom7 koji e takoe 6uestvovati u zavrnim vijeanjima7, to treba da rijei 6sudbinu njegove zemlje7. 3 razgovorima s francuskim ministrom inostrani" poslova, Kiseljev je pokrenuo pitanje dokumenta o kome je lord 2almsberi razgovarao sa ruskim poslanikom :runovom. 3z taj dokumenat, kako se oekivalo trebalo je da bude pridodata karta trase koja e biti izraena na licu mjesta. &d 1orte je tra#eno povlaenje trupa sa granica da Crna i dalje blokirana od turske ora ne bi s"vatila da je oru#ane sile

)okumenat je trebalo da bude redigovan u @rancuskoj, kako bi se izbjegavao uticaj austrijskog internuncijusa, u sluaju da se taj posao obavlja u Carigradu. /alevski je pokazao puno razumijevanje za preporuke Kiseljeva, ali je, ipak, tra#io da se trea taka za"tjeva imperatora 8leksandra ,, ne postavlja 6kategoriki unaprijed7, plaei se da bi neko od predstavnika sila bio protiv toga da se crnogorski izaslanik u svemu izjednai sa predstavnicima pet evropski" sila. /alevski je tada obeao da e dati uputstva 0uvnelu da se u svemu dogovora sa :utenjevom. 0om prilikom je saoptio da je po nareenju Napoleona ,,, izdata naredba francuskim ratnim brodovima, predvienim za vojno 5 pomorsku demonstraciju na Hadranu, da saekaju dolazak ruski" brodova, kako bi se i na taj nain manifestovala puna solidarnost meu kabinetima obiju dr#ava. Fazgovori o crnogorsko 5 turskom razgranienju su se stalno komplikovali. 8ktivno uestvujui u njima, britanska vlada donosi odluku da obezbijedi svoj prijedlog, kako bi se 6to prije izalo iz ovi" zamrenosti7. Sutina britanskog prijedloga sastojala se u tome da demarkacionu liniju izmeu

Crne ore i 0urske utanai specijalna komisija predstavnika pet veliki" sila, uz uee crnogorskog komesara. Fezultat rada komisije bio bi dat na odobrenje evropskoj komisiji, sastavljenoj od predstavnika sila u Carigradu, uz uee crnogorskog izaslanika. 1o prijedlogu britanske vlade, delegati Fusije, 9ngleske, @rancuske, 8ustrije i 1ruske trebalo je da odr#e prvi sastanak u )ubrovniku <-=>. jula =+>+. Na tom sastanku trebalo je da uzmu uea i turski i crnogorski delegati. Kao to se vidi, ovaj prijedlog je bio modificiran za"tjev ruskog imperatora. %toga ruska vlada nije imala razloga da britansku preporuku ne pri"vati. & tome je orakov odma" obavijestio austrijskog predstavnika u 1etrogradu. ,ako je sporazum u naelu bio ve postignut, stalno su nastajale nove tekoe. Nji" su obino prireivale 8ustrija i 0urska. 1oetkom juna ruski ministar inostrani" poslova uputio je za"tjev da se odma" povuku kuama Crnogorci 6izmijeani s ustanicima7. ,sto tako, 8li5paa je izjavio da bi primirje i na granicama prema 8lbaniji trebalo da se to prije uspostavi. (a"tjev 8li5pae nije ostao bez odjeka. & tome su ubrzo poveli razgovore Kiseljev i /alevski. %amo odr#avanje mira na granici izmeu 0urske i Crne ore bilo je preputeno brizi ruskog poslanika :utenjeva i francuskog 0uvnela. /alevski je tada izjavio da e ponovo poslati instrukcije 0uvnelu da saopti 8li5 pai da Fusija s podozrenjem gleda na upuivanje turski" trupa u 4ercegovinu i da francuska vlada takoe zazire od takvog poteza. 0uvnel je bio ovlaen da od otomanske vlade zatra#i obustavljanje slanja trupa i povlaenje ve postojei" snaga sa granica Crne ore, kako ova zemlja ne bi s"vatila da je i dalje blokirana od turske oru#ane sile. ,spunjavajui za"tjev svoga ministra, 0uvnel je odma" saoptio 8li5pai za"tjev francuskog kabineta. 8li5paa je odgovorio da e 6obaveze7 prema @rancuskoj i Fusiji biti 6tano ispunjene7, da je preostalo samo *;; vojnika i oficira koje treba uputiti u 4ercegovinu da bi se tamo 6popunila izvjesna odjeljenja7, a da e se turske trupe povui im se uspostavi red u 4ercegovini. /alevski je poruio 0uvnelu da saopti 8li5pai da nije trebalo slati na ti" *;; ljudi, a da e se @rancuska i Fusija 6ako se 1orta ne bude pridr#avala svoji" obeanja7, 6silom7 oduprijeti 6iskrcavanju turski" trupa7. 1onaanje britanskog kabineta, bez obzira to je njegov prijedlog pri"vaen kao osnova za dalji rad na crnogorsko 5 turskom sporazumu o utvrivanju granine linije, stalno je izazivalo nedoumice i kod ruskog i kod francuskog kabineta. %redinom jula to je ponovo izbilo u prvi plan rusko 5 francuski" pregovaranja. 8 izazvala ga je jedna nova izjava lorda 2alemsburga, koji je preporuio 6uzdr#avanje7 britanskog kabineta za sluaj da se odnosi meu 0urskom i Crnom orom ponovo pogoraju. /alevski inae 6nije imao povjerenja u britanski kabinet7, ali je vjerovao da do novi" komplikacija nee doi, jer je 1orta dala sigurne garancije da e dosljedno raditi na sporazumu. @rancuska vlada je pokazivala spremnost da u rjeavanju crnogorskog pitanja izae u susret svakom ili gotovo svakom za"tjevu petrogradske vlade. Krajem jula /alevski je o tome izvijestio svoga poslanika 2ontebala, osvrnuvi se u pismu na englesku inicijativu, nazvavi je 6prijedlogom7 koji u datom trenutku 6najbolje odgovara7 i Fusiji i @rancuskoj. /alevski se takoe po"valio i time da je pri"vaen prijedlog o prisustvu crnogorskog delegata u radu komisije za utanaavanje granine trase i kasnije u radu komisije predstavnika sila u Carigradu. &n je smatrao da je to velika tekovina voeni" pregovora.

@rancuska je pridobijena za odbranu stvari, jer faktiku nezavisnost Crne ore vie niko nije mogao da osporava &n je, isto tako, obavijestio i 0uvnela da za"tijeva od otomanske vlade da ne ini nikakav pokuaj 6direktan ili indirektan7, koji bi Crnoj ori nametnuo bilo kakav vid 6potinjavanja7. 3koliko bi 1orta tako neto i pokuala, isticao je /alevski 60urska bi bila odgovorna za posljedice7. 8 ako bi otomanska vlada nastavila da i dalje dr#i svoje trupe na granicama Crne ore, isticao je francuski ministar inostrani" poslova, 6@rancuska e se smatrati obaveznom da Crnoj ori pru#i garancije za bezbjednost, uz priznanje njezine nezavisnosti7. 3 tom sluaju bi vlada Napoleona ,,, bila jo i spremna 6da preduzme mjere neop"odne da ovo osigura7. Kad je saznao za ovako energina s"vatanja francuskog kabineta, Kiseljev je smatrao da bi o tome trebalo obavijestiti crnogorskog vladara. &cjenjujui rezultate razgovora s francuskim ministrom inostrani" poslova, Kiseljev je smatrao da se u datim uslovima nita vie nije moglo postii. ,nsistiranjem na nekom veem rezultatu moglo je lako da dovede u pitanje i ono to je postignuto 6u korist ruski" i francuski" namjera7. @rancuska je pridobijena 6za odbranu stvari koje su povezane s najva#nijim interesima ruske politike7, jer crnogorsku 6faktiku nezavisnost7 vie niko, nije mogao da osporava. @rancuski ministar inostrani" poslova esto je ponavljao da je jedan od najvei" rezultata ovi" muni" diplomatski" pregovora bila odluka da u radu meunarodne komisije uzme uea i predstavnik crnogorskog knjaza. 3 postizanju takvog rjeenja znaajnu ulogu je odigrao ruski predstavnik u 1arizu 5 Kiseljev. &n je, dr#ei se orakovljevi" uputstava, stalno nastojao da se pribavi to vie istorijski" svjedoanstava o crnogorskoj nezavisnosti i postojanju faktike, iako ne i meunarorodno 5 pravno ustanovljene, demarkacione linije meu suparnikim stranama. 0akav energian francusko 5 ruski stav omoguio je knjazu )anilu da odredi svoga autanta /ukovia za 6crnogorskog delegata u Komisiji7. 1oto je obavijeten o rezultatima diplomatski" pregovora Kiseljeva i /alevskog u 1arizu, francuski ambasador u Carigradu javio je 9karu da preporui knjazu )anilu da povue Crnogorce iz sastava ustaniki" odreda u 4ercegovini. 0uvnel je u ovoj poruci saoptio da e i veliki vezir ispuniti sva obeanja data ruskoj i francuskoj diplomatiji. 9vropsko javno mnjenje je s pa#njom pratilo diplomatske napore za crnogorsko 5 tursko razgranienje, ocjenjujui da od toga dosta zavisi dalji razvoj prilika na ,stoku. 8ustrijska javnost je na to drugaije gledala. Njoj je smetao svaki potez koji je uvrivao pozicije Crne ore. (ato novine 2onar"ije nijesu prestajale da na Crnogorce 6prosipaju svoj jed7, optu#ujui i" za vinovnike svi" nereda na :alkanu. :eke novine je sna#no podr#avalo javno mnjenje u otomanskoj prijestonici, gdje su Carigradske novine takoe sijale optu#be protiv Crne ore. @rancuski $2oniteur$ je energino uzimao u zatitu Crnu oru, branei njezine legitimne pretenzije. 2alo je ko oekivao da e rezultat bitke na ra"ovu biti tako porazan za 0ursku. 3 du"u nacionalne romantike novosadski $%rpski dnevnik$ pisao je da se na ra"ovu odvija dvoboj Crne ore i 0urske pred oima 9vrope, dok su $%rpske novine$ isticale da je vojvoda 2irko mogao zauzeti 6pola 4ercegovine7 da nije dobio naredbu od knjaza )anila da obustavi dalje operacije. &dma" poslije bitke na ra"ovcu Napoleon ,,, je izdao naredbu da se upute dvije francuske ratne lae u vode Hadranskog mora. Cilj slanja ove eskadre bio je

podstaknut #eljom francuskog vladara da se zaustavi dalje prolijevanje krvi i da se stavi do znanja otomanskoj vladi da se nee ravnoduno posmatrati gomilanje otomanski" trupa prema Crnoj ori. 1orti je tada postalo jasno da s @ransukom nema ale. )olazak francuski" ratni" brodova u austrijske teritorijalne vode imao je, van sumnje, i #elju da se bekoj vladi, inae neraspolo#enoj prema Crnoj ori, manifestuje i snaga francuske oru#ane sile i #elja da se zatite Crnogorci. 1o svoj prilici, slanje francuskog ratnog brodovlja u vode Hadrana vie je bilo sraunata prijetnja sna#noj 8ustriji nego slaboj 0urskoj. /ijest o dolasku francuski" brodova knjaz )anilo je primio s oduevljenjem. 3 noi izmeu <-=>. i B-=D. maja uplovili su u Hadransko more francuski ratni brodovi 5 68l#esiras7 i 69jlau7, pod komandnom viceadmirala Iilijena de la ravijera. 3 svojim memoarima francuski vice5admiral je dao dosta zanimljivi" podataka za ondanju delikatnu diplomatsku raspravu, voenu oko Crne ore. &n je, prije svega, istakao da dolazak francuski" ratni" brodova u Hadran nije bio prijatan austrijskim vlastima. 1redstavnici vlasti 2onar"ije u )ubrovniku to nijesu ni skrivali. :eka vlada je odma" pokuala da se francuski ratni brodovi udalje iz austrijski" teritorijalni" voda, ali je dalji tok diplomatski" pregovora oko regulisanja crnogorsko 5 turski" odnosa to onemoguio. 8ustrijska monar"ija je ubrzo nakon posjete francuskog viceadmirala Cetinju poela da podi#e tvravu na :rajiima )odue, austrijski poslanik u 1arizu uinio je demar kod Napoleona ,,, povodom slanja ratnog brodovlja u Hadranske vode, ali je francuski vladar preao preko toga kao preko pitanja od drugostepenog znaaja. &n je samo istakao da to nije pomorska eskadra, ve samo dva broda. )a bi na neki nain umirio beke politiare, Napoleon ,,, je dodao da e brodovi biti vraeni u matine luke im obave povjereni im posao. 3 1etrogradu je slanje francuski" brodova u Hadransko more ocijenjeno sa simpatijom. ,ako je ruski imperator bio obavijeten da 9ngleska, kao nesumnjivo najjaa pomorska sila, ne pridaje ovoj demonstraciji neku posebnu pa#nju, bilo mu je stalo da sazna raspolo#enje francuske vlade o slanju jednog ruskog ratnog broda u vode Hadrana. 8leksandar ,, je smatrao da bi na taj nain vojno 5 pomorska demonstracija dobila puniji smisao i znaaj. 3 tom smislu orakov je uputio =.-<=. maja specijalnu depeu Kiseljevu da povede razgovore sa francuskom vladom o slanju fregate 61olkan7. %lanje toga broda trebalo je da uslijedi samo ukoliko se Napoleon ,,, saglasi sa tim. !im je Kiseljev o tome zapoeo razgovore s /alevskim, francuski ministar je izrazio miljenje da bi dobro bilo 6da se pred )ubrovnikom pojave brodovi s jednom i drugom zastavom7. %jutradan je Napoleon ,,, dao izjavu da 6ruski i francuski brodovi nisu poslati da se bore7, ve samo da izraze 6jedinstvo u gleditima dviju vlada7. 3 diplomatskim krugovima se isticalo da je slanje francuske eskadre imalo za cilj da sprijei iskrcavanje otomanski" trupa, kako bi se okonalo prolijevanje krvi. Kad je kasnije otomanski kabinet dao izjavu da e izdati naredbu da se po svaku cijenu prekinu dalja neprijateljstva s Crnogorcima, uloga francuski" brodova je znatno su#ena. No, i pored toga, carska ruska vlada nije #eljela da propusti priliku da se i njezin ratni brod pojavi pred )ubrovnikom. &dma" iza toga izdata je naredba kapetanu fregate Hukovu da otplovi za Hadransko more. (ajedno s

fregatom 61olkan7 otplovio je i brik 6@iloktet7. 0ako su se u vodama Hadrana naporedo zavijorile zastave @rancuske i Fusije, 6kao simbol saradnje dviju dr#ava7. 3ee flota obiju zemalja u vojno 5 pomorskoj demonstraciji na Hadranu moglo je samo da otkloni neke stare nesporazume meu 1etrogradom i 1arizom. 1etrogradskoj vladi nije bilo tada stalo do ti" nesuglasica, a francuskoj pogotovo. 2o#da je u nekom vidu jedan stepen nepovjerenja ostao i dalje, ali je on dosta obazrivo zanemarivan. )olazak francuske flote u jadranske vode izazvao je pravo oduevljenje u Crnoj ori. Knjaz )anilo je uputio pismo Napoleonu ,,, istakavi da je to izazvalo 6oduevljenje i radost u narodu7. 8dmiral ravijer je posjetio Cetinje =. juna =+>+. u pratnji francuskog vicekonsula 9kara. Na Cetinju mu je prireen sveani doek. 8dmiral je preporuio knjazu )anilu da odr#ava mir prema 0urskoj, uvjeravajui ga da e zvanino razgranienje uskoro biti izvreno. &n je tom prilikom obeao da e Crna ora i dalje u#ivati sna#nu podrku francuske vlade i francuskog imperatora. (a vrijeme ovi" razgovora knjaz nije propustio priliku da svome sabesjedniku iznese otre zamjerke na raun politike austrijske vlade. @rancuski viceadmiral je tada skrenuo pa#nju na jedan detalj iz crnogorske ratne prakse, nespojiv sa ratnim pravom civilizovani" dr#ava. Fije je bila o surovoj sjei turski" vojnika i oficira od ra"ovca do Klobuka. 3 #elji da na neki nain demonstrira svoj prkos prema 8ustriji, knjaz je iskoristio boravak francuskog viceadmirala da crkvenim vlastima izda naredbu da se u Cetinjskom manastiru odr#e molebstvija povodom roendana francuskog vladara. /elikom susjedu je trebalo staviti do znanja da se Crna ora oslanja na dvije mone evropske sile. Knjaz je ti" dana, inae, bio dobio pismo od francuskog imperatora, pismo u kome se isticalo da 6mudri savjeti stoje ispred oru#ja7. 3brzo poslije posjete francuskog viceadmirala Cetinju austrijske vlasti su pojaale kontrolu na crnogorsko 5 austrijskoj granici, i zapoele sa zidanjem tvrave na :rajiima, dok je dalmatinski namjesnik javno, i bez ustezanja, izra#avao svoje neraspolo#enje prema Crnoj ori. 2amula je za povod imao navodnu knja#evu izjavu da e uskoro nastupiti trenutak da Crnogorci uu u :oku Kotorsku. %na#an utisak koji je posjeta francuskog viceadmirala ostavila na Crnogorce i knjaza )anila, natjerala je i rusku diplomatiju da izda uputstva kapetanu Hukovu da se i on priprema za posjetu crnogorskoj prijestonici. 0rebalo je na neki nain 6neutralisati7 utisak o posjeti francuskog admirala, a jo vie uvrstiti tek obnovljene tradicionalne veze sa Crnogorcima. Komandant ruske fregate $1olkan$ posjetio je Cetinje poetkom oktobra. (ajedno sa generalnim konsulom 1etkoviem, a u pratnji svoje supruge i jo trojice ruski" pomorski" oficira, Hukov je boravio na Cetinju od =+-<;. ,P do *;. ,P-*. P =+>+. Knjaz je govorio o planiranoj saradnji sa %rbima i 4ercegovcima, kao i o drugim podu"vatima za dobrobit svoga naroda )oek komandanta ruskog ratnog broda i njegovi" pratilaca pretvorio se u politiku manifestaciju prvog reda. 1rije dolaska na Cetinje, knjaz )anilo im je uputio u :udvu, gdje su se ovi iskrcali sa broda, svitu koju su sainjavali jedan

serdar, crmniki kapetan, nekoliko perjanika i jedan odred vojnika, da i" prate na putu od budvanskog grada do Cetinja. Na Cetinje su prispjeli tek u devet asova uvee, doekani pjesmom i topovskim i puanim plotunima. Na prilazu Cetinju po#eljeli su im dobrodol5icu vojvoda 2irko 1etrovi, svi senatori i mnotvo naroda. osti su provedeni kroz palir do :iljarde. 0u i" je doekao knjaz )anilo u paradnoj $uniformi$ i sa ruskim ordenjem. &duevljenje zbog dolaska ruski" pomoraca iskazivala je na svoj nain i knjaginja )arinka. )rugi dan posjete knjaz je pripremio poseban spektakl za goste. &n im je pokazao mnogobrojne trofeje iz ra"ovske bitke i sve poreane zaplijenjene turske zastave. ,staknuti Crnogorci su grabili ko e podrobnije ispriati poneto zanimljivo o toj sudbonosnoj bici. Knjaz je odabrao grupu Crnogoraca pod ijim je sabljama palo po deset turski" vojnika ili oficira, a meu njima se isticao cucki kapetan ,lija (vicer, za koga je reeno da je od njegove sablje ostalo na bojitu dvadeset turski" vojnika i oficira. 1redstavljajui ove znamenite junake, za#elio je da se nji"ove grudi ukrase ruskim ratnim odlijima. (a rukom kome su prisustvovali svi senatori na elu s prezidentom vojvodom 2irkom, knjaz je odr#ao zdravicu u slavu $pokroviteljima njegovog i crnogorskog naroda$. Knja#eva zdravica zavrena je ovacijama caru. Na dan odlaska Hukova, knjaz )anilo mu je darovao tursku oficirsku sablju sa ra"ova, a svim pratiocima je uruio ordenje $(a nezavisnost Crne ore$. 3ruujui orden kapetanu Hukovu, knjaz je u pozdravnoj rijei istakao da takav znameniti orden imaju samo Crnogorci. &znaeni primjerak ordena dodijeljen je 5 kako je knjaz rekao 5 sinu one zemlje iji je imperator prvi priznao crnogorskog vladara. Knjaginja )arinka poklonila je supruzi kapetana Hukova crnogorsku #ensku narodnu nonju. ,spraaj sa Cetinja bio je takoe svean i $uzbudljiv$. oste je pratila velika masa naroda, uz stalne topovske plotune i pucanj iz puaka. ,spred gostiju je iao vojvoda 2irko, knja#evi roaci, senatori i kapetani, pratei i" do kraja Cetinjskog polja. Fuske oficire na "orizontu prema :rajiima doekali su topovski "ici sa $1olkana$. 3 svom izvjetaju carskom predstavniku u :eu, 1etkovi je ne bez razloga, istakao injenicu da na Cetinju nije susrio knja#evog sekretara )elarija. &n je 5 kako se istie u ovom izvjetaju 5 $ostavio Cetinje za uvijek$. Fuskom predstavniku je pao kamen sa srca. &tila je iz Crne ore linost za koju je 1etar %tremou"ov vezivao odgovornost za knjaz )anilovo okretanje ka @rancuskoj. Knjaz je sa 1etkoviem bio vrlo iskren i srdaan. 1riao mu je o svojim planovima za saradnju sa %rbima i 4ercegovcima i o daljim podu"vatima $za dobro svoga naroda$. ,stog dana kad su ruski oficiri stigli u :udvu Atj.*;. ,P-* PC zatekli su tamo francuskog pomorskog oficira sa novcem koji je uputila francuska vlada kao subvenciju Crnoj ori. 0ako su crnogorsko 5 ruski odnosi postepeno ulazili u onu istorijsku koloteinu kojom su se kretali vie od pola stoljea. 0o je posebno obrado5valo direktora 8zijatskog departmana Hegora 1etrovia Kovaljevskog, starog crnogorskog prijatelja. &n je u pismu 1etkoviu isticao duboku vjeru u ljubav crnogorskog naroda prema Fusiji i njezinom vladaru. (a vrijeme boravka na Cetinju ruski" pomorski" oficira, knjaz )anilo je iskoristio priliku da 1etkoviu u povjerenju saopti nekoliko stvari. Kao prvo, iznio je tvrdnju da 8ustrija radi na pripremi atentata protiv crnogorskog vladara, pri emu vlasti 2o"ar"ije pokuavaju da anga#uju neke linosti iz porodice Fadonjia. 3 nastavku razgovora knjaz je saoptio da je u posljednje vrijeme pojaao veze sa %rbijom i da od srpskog knjaza dobija va#ne poruke. Knjaz je

pretpostavljao da e narodna skuptina svrgnuti Karaorevie. &n je iskoristio priliku da knjaza 8leksandra optu#i kao nedoraslu linost za polo#aj koji zauzima. 0om prilikom saoptio je 1etkoviu da namjerava da odma" otvori :ogosloviju i da na Cetinju osnuje tampariju, kako bi na taj nain lake vrio du"ovni i politiki uticaj na stanovnitvo 4ercegovine i :osne i na drugi slovenski #ivalj na :alkanu. ovorei dalje o nacionalno 5 politikoj propagandi, knjaz je izlo#io 1etkoviu neka s"vatanja koja e kasnije doi do punijeg izra#aja u odnosima meu vladajuim krugovima %rbije i Crne ore. Knja#ev razgovor s 1etkoviem pokazao je koliko je bio obuzet dubljim razmiljanjima o poziciji vladara budue ujedinjene zajednice :alkanski" %lovena. Knjaz je ukazao na individualizam kao na bitnu crtu etnikog i nacionalnog karaktera %rba, Crnogoraca i :ugara Kritikujui neke osobine %rba i :ugara 5 koji nikad ne bi dopustili da na elu budue zajednike dr#avne tvorevine vide $vladara Crnogoraca$, knjaz je s prilinom rezignacijom saoptio da $svaki od nas A%rba, :ugara i Crnogoraca 5 :.1.C #eli i stara se o tome $da bude sam za sebe$, ali samo uz sna#nu podrku Fusije. 3pozoravajui na jako izra#en individualizam kao bitnu crtu etnikog i nacionalnog karaktera kod Hu#ni" %lovena, a posebno kod %rba, Crnogoraca i :ugara, knjaz )anilo je #elio da skrene pa#nju ruskim vladajuim krugovima na tekoe koje stoje pred onim politikim snagama kojima e pasti u dio ujedinjenje ovi" naroda i zemalja. )ok je knjaz )anilova razmiljanja o ujedinjenju :alkanski" %lovena ruska diplomatija pratila s interesovanjem, austrijska je od toga stra"ovala. Nije sluajno da je dalmatinski namjesnik baron 2amula jo u julu =+>+. skrenuo pa#nju vladi 2onar"ije da u linosti crnogorskog vladara imaju opasnog susjeda i dr#avnika koji razmilja o buduoj velikoj jugoslovenskoj dr#avnoj zajednici, to je moglo da pobrka sve planove :ea. 3 viziji takve budue dr#avne zajednice, po 2amulinoj ocjeni, knjaz )anilo je sebe vidio za $jedinog mogueg gospodara$. Fuska diplomatija je poela brzo da vraa povjerenje u knjaza )anila, da kroz prste gleda na njegove $grje"ove$, poinjene =+>D 5 =+>?. Fuski vodei diplomati su tada bili spremni da svu krivicu za raskid politiki" veza sa Crnom orom svale na knja#eve savjetnike. &sjeajui da su njegovi odnosi s ruskom vladom potpuno narmalizovani, knjaz je zatra#io od 1etkovia da mu odma" poalje gramatiku ruskog jezika, jer je namjeravao da sistematski zapone sa uenjem jezika zemlje pokroviteljice. 2alo je ko vjerovao krajem =+>D. godine da e se odnosi Crne ore s Fusijom tako brzo izgladiti. 3 narodu se o tom #estokom politikom sukobu nije sauvalo pamenje. :rza normalizacija odnosa izbrisala je tragove o tome. Crnogorski zvanini organi su tome najvie doprinosili. 2o#da je u tom smislu najvie uinio knja#ev nasljednik 5 Nikola 2irkov 1etrovi. &d samog trenutka dolaska na elo Crne ore zapoeo je rusofilsku politiku i, vjerovatno, nije doputao da se o razdoru Crne ore i Fusije detaljnije govori. 3 svojim memoarima crnogorsko 5 ruski spor =+>D 5 =+>?. nazvao je $aferom$ i vezao ga iskljuivo za $onog ruskog konsula$. 1olitiki pragmatizam i jednoj i drugoj strani, tj. i ruskoj vladi i knjazu )anilu, diktirao je potrebu da se nemili dogaaji s kraja =+>D. i poetka =+>?, to prije zaborave.

Nisu prola ni puna tri mjeseca, a odjeknula je vijest o crnogorsko 5 turskom sukobu kod sela :eri i @armaka. (auzeta raspravama o nainu utanaivanja najpovoljniji" uslova u oznaavanju crnogorsko dr#avne granice, diplomatija evropski" sila bila je zaprepaena. Fuski generalni konsul u )ubrovniku odma" je o tom sukobu obavijestio vladu u 1etrogradu. %ukob kod @armaka i :eri izazvan je dubokim nesporazumima meu arendatorima i vlasnicima zemljini" parcela. 1arcele su se nalazile na samoj granici i arendatori Acrnogorski #iteljiC obavezali su se jo =+>D. da e uredno isplaivati vlasnicima Aotomanskim podanicimaC svu arendu. Kako su poslije gra"ovske bitke saznali za rad meunarodne komisije za razgranienje, a pretpostavivi da e sporna imanja ostati pod crnogorskim suverenitetom, otkazali su ispunjavanje svoji" obaveza. 0o je izazvalo opravdan revolt kod turski" vlasnika zemljita. &tomanske vojne i civilne vlasti su i" u tome podr#ale. Komandant turskog garnizona u 1odgorici brigadni eneral 8li5Fiza5paa rijeio je da sa odredom od <;;; vojnika, uz podrku artiljerije, spor rijei oru#jem. Crnogorskim snagama, sastavljenim u poetku samo od boraca iz 'jeanske na"ije, priskoio je poneko u pomo iz susjedni" na"ija, tako da se na podruju @armaka razvio #estok okraj. ubitaka je bilo i na jednoj i na drugoj strani. Crnogorci su imali + mrtvi" i B; ranjeni", a 0urci => mrtvi" i D; ranjeni" vojnika. Fuski generalni konsul u )ubrov5niku protestovao je kod knjaza )anila zbog toga to ga nije obavijestio na vrijeme o tako opasnom zaotravanju odnosa na granici. 1etkovia je vie ogoravalo to to je saznao da je knjaz na vrijeme poslao izvjetaj 9karu, a ruskom predstavniku sa zakanjenjem. , na 1etkoviev protest knjaz je odgovorio sa zakanjenjem, jer se u vrijeme krvavog sukoba kod @armaka nalazio na 'ovenu. 3 pismu od =+-<;. /,, knjaz je javio 1etkoviu da je ve izdao naredbu da se oru#ani sastav Fijeke i Crmnike na"ije povrati 6u vnuternost Crne ore7. )a je na Cetinju ovaj sukob bio s"vaen ozbiljno vidi se i iz same injenice to se i vojvoda 2irko pripremao da krene ka pozornici dogaaja. %ticao je utisak da je na pomolu sukob iri" razmjera. &dma" nakon sukoba kod :eri i @armaka uoi poetka rada meunarodne komisije na ra"ovu, dolo je do napada na Kolain 3 #elji da na neki nain umiri ruskog generalnog konsula, knjaz )anilo rjeava da u )ubrovnik uputi svoga roaka Krca 1etrovia, da razjasni nastale nesporazume. 1redstavnici evropski" sila u %kadru smatrali su da e sukob ote#ati rad komisije za razgranienje. 1oto su sabrana sva pouzdana svjedoanstva o dogaajima, saznalo se da je sukob izazvao i otpoeo otomanski komandant garnizona iz 1odgorice. 0o je, uostalom, na nekin nain potvrivalo i pismo ljeanskog vojvode, upueno komandantu turskog podgorikog garnizona. 3 njemu je, pored ostalog, reeno da Crnogorci ne smiju 6od naega gospodara nigdje ni nogom na tursku zemlju stati7. !im se uvjerio da su crnogorska objanjenja tana, konsularni kor u %kadru je stao u odbranu Crne ore. @rancuski vicekonsul 9kar krajem jula javio je knjazu )anilu da je o tome obavijestio svoju vladu. 1o dobijenom izvjetaju iz %kadra, francuski ministar inostrani" poslova uputio je instrukciju poslaniku u Carigradu i ovlastio ga da zatra#i od otomanskog kabineta da se turska vojska odma" povue sa polo#aja, na kojima su se zbili dogaaji, a da se 8li Fiza5paa smijeni

kao krivac za sukob. 3 sluaju prenebregavanja ovog za"tjeva, francuski ambasador je bio ovlaen da turskom ministru inostrani" poslova saopti odluku svoje vlade o prekidu diplomatski" odnosa s 1ortom. 1oslije ovako #estoke intervencije /alevskog, smijenjen je 8li Fiza5paa, a na njegovo mjesto imenovan &sman5paa. Konsularni kor u %kadru nastavio je i dalje da se interesuje za mir na granici prema 1odgorici. 3 tom smislu su posebno aktivni ruski i francuski vicekonsuli 9kar i %uenkov. Nji"ov pritisak natjerao je skadarskog guvernera 8bdi5pau da odma" otputuje za 1odgoricu, da sa lica mjesta nadzire sprovoenje odluka o prekidu neprijateljstava. 0ako se sukob kod :eri i @armaka okonao na tetu 0uraka, a knjazu su pru#ili garanciju za sigurnost njegove zemlje i ruski i francuski predstavnici. Neposredno uoi poetka sjednice meunarodne komisije na ra"ovu, odigrao se drugi sukob na crnogorsko 5 turskoj granici, zbog koga zamalo nije dolo do prekida rada meunarodne komisije. Krajem jula =+>+. izvren je napad na Kolain, nepuna dva i po mjeseca poslije gra"ovske bitke. Napad na Kolain je objanjavan na razne naine, a svako se trudio da uini uvjerljivom svoju verziju o povodu za sukob. Kad je kolainski grad utemeljen kao tursko naselje sredinom P/,, vijeka, predstavljao je sna#no uporite u lancu otomanski" utvreni" gradova na granici dva vilajeta, sigurnu taku oslonca turskoj vlasti na koju se opirala u borbi protiv irenja oslobodilakog pokreta meu brdskim plemenima i spajanja toga pokreta sa slobodnom Crnom orom. Kao i Niki, i Kolain je bio nastanjen ljutim osmanskim krajinicima, koji su se bez uzmaka suprotstavljali borbenim brdskim plemenima i nji"ovim etama. %amovoljni do krajnosti u odnosu na svoje vilajetske vlasti, predstavljali su krvavo gnijezdo ljuti" ratnika, spremni" da se u svakom trenutku late puke i no#a kad su u pitanju bili bilo 2oraani, bilo Fovani, 3skoci ili /asojevii. otovo dva stoljea stvarala se zla krv meu takvim susjedima. Kod pripadnika brdski" plemena je narastala mr#nja prema Kolaincima i gomilala se strast za osvetom. 2o#da je, zaista, u napadu na Kolain, izvedenom pod komandom vojvode i senatora 2iljana /ukova i vojvode i senatora Novice Cerovia, progovorila i ratnika sujeta, jer glavni organizatori i uesnici u ovom okraju nijesu uestvovali u gra"ovskoj bici, pa, po nekakvoj udnoj patrijar"alnoj ratnikoj logici, nijesu mogli potpuno da uestvuju ni u trijumfu istorijske pobjede. 1oslije turskog napada na :eri i @armake, organizatori su izabrali tvrdi Kolain za poprite, gdje je trebalo da poka#u da su i oni spremni na podvige, sline onima koje su nji"ova, sabraa ostvarila od ra"ovca do Klobuka. Nije iskljuena mogunost da su dva istaknuta crnogorska senatora, vjerovali da e osloboenjem grada prije dolaska meunarodne komisije Kolain pripasti Crnoj ori i tako se jednom za svagda Crna ora osloboditi jedne od najopasniji" taaka oslonca osmanske vlasti na ovom prostoru. Ne mo#e se rei da Crnogorci nijesu imali iskustva u napadima na utvrena naselja. Njima je na poetku crnogorsko 5 turskog rata =+>* 5 =+><. polo za rukom da zauzmu mnogo utvreniji grad od kolainskog 5 Iabljak. 8li, Iabljak nijesu branili Kolainci, ve nepuna etica neborbeni" pripadnika jedne regularne jedinice otomanske vojske. &rganizatori napada na Kolain su izvrili vrlo ozbiljne pripreme i nji"ov plan za napad je jedino mogao dovesti do uspje"a. Napad je izvren nou. 1o #estini boja nastalog poslije prvi" plotuna, udar na Kolain spada u red naj#ei" okraja voeni" na ovom prostoru u toku P,P

vijeka. &ko prava Crne ore vodio se svojevrstan diplomatski rat koji je na probu stavljao dr#avniku mudrost crnogorskog vladara 3 napadu su dole do izra#aja i "rabrost i vjetina komandovanja. 3 pogledu "rabrosti branioci nijesu zaostajali za napadaima. )ok je za krvoprolie kod :eri i @armaka svako vjerovao da su ga izazvali 0urci, za udar na Kolain nije trebalo mnogo napora da se identifikuju vinovnici. 2alo je ko vjerovao da e knjazu )anilu poi za rukom da nae izlaz iz tekoe u koju je upao. 1olo#aj mu je, dodue, olakavala injenica to se meu napadaima nalazio i jedan broj 6raje7 iz okolni" brdski" plemena. Fazmiljajui o izlasku iz krize u koju je iznenada upala Crna ora, knjaz preduzima korak za koji se pokazalo da je bio pravo rjeenje i osiguravao izglede za opravdanje pred zbunjenom 9vropom. &n je o kolainskom 6brdskom sluaju7 izdao posebnu proklamaciju. 3 njoj je saopteno da se dvojica najodgovorniji" vinovnika 5 Novica Cerovi i vojvoda 2iljan /ukov liavaju $zvanja7 i da e biti 6pod zatvor stavljeni7. 3 proklamaciji je, takoe, istaknuto da e ubudue svaki crnogorski graanin ili starjeina koji bi ma ime naruio mir na granici prema 0urskoj morati 6platiti #ivotom7. 1oslije proklamacije, jedan od vinovnika napada na Kolain Novica Cerovi emigrirao je na austrijsku teritoriju. %vojim ponaanjem u Kotoru, ostavio je utisak na austrijskog okru#nog poglavara )ojmija da se ne smije vratiti u Crnu oru, da ga 6gospodar7 ne 6muketa7. )ojmi je o tome obavijestio austrijskog imperatora. 0ako se kod zvanini" posmatraa i vlasti monar"ije sticao utisak da je crnogorski vladar rijeen da izvri ono to je obeao u proklamaciji. 8 knjazu )anilu je to bilo najva#nije. Knja#eva proklamacija uinila je utisak i na predstavnike ostali" evropski" sila. 3brzo je ruski generalni konsul izvijestio je knjaza da su ambasadori Fusije, @rancuske i 9ngleske u Carigradu okrivili turske vlasti zbog sukoba u Kolainu. 1orta je, zbog toga, bila prinuena da izda zapovijest vlastima u %kadru da strogo paze na odr#avanje mira prema Crnoj ori. 3zalud su /asif5paa i Kemal5 efendija isticali da je u napadu na Kolain uestvovalo ak =>;;; Crnogoraca i :rana, da je poginulo B;; 0uraka, a meu njima i jedan broj #ena i djece 5 predstavnici sila, pod utiskom sadr#aja knja#eve proklamacije, nijesu se na to osvrtali. Njima je tada bilo va#nije da je knjaz )anilo poslao u Kolain svoje perjanike sa zadatkom da se postaraju kako bi se opljakanom stanovnitvu Kolaina povratila imovina i osigurao #ivot. )iplomatski predstavnici veliki" sila su, isto tako, ocijenili da je sama injenica to su u napadu na turski grad uestvovali stanovnici sa turski" teritorija, olakavali polo#aj knjazu pred optu#bama 1ortini" vlasti. Napad na Kolain bio je posljednji vei sukob na crnogorsko 5 turskoj granici. %vako je oekivao da e oznaavanje granine linije otkloniti neke povode za dalje sukobe i da e 6nastati mir7 na ovoj uzavreloj krajini. 0o je bio samo privid 5 stare rane je teko bilo zalijeiti. Krajem avgusta =+>+. ponovo su iskrsli nesporazumi izmeu knjaza )anila i turski" vlasti oko statusa Kua. Knjaz je o tome odma" obavijestio 1etkovia. )ajui relativno opiran istorijat sukoba s 0urskom oko polo#aja Kua, s te#njom da doka#e da je 6narod kuki neprestano prinadle#io k oblasti crnogorskoj7, zato to je uvijek i danak davao 6kao i ostali Crnogorci7, knjaz )anilo je podsjeao na

politiku nekadanji" skadarski" guvernera, a posebno &sman5pae, koji su stalno nastojali da se Kui 6pobune7 protiv Crne ore. 1oto se pribli#avao dan za utanaivanje dr#avne granice, knjaz )anilo je isticao 1etkoviu da 6(atrijeba, Koe i @undina7 sainjavaju $ast Kua7 i da takoe pripadaju 6u granicu crnogorsku7. Nastavljajui da izla#e istorijat teritorijalnog spora oko Kua, knjaz je molio 1etkovia da preko svoje vlade utie na otomanski kabinet kako bi odustao od 6... tra#enja mojije" podanika @undinjana, Koa i (atriebana, kao i :ratono#ia7. Knjaz )anilo je dobio od 1etkovia odgovor *>. /,,,-D. ,P =+>+, kojim ga je obavijestio da je vladi u 1etrogradu dostavio knja#evu molbu i da se nada da e petrogradski kabinet 6poduprijeti7 opravdane za"tjeve Crne ore. )obivi ovo obavjetenje, knjaz je zatra#io da se obavijesti :utenjev o tome da 6ako 0urci rade prisvojiti vlast nad Kuima, tada ja ne odustajem od na"ije )onji" /asojevia, Maranaca, :anjana, (ubaca, Kruevice i %utorine i da ostajem na prava iz =+>D. godine7. )ok se meunarodna komisija za crnogorsko 5 tursko razgranienje pripremala, vodio se svojevrstan diplomatsko 5 politiki rat. &n je stavljao na probu dr#avniku mudrost crnogorskog vladara. 3 toj delikatnoj igri knjaz )anilo je bio svjestan koliko svaki kutak zemlje znai za opstanak Crne ore. &sjetivi takvu te#nju kod knjaza, otomanske vlasti su branile svaku spornu parcelu zemljita kao da je od nje zavisila sudbina Carigrada. 0ako je stvarana atmosfera mune neizvjesnosti, koja je do krajnji" granica zatezala inae labave nerve crnogorskog vladara.