U Zadarskom arhivu postoje dokumenti, gdje su sadrani izvjetaji Austrugarskih agenata o aktivnostima crnogorskih vlasti na teritoriji Hercegovine, kao

i aktivnostima hercegovakih prvaka o dizanju ustanka protiv turske vlasti. Naime, ovi podaci ukazuju da je postojao sporazum izmeu Srbije, Crne Gore i Rusije da ustanak u BiH pone 1867. godine, a da se na elu ustanka nalazio vojvoda arko Ljeevid. Meutim nesuglasice, trvenja, netrpeljivost i dvorski sukobi sprijeili su dizanje obog ustanka. Agenti Austrougarski su tvrdili da ima indicija da je na knjaza Nikolu spreman atentat na Cetunju 1867.godine po uticajem kneza Mihaila Obrenovida, a da je knjaz Nikola na neki nain bio umijean u atentat na kneza Mihaila 1868. Ovi podaci se nalaze u spisima Historijskog arhiva u Zadru i u knjizi Osvoboditeljna borba narodov Bosnii i Gercegovini i Rossija 1865-1875, Dokumenty, otvenstvenie redaktori J.A.PISAREV i M.EKMEID, Moskva 1988. U maju mjesecu 1867. godine arko Ljeevid iz Pive u Hercegovini organizovao je hajduiju i napada Muslimane. Ranije je bio zakupnik turskih poreza i mjesni glavar (503,XIV/3.1.132/p.) U avgustu 1867. Knjaz otputovao u Pariz i tamo ga obevijetsila policija da mu se sprema dravni udar. Udar su spremali Nidifor Duid i ruski konzul u Skadru. Meutim ustanak u Hercegovini poeo se iriti pod vostvom popa arka ljeevida i Petra Stefanova Vukotida. Pokuaj dravnog udara omeo je ustanak pa su sad poela nastojanja Petkovida da se izmiri sa knjazom. Austrougarski konzularni agent u Trebinju javio je u listopadu (1869, BiHR,112)konzulu Pavlu Relji u Mostar da je u Krivoije krenuo pop arko Ljeevid sa 1500 Pivljana bez znanja Turskog kajmakana i knjaza Nikole. U lipnju 1867. Godine(503.XIV/11.803,886,911/p.) posjetio je knjaz Nikola Boku gdje su mu pravoslavni iskazali poasti, ali ne i katolika mjesta kao Budva , Kotor, Lastovo. Pa, ipak, nije bilo sve tako jednostavno. Ved u srpnju 1867 policija je u Herceg Novom zaplijenila rukopis uperen protiv knjaza pod naslovom Objava serpskog drutva namijenjen tisku. U tom, inee anonimnom rukopisu, knjaza se optuivalo da ne vodi Crnu Goru u blagostanje, ved da zlorabi vlast, ubija svoje protivnike koji bjee u inozemstvo, da je prisvojio dravni novac i uloio ga u pariku banku, da Crna Gora nema kola,cesta, trgovine i industrije, da je zdravstvo u Crnoj Gori loe, da hara kolera, pa je Nikola s obitelji utekao od kolere u Boku. U Crnoj Gori je bijeda , umiru ljudi od gladi, a knjaz ide u Italiju zbog zabave i troi dravni novac, ide u Pariz i moli vladu da mu prui diplomatsku podrku kod Porte. Nadalje se u spisu optuivao knjaz da je prisvoio novac koji mu alje Rusija, da se Crnogorski narod eli sjediniti sa Srbijom pa bi onda knez Mihailo poslao u Crnu Goru jednog mudrog guvernera