nu

rumtm

,, IE lntrEle'

avEzaK vr.

HRVATSKA

,OV

IJ EST.

DRUGI DIO:
GoDINE
oD[{E 1526. DO G6Dl
6D GODI{E
'790.
NAPI6AO

FERDo srsrc.

VE
U

ZAOREBU,

IZDAL]I,,UAIICA
1A0a.

fl

NYAISKA".

. rar

rF+/-

vpll

,,IRLR KNJIZNICN,,I'IRTI(E HRURTSKE''

SVEZAK U.

l-1

l-1

nunTsKR Foutl E5T,

DRUQI DlO

nunrsnn FoutJrsT,
DRUQI

0D G0Pil,rE t526, D0 GoDINE

OD CODINE I526. DO GODINE 1790,

NATISAO

rEnDo StSl(,
NAPISAO

rERDo StStc,

MN
U ZAGREBU,

lzDALA,,''/tATI(A HRVATSKA".
1908.

pronr(nn rrsnnnn u zAGREDu.

1908,

t790.

TRECE DOBA.
(oD coDINE 1526, DO t79O.)
Kraljevi iz ku6,e Habsburike
lotarinike.

Habsburiko-

I.
Dua kral,ja: fuan Zapotjski ,i Ferdlimand, f .
(1527
-1564)
Ifud se podetkom septembra Lb26. raSirio tuilni
g,las o inohadkoj katastrofi, oblada naroclom hrvattl.iT ripci .strah i ma,loduBnost, koju jo5 uveia5e
glasinc, da ie se sultan Sulejman gtavom na povratku
iz Ilgarske svratiti na Jajce, a-istod,obrro'i. veliki
vczit: Ibra,hirrr lrrcgaziti voj-skonr svojom Slavo_
nrju i Hrv,,t,slirr. U t*j i. lrohni da,s n.arodu hrvatskornu pra_yi i j*rliri s1xr,sit.l.i bin l<ncz Krst. rrrarhupul, ,koji sanxr usliierl ,,,,r,,,.,,,,r,o*ti trana, X,ranie
_

Batthvd,n.Ija. (kal<,, *,rni lraZc) nc flospjs za vl.enrerla

na Mohad stig..avii_tel< 2. septembra ir Zagreb. I{a

glas 9 mohadkoj kat_astrofi* dade sc ,r, ,il"tkom
ene.rgijomu sluZbu. zaplaBena naroda nc samo tim, Bto
g" ig umio zadrhati na okupu razaBiljuii po ditavom
kraljevstvu utje5ljiva pisrda i istidiici, a', ,r. *uri
z? ilivot sIoj, kad-se radi o spasu d-ornovine, nego i
time, Sto i.. rru opie umir.ril. i obranu prLSuJ,u
svojom vojskom Dravu, dospio do blizu'stolrrogu

Biograda

i tako 1['urke prisilio, da su se okarrili

Sla-

lrorij*, d.apade on sa svojom smionom vojnom

zaplaSio i samoga sultana Sulejmana u tolikoj mjeri,
da' se nije u.sudio povratiti istim prttem, kojirn ic
i doHao, to jest preko Mohada i Osijeka, nego lijevom
obalom dunavskom preko Bada i Petrovaradina.
Povrativ5i se Krsto n'rankapan kuci, sazove za 23.
septembra u Koprivnicu sabor plemstva slavon*liogu, koje ga (poBto nije bilo kra,lj?, a ban I'ranjcr
j_e

Batihy,i,ny nije imao nikakva ugled"a) jcdnoglasno

izabere svoiim s k r b n i k o m i b r a(,,tutor
protectorque regni Sclavonie").
m
I
6
nite i
Tom su prilikom sabrani plemici izrijekom naglasili
njegovu junadku obranu- Jajca i jedinu pornoc u
pirri* danima poslije kolnoga !9. augusta, dapade
,rj.*o se podloZi5e joB i Zupanija poZe$ka. te.tri
susjetlne prekodravske : zaladska, Bom_o-gjka i- ba'
ranjska. Podjedno odabere ovaj sabor Krstu Frankap"ana i zagrebad,koga biskupa Simuna Erd <;dyia (koji se neka,l<o spasao iz-pokoljq mohadkoga) za vodje ononlu poslanstvu, koje je imalo
da podje kraljici u.d.ovici Mariji u?oZun, da_ joj ir'ra,zi
sucut i<raljevine Slavoniie,. No Krsto ne htjede da
se primi orr. dasti, pa tako ostade biskup" Simun
kao jedini predvoditelj.
iGd se. dalde nakon minule pogibli narod
hrvatski mall<o primirio, onda se stalo pomiBljati
na popun'ienie ispraZnjelroga prijestola ; kao katrdiddti-vaZili su samo austrijski nadvoivoda X'e rdinand HabsburBki i erdeljski voj'vocla
Ivan Zupoljski. Prema ugovorima od" god.
1463., 1491:, 1506. i 1515. imale su nakon smrti

i odu5"evlieno

f,udovika

II., koji
ostavio zakonite djecc,
i "jj"
eeBka zapasti Habsburgo,r"u

f,-garska, Hrvatska

n'erdinanda.l I odista ; 6eSki ga staliSi izabera iakon

nekih poteSkoca jednoglasno svoiim kraliem (29.
okt.),2 ali-u Ugarskoj i Hrvatskoj podjoBe stvari

posvema drugim tijekom.

- 9i* se produlo, da su Turci ostavili flgarsku,
odmah se stalo poni5ljati na popunjen'ie ispr#njena
prijestola. Jegarski. biskup, wijedni Pavao Vr{,rday,
pomi5ljao je u prvi mah na poliskoga kralia Z;bin r, ,1 d u f., ,ro"k*d se ubrzo ir"j.rio?
"j.s"';itr8mosti, napusti tu misao, ? to samo s"tim
,udij.,
je
opcenito
uzelo
prevladavati
mniien,ie, da se
9to
izabere kralj d,omaie,- a ne tudjinske " t rvi. Malo
p-otom pozove erdeljski vojvoda Ivan Zapoljski
ukupno plemstvo, Zupanije i grad.ove za L4. ottu"bra

u. Tokaj na dogovor. I oaista medju ostalima natljo5e se ovdje teme$varski Zuparr i duvar krune
P e t a r P e r 6 n yi,3 onda glasoviti pravnik i biv5i

palatirr_!t.i opan Verbliczy i-vci pornenuti

bisku.11
I'nyao Virdl,y. Kakir bijaXu u taj das

erdeljsl<i vojvoda sa svo,iirnr vojskorir (ol<o 1O.OOO

nromaka)
-faktiirni gosPorliur. situa,biic, a i privrZenici
bivSe kraljevsl<o . strarll<o ponajvodim dijeiom osta-

Kralj f,uclovik lI. imao je nezakonita sina f v a n a

L a n t o q a,
jo od milosbi Ferdinandove Zivio u poZunu,
-koj!
a umro oko 1568.
.N1 liega se dakako nije mogao obzir
uzeti s tim viBe, dto je
Ib26. bio joB dijete. (Cl. o njEm dlanak
-u,,Trirt.
-t6,r.,"

Brunszvikov

lggb. i Acs,{,dy:

Magvarorsz6g p6nzflgyei f. Ferdinand uralkod.r{,sa alait.

Bpst 1888., 186.)
2 Okrunjen bi tek 24. f"ebraara 1527.
sDrugi duvar bijaSe samlvan Zapoljski.

I
I

{J

viBe kosti svoje na mohadkom polju, to i nije trebalo mnogo_ govornidke vjeBtine Yerbiiczyjeve, da
je na sastanku ugovoreno, da se ima za 5. novembra
sazvati t zTt or n i s a b o r u Stolni Biogra.d i ondje
Ivan Zapoljski, najimucniji velikaS ugarski,l izabrati kraljem. No butluci da su Ivanu Zapoljskomu

njegovim drugo_vimu _4o-bto bile poznate teZnle

ii pismeni
ugovori kuie Habsbur5ke, doBli su poradi
odstranjenja oprjeka s bedkim dvorom na misao,
da se udovica Ludovika II., Marija HabsburBka,
preudade za Ivana Zapoljskoga, ali sostra Ferdinandova odludno odbi ovu ponudu naglasivKi iz-

"

rijekom, da ne ce {a ,.,izdade" svoga brata. Medjutim

okrene lvan Zapoljski s vojskom svojom ra zapad,
rlzme Rudim, Ostiogon i YiSegrad 1[O;e sc du'vala
kruna sv. Stjepana s ostalim insignijama), te Stolni
Biograd. Ovdje se podetkom noyembra sastao izborni sabor, koji je, pozivajuii se na saborski zakljudak od 28. septembra 1505., po kojemu bijaBe

svaki stranac iskljtr.den od prijestola ugarsko-

hrvatskoga, jednoglasno dne 10. novembra izabrao

Ivana Zapoljskoga ugarskim kraljem i sjutradan

okrunio krunom sv. Stjepana. PoBto su oba nadbiskupa poginula na Mohadu, okruni ga S t j e p a, n
Podmaniczky, biskup njitranski, kao -najstariji prelat. Izboru i krunisanju prisustvovala je
gotovo ditava Ugarska (53 Zupanije), a od"uBevljenje
narodito niZega plemstva bijaBe toliko, d.a je poljski

1 JoB otac njegov palatin S tj epan Zapolj ski

posjedovao je god. l'{94. u svemu 12.308 ,,port&" (: sesija), a herceg IvaniB Korvin, toliko obdareni ,sin
kralja Matijaia Korvina, tek 5.937.

poslanik biskup-Kr zy cki izvijestio srroga gospodara kralja Zigmundal., muila Barbare, sestre
Ivana Zapoljskoga, ovako: ,,Ni bogovi ne bi mogli
Magjare nagovoriti da sebi izaberu stranca za
vladara. Sada su kao preporodjeni, te se uz najveie veselje vraiaju svojim kuia,ma".l Potom javi
kralj Ivan svim Zupanijama svoj nastup uz dodatak, da ie se svak onaj, koji bi se tome opro,
smatrati veleizdainikom i kazniti konfiskacijom
imanja.

Medjutim uze se i Ferdinand, koga je poglavito

pomagala sestra mu udovica Marija, spremati, da
ostvari svoje pravo na krunu sv. Stjepana. U prvi
mah mislio je, da 6e ga ona zapasti naprosto na osnovu

ba$tinskoga prava po

ieni Ani, sestri Ludovika II.

i na osnovu vei spomenutih

ugovora, dakle b e z

i zb o r a, a kamo 1i borbe. No videii raspoloZenje

svoje malobrojne stranke, u kojoj bijahu palatin
Stjepan Brithory, ban hrvatski Franjo Batthyr{,ny

i prior vranski Ivan Tahi, odludi se i on na izborni

sabor ; ovi velika5i naime bili su samo za to za

kralja tudje krvi, jer su se nadali, d,a de se tako

lakHe obraniti od pogibli turske. Ponajprije bi
odabran grad Komoran na Dunavu i dan 25. novembra, a1i kad taj pade u ruke kralju lvanu, sazovu kraljica udova Marija i palatin Stjepan Brithory sabor u PoZun. Uza sve to, Sto je bedki dvor

I U Ugarskoj bija$e takovo neraspoloienje prema

i plemstvor govorili, da v o 1e
biti pod Turdinom, nego li pod Ni jemcem.
(Sanudo ap. Starino XV., l8l. Ovo se mjesto n e t i d e
X'erdinandu, da su svi, narod

Slavonije, nego Ugarske).

I
10

l1

dijelio gotove novce, a joB ih i vi3e obeiavao,l lra,

sabor, koji je otvoren 16. decembra, dodjoJc teh
neki velika3i i nekoliki zastupnici susjednih Zuparrija i gradova Soprona i PoZuna. Sjuiradan u ponedjeljak 17. decembra bude n'erdinand jednoglasn<r
izabran ugarskim kraljem, a izbor i krunisanje
Ivana Zapoljskoga, proglaBeno nezakonitim, I<ao i
pristalice njegove veleizdajnicima, kojima <ie irnctak,
za sludaj ako se ne ol<ane ,,vojvode", biti zaplijenjcn.

I tako je Ugarska krajem godinc

dobila dva kralja:Ivana
i It'ordinanda.
Nalidno se razvi5e stvari u I lrvatsl<oj i Sla'1526.

voniji. Tek Sto je n'erdinantl lrrirrrio sigur:an glas,

da je kralj Ludovik II. pogirruo na, Molradu, odrnah

se obrati jo5 kasno no<irr orl B. na g. septernbra iz

fnnsbrucka javnorn ol<ruZnir)()rrr l)a slavonske i hrvatske velikailc s lnolliorn, rla ga uzmu za svoga
kralja, kako s obzirolrr nil rrjcgovo ba3tinsko pravo
po Zeni Ani, tako i s obzironr rra vei pomenute
ugovore. Podjedno orlrcdi (15. septembra) za Slavoniju kao kraljevsl<c l<ornisare svoje savjetnike
Zigmunda Dietrichstcina i Ivana Auersperga, a za
Hrvatsku kapetane Nikolu J r,rriHii,a i Ivana Pichlera
1 Tako su medju osbalima imali primiti ban B a t! h f n y 6.00Q dukata, i to 1000 odmah, 2000 poslije
14 daqa, a 3000 iza mjesec
a prior vranski f a h y
-dana,
1800 dukata, polovicu odmah,
a ostatak za mjesec dana.
l_Gl. o tom S_p o I k a: Ferdinand f. Bemiihungen um die
A

Krone von trngarn. Wien f878. pg. 64-65. ul Archiv f.

iiste-rr. Gesch. vol. 57., po spisima iz car. tajnoga arkiva.)
9^&XBgt.UieHe jol gore- 1gt.- R, e z-e k : Gesch. f'erd. Prag
1878, 107).

Oskrbivsi ih lr0strbnirn vierodajnirn pisrnirna., na

no'iedinc rrttlivrriirr vt'liliale i dostojanstvenikc ;
'* o'"i* konrisrr,.irri'rr irrrrrli su sc Hrvati posavjetovati
gt"a" zemalisl<tt olrt'rt,rltr i inih poY3la.iDq.li su Dietric]rIt.in i Auersltt,r'g rlolli rr Slav-oniju ili.nijesu, nije nam
porouto, lro vl,'r,,i:rlrrii. j., da rlijesu' Nledjutim
iazvaBe Nil<oll".lrujiii,r i lvir,rr Pichler hr''atski sabor
nodetkout oltl'olrt':t, tt (rrrr, lnlost) nama nepoznato
injesto ; k<,ttris:rri zrrlrrriiirr od hrvatskih stali$a,
d; i zr av tt o 1rt'ittrc lr't't'rlittilltda svoiim kraljem
na osnovu lrrrll,irrsli,,glt' 1rt'it'vit i onih ugovora! Ilo
oni toga nc lr1']rrrloirr rrriirrili, vcdr stl odludi3e, da 6e
ponajflrijc r'lf it'ttriti 1r.r'rlrrrrsl'v. lt'ctlitrandu, da se
looruiorir,, gi,,,1,, rt v ] rr 1' rr ; i/'.t' lroslanike svoje
iiabere ]rrvirlslii srrlror. lv:rrril, I)rr1'11[i6u i GaBpara
Krlilantca. Olio Polovirtr ttttvtrlttlrrir bili su orii u
PoZunu liorl lirirljicrt Mirri.lrr, lr otttltl sc z-apute
nred n'efllirrir,rrrl:r rr licri. l(irlto rrijtrsu irnali pohrobniiilr ttlrttl;t' i lrrttr,ttt.r"i' ll(f Illo(roIc so sI)orazumjeti s lt'r,l',lirtr,rr,lor,, 1rir, sl.glr, lri rrg.v.r.ttti, da
se irira lrrvirlslii srt'lrot' 1,i,,,,,u,"' sa'sta'ti cla p,ivede
pregovoro ltrrr.irr. l'r'i.irr l)()vt'rltJi,r tl IJrvatsku potro,iif,, r)il, lr(,li,tt lr'r,t'rlitt*tttltlvtr oba poslanika i poZunsl<i izlrot'tri srt,lror (l(i. i 17. dec.), ali n e k a o
i zh <t r rt i t' i, t)()go pollut istodobno ondje. -nazodne clvltlesrrl,orice deBliih velikaBa, kao gosti'1
1 Morlerni ma,si. historici silom ho6e, da su tada
Ll P-a I 1 Fod izlaora Ilrvatsku,
Ao su taLo cetinski sahor i izbor toboZe samo p o t'-v r d a
""
'""2""*t
oca. No t'o nipo5to no stoji, kako jasno iz'lazi iz
'saduvanih' nam ispra-va i onoga, Sto slijedi'
obu, nalr, poslaniha''"2 a,s

I
12

13

Ponovni hrvatski sabor imao se sastati 21.

de_
cembra na Cetinu sj?du btizu Sil"j;, ";ii
iorrai
rdjayg, v_remena i ]oSih cesta ,rbrulr',L ,irffti
Ur_
vatski tek koncem decembra. Nazor"i [i;-r."'medju
ostalima : A n
{, i j p.T_o s i; ; n i i nasrl""i'uirr.op

kninski i opa,t topui,ski, f

e-"d pf.mena Gusii knez krbavski, grof N i k o r u -z
r. i

vanKarl;;i

*li,
(otac sigetskoga junaka), iraia Krst" i-Vrk
Knezoyt -u' r a k * p n i Slunjski i_ Cetinski,
grof
I
.a

Stiepa"_Blag; j.*Fi i mnogi a""gi--S^herdirir* ri?" tloti.rri

kapetani Nikola J"1lSi.i, Ivan pi"hiu.,
nandove pak.strane stigri su na

bilit
U

5t:lit:,.,|**'i;n),

te

budr.i p."pos[

ponedeljak dne 81. decembra zapode5e ras.

tS"j.yadkom samosta-nu. ponaj-

prave ucetinsko1

prij.e se predstavise x'erdinandovi

k;"ri*;;i *io"iiusi

:"oj.y misiju i pruro svoga gospodar u,

t'raii*e
od sabianih stari"sa," da x'erdinanda
^-i,ial ,uz L ad u svoiim kraljem,_ a ilenu ii;;Iu5io*n r ikraljicom. P&iva,i u.i *riod..togu na poznate
nam
ugovore, a onda i na ugarski izlor"i
iuro, o*'ro.
{gcem}ra,.napokon i ,r"u po*oi, koju ir-i. furdul;e vremena davao. Kad se kbmisari
1.t,1?"o.vec
octstraruse, rtzmu sabrani Hrvati ispitivati
razloge, te se s.tim poslom ,r1rJis.'il;;r;;r"
"iino".
dan ; kasno u vede-poulu,s" k";i{i;;
;;;;r#1r,
iT i." javila, di, su uu
staliSi hrvatski
-!:Ll
nakon todnoEa i savjesnoga "urof"i
ispitivanja uvjerili, da
x'erdinand oiista rma pravo na prijesto
hrvatski i
_

hffi

";;#l-txJf,:r**i"S;i"ml"i',."*

rla novu godinu l. 'ianuara 7527. sastade se druga

sjednica, u koioj su se pretresivali uv jeti sabranih staliHa. Do rictiri sata poslije podne trajale
su rasprave poglavito o tom, kakovu ie pomoi n'erdinand davati llrva,tima. Napokon izjavi$e poslanici, da se n'crdinantl obvezqeazdrilavati na obranu
Hrvatske 1000 ltonianika i 200 pjeBaka, od kojih
ce biti 800 korrjarrika, ra,zdijeljeno medju nazodnu
gospodu, i to t;a,l<o, tla im n'erdinand daje g o t o v
n o v a c (tri rlulrnta, od konjanika mjesedno), a pojedini ic plcrniii onda sami najmiti momdad ; osim
toga jo5 se lr'crdinand obvezao, da ie rtzdrZavabi
oveiu voisl<u u Kranjskoj na obranu Hrvatske, te
potvrditi sva stara privilegija. Zadovoliiv5i se ovim
uvjetima, izit,beru hrvatski staliBi vei
pod mrak sasvirn slobodno i bez idijega utjecaja
Ferdinanila l. (1527._-1564.) ,,kralia de5koga i nadvojvodu austrijsl<oga," 1r r v a t, s l< i m k r a I j e m.l
Od,mah po 1,orrr lroloZiio 1rr:isogu vjernosti na ruke
bedkom prclroll,u Prr,vlrr Olrorstcinrt, dol< se glasnici
razletje5o r)rtr svo Fil,I'ir,llo, tll, javc radostm vijest. Iz
1 r,.. X'ordinandum inuorurn, logitimum,
etnaturalom nostrum et, tocius h u i u s r egn i Cro a ti e

regem etdominum,necnon. . .Annam inver&m....

felice omine
tocius regni Croacio regina,m
elegimus ...." (Bedki tajni carski arkivap. X'rakn6 i
Mon. I{ung. comitialia, Bpst 1874. vol. I, 88.) Ma da je
Ilerdinand jo6 f7. dec. izabra,n ugar. kraljem, ipak mu
hrv. staliBi ne daju t,oga naslov&, odito zato,
da dto jade istaknu svoj slobodni izbor, nezavisan
od ugarskoga, dok mu daju deiki kraljevski naslov, dapade i hrvabski. (Ferd. dei gratia Bohemie et Croatie rex.)
A konadno demu u v j e b i, kad bi bili prinudjeni samo

potvrdi

poZunski izbor?

l4

1 i"r

dvorane poBli su onda u samostansku crl<vu sv.

Marije,.gdje je odsluZen ,,T e d e u m" 'trz zyoryavLt
zyona r gruvanJe prangrJa.
Istodobno po5le su u Slavoniji
stvari
sasvim drugim putom.
Kazivali smo, da je biskup zagrebadki Simun

se kralju Ivanu i biskup Simun Erdcidy, koji je

uz zagrebadku ioS i _un-osnu jeod njega
- dobio
garsku biskupiju,l poSlo j-e Pavao Yr{,rday ime,ovun ostrogonskim naclbiskupom. P r i s t u p o m

Erdcidy

se instalira kao ban, sazove Krsto za L8. decembra

sabor plemstva slavonskoga u KriZevce, gdje bude
zaklju8eno, da se ima podetkom L527. sastati sabor

lio

odredjen za predvoditelja onog po-

slanstva, koje je imalo da izrazi udovici Ludovikall.

kraljici Mariji suiut kraljevine Slavonije. Kad je

ta deputacija stigia polovicom

oktobra

PoZun,

poBalje _X'erdinand onamo dva svoja savjetrrika,

Grgura Kreutzera r Hrazma Dornberga, ne bi li ih
odludno predobio za sebe. Uslijed toga podje biskup
za,grebadki u Bed, gdje je traZio u ime na[rade za svoj

pristup u ,,austrijsku stranku" natlbiskupiju ostrogonsku, Sto mu bude i obeiano. VrativBi se u Zagreb,
uze biskup,Simun nagovarati svoga prisnoga &ugu
Krstu X'rankapana, da sc i on odludi za n'erdinanda,
pa tako podje Krsto l<oncem oktobra u PoZun, gdje
je natrailio za sebe vrhovno zapovjedniStvo nad
sveukupnom ugarskom i hrvatskom vojskom i
jamstvo za siguran posjed svojih obiteljskih imanja.
Kad se n'erdinand neil<ao ielje njegove ispuniti,
ostavi uvrijedjen PoZun i ode u Stolni Biograd,
gdj. se stalno pridruZio stranki Ivanovoj. Kralj
fvan imenova ga jedinim banom hrvatskodalmatinsko-slavonskim i glavnim zapovjednikom
ukupne vojske podijeliv5i mu podjedno gradove
Senj i Bihai.l S Krstom n'rankapanom pridruZi
-- t S*j i Biha6 (u to cloba kraljevske gr:adove) trehalo je Krsbi -tek-os_vo-jiti iz ruku Ferdinandovica. I)o'toga,
da5to, nije nikad do,{Io.

ove dvojice velika$a stranki IYanovoj,

bijaHe odludeno d,rilanj . SIavonije.Da
lroji"ie birati

kralja.

odista,

I3ogojavljenje, d"ne 6. januara

u nedjelju,

na

u dvoru
-s9
lriskupa Zagrebadkoga u Dubravi nedaleko Cazme
velil<aBi i plimici kraljevine Slavonije, medju njima
lrisl<up Simun Erdody, brat mu Petar,
orrrlt*lvan Bri,nf f y od Yirovitice, Mihajlo
t( r, ;1 c r ii i l<nezKr st on' r a nk upa n, te.iedno'
gl:r,srro izirlrtrt'tt ltnr,licm hrvatskim Ivana Zapoliskoga
(1527. lJ';,lO.) s pozivoln na poznati nam zakljudak
nil.,,rlirgrr rut,l)()l'rt, otl gorl. ll-l0l-1. ; no boicii se grarll;rrrHl'ol,,rr, t'trl,rt, zrrlil.irrrirr lrotl.itrtltto, tla, lra,tt-Krsto
l,ii,,,,l,irl)iur ittut, sl,o rrs1r.i,'irri.irr rlitsl,o.ia,l,i olio- izrrrirr,rr.irr,,,l,ir.irr;rt'.l,ttlir':rljrrv:t,

|
irr

sasta5_e

irriihovill

stranaka.2

,lcgrr,r': Agriir', li)gor, lr)rl:lu u sjev. Ugar. (u heve5koj

' 2 Zr,pistriei ovoga sabora nijesu na,m na Zalost joi

rrviir:l< poz.nirti, samo jedno je ipak ja,sno i iz fragmentariog'izvjc5taja, da" Slavonij a- nij 9. b.ila d io
U g a"r s k e (kako hoie moderni magj. pisci), - jer u bom
sluZaju ne bi nikako napose b-iraIe k-Ial j.a-poslije
Stolnobiogradskoga izbora, pa jo5 tome kralja ,,Dalmacije
i Hrvatslie" ! Koiairno, kak6 di ugar. Zupanije nose naslov
1r.).

kr al j e vi ne (regnum

Sclavoniae)?

16

17

I tako se podetkom
razd.ijele u dva tabora.

1527.

i Hrvati

U prvi kraj svakako su bolje stajale stvari po

kralja Ivana, ne s&mo,Bto ga je veii dio Magjara i Hrvata smatrao svojim kraljem, nego i stoga,
5to ga priznaBe vladarom papa,r Francuska, Poljska

Jenecija, dapade neki Du, kao X'ranjo I. lrralj

francuski, obeiaBe i pomoi protiv X'erdiiranda ; kod

toga bio mu je kod stranih dvorova poslarriliom

najprije senjski biskup X' r a n j o J o il et.r t3, dobar
priptet; Kiste n'ran[apana, a l<asniic Sibentianin
f van Statilic. (Statileo), erdoljslri bisl<up, te
Poljak J er oli m L a ski. Na'l'urlto i lrornod njihovu u taj das kralj fvan nijc pornill,iao, tla,pade on
je odludno zabacivao tu,l<ovtt llotttisao nol<ih svojih
doglavnika.
Napredovanjc l<nr,lj:r Ivarrit prinuka n'erdinanda
na odludan koralr. Zna,iu[i 'za nespremnost i nemarnost Ivanovu, provali iznenada s izvrsnom njemadkom i de5korn vojsl<om u augustu 1527. u
Ugarsku ; glavni gradovi lludim i Stolni Biograd
budu lako i brzo osvojerri, clapade sam kralj Ivan
kod Tokaja potuden, Bto ga prisili na uzmak najprije u Erdelj, a onda iza ponovnih poraza na bijeg

u Poljsku. fstodobno uze ban Krsto n'rankapan

vojevati za svoga kralja u Slavoniji, ali onoga dana,
kad je Ivan bio potuden kod Tokaja, pogibe on
kod podsade grada YaraLdina (27. sept.). Poraz
tokajski i smrt Krstova znatno oslabiBe zapoljsku
stranku u Ugarskoj i Slavoniji, tako da se n'er1 Odatle
potwdjena.

su

sva njegova biskupska

imenovanja

dinand mogao nesmetano u nedjelju 3. novembra

svedano okruniti krunom sv. Stjepana za ugar. hrv.
kralja, poHto je jedini onodobniduiar njezin,irdeljski
'vojvoda Petar Per6nyi, ostaviv$i kralja fvana,
preBao zajedno s krunom na.njegovu stranu ; krunisanje obavio je i opet Stjepan Podmaniczky, biskup njitranski, koji je takodjer ostavio ,,narodnoga

kralja" izgovarajuii se, daje bio prisiljen

oboruZanih ljudi stupiti u njegovu stranku.

od

Ovim se gradjanskim ratom najbolje okoristi5e

Turci, a to s tim lakHe, Sto od one na Cetinu prigodom izbora obeiane pomoine vojske n'erdinandove
nije bilo niSta. Hrvati odmah uodiHe pogibiju, pa

stoga porude n'erdinandu sa svoga ponovnoga sabora na Cetinu dne 27. aprila L527., neka bi odrZao
svoju rijed, jer im je on jedina nada. ,,Prije su nas
pomagali (kaZu oni) i papa i Mledani, a i drugih

smo prijatelja imali. Ali otkad vas izabrasmo za

kralja, svi nas ostaviBe". No poruka ova ostade
bezuspje5na, pa tako Turci zauze\e koncem marta
Obrovac na Zrmanii, u aplilu vaZnu Udbinu, a konadno podetkom 1528. J a j c e i Banjaluku, te provali5e s jedne strane do Senja, & s druge do Klisa.
Sada pade Lika s Krbavom (bez pri-

u vlast tursku, dime bi sveza

izmed ju s jeverne i jrLne Hrvatske
preki nut a. Samo Kli s na jugu, koji je branio
Petar Kruiic, kapetan senjski, S e n j ,, sjeveru
i B i h a i na istoku odrZa3e se kao glavne straLe.
morja)

Uspjesi X'erdinandovi prisiliSe kralja Ivana,

da je stao sklapali veza sa svim du5manima kuie
Habsbur5ke, a u prvom redu sa sultanom SulejDr. F. pl. Sisie: Hrvatska

povjest.

19

r8
Poljske poBalje u Carigrad kao svoga
poslanika Poliaka Jerolima Laskija, koji je pomoiu
i{ledanina Ludovika Grittija i nastojanjem franmanom.

Iz

cuskoga kralja Franje I. znao_ Pfedoblti portu za

svoga gospodara, tako da se ljeti 1529. Sulejman
odazvao pozivu Ivanovu, te d"ru_gi pota uBao
s golemorir vojskom u lJgarsku._ Sada se vrati kralj
Iv"an u svoju drZavu i d"odeka sultana na nrohadkom
poliu, gdie mu se pokloni (18. augusta). Potom

Bud'im i proglasi lvana ugarskopredav$i mu u u p r a v u ditavu

kraljem
ilrvut.kiro
drilava, od. koje je zapravo drilao samo istodni dio
s Erdeljem, jer je zapad s Hrvatskom bio u ru'

i,"tii. Ioitu, o

kama n'erd"inandovirn I daSto, kralj Ivan obvezao

se kao turski vazal na godi$nji danak (14. sept.).
sYeTime b.i polo ien teme_I jtij-q*ti*

zama rzmediu r,ezadovoljnih ugarskih velikaSa i otomansk" porte, Bto

ie odsada unaprijed vrijediti kao pravilo. Iz Bu-

Se, no nakon
podsadu.
juriBa
aalju
napusti
(14.
okt.)
od"bijena
Istodobno- bjesnio je i u Slavoniji gradjanski rat ;
vodja Ivanove (narodne) stranke bijaBe- po tTtti
knezaKrste X'rankapana novoimenovani hrv. -dalm.
slav. ban Simun Erd.6dy, biskup zagrebadki, a X'erclinandove (njemadke) stranke od- njega imenovani
banovi n'ranjb Batthyri,ny slavonski i I v a n K a rI o v i i hrv.-dalmatinski. Narodito su ljuto postradali od n'erdinandovih deta kaptol i stolna crkva
tt Zagrebu, jer se pronio g1as, d.a je biskup*Simun
skloplo uuv", s Turcima. Konadno se kod DiSnika
nedileko Gare$nice obje stranke izmire dne 8.

dima krene sulian na Bed, podsjedna

i sjegurTime se dovrBi gradjanski

rat, dapade brzo potom nestade i
stranke Ivanove u Slavoniji, j., joj
oktobra 1530. zajamdivBi medjusobni mir

nost posjeda.

dlanovi zazfttci od kraljevih sveza sa sultanom

priznaBe n'erdinanda svojim gospodarom.
Medjutim se ku5alo izmiriti oba kralja, no
kako je Ivan, poduprt sultanom, traiio za sebe ditavu I)garsku i Hrvatsku, pregovori se razbiju, a
Sulejman povede ljeti L532. treiu vojnu na
IJgarsku s nam'ierom, da vzmeBed. Ali naum njegov
sprijedi Nikola JuriBi(,1 zadrilavHi lllurlre pod
ina,dre neznattritn gnlrliricm rrcdalel<o Szomlrathtrl.ya, tt Zrl.lozrro.i Irrlrrrrri.ii. l'orlsa,rlu za,poirc dne
(;. irrrgrrsl,lr, vrrlilii vrnir llrr':rlrirn, jtrr sc JuriBii ne
lrl,.irrrlrr lrrr,rl:rl,i $:r, svr,,iottt tnillorn posaclom (oko
7(X) rrrorrr:t,l<ir) srrsl,rr,vlirrttottt otl Magjara i Hrvata.
l(rrrl Hrr rrr,liorr rlviulcsot i dva dana pokazaBe svi

Kiscgonr,

upusti se veliki vezir u

s Nikolom u pregovore. Na lidnom
s:rsl,;rnltu rt Ibrahimovu dadoru ugovoriBe besprirn.irrrri sludai u svjetskoj povijesti: f ingiranu
je naime dozvolio nekim Turj
1r r c rl a u. JuriBic
cinra, da su na najviSem tornju gradskorn istakli
t,rrrski barjak, a po tom krene sva vojska sa sultanorn na 6elu natrag u Carigrad, kao bajagi da je
osvojila Kiseg i tako spasla dast svoga oruZja (30.
aug.). Ali sultan nije natrag krenuo istim putom,
vei je ponajprije pusto5eci i robeci za5ao duboko u
"
-i noaj"r, oko 1490. (u Senju ili Zadru?), umr'o u
lrrrslri .irrrili

krr,o rtza,ludni,

srrll,rr,rrovo irrro

decembru 1543. u Bedu, a pokopan bi u Kisegu u crkvi sv.

Jakova.

2L

20

Stajersku sve do Graca (12. sept.), pu u" preBavHi

Muru

zaputio d.o Maribora, a-onda uBao desnorrr

obalom Druru u kraljevstvo Hrvatsko kod Yinice

(Zg.sept.). Odavle pb$ro je,pored VaraZdina r1o
iiutirjJ, gdje se voiska- tqgka .podijelila-.na .dva
i Yirovitice
Aij;1r" ."itd," podje."preko
-vezir Koprivnice
prek^o KriZevaca i eazme
F|drurrinom, a i.tit i
p"*r"i""m ; u Beogradu sastaBe se oba odjeljenja
ttZ. okt.) krcata 6'ogatim plijenom i nebrojenirn

rott;.to. To je jedini P"tu !t.o jt jedan

,,ritur, lidno, na deluvojske ProBao
Hrvatskom, izuzev5i daHto Srijem.i istodne

slavonske strane. Medjutim skupi n'erdlrand pomoiu brata svoga cara Karla Y' kod Beda oko
100.000 vojske, i kolo* po od.lasku sultanovu ne
noduzc nikal<ih voinlh operacija, vei se ponovrlo
ill"di-pot osrti, ne"bi Ii kako sklopio mir,sa. sul-

kraljem Ivanom. No dobri se izg]edilza

t rutkotrujnoga primirja sklopljenaljeti-1533' s Turcima i duiieg"a fr.govutunja- s kraljem Ivanom opet
razbiiu, naBio Tuioi provale s jedne stranl 1 duna5niu Slavoniju, gdie osvoje. ]i9.ti -15.?6.' PoZegu,
u . drogu u Hrvatsku ,ra tvrdi Klis, koji im.se predade L'i. marta 1537.; tom prigodom pogibe branjegov Petar KruZic.-S Klisorn-pade
"it-f;; ; uLna Hr v a t t k ?-(danas Dalmacija
ti;
"; o *im ml e t ad ki h p ri mo r skih
do Neretv"l

;;;;; i

ograd"ova u turske ruke'

se bolno

dojmio. Hrvata,
Pad PoZege osobito
.
medju rttiim
narodito
a
bilo,
dosta
oa stosa ih ie"
im je sve
javno
cla
govorili,
su
i<oii
ilu*sti.oro,
te da ie
iliIvan,
ila"o, tko im ie kralj, Ferdinand

se prikloniti onomu, koji ie ih u istinu pomagati.l

Nakon gubitka Klisa, daBto, bijaBe raspoloZenje joS
mnogo gore, a samo_faktidki poslana pomoi pod
komandom generala Ivana Kazianera primiri duhove. Sada se uze raditi o tom, da se Slavonija
natrag osvoji. I odista, kad se nakon raznih neprilika skupilo do augusta L537. kod Koprivnice
oko 24.000 momaka, zapobe vojna. Ali vojsku ovu
u brzo veima smanji5e neprekidne ki5e, a- joB vi5e
te5ka oskudica hrane, nego li turske vojne operagiju. U opcoj smutnji i neredu stifie Kazianer prolazeci pokraj Osijeka, Erduta i Djakova do Gorjana,_ gdje mu bude vojska gotovo do posljednjega

momka uni5tena, dok je on sam s nekotikolodlidnijih dasnika joS u odi katastrofe noiu od g. na
10. oktobra kukavidki utekao. Gorjanskim

se porazom utvrdila vlast

u danaSnjoj Slavoniji.2

turska

Neuspjela vojna Kazianerova osobito uzbuni

duhove u Hrvatskoj, pa stoga obeia X'erdinand Hrvatima, da ie slijedeie godine 1538. poduzeti novu
vojnu u zajednici s bratom carem Karlom V. Osim
toga odredi Nikolu JuriBiia generalom svojih pomoinih deta u Hrvatskoj mjesto Kazianera, a poBto
1 Tako javlja 12. aug. 1536.
iz KriZevaca general Ivan
Kazianer X'erdinandu (up, X'r a kno i : Mon. comit. I, 695.).
_' Rqdi svoga kukavidiuka bude Ka zi an er pozvan
u Eed pred sud i ubamniden, no 31. jan. 1538. umade.Nakon
poduljega lutanja dobjeZa u Kostajnicu Nikoli Zrinskomu,
te ga .sbade nagovarati, da s njime predje Turcima. Itadi
boga dade Ea Nikola privolom X'erdinandovom dne 27.
okt. 1538. kod stola za, rudkom po svojim slngama ubiti,
a giavu njcgovu po$alje u Bet.

\
I

23
22
\
I

ioH od. sod. 1531., naime od' smrti IvanaKarloviia,

hii. Uit6 bana, imenova hrv. dalm. slav. banovima

(1537.-1542') i Tomu
PLtra K.gleviia

X a a a s d" y j"a (1537.-1540.). Novi banovi budu

instalirani b." jan. 1538. na saboru u KriZevcima, a
onda se uzeBe ozbiljno baviti oko pitanja zemaljske
obrane. Na istom saboru bude slijedecih dana za'
kilod.no, da svaki. hrvatski .plemic bez iznimhe
inia od trid.eset svojih kmetskil kuia naoruZati po
i.a,,oe" momka i njega o svom tro5ku azdrilavati
':oolou
Turdin
fiodinu dana na Krajini, a kad provali
-boj, i to
u
je
o
poci
i
d
n
I
obvezan
, rurilio, ond.a
s petinom svojih kmetova, a u velikoj. nuZdi dapade
*J *vi*u (insurekcija). Osim toga uzdrilavat ie Hrvatska rz zemalist itr sredstava u svrhu red.ovite
obrane 300 placonika vojrridkih (200 pje5aka i.100
konjanika), i provalc tursl<e i,radu se danju javljati
gruvan1em rz muZara, Iloou pako igS. i paljenjem
visovirna. Kona-dno. bje- zakljudeno
ielike vatre po
^preltranu
vojske, da ce plemstv.o od"
obzirom na
kuia dati po jedna
kmctsliih
svakih dvadiset
kola hrane, a rtz to jo5 io i desetinu svojih prihod'a
odpremiti u kraji3ke gradove' Spr*rrrrjuci s"e na turskirat, n'erd.inand.uvidje,
da je prvi uvjet sigurnijeg uspjeha q" s, kraljem
I.rurrori, 3to mu izr-ijekoml naglq,si.sabor hrvatski,
pa tako ga i vidimo, gd1" je.stao ozbiljno o tom raditi'
'No ujed"no zaileli se1 i.rati lv3,n mira. On se naime
,ruo*i oZeniti lzabelom, kierkom poljskoga kralja
ZigmundaI.l, & taj mu je opet ne htjede dati, ako ga
, Od d r u g e Zene Bono Sforza; prva je Zena bila

\
I

lTerdinand ne prizna kraljem. I tako bi konadno

sklopljen mir rlne 24. februara 15&S. u Velikom
Yaradinu. Glavne todke njegove jesu: Karlo V. i
n'erdinand priznaju Ivana za kralla, te ga uzimaju
za btata; Ivan dobiva Erdelj, n'erdinand Hrvatsku i Slavoniju, a od. Ugarske pridrZaje svaki ono,
,{to ima, dok po smrtilvanovoj prelazidrZava njegova
u vlast n'erdinandovu; rodi Ii se Ivanu sin, oZenit ie
ga jednom habsburZkom princesom, te ie s ukupnim
zapoljskim porodidnim imanjem dobiti naslov ,,hercega Spi$koga" (Szepes, Zips); uglavljenje mira ostaje

tako dugo tajna, dok to car Karlo hoie, a za sludaj

turske navale imadu oba brata pomoii Ivanu.
Godinu dana potom ispuni se teBko d.odekana
i,elja IvanoVa ; koncem fehruara 1539. okruni ostrogonski nadbiskup Pavao Vrirday dvadesetgodi5nju
I zabelu u Stolnom Biogradu ugarsko-hrvatskom
l<raljicrorn, a onda se dne 2. marta s njome vjenda
i rrir,sta,rri u lrralievskom dvoru u Budimu. Ali kolil<o gorl ,itr lonirlbrr ova usrecila kralja Ivana, toliko
,irr oprrl, ozlojrrrlilir, lt'rlrrlittrt,trtla, jor: se bojao, da bi
rnu i{o nrol{ir,o rorlit,i sttp:r,t'ttil<, rr iriitrrrr i;e interesu
lvilrr zu,bacit,i vtrlilio-vrr,r':r,rlirrs[<i ugovor'. .1)u, tonre
prctlusretne, odlrriri tio lt'et'tlirrantl lvn,na, ornraziti
sultanu Sulejrnanu, ito tako, da rnu jc po poscbnorn
poslaniku prokazao pomenuti tajni mir. Istodobno
plane u Erdelju poradi velikih nameta opasna buna.
na5to kralj Ivan ostavi Budim, no na putu pade
mu kap, Sto ga prisili, da je legao u krevet u mjestu
Szd,szsebes (Miihlbach). U toj Zalosti razveseli ga
vijest, da mu je Zena Izabela rodila 7. jula 1540.
u Budimu sina. Ipak osjecajuci kraj svoj, pozove

Ivanova sestra Barhara.

24

sebi glavne svoje savjetnike, medju njima i Hrnata fra G joru Uti$eniia,1 te im stavi na
srce, da nipoBto ne uzmu X'erdinanda za kralja,
nego da izaberu njegova sina i da se stave pod zakrilje sultanovo;--skrbnicima svome sinu, koga krsti5e I v a n o m Zi g *un d o m, i svojoj Zeiri odredi fra Gjuru i rodjaka svoga Srbina Petra Petroviia. Malo potom izdahne kralj Ivan dne 18.
jula; tijelo mu-prenijeBe u Stolni Biograd, gdje bi
24. septembra sahranjeno kraljevskim sjajem. Kralj
fvan bija3e dovjek dobra srca, ali inade duBevni i
karakterni slabic bez vladaladkog talenta. Kakcr
vidjesmo, njegove su stvari u podetku mnogo bolje
stajale od n'erdinandovih, ne samo zato, Bto je
uza nj bila vecina Magjara i Hrvata, nego jo5 i

2r.'l

toga, 5to mu je na raspolaganju bila prilidna vojska,

veliko bogatstvo i sklonost gotovo ditave Dvrope.

Ni u nutarnjoj politici ne biiale bolji. ,,VeC prema
slabosti svojoj, -- l<aile savromenik njegov, naB
YrandiC,
sada bi ovoga, a sada onoga velikala
- dime je da5to,
proteLfuao,
postizavao samo to, da
je sebi na vrat nal<opao pravo reii svu silu gospodara, koje je sam odgoiio u neposlu5nosti, dav5i
im oruZje u ruke, da se mogu opiiati svakoj stegi".
IJza sve to narod ga je iniile plemstvo vrlo voljelo,
'Gj.r"" UtiHeni6 (nipoito ne UtjeSenovi6),
po_materi obidno zvan lfartin:uzzi, rodio se oko god. 1482.

u Kamidcu na Krki (blizu Sibenika). Od god. f<['OO. tilaS"

paL 1ta dvoru hercega IvaniSa Korvina, a po njegovoj smrti

paZ kod knezova Zapoljskih, ba$tinika IvaniEevih. Potom
9dg , red pavlinski(,,bijeli fratrio, ), te postade god. Ib34.
biqkup velikovaradinski. Kralju fvanu Zapoljskomu bija5e kroz sve vrijeme odan i vjeran.

zaboraviti, da je k r a I j
dapade na
dvoru su ga zvali ,,Slavenom".1
Smriu kralja Ivana ostade n'erdinand doduBe

a napokon ne smijemo ni

to

fvan podrij etlom bio Hrvat,

jedinim okrunjenim ugarsko'"hrvatskim kraljem,

no vlasti svoje nije mogao pro5iriti, kako se nadao,

jer je fra Gj uro Uti 5 enii odmah stao izvrSavati volju pokojnoga kralja. Prvo mu je bilo,
da je uz bogate darove javio smrt i zadnju Zelju
Ivanor,'u sultanu u Carigrad po posebnom poslanstvu,

i to po kancelaru Stjepanu Verbriczyju i Ivanu

Esz6kyju, biskupu pedujskom. Sulejman primi izvjeBtaj obojice poslanika do znanja te odgovori,
da prepuBta mladom kraljevicu s\'u Ugarsku s
Erdeljem rz godiBnji danak od 50.000 dukata.
Kad malo potom stiZe u Caligrad X'erdinandov poslanik s molborn, da bi llru sultan podijelio svu
[Jgarsku s Erdtrljtrrn u lcno, bacile ga u tamnicu.
Istodobno odc fra Gjuro LTti5enic s drugovima
s r ojinra rr lludirn kraljici Izabeli i dacle mladoga
Ivaua Zigmunda koncem septembra (odmah po.-

-'lri"il.

njegov

Gjorgje Srijem&c
u svojoj

(Georgius

,,Episbola de perdicione
regni l{ungarorum" (Mon. Hung. Hist. Scriptores Yol.
I. Pesb 1857. pg. 152.-L53.), kako je za posta 1527. jednom
prilikom kod vedere kralj Ivan kazao, da je podrijetlom
Slaven Bodn jak iz sela Zapolja (,,c1uoniam nacione
Syrmiensis) pripovijecla

Bosnen. de villa Zaprlia"), a

esseb Sclauorum
i sam mu je nadbiskup osbrogonski Pavao V6,rday
tom prilikom dobacio : ,,Vere tua maiestas est ex genere
Sclaubrum". DaEbo, kralj lvan bija5e veC' sasvim pomagjaren, onako, kako su 'bo svojedobno bili I v a n If uny6,dv i sin mu kralj Mati j a 5 f. Korvin, podrijeblom
Rumunji.

2ri

sliie pogreba kralja lvana) na Rrikolkom polju

r a I j e m ugarskim,
dime je dao najjasniji od"govor n'erdinandu, kad
je ovaj s\ao traLrti od udovicelzabele, da se velikovaradinski mir ispuni. Sada ne preostade X'erdinandu drugo, nego silom ostvariti svoje pravo.
I{jegov general Vilim R o g ge n d o r f podje u maju
1541. na Budim te ga stade podsjedati. Grad je
velikom vjestinom i hrabro5iu branio fra Gjuro
Uti$enii, $ve dok mu koncem jula ne stiZe zamoljena turska pomoi, pred kojom, rlaStof l{ijemci
put u
uzmako5e. Doskora udje po detvrti
Ugarsku i sam sultan Sulejman na delu ogromne
vojske, te se utabori dne 26. augusta nedaleko
Budima. Kako je slaba njemadka vojska vei prije
umakla, bio mu je otvoren put sve do Beda, ali
tuj put nije bila taka vojna u osnovi sultanovoj,
po svojim pristaBama proglasiti k

po5to jenaumioda ostvari davnu svoju

trrdnju, da je Ugurska niegova, buduci da jo j" ,,na sablji osvojio".

Dne 28. augusta porudi sultan kraljici lzabeli, da Zeli vidjeti njezina sina, pa stoga neka
mu ga poHalje u tabor, po3to da prema muslimanskim propisima on glavom ne smije doii k njoj.
Kad sjirtradan udju s djetetom u Sulejmanov
tabor kraljidini prvi doglavnici, medju njima i
fra Gjuro, digne se nenadano zastor : sultan imajuci
u rukama I'vana Zigmund aizjavi, da nipo5to ne moZe

toli vaLna grada, kaki je Budim, ostaviti u rukama

novorodjenoga djeteta i slabe iene, pa stoga da ie

Budim uzeti u svoju vlast do punoljetnosti kraljeviieve. Potom zaposjednu janjidari grad i razoru-

27

a vrhovnu kornandu primi u njemu

Zaju gradjane,
"tri f,uga". Sadu
r ska
putu l,od
Postade.U-g.a

Blatnog? iezera i Tise, te

iu^.aj"
danaBnja Slavonij1 !*-'qtti+. puf aI u k o m, dok je Zatisie i Erd4l dobio- mladi

kao ,,vojvoda". n'erdinandu P"ostadoHJ samo zapadna Ugarska s PoZunom kao

giru"i* grad.om, ie ostaci Hrvat'ske.-i sredovjedne
Biurro"ij.I Tako se ostavina Ludovikova raspade

Ivan

Zigmund-

na tri

dijela.

Suznim odima ostavila je Izabela Budim

sinom, savjetlicima. i krunom sv' Stjesa svojim
'Sam
fra Gjurb UtiBenic bija5e teBko p9pana.
pa *",y': .dominenadanim"dogodjajem,iru..^
sljavati, kako bi proveo veliko- varadinskl mrr.
XLclao se, da ie n'erhinand na glas o -pugo Budima
novesti na novo voinu, kojoj bi se ond'a i on n-rogao
iridruZiti. I odista, n'erdina,d poBalje s vojskom
il Ugarsl<tr markgrofa Joac|ipu BrandenburBkoga,
tn-. prisl<oi:i ; portgc lijgpa. ugarska. vojska
ir,,,l z:rir,rvic,lniiltv<rh Pctra Per6nyija i hrvatska
svo u $vcmu *I"pilg se
i.r,l Nii..,ltirrt Zrinsl<irn;
nespretno5d, JoachimoNo
mornatrra.
frO.O06
lko
ro* ,r" postiZe se ni5ta; iza neutPjqle navale na
Pe5tu (lioncem septernbra i p.od.etkom oktobra
1S+2.) vojska se r*azbjeZe. 9:uj je neuspjeh, bio
fra Gjuru : on se odludi,
od odlufnL vaZnosti pb
-n'erdinandu,
d.a ne predade zemlje

nego d'a mud"rom

nolitik-om spram Turdina saduva slobod.u Erdelju,

itkodu bi onda s vremenom imala svanuti sloboda
i ostaloj Ugarskoj. Poradi toga sazove u jski;
.Tord'u
goJ. if,[+. *Lbo", koji uredi ustav erd"el

28

29

Ivan Zigmund pnznat bi ugarskim kraljem, a skrbnikom do punoljetnosti bi mu odredjen uz vijeie

od dvadeset i dva dlana fra Gjuro. T i m s aborom udaren b jeBe osnov buduco j

znamenitosti

Erdelja.

I{avala X'erdinandova na Pe5tu u jesen 75+2.,

u koioj se osobitim junadtvom odlikova Nikola
Zrinski, nayede gnjevnoga Sulejmana na p e t u
ugarsku vojnu. Ljeti 1543. ostavi sultan Carigrad
s 200.000 momaka; vec podetkom juna biiaBe u
Osijeku, a onda o_svoji redom Valpovo, Orahovictr,
Vodin, Pakrac, SikloB, Peduj, Stolni Biograd i
Ostrogon. Potom razdijeli Ugarsku na petnaest
sandZaka (vojnidkih okruZja) bez ohzira na biv5e
Zupanije i vrati se pod jesen natrag. Na por,'ratku
popale Turci nemilice svu na5u zemlju do eazme.
Poradi ovoga napredovanja turskoga odludi god.
1544. kaptol zagrebadki, da ie sagraditi na svom
zemlji5tu na uliu Kupe u Savu grad S i s a k, dok
je istodobno bisl<up zagrebadki utvrdio Ivani c.
Uvjerir,'Si se,rla se jadoj sili ne moile s uspjehom
opirati, odludi se X'erdinand zamoliti sultana za
mir ili bar podulje primirje. JoB u decembru 1544.
poBalje u Carigrad lcao svoga poslanika prepo5ta jegarskoga. Jerolima Adurna, da zapodne piegovore,
no do Zeljenog cilja dollo je tek 19. juna L547., kad
je sultan, spremajuci se u rat na Perziju, pristao
na p et go di Sn j e pri m ir j e; n'erdinand pridrZa sve, Sto je posjedovao u Ugarskoj i Hrvatskoj
\z ob'v'ezu godi5njega ,,dara" od 30.000 dukata.
I tako je ovim primirjem n'erdinand, iza dvadeset
godiBniega ratovanja spasio u prvom redu za sebe

i svoj

rod, dostojanstvo ugarskogS'

hrvatskoga

kraljal j., zemlji5te, -kolim je vladao,- b1lo je daleko ispod polovice, kako se-prije mohadke kata'
strofe spajalb s njegovim naslovom.
Prd*du se X'erdinand klonuo $vega, Sto bi dalo
Turcima povoda, da prekinu primirje, ipak se doskora upisti * i.u Giuroml pregovore gle{g odstupa niraetla i ugarskog Z?r'lsi2:-I?a raznih ne'
prilika do5lo je koiradnol;e.ti- 1551. do toga, -4u ju

herdinandov general Spanjolac Ivan Castaldo s

8000 momakalr5uo u Eide[,da ga preuzme' Q?du
se odrede 19. jula u Erdeljskom -Biogradu kraljiga
Izahela u ime"svoga sina ivana Zigmunda- Erdelja
i Zatisia i predide n'erdinandovim- poslanicima
krunu sv. Stljepana; ivanu Zigmundu. pak gbtiana bi herceg6vina Oppeln u Sleqkoj kao - Ieno
deBke krune i"godi$nji prinoa ocl 25'000 dukata'
X'ra Gjuro postade za ta$radu-vojvodom erdeljskim
i rimskim'kardinalom ; obilnim prihodima' No
kad se uzelo raditi na tom, da se taj ugovor ostvari,
unlete se u erdeliske poslove sultan Sulejman,
tfli f;eS. potajno o uv.*ri ubavije5ten..Velika.turska
pr6rad u kraj-eve 9ko. {Igo$a i owojiJ:ipu'
"oisk,
Ouu ,teirolju upotrijeniSebroj-niduBmani fra Gjure i
Castalda i kralja Ferdiosumn'iidi$L ga-kod."generala
"toboZe "potajno ugovara s. Turcima,
.rurdu, da
na kofi nadin da mu-oni"nakon pr-opasti njemadke
vojske predadu sav Erd"elj u vlasf. Nl.*uj laZni glas
dahe X'ird.inand dozvoiu," da se fra Gjuro smakne'
Rano zorom dne 19. decembra 1551' provali u
,ri.norro sobu u Alvincu hrpa oboruZanih tl"4i
tt !" umori. I tako svrBi ovaj duveni Hrvat, koji

30

bijaBe po jednoglasnom sudu svih magjarskih povjesnidara, na j umnij i ugarski drilavnik

s v i j u v r e m e n a.1
Posljedice ovoga nesmotrenoga dina brzo se
pokazaSe. Prvo je bilo, da je sultan naloZio Mehme dpa$i Sokoloviiu, da opet zapodne rat, u kojem
Hrvati doduBe pobi$e Turke kod Vinice t Zagorju
(ljeti 1553.) i slavno obrani5e Siget (1556.), no ipak

izgubiBe Yiroviticu (u augustu 1552.), Cazmn

(u nov. 1552.), Kostajnicu (16. jula 1556.) i Novi
na IJni (u julu 1556.). Pored ove ned.aie u Hrvatskoj,
propadoBe i u Erdelju sve osnove X'erdinandove,
dapade po smrti svoje_ majke Isabele (15. sept.
1559.) postade I va n Zismund Z upolj ski
(1559.-1571.) jedinim gospodarom Erdelja i Zatisja, te vzme naslov ugarsko-hrvatskoga kralja,
daHto plaiajuci sultanu danak. Sve to prisili Ferdinanda, da je i opet rl"zeo kod Sulejmana po posebnim poslani cima svoj im moliti mir. Tza teskih muka
konadno je doBlo do osam godi$njega primirja (1.
juna L562.) suglasnog s onim od god. 7547.
U doba ovih posljednjih turskih bojeva bijaBe
banom hrvatskim Nikola Zrinski
(L542.1556.). Kao takav dobije on nakon intmrca porodice
Ernu$ta 12. marta 1546. ditavo Medjr*urje
njegova clanas je ve6 jasno dokazana.
' N""t"ost
Eto kako
se o tom izrailava austrijski historik H u b o r :
,,Eine genaue und ruhige Priifung sd,molicher l{andlungen
dos Bruders Georg fiihrt z,ur Uberzeugung, dass derselbe
einem f alschen Verdachte zu Opfer gefallen...
Daher ist diese blutige Ttrat vom sittlichen Sta,ndpunkte
aus im hohen Grade zu hedauern". (Gesch. Osterreichs.
Vol. IV. Gotha f892. pg. Uf.)

31

i to rrc samo kao nagrada za svoja vite5ka djela,

rrtgrr i kao od5tetu za duilnu mu plaiu u iznosu

,10.000 for. Kralj Ferdinand naime nije mu mogao

lrlrr,tlati ,,bansku detu" od 400 konjanika, .pa tako

,rl

jc morao uzdrLavati sam Nikola Zrinski o svom

i,',,,{ku. Odrekav5i se banske dasti postade 1561.
.irr

Itrr,petanom sigetskim, dok je banom

Pe t a r E r d 6 dy (1557.-1567_.). x.
lrostao
' Premda
je n'erdinand dobro zrrao, da su-Ce-Bka,
llgarska i Hrvatska s austrijskim nasljednim
zornljama njegovim stupile jedino 1 p e_r s orr:rInu uniju, ipak je jednako teiio, kako bi
$ve te zemlje centralizovao i tako s vremenom
orl personalne unije udinio realnu. Ko.

riste?i se jadnim prilikama za neprekidnih turskih

parl am e nt a r i zmo m.

rl,tova, pokuBa ponajprije

-

lr'crdinaid ,ui*. zatraZi od" svake kraljevine i

zamlje, da mu poBalje neke izabrane-zastupnil<e,
lroji ce raspravljati o poslovima z aj d lit k-og3,
i rit e , e s*a, ,o ta mu se namisao "ipak izjalovi,
jcr ni Ugri ni Hrvati ne htjedo5e vijecati o svojim
zemlje. Opaziv5i to, uvede
iroslovima izvan svoje
-neke
c entr al ne ur e d e
ilerdinand uspje3no
na svom bedliom dvoru; to bijahu dvorsko

ratno vijeie (Hofkriegsrath), tajno vikancela'

,i ece (Geheimrath), d"vorska
iiju (Hofkanzlei) i dvorska komo_ra. (Hof-

l<ammer). Ovi su uredi, sastavljeni poglavito- od

Nijemaca, stavljali kralju predloge, narodito glede
vojnidl<ihifinancijalnihposala, te su s vrem enom

dobivali sve to veie znamenovanje

i vlast na veliko :nezadovoljstvo

1654

11

II.

Leopold

(t

II. -

1?6b.)

ii

Franjo losip r.

(17e2.-L835.)
Ferdinand Y. Karlo Franio
(1835.-1848.)
f 18?8. "

Franjo f.

(1780.-1790.) lrzso'._rzoz.;

Josip

muZ: Franjo Lotarin5ki

1rz+0._rzso.l

Marija Tereziia

(r705.-1711.) (r71 1._1?40.)

,"6il-E'1" ilt

Leopold I.

(1657.-1705.)

(1637.-1657.)

III.

rT;$::ifri{.

iogb.

Ferdinlod

Ferdinand IV.

rrrzt--rrios.r,,mil

BudoIf

(rb64._tbz6.) i

Ferdinand I.

Maksimiti.ilq-@

!)
a
if
$
E

1:i lgE [BiiEEE

RODOSLOVLJE HABSBURGOVACA.

iattE tgt *gEIg ?g r i

'n
(r).

=t

lriri'iHi

fi527.-1564

t>

,3?i:E

tt{i gFF;
llgegr r
li
f"r+ruE;'r i,==.=* $=;Ei;;gE,:=1:
i[r

H l 1i

H,+FE,

ii Ii!,!-=gE=** ; $ilFari t i r

--*iar[;

gg
*III*I;1IE
1
ryi
rt lrF Ig E 1 }
1
Ia EEq [l
i
s:
;
t
s.r=
$s= iy;Ea:

+tgE
"'=:sE:sflE1

gaE s'sE
$+E-E EHE

C)9

34

3b

n jl T." g e. .Da5to, to su

II.
Siget, sel,lailca buncv

'i

posliedice X'erdinandove
lrrlibike ,,zajednidkih intereia"'u tazno doba turske
;rrevl-a.sti za silnoga Sulejmana.
,.Cim,zasjede prijestq pokuBa novi vladar, ne

Troina l{raj'in'n '

(1564.-157e;)

Maksimilijan (1564.-1576.) stupio ie na' priiesto

je
po smrti ofevoj kao potpuno zl:eo mti; tarla'-rnu

iria.set i seda*"go-dir, (rodj. 1-??7') I ll,vati

i Magjari i l{ijemci pozdraviBe ga rreliltint v.st'11em'
p";i'i;, zdania, da ?e .njihovirn Ze1jar,a, r*l,v,li,iti'
2r.olo'*" naime za nj,-da je vjt'rslii..toler a xr t a n, Bta vi5e, j"X t uo lraslii'rlrril<. ,r'ijestolja

'ti1o-

biiaBe osobito odan protesta,ntiz,rrrrr, l)Il,

,10

I l)ovfrem

pda"piroo jugoslaVeisl.tr I)r()l)ilg,rrtltr [ )ttgttatlovu,l

iot.d

toga,

sitatrali

i t[,lr.itrr rr l.).r'..t v 1] i k o m
svi s(r lrrtrvilt'iltr ll nJernu :

su gir'

i t o j v o d cl m. Ali

osl;rirlrr l<ir() vlrtrl:rt' i;l 1r0lit,ii;kih razloga

ltil"{,,1iI'li,.1, II Ill)1",'\"1rinr, pak poslovirna

lnats;*itiiarr
vIera. crlivi
rilB;o ie NiiorIIo('

vojvoda
1r,,1,irl sv()gir .oa, dok kao
ui'i.ii',1i,..'l'*rl-ra izrijekom naglasiti'
";j"*,,",rp6,,,,iIt,,,
Ju
ii os.bi1,. zir,t',tttittt lri. ttsta'v ugarsko-hrvatski'
,luput,i jeclnorrr .ir, zgorlorn_ obeia,o staliBima nje,rrri,kog, carstvll, tlil ritt toiroZe ri ime od5tete za
poa"pi?*";u rt jilrovo- - 1rr'otir" 'Iuraka {Jgarsku i
h.,rJtuko" zdruiili s Njorriairl<am! Za I jegova

,*Pu,',n, borba tzmedju

"iuaanja
krun e i" nj eni-h ctr tt t r:al istidko-apsolutistidt<ih terlnia s jedne strane'
rv a.b skih i 9 g ara xlarod,a
zaStitu-h ustava njihova
skih na-staliSa
--t GI. o to* u glavi,,ITnubarnje prilike od' 1526'-1790'"
ove knjige.

bi Ii se kako izmirio s Ir,anom Zigr""JoJ

Zuno. poBto_ se ,knez erdeljski

ne
lroJjsLim,_
Irt.lede odreci ugarsko-hrr.-atskoga krarjevskoga
"i[;k; naslova, brzo se razbide pr*gor.ori dapa8e o"i-Ui;urr"
povodom nor/'omut u r s l<-o mu . u du, koji *rrro
i.

olak5aio onodobno tursko shvaianje, pr"-'u toi.*"

ie smrcu Ferdinandovom utrnuro i.t g"a. "inaz.
utanadeno primirje s njime. Nledjutim biiase starac
"skloniji

rniru, pa j;- * 1"g,

1 prr': kraj
l-I:i*r"
r poslao na glas o x'crdinandovoj smrti njegovom
sin'u

svedano poslanstv'o,da kondorira, ali klk"ovei dvije

godine ne. bijaBe isplaien_ danak od 30.000 dukata,

a velika5i su ugarski i hrvatski, narodito l{ikola

Zeljeli rat
oslobodjenje izgubljenif, ai_
jelova domovine, _za
bio je u glavr,o* piloili veoma
neizvjestan. T"ry.. ,ru-po-o-Ze ni to,* Sto jL b"lko
ch,orsko ratno vijece zat tluflo prigodom'nastupa
ZrinsJ<i,_

IlaksimiUjanova tzdri,ati rru *r.uki iladin *i, i'rr_

brati novaca za isplatu zaostala obroka, ier ie to
svr _o.sujetio nenadanim i objesnim istupom ,rrt;;,,,
mladi erdeljsl<i knez.
Prekinuv5i nairne pregovore s Nlaksimilijanom,
Ivan Zigmund Zapoljski ir*. osvajati ,r"1" -;.:
y.rlg lg.urske gradove u porjedju goinje Tise, 5to
.;e .lVlaksrm-rir;ana prisililo, da je poslao u Ugarsku
vojsku pod generalom Lazarcm'SchwendijZm. a
taj ih preotme liatrag. To je fvan Zigmund i ttio,
on se sada obrati u carigrad zaporrloc"i tako se sijedi

36

Suleiman

3i

75. godini odludi na

Bestu

svoju

da. 9.uv9ii
1#;;;;j"u u Ugirsku s namjerom,
je livanjski
da
trijahu,
rata
B ;;. it'.Jr"u"i ielikoga
u Hrvatsku

;";;ji"tiMustafa Sokolivio provalio Uni, koju je

irer. i osvojio Kiupu na
i"s
M at*ai'r"" s *r1o* Hakom ljudilranio junadina
i
poginuo
d'ana
dvadesetak
kroz
;i-i; Bakic
k;i;Lr; slavno sa sedam drugova (2:J'ocl..juna)'
bana
no kod Obre5ke, nedalekolvaniia bi-paIa
tlol<
bai:trlr'
i
;e
potuden
Petra Erdodyja
-natragirtodobro pomoiu temisva-rsEogu

lIa.sa'n-1ra'{o

Ivan

ir"o u szatmd'rskoj l;u,n'rriji grad Erdrjd'

Zin*ond
-^--N; ove
glase sazovc Maksirniliia'rr 28' novembra sabor ipozrn za 2. l.lrrr*r*r l5(i(i., i Lr_"pyKarlu
,ti^'p*arjedni5tvo bratu svolno, rrlr,rlvoivodi
je'
da se
bila.
s*lt.t't,
ovogit
zad-aca"
biuf.r*r..imu ;
'gorlitto
u vojnidke svrhe'
rasni5e porez lla rl v i i tr
nije
ili';;;;ni *trtiri 6ij,'irrr v'1. lj,ti, jedno"(to
to
sve
poradi
drugo
a
siLlr.r',
trtt,
cloila,.
Ltrfi fidno
,eieg uplitanja Nijorn:r'trit'. u Po*1o'9.,P$3rstte I
h*rriske] Stoga su. rr 1rr:vt mah pomi5ljali na. to'

[rf."-Ui kralju svalri porez uskratili,

*" aof. ne dodje nrctljrt 'illt' i dok ne odstrani
,uun" protuzakrirtitosti." 'l'eh nakon duljega nagosabrane sta,*tr";J uspjelo jo rratlvojvodi Karlu jednogoqiSnii
iiS" i["f. i**otifi, da su. zaktjuditi .
(tekudi) Dorez. ali az obvezni uvjet, da klalj
iVfrf.-i".rifi;u, i*u lidno da dodje_na slijedeii sabor,
f."i.*'se imalo vijecati o odstranjenju ruzrih
",
povred.a.
ustavnih
JoH iu poZunskoga s.abola stigoHe glasi, da
sultan Sulejman vi5e ne ce da z:na za mtt,

nego

rlir se.sprgma na rat s velikom vojskom. I odista

l. rnaja 1566. podje Sulejman sa lbO.O00 momaka
rra, vojnu. Sredinom juna bija5e u Beogradu, otkuda
iz,a,sla Pertaf-pa5u sa 70.000 ljudi, da osvoji tvrl,iavu Gyulu na_ bijelom KcirciBu. Malo potom
lrrimi_ u Zemunu fvana Zigmunda Zapoljsko'ga, te
rnu obeia svaku zaStitu i-nadalje. Sredinori i"tu
lrrijedje kod Osijeka Drar-u, te skrene s SO.'OOO
vojske.i trista- topova na S i g e t,' gdje je od lb61.
zapovijedao kao kapetan Nikola" Zrinski.
On se deBie zalljetao u turske posjede oko Blatnoga
jezera, a
.uopie bijaSe porni,t u tiitavoj t"r-f.?;
lrao krvni
duBmani! njezin ; stoga !u ,rurrrri
taj^pyta
teBko kazniti. Medjurim loS ie prije
luftap
rlolaska Sulejmanova Nikola Ziinski ' ,nuo,- Bto
ga deka, pa stoga ode ravno iz poiuna, gdie ie bio
na saboru, u Siget, oskrbi grad hranom I oruZjem,
a onda sabere oko sebe iskljudivo hrabru detu"Hrvata i tek neke Magjare (ukupno oko 2.b00 mom.)
q t-v1doj nakani, da ie pod gradom zabaviti sultana
Sulejmanal sve_ dok se oko Vtaksimilijana ne skupi
oveia vojska, koja ie ga onda oslobbditi. IJ to se
doba Siget sastojao od tri dijela ovim redom : novi
gr?q, stari grad i tvrdjava s kulom, koji biiahu clubokim jamama odijeljeni i jedino rno*touirla sver

zanl.

.. Dne 6. augusta opkoli Sulejman tvrdjavu sa

svih strana, te je stade iz trista topova biti toIikom Zestinom, da se Nikola Zrinslii morao virec
14. augusta povuii u nutarnji grad. Sada p)o- , Ir*"dju Barda i pedJrha jugozapaclnoj
q
Ugarskoj;

zi

g a t, r.r;adi na magjarskom jeziku o t o k.-

39

38

nudi sultan Nikoli ditavu Hrvatsltu,

ako mu preclade grad, no on to s.1rrezir o m o a u i i e. Potom Turci uze5e neploliitlno
juri5ati grad, ali"ih Zrinski odbije, dapir srniolirn
provulr,*u nanese irn znatnih Steta' ltatli 1'oga
'neuspjeha zadele T_urci

lagunl. i . r'rririti
kopati
-septembra rrslr,iclo
jt'
gtrduk" zidove ; i odista 5.
zi'
rli.
gla'v,i
razru5iti
lagumom
iurcima takim
dina. Treii d.an (8. septembra) sve ie bilo ruzr"ttlotttr
osim barutane ; Nikola Zrinski uvitlio, tlir s0 tlalic
viSe ne moZe braniti, posto ni,ie s1,iglil 0irtrlrivaria
pomoi. stoga se spremi na _zadrrji lro,i : olrttirrr tjuhi8asto-svilenu dolJmu, u dZtilr sl'rrvi s1', tltrkata,
,,tla ne rede onaj, koji ga, btrtltt tttrl'l'rt' 1rl'ot't'ariivao,
cla nije niSta na'{ao", ob,itrsi ;zlirtrri llrttit't' olio vrata'
a na glavtt stavi l<il,1p:rll ttirliir'rtrtt dia'urarrtima'
Potom-irtr.,*,, lta .it)(llrri lrr'1rtt svo svoje polrretno
clobro, te ga dilrlc ia,1,,r,lili. Izrr t,oga' provali sa 600
preostalih'ijrrtli u% lrrr,r',itr,lit,rt,t'tl. l]ovru Juranida na
irata tvrdilv. i lr.gilrrr 1ir, ju^ak sa preostaloru
posatlom.' l{tt t'atlt,srtt, ,rvt, yijgsti 9 padu Sigeta
iultan nije vile tloirtrl<ao, ,itrr .io joB 4. septembra u
sl'om dadoru umro. IJrrrri rrjegovu znao je veiiki
vezir Mehmed Sol<olor,'iti vjolto zataiili, jer bi se
inade ne sarno sva tttrsl<tl vo,iska razhiei'ala, nego
bi se rresumnjivo i Mal<sinrilijn,n odludio na kakovo
cljelo.' 'Tim lukavini Uinom spase.r''eliki
srnjelije
"slavu
carstva,, podiedno posla Su-

u"ii,

snagu

1 Na Zivotu preostacloBe kao turski suZnji tek sedmorica niih, merlju n3ima i Ga Spar Ala-pi6'.
d Z^ **it' Sulejmanovu Jarnao je Mahsimiljan tek
koncem oktobra

Itrjmanovom sinu, a svome tastu Selimu, glasnika, da ga prvi pozdravi kao novoga padiBaha.
.luna5tvo Nikole Zrinskoga zadivilo je ditavu
It)v'ropu, koja ga je prozvala novim Leonidom.
Za podsjedanja Sigeta staja5e Maksimilijan
lrod Gjura sa 100.000 slabo disciplinovane vojske,
ali mu ne htjede na veliku srdZbu Hrvata i Magjara
u pomoi doii, zazirtbi na savjet svojih njemadkih ratnih doglavnika od ra',a. Kad pomisrimo
rra junadku smrt slavnoga Hrvata Nikole Zrinskoga, onda moZemo s pravom reii, da je o v a j
zakljudak nj emadkog ratnogvij eca
prava sramota i kukavidluk. Zapad
Sigeta sazna Maksimilijan tek onda, kad je u
tabor stigla glava Nikole Zrinskoga, koju je veliki
vezir Mehrned Sokolovii poslao svomu bratu, pa5i
budimskomu, a ovaj opet prema bratovoj uputi
kralju Maksimilijanu ; ostalo tijelo njegor,o dade
veliki vezit svedano sahraniti. Izgubiv5i 18.000 konjanika i 8.000 janjidara, povrate se Turci po padu
Sigeta natrag, na5to Maksimilijan nakon duljega
pregovaranja sklopi 17. februara 1568. u Drenopolju
osamgodiBnje primirje sa sultanom Selimom az
uvjet godi5njega danka od 30.000 dukata, i d"a sr,'aki
od interesenata, naime Turdin, Maksimilijan i erdeljski voivoda fvan Zigmund Zapoljski, zadrili
ono, Bto doista u taj par ima u vlasti.
IJ

za sve to, Sto su Turci zarzeli

Siget, ipak se moLe reci, da tim 6asom

podinje ponajprije lagano, a kasniie

sve to brile padati njihova snaga;

oni su naime do51i do zenita svoje sreie.
:

40

Drenopoljsko prirnirje prinudi Ivana Zigmunda

Zapoljskoga, da je i on stao ugovarati s Maksi-

milijanom; mir bi napokon sklopljen u Speieru

na Rajni dne 16. augusta 1570. ; mladi Zapotjski
odrede se ugarsko-hrvatskoga kraljevskoga naslova i
zadria samo naslov vojvode erdeljskoga (woyvoda
Transsilvanu$ et comes Siculorum), a Mal<simiJijan
se obveza po smrti fvana Zigmunda Erdcljcima
prepustiti slobodan izbor novoga voivodo. Mladi
Zapoljski umre sa razuzdana iivota, Irao i otac
mu, od kapi vei 14. marta 157l. u tritlosot i prvoj
godini, a s njime izumre rod njegov. lllrtlcl.ici potonr
izaberu za vojvodu Stj epana l:t ri thor yj a,
koji skoro potom (1576.) postarLr l<raljorn poljskim,
no vlast vojvodsku odrZa pororlir:a, njegova.
Medjutim stiZe IL:vu,tsl<rr t,oilll nevolja, kad
podetkom 1573. plarru scl,i ai;l<a buna. Tuj
je kobni dogadiaj u na.it.ieInjoj svezi s pitanjem
vlasni5tva vclikogu, irrurrr.la s trs jedgradskostubidkoga, lro.ic.ic oclpolovice XY. vijeka
dalje jednako prcl<o Zonslrc loze prelazilo u druge

ruke, poradi dega se rodiBe vrlo teBke i zapletene

parnice. Do vrhunca dorljoJe te ba5tinske smutnje
podetkom druge polovicc XVI. vijeka, kad su bili
po Zenskoj lozi ba5tinioi ditavoga imanja drZavni
sudac And rij a B 6"thory i And rij a Teuf e n b a c h, koji bijaBe oZenjen energidnom IJ r5 u I o m M e k n it z er. I{jima naime izdade n'erdinand dne 3. sept. 1559. u Augsburgu darovnicu,
kojom darova njima i njihovim potomcima oboj*gu spola pomenuto imanje,,na 'rjedna vremeRa", dakle svakomu polo'vicu. Malo

4t
potom, jo5 iste ove godine 1559. z al oil i Teufenbach svoj dio za 6.000 for. Bd,thoryju, a onda
osim njemu jo$ i podbanu Ambrozu Gregorijancu
i ilent svojoj llr$uli za ukupno drugih 9.133 for.
Cetiri godine iza toga (1563:) umre Teufenbach i
ostavi pored udovice IJrSule joB i detiri kieri, od
kojih bijaBe jedna, Marta, u das smrti odeve zaru,dena s podbanovim sinom Stjepkom Gregorijancem.
Mediutim uvude se vei naredne godine 1564.
u or,o vlastelinstvo muZ Jelene Zrinske, kceri sigetskoga l{ikole, X' r a n j o T a h i, kraljevski savjetnik, vrhovni meBtar konjuBnik i kapetan kani5kih konjanika, kopivSi bez znanja i pri.
vole Ur$ule Meknitzer i njenih kceri polovicu posjeda susjedgradsko-stubidtoga od Andrije P.athoryja za 44.000 for. dok mu je za drugih 6.000
for. isti Br{,thory pred.ao u zal,og drugu svoju polovicu istoga vlastelinstva. U posjed kupljena dobra
uveo je Tahiia zagrebadki kaptol po svom kanoniku Gjuri Svesvetidkom i kraljevskom dovjeku
Nlojsiji Humskom, ali protiv svih pravila potajno
noiu, tako da su Urdula i ostali interesenti tek
naknadno saznali za gotov din.
Kad se to produlo, stade opiagraja, jer je Tahi
bio poznat kao siledZija, oholica, lakomac za tudjim
imetkom i ienama, a podjedno zapo(e i parnica.
Ur5ula Meknitzer i njezine kderi protestovaBe protiv
prodaje kao nezakonite i nikako ne htjedoBe
dozvoliti, da se imanje dijeli ; osim toga joS je ona
s Ambrozom Gregorijancem uloZila prosvjed protiv
Tahija s pozivom na njihove z al o g e (9.133 for.)
na drugu polovicu imanja joB od god. 1559. Tahi

42

p*q

43

stao je traLili na osnovu svoga kupljonoga

prava d i t a v posjed iusjedgrarlsl<o-

zaloLnoga

stubidkoga vlasteiinstva.

Ali IJrIula Meknitzer i zet )oj Stjepl<o (ircgorijanec, Iroznarrajuci velike i jake koirel<si,ir, 'l':rhoye (ban Petar Erdddy bija5e mu zet)', rrc ziulrivoljiBe se samo parnicom, ve(: navali5c s 8(X) srrsjedgradskih i stubidkih seljaka, upotriicbivii otlsutnost Tahija, na proljeie 1565. na Srrs,ir,rlgr,a,tl
i odanle protjera5e obitelj njegovu i rrlrrr,itiil,t,rril<o
njegove. Na taj glas isposlova llalri l<orl l<r'rrl,irr Maksimilijana naiog, da firlula i rr.ir,rr,' l<rirrr.i irna,drr
ostaviti Susjedgrad, ali se orlc1'gl1"1nr, u(lovir:ir, tome
I1e htjede pokoriti" Potorrr rlolri,ir, lxrrr l)rrt,l,r, Eritody nalog, da, ju orlarrlr, silr)nr rnirllrr,. I orlist:r, ban

zaputi s ITrarr,j<irrr 'l'alri,ierrr rrrr 3. .irrlrr l5(il-r. s dvjesta

mornaka i l,r'i l;op:r, rr:r, Srrs.lcrlgrlrrl, rro [ruclc rid'UrSulinih rorl,ialru,, rrir,r'oiil,o lr.rllrirna, Alnbroza Gregorijanoa, i :t.(XX) sr.l.iirlirr rlo rrogrr potuden, dapade
topovi i svrr rrrrr orrrl.i ( ,titlrli.irrrr,iuro. Kad se poradi
toga stao Itra,l,i lrriict,il,i lir.irrli, popusti ona, te dose

brovoljno prerlrrrlt, lrolov,icrr iriranja Tahomu, a

drugu
l<r'rr,ljrr, rr ii,ie irne upravtrjaSe pro^polovicr.r
vizor Stjepan
Grcltr,lr. Sirrliu se uze Tahi" rr.-ili."
osveiivati seha,cirna. lto,ii str bili na strani tlrIulinoj, te ih uZasno nurditi i rrlri.iat,i, a da mu se nikako
nije moglo doskoditi. ll'eli Iitrrl je umr'o clne 26.
aprila 1567. ban Petar Er.rliirl.y,, a njegovirn nasljecinicima biBe irnenovani u septemLru iste godir.
biskup zagrebadki Gjuro I)ralkovic"za ci-

vilne, a X'ranjo n'rankapan Slunjski

za vojnidke poslove, moglo se pomiBljati na uspjeh.

Skoro potom bi izaslana komisija, koja preslu$a

svjedoka ; Tahijevih grijehova i zlodina sabrala
se ditava knjiga. Uza sve to ostade Tahi nekaZnjen,
Bta vi5e, Ur5ula Meknitzer t zetovi joj budu stavljeni pod optuZbu, jer ;,u se god. 1565. oprli banu,
a 1569. izt:adi Tahi, cl"a mu je kraljevska komora
dala u zakap drugu polovicu susjedgradsko-stubidkoga vlastelinstva za, 4.500 for. gocli5nje zaktpnine. Sada j e Tahi p ostao potpuni go1108

spgdar u ci j el om vlastelinstvtr,, i progonio upravo nevjerojatnom okrutno3cu jadne

seljake kao prijatelje ,,stare gospode."

Videci UrBula illeknitzer i zet' joj Stjepko

Gregorijanec, da se parnicom ne ie pomoil) a ?'najuci, da su seljaci neizmjerno ogordeni na Tahija,
odlude se, da

ie ga protjerati

pomoiu seljaka iz

Susjedgrada i Stubice. I zbilja seljaci se 1571. pobune, no pojeclinadki. Ipak se gospoda'popla$e, pa

stoga izaberu na, saboru t Zagreltrt (2. juna 1572.)
dva poslatrika, Simuna Keglevica i Ivana Barzela,

damoiekraija, nekakaznt buntovne sei jake

u vlastelinstvu susjedgradsko-stubidkom. No protiv
toga digne se na slijedecern saboru (11. aug. L572.)
sam Tahi, istiduci, da c,e on kao gospodar znati
sam kazniti buntovnike i da ne treba kraljevske pomoii. Napokon stiZe konceni L572. od,luka kraljeva, da se ima polovica imanja predati
Ilr5uli i njenim kierima. Kad se Tahi tome opre,
provali Stjepko Gregorijanec na delu buntovne
seljadke dete na Susjedgrad i nastani se ondje silom
uz Tahija, koji mu se ne rzmoile oprijeti. Kad su
se tako UrBula i njene kceri opet dornogle svoga

44
posjed.a, p{.p-"g.t._ seljake

groznoj osveti Tahijevoj.

Seljaci pak bijahu kroz sve to vrijeme smutnjl
i suvi5e ogordeni, a da bi se mogli primiriti. I tako
plane podetkom 1573. sel jadl , burro.
Pored direktnoga povoda seljadke bune, naime
susjedgradske
ima joB nekih razloga, Sto
su ozlovoljavali-par4c9,seljake. N"prekidni
turski
ratovi zahtijevahu velikii Zrtava od plernstva,
? !: ju zapra.vo morao placati seljak (kfrct) ; yra$aJje su plemici uzimali bd svake seljadl<t, l<ucc po
jednoga momka u rat, dok su gotovo svi ,r.,,rri,li
u smislu saborskoga zakljudka iaditi olio popra,vaka i utvrdjivanja gradova. ,Ka,lro s() s l.rn,,i,r.ima
postupalo, najbolje nanl lrazrr.io rrarlbiskuJr ostrogons.ki, Sibendanin A n t u rr V r. a, n ir i i,' kad je
krg,lju pisao,povodonr hrvatsl<c srrl,ja,i:l<e bune, du
u Hrvatskoj gosporla ri bdl,i. i po$tenij e. pos_tupaj u s llur, r. v ()Irr,
li sa
s v.o j.i nr k rn e t o v i rrr a,.r Krnet je "*go
naime morao
najprije gosJroclsl<rr zcrrrl,irr obradiii, a onda tek
svoju, Sto ju. je inrao rrc l<a,o vlasni5tvo, nego tek
prehra.ne_radi. Od toga mrlava prihoda moiao je
plaiati_ d1ilVvi _porez, rlanak gospodi, a desetinu
crkvi. Dakako kad ie jadrril< rrrlovoijio ovim svoiinr
duZnostima, desto nije n,iernrr i brojLoj obitelji niegoyoj ostalo niBta ; otale velil<a bileda, i teBko nezadovoljstvo. R.azumije se, kao nigdje u savremenoj
Eylgpl, tako nije ni hrvatski seliak imao nikakih
politidkih prava.

t U pt-*u od 23. februara IbZg. ct. cl. poiun: ,,

euoniam apud nos pecora melius et honestius habentur a, *i* Aominis,quam hoc genus subditorumo,. Starin eIiII. 270.

4b

Poradi nasilja Tahijeva seljaci se kroz godinu

l5tl2. tri puta potuziBe u Bedu kod. sarnoga kralja,
mnogo koristilo, jer bi istraga prepuno to im nije
-saboru.
Kad to vidje$e seljaci, iziave
hrv.
Stena
sloZno, da Tahija viHe ne priznaju- svojim, gospodarom, na$to sabor pobuniene seljake proglasi i zd a j i c a m a domovine. Otvoren .oruZan otpor
konbem januara 1573. zval,r,muS!q p-untar i j a" bjeBe saboru krvavi odgovor. Seljaci se vei
bunu, tako da su
duiie vrbmena spremahu
-ustanak, na
a i znali su, Sto hoce:
sprfmni zapodeli

o'ni su podigli oruZje za oPcy !1obodu i stalisku jednakost, dakle doki'

nuie feudalizma, onda za opie plaianje
d:uinost na
porez,a i opiu.vojnu
dokinuie
za
ter
bUranu domovine,
carina i mitnica u korist trgovine i
prometa,koji smisliSe navrnuti na
Geslo ii" bija5e : ,,Za staru pravicu" i
in o.
".
Eto Sto je rekao.u-istrazi jedan
gospodom".
,,Doljes
smo gospod"u pobijedili, osnovali
oa
"balu
' l',Du
carsku vladu u Za'
posebnu
bismo
g r e b u. Orrdle bismo sami pobirali .poreze i daie,
[, se i sami brinuli za duvg,lle granica_od provala
[urskih".l Kralju Maksimilijanu ostadoBe vjerni,

1 Iskaz Ivana S v r a b a iz Pu56e 25. febr. 1573'

,,Ist auch geredt 'worden, wo Sie die herrn v b e r w u n-

den het[en, so wollten Sie zu Agram ain khayssertiche stell au frich ten,Aie gefell Zinss vnd
Steuer selbst ainf ordern vnnd die Graniczen
Dann die herun fragen vmb die
solbst versorgen.
-(S t ar i n e yIT., 274.)
Graniczen nichts."

46

+7

ali inade ne htjedoBe nikomu drugomu sluZiti. Kad

pomno progledamo ovaj seljadki program od 1573.,
ond_a u njem jasno nalazimo zametke idejama XIX.
vijeta ; r1e samo dokinuie feudalizma, Sto ga tek
velika francuska revoiucija i krvava godina, 1848.
po Evropi uredi5e, nego i zametke ideje lrotpune
hrvatske autonomije, lroja poznaje sain,,' lii;irost

vladarevu kao zajednidku.

Prva vlad-a seijadka

sredi$te

bijalo

S t, u-

i c a. Yrhovni sud bija5e sastavljcn orl Nll,lijc

Gubca, fvana Pasanca i Ivana Moga,it1a,. lln ovc
izabrano j9 tZ kapetana kao vojvor)a, zr r,'o,isrku po
raznim seiima, kao po Brdovcrr, Zirlrr,rriirirr, IrrrIZi,
b

Podgori, Stenjevcu, Stupniltrr, Novr,liirrul i Podqusjgdu. Vrhovni vojvorla rrl;ulrrrrr vo,lsl<e bija5e

IIija

Gregori(r,

irov,fr,l< r,'r'lo v.irr!1 vo,iriidkim

poslovirna svoga vl'(rrlronir,.r On zirrrrisli ratni plan

seljai,l<i. pl:in tlosto,irlrr

i prvo i.rornislio

.iu rur

i l)r'r,v(),!,.r,

r\ a,

vo,lsliovocLje. Prvo
e: osim sa su-

v (r z rr i k

sjedrrini Erdiil.y,itrvirn lirrrr:l,ovirrra u Jaski i Cesargradu, on zalroir(! l)r'(rg()vor,(r i s3, irirnberadkirn Uskocinu,,l, te lu'arrjsliirrr i il,ir,.irrr,slrim seljacima. Ratni
plan sani bijale ova,i : glrvrra, sila ostaje k<_rd Sbu-

bice, gdje je biio sicrliil,c vlatle j s jednim dijelorn

preostale vojske poci oe Ili,ia u Stajersku, ctra bndje

pobunjene seijake pril..ulri

Ii

sebi. Ovu poveianu

1 Ilija Gregori6 rodio sc u Ribniku kod Ozlja kao

frankapanski kmet. God. 1553. bi zarobljen od iuraka
i odveden u ropstvo, no doskora umade i nastani se u Brdovcu otale mu pridjev ,,Pribeg". God. 1567. i opet pade
-;
ropstvo, ali se i drugi puta bijegom spisi. Tahi
u tursko
mu je oteo vinograd, konje i krave.

vojsku razdllelit ce potom oyako: jedan dio prijeci

tie Savu i prikupiti kranjske seljake do i\Ietljke,

otkuda ie onda pojadana prijeci Kupu, te skrenuti
na Jasku, Okii i Samobor. Drugi dio povesti ce
Iiija sve do Celja, a onda ie se pojadan povratiti
preko Rogatca na Cesar grad, a napokon 6e ditava ujedinjena seljadka sila udariti na Zagreb i
ondje gospodi diktovati mir. Ledjutim 6e poci
jedno posebno odjelenje iz Cel1a preko Ljubljane
k moru, da putem dokine sve carine i tako trgo-

vinu

oslobodi.

Koncem januara skupilo se kod Stubice oko

20.000 kmetova, no veiim dijelom slabo oboruianrh. Na tuj gias zamoli upla5eni ban J u r a j
DraBkovid po brzom kuriru kralja Maksimilijana za pomo6, a Stjepko Gregorijanec
obratio se rz Mokrica na uskodkoga kapetana
'Ihurna u istu svrhll, dok se Stajerski plemiii razbjeZaBe. Gotovo istodobno pre5ao j" (2.febr.) Ilija
Gregorii Sutlu i udje u Stajersku, gdje mu se jatomice uze5e pribliZavati tamo5nji seljaci, i osvoji
dne 3. februara bez zaprijeke Bre5ce. i\,{edjutim
bi i nadvojvoda Karlo u Gracu ubavije5ten o huni,
te se odmah preseli u" Maribor, g{j. uze spremati
sve mjere za uguBenje ustanka. Dne 4. februara
nalazio se Ilija Gregoric u Videmu, a sjutradan
razdijeli vojsku svoju na dvije dete : jedna je imala
pod vodstvom N i k o I e K u p i ni c a prijeii Savu,
navaliti na Kr5ko i upasti u Kranjsku do Metiike,
ve6 prema planu, a drugu povede Iiija dalje na
Sevnicu. Ali kod Kr5koga nenadano navale na se-

49

48

liake U s k o c i1 pod svojim kapetanom Thurnom'

strane i los
l'. iri za kratko rriilu*" raspr-$e rla sve
Savi'
ledenoj
u
zdglavio
riemilo
d,io
ih l; naiveci
-bu"o","
aPic
Al
ar
$
Ga P
P"i;#l ;?*rt
febr')
bansku volsku i- poUilt kod. Kerestinca .(6'

okicke, te. ih sasvim

;;;;;"" J.tjut " fa*kl'skt-i
sud'binonr ')za'
,J-*Si. O"i d"a boja odludi5edjelatnost
imala
se
dija
,,ojtk',
;;d;;;;
"protegnuti
'Jiril."
sve.do mora'
U tom strle lliia Gregoric d'o Sevnit'o t za-

poraz
tru*J ie bez otpora' U Sevnici saznade za
se
'ga je silno prepla$ilo
5to
.pobrrjavSi
Kupiniiev,
sa'ez.ike)
sv.j.
6"
dfil;"i,ir"L":E j3 radunai
'ltarli toga' napusti
i oslobodi"n" il*'lfske vojske'(lt'Ij."
vcc skrene na
d.t'
uY.t
poalt
au
;*;;;;oj",
-iznlnadi
Turcr Pto'
su
<la
glas,
i;lr;i""; g&j; ga
u susjeddakle
ko'ia,
valili sve do Stultttttoga
9." "dT,1l
stvo. Na ovaj'setjaci,
'."'bi93us:,
lliji'
kofi so lxidruZi5e
-"i-!tri.rski
.svo;im
gdj'
kuiama. Sada;il";; ;' ritstajn (?.febr')'na5to
Kupinicevoj'
pr.pasti
glas
o
;;;;;;"no stiZe
u Zagorle'
irJS. njegov'i ljudi t'raL'iti:, d'a se vrateKupiniieva
nakon
Via.Oi fiil"u prof,ast svojo osnove
na to' Ali na
orrir" i'biieg;- Stult'u"o, pristade
*rJJ"r,irsp"igo* na B' februaratekod
i""t"tr." i'il^gi:u'utigos"'ih
ih
stajerske dete'
#."fl;;; '"".--gu"i
umade
sreino
nekako
tt"i;u
potpuno .-unlst
iorstrru ili smrti.
-UiSe
sve seljadke dete razbijene. osrm
iutio
kod Stubice
sred.iBta u zugor{".- O"&iu je bekao
_-tO"tteustankuneod'azva5e'-dapadedinise'da
seljadki S6-"ii ,i;"t, ni do5li do njih'

i;-;"i gi'*

Matija Gubec

povratak

Ilijin s kraniskim i

itajerskim detama, te Uskocima, a medjutim osvojio

jo sa svojim ljudima Stubidki grad, gdje se i na-

-stanio, pak Klanjec

Cesargrad. Posljedica bija5e,

rla je Matija Gubec zavladao cijelim Zagorjem,

rlapade i malo plemstvo (,,3ljivari"),tulrodjer mu se pridr:uii, dok su velikaBi
pobjegli kud koji. _Matija Gubec imao je na okupu
<rko 16.000 oruZanih ljudi i nekoliko topova, a zvali
su ga ,,begom". Naziv ,,seljadki kralj" kleveta je

bajka.

Medjutim pozove ban Dra5kovic cjelokupno

plemstvo na oruZje. Kako se radilo o njihovoj koii,

skupi se taj puta iznimnom brzinom dobro organizoyarLa i oraLana vojska l Zagrebu, dok je ban iz
tvrdjava sazvao bansku voisku. Yec 8. februara
sastalo se t Zagrebu do 5.000 vojske, kojoj bi odredjen za zapovjednika banovac GaSpar Alapic.
JoS isti dan zaputi se prama Stubici. Matiia Gubec
bija5e utaboren nedaleko Stubidkih Toplica. Drugi
dan 9. februara doSlo je do boja ; plemici udariBe
prvi, a njihovo brojno konjaniStvo, koje je seljake
napalo s oba krila, doskora odludi stvar : seljaci
budu potudeni i u bijeg natjerani ; Matija Gubec

i Andrija Pasanec bi5e uhvabeni rz bezbroj

drugih,

koje odmah objesiHe uz cestu na drveia ),tra stiah

i ahas" drugima. Onima. koje po3tedi5e, odreza5e
uBi i nosove kao vidljiv znak, da su bili buntovnici.
Malo po tom bi i Ilija Gregorii uhvaien i presluBan
n Bedu, a onda doveden a Zagreb ; Le zna se, kako
je svrBio. NajstraBnija sudbina stiZe Matiju Gubca
i Andriju Pasanca ; kao prr.i bi pogublje:nlnz uZasne
Dr. F. pl. SiSiC: Hrvatska povjest.
4

51

50

muke (na kotadu) Andrija Pasartec na odi Gubdeve,

a onda dodje na njega red. N-alprqe ga.. lzmuclse
razbijeljenim klije$tima, a-onda okruniBo na ile'

ljeznbm usijanom prijestolu uZarenom l<runom

ieljeznom.L
-"^'-Trko
je

za nekoliko dana skrHen:l soljadka

buna, daBlo poglavito poradi slabe cliscipline i
oriii'u, u i porudl neobidne brzine, koj.rri sc lrlemstvo skupi na svoju obranu.

Malo potom provali banjalutki n'orha'rl pala na

Bihac na Uni, koji se jednako dri'u"tt pnrtw-Icbroior*kih kao otol<, sasvittr oclijcljen- od
t"ih
zemlje.
*ut..."r"rlu

Na taj glas lrrcno oit,t'slri geileral kao

,upo"j.dnik" pomo.rih- i'"to I l c r b l' r tI A u e r'
*1i"r'g T urj a 5ki gnr'tlrr tl potttoti,.n'li mu pa5a
poitie i susret, te ga ri,,.irr orl 2l . ra" 22' septem-bra
ilib. na Radonii (pril,.l<rr I(orane) izmedju Rastovca i T)rrgoga',1,r1,i,,,,,,,t1.tlt p.t,de ; sam general
1 Joil i 6anas viclc so na l\tarkovorn trgu detiri lr.ijela
nlodnata po sredini prolrttJclta kamena, na koltma. blla'se

[;trdi;; i"ora""i st'ir1lc, gcljtr su n'Iatiju G*bcat'9:okrunili'

*o
,,Nardd pripovijeda, da lVlatija- Gubec nije umro,,
-1'
se ;;A iiiri, i hi"gnrrottt volskom sa-stala dva brijega' .b
pryrP
sa, zakloprla. Pripovijedaju jo5 i to, da,on sa svoJrm

iodiamdsiedi zalamenitim st'olom, na kojem-su-pune case

se deveti
;i#.'iG;t,-A; ^; t* u"oa', oko siola vij-e.i.kad
,roio*ot". tada 6e se brda nad njim razlomibi, a on i l-ojska
slobodu'
il;;;;'a;ai t sebi te Hrvatiina izvoievati
Z;'b. 186r., 12a.) ba je ilIatija Gubec
ii?Jttiol
Lio izabran kraljbm seljadkim i imao toboZe dvor svo; u
g*uarr, to je" izmi5ljotina ple'mi6ku' 5*'11 11,":
"t"nf8t"*prema onoj erdeljskoga bul+tovntt<a' J urJ a'
sova ucleseia ie -a

il:fi;,

t,

e (1514),

predloZio

"
t""io1..i;"
1ii' tiu",;

ju je -biskup i

ban--G1uro

na dorvolu.(Sfiarine

y.r'*-

yII,2l2')

pogibe u boju. Potom Turci popale

poharaju

kraj sve do Metlike na Kupi. Ovaj se poraz

sarr

ne.

milo kosnu kralja Maksimilijana, ali prije, nego li je

Htogod uzmogao uraditi, umre (I2. okt. 1576.), a naslijedi ga stariji sin R u. d" o I f joB 25. septembra
1572. okrunjen za ugarsko hrvatskoga kralja.
Kad je Rudolt (1576.-1608.) naslijedio oca
svoga, onda se katolici i protestanti veoma zabrinuBe zabuduinost or,th drilava,kojima je vladao,
a u prvom su redu predvidjali vjerskih neprilika,
I odista, sve su te zebnje bile opravdane, jer se Rudolf, sin katolikinje Marije Spanjolske, od dvanaeste do devetnaeste godine tzgajao privolom
odevom na Spanj olskom dv oru pod nadzorom nj egova

rodjaka kralja X'ilipa

II.

Od prirode bijaBe sumnjidiv

i melankolidan, lijen i ieljan naslada. Pod nadzorom

n'ilipovim i naputkom Bpaniolskih jeZovita ove
Bu se rdjave strane

u njemu joB i veima

razvile

on postade u neku ruku udenjak, no inade m:uil,

koji niti je bio sposoban za vladanje, niti za svijet.
Brzo po svom nastupu povude se u pra3ki dvor
na Hradane (1583.), gdje uredi sjajne vrtove i
zbirke dragulja, slika i inih umjetnina (vrijednih
do 17 milijuna talira). Ovdje se zanimaSe astronomij om, astrologij om, alkimij om, slikarstvom, urar.
stvom i raznim drugim onodobnim umj etnim obrtima,
a osim toga jo3 je rado zalazio u svoje staje diveii

krasnim konjima, a volio se druZiti s raznim Zenskinjama, koje bi ga najvi$e za tjedan d,ana mogle
osvojiti. Dvadeset godina izraiavao je Zelju, da se
oileni, pa su mu poradi toga opisivali slre evropske
princese, dapade ort $e Zrrao upustiti i u zarudne
se

53

b2

nresovore, ali na Zenidtlu samu nikacl se niitr 1.Iloga,o

ffi.%td;-'gto- its*, kacl je duo, da se koja..tl onih
sam pomisljao, udaln'...nda
t
rrhvati]a- biies,a srdZba. Prema vallantm

;;i;.;;;.,,* oi.'i"

[i sa,
'svojoi
li;.f;" ;ii;; o"rr'*o*'j", narodito prema
I
dru"i i rodjacima, a sklon . samo- puzavclnra
se
'I'a'ho
,^r"t* ar"gi* nevrijednim inctividuima'
'saviete
,gdi,-a, jeira plopugt svojih narod'a sluilao
raznih cloklaceirih' Spanjola"u, clok stt tlvorske
Njcgovo
clveri bile zatvorene Mi'gjarimai Hrvatima'
,apokon
dok
ji
bolesnije'
;;;;;; -iuoj" bivalo sve
*uuvi* ne pbtamni. Bolest sc nj,cgova r)aJJasruJe

u njegovom iz]i,{lr<,rtr sl t.illttt : lrtllecl Se,

.lrodrria; ;, tkogod ,i"'ubii", ir,t*. lri lr..tirrrrrrirn
a sve
cim?, a m"is* bi slrr1a,, izit gv.,z,.ltr,i1 rtrictkr,
sudbinu'
talt*
i'ita.
zvii.ztiir'rtr,'
rr
toboZc
;;;: il i;.
izraaava|a

*',t ,,1i*r',, *it'r,,tt'ilrrtloll'ovo za Oesku urod'ile

a".rUri", ft,ii,,,,, ,, (ltril<.i so r,zvilo staklarstvo'

i"rl.

'
ttt"tltttt
a na dvortt tratljoitr

zaBtit'u,

valjani astro-

ku,, Kopl,:r i 'l'.1'r'lt,..tlc Brahe'

"o-iDok ie fr,,r,l,,lll' 1," zviiczdama go":t1: :1oju
na
sud.binu, spala ic flria'lsl<a. za n:l.ego]/a r''ladan;a
najniZe grane .jU,,i,,ottr,iut!i rn.a'l.I k 1

l,i

ers ke:
nj sko-5t'a1.'-ti

u mora,
i (+io'gje,vca' Pa
D;;;"
;;;;#",
'e ur*" i'Save ue'{to tiile Siska' o,nda
obrane
n;p; i Kapelc planl""' Poradi
stricu
po
I579igod'
osn6va'..bi
,.,itp
;;;d. dijela
kol<.ra

, ru*ed"j

Rutlolfovom, i.ruh"ojvotli Itajerskom Karlu' u

prLpustio, Hivatsku' grad 5 'i;;-j; t;-prr"
bli urccljena i Yo jna Krau
lovac, a

jina.

"ii*i

Turaka iz
ne samo u Hrvatsku i Slavoniju, nego daleko_u nasljedne austrijske zemlje,
kao fstru, KomBku, Stajersku i Kranjsku,prinudi5e
Ifrvate i njihove susjede, da urede duZ granice
stalnu vojsku smjeBtenu po raznim kraljevskim i
Neprekidne

rierradarre najezde

lrosanskoga pa5aluka

gospodskim gradovima. Ovu su vojsku pored kralja

irrra,li o svom troBku izdri,avati vlasnici pojedinih
gnrrlova sami (knezovi Krbavski, Blagajski, Zrinski
i lt'r':lnkapani), no radi propasti i nesigurnosti imanja
rr.iilrovih, te s time skopdane nestaBice novca, oni
l,rgrr, rri,icsu mogli diniti, dapade nevolja se samo
.jrs lrovori:11a,, kad je narod hrvatski gtao jatomice
l,.j.zrrli i strliti iz krajeva budi Turcima pokorenih,
l,rrrli 1rr)gr':r,r)ii;nih. Znanno, da se X'erdinand joB kao
;rrrrlri.jslii rr;rrll.o,ivorlrr,, t, za ilivota kralja Ludovika
I I rllrr,() (,ltr, ,rlrr':r,rrc lrrvill;sl<c lira,jine, jer je ztlao,
,lrr lrrl., l,r'rrrri isr,,,.ic zcrrrl,ir', rlirprlrie kranjski su
rrlrrlt:it tzttj,'l',,trr iz.jrrvili .i,rr gorl. l5l1)., rl a i e
1,,,I;,'l,t:rrr tIr l(.,,rl 'l'rt r':lli:t, u 1,tttt.i oj
,,,
', tn I I I tr ,,1,,, I I u rt \r,,,i r,.i. likrlr so llct.rlitratt,1,,r'rr 1r,,\,,.r:;r. rzlr,,r',,rrr n.jr.goVittt zil ltrviltskoga kralja,
|i,,.;,,rrr s,' lrrigorlonr ol)v()zao yra tzdrZaVanje oVeie

v..iskr, rr svrlrrr obrane kraljevine lfrvatske. Iz

Irral.i cvc obveze i brige nutarnjorrLr.strij slrih staliSa razvi se Yoj na

K r a j i n a. Medjutim u prvi mah joS nije bito
krajine kao posebnoga t e r i t o r i j a, nego samo
kr a j i 5 k i h v o j ni k a,. sastavljenih djelomidno
od hrvatskih velikaSkih deta, onda placenika i
n'erdinandovih austrijanskih podanika ; ova su se
vojnidka odjelenja dijelila u kapetanije, koje su

56

b4

u.zdrilavali poglavito $tajerski, koruBki, kranjski

istarski staliBi,- a zapovij edao im

general. Oko polovice XVI. vijeka stale su se raz'

nutarnj o-austrij ski

iikovati dvije Krajine: slavonska

izmedju
kapetanijeloprivnidke,
kriZevadke-i ivani6ke, te hivatska izmedju
Kupe i mora, koiu su sadinjavale kapetanije hrastovid[<a, ogulinska, bihadt<a i senjska- N9 prayi-Zivot
Drave i Kupe, sastavljena

od"

na Krajini zabe tekar kad io i" kralj Rudolf 25februara 1578. izrudio svomu stricu, nadvojvodi
Btajerskom Karlu, te mu poddinio sve zapovjednike,
dapade isti ban i hrvatslii sabor morali su mu biti
u irojnidkim poslovima podvrgnuti. To.je udinjeno
na zahtjev iabora austrijskih z_emalja, kgii se
sastao 1. januara 1578. u Stajerskom Brucku, te
medju ostalim raspravljao i o obrani hrvatskih
gradtva na Krajini za-koju su.-austrijski staliBi
f,ali i taj puta znatnih novdanih sredstava. Na
glas o piedaji Krajine nadvojvodi Karlu sastane
fe saboi hrvatski 15. jula iste godine. S obzirom
na veliku nevolju Hrv-ati primi$e ovo imenovanje
ali uz uvjet, da, se nadvojvoda Karlo
d.o znarrJa,
"svim
vaZnijim poslovima sporazumjeti
ima u
s banom i da inade',,nidim ne okrnji prava kraljevstva hrvatskoga, koje je slobodno i samostalno,
t"e se nekod od svoje volje podvrglo ugarskim kraljevima." Uza sve to ipak bi banu oduzeta vrhovna
komanda nad hrvats[om vojskom, na$to banovi
biskup Juraj DraBkovii i drug mu-Ga5par- Alapic
poloZe dasti svoje. Sada bi imenovan banomSta;erac
k. st.o U n g na d (1578.-1584.), koga ubrzo sve
zamtzr.

'

Da opravda Rudolfovo rije$enje i Hrvatima

lrol<aZe vrijednost njegovu, odludi se nadvojvoda

f(a,rlo povesti joB iste godine 1578. u augustu rat

Bto su
lra Turke i oteti im one hrvatske gradove,
-zapovjednik
bi
nedavno osvojili. Kao vrhovni
/tr
iodredjen kranjski nadkapetan Gjuro Khevenhiiller,
l<ojemu se pridruZi i ban Ungnad. U svem se sastalo
oko 10.000 vojske, te zapobe vojevanje. S dosta

sreie osvoji Cazin, Zrin i Ostrovicu, ali kod

BuZima naidje na odrje$it otpor n'erhadpa5e, koji

brZe bolje skupi do 30.00O momaka. Khevenhiiller

stade uzmicati, a Turci otmu natrag one gradove.
Posljedica te sramotne vojne bila je, da se o b r a m-

bena linija pomakla od Une na Kupu;

iedini Bihai jo$ stoji kao osamljen otok u moru

turskom. Kad se 3. maja L579. sastao u Zagreba
sabor, stvori stoga pod dojmom ovih tuZnih prilika
ovaj zakljudak: ,,Poslije Boga svemoguiega ide
prva. briga bana hrvatskoga, .da ne propadne
sasvim ovo nesreino kraljevstvo i sve susjedne
zemlje". Podjedno se obrati na nadvojvodu Karla
za pomo6, na5to se on odludi, da de sagraditi jaku
tvrdjavu na obranu Hrvatske. Tzabran bi kut izrnedju u$ia Korane i MreZnice u Kupu. Od grofova
Zrinskih otkupi zemlji5te, koje je pripadalo gor,po5tiji
dubovadkoj, te zapode 13. jula 1579. na devet sto-

tina turskih glava graditi grad Karlovac,

to

sredi5te hrvatske krajine (karlovadki generalat), dok

je sredi$tem slavonske krajine bio VaraZdin (varuZ-

Tako s e rLze na hrvatskom

zemljiHtu stvarati nov politidki terit ori l iztzet ispod banske vlasti i sabora.
dinski generalat).

I
I

56

b7

utvrdjenje gradova, jer pomaLudi Hrvatskoj

lI.
Kul,minaci,ja

ltremoii Turske 'i lteripeti,ja.

,,'

(157s.-1606.)

Izgradnja Karlovca ipak nije.. Turke .smetala,\,

cla ne flrorrri;oju s jedne strane plij.ena radi sve do "
Turopolja, a"s drugb do KriZevaca i Ivanica. Tome
pgm.oci,-po5to
puk ilu" iksto Un'gnad
-kao nije.mogag
tud'jinca da sluBa, $ap1de
ga nitko nije htio
ilemstvo *. ne htjede njegovoj vojsci pridruZiti'
iJz to bija$e Krsto Ungnad jo5 i. nepoilten. siledfilja, otimajuci na nepravedan nadil imanja i porjud., a onda joS i neobidno ohol i bahat; tako-je
Zagrebdanima, s kojima bijaSe u vjednoj -svadji,
obiSavao govoriti, da je njihov k r a I j. Kad, se
pbburrila vlastita mu. vojska,
konadno p"rotiv njega
"t
odrede banske dasti.
fSS.
onda ,. [orr,,.rn
Nasljeclnihom imenova mu k@j -dvadeset
i Sest-gbdiBnjcga zeta Tomu E.tdridyja
(1584.-1595.), koji bi B. aprila uz veliko od"u$evijenje svedano instaliran u hrvatskom satroru u
Zagrebt. Potorn stvori sabor zakljudak,--da ban
rma sa svoJorrr vojskom odmah poci ng, Kupu, te
ond.je utvriiti lSrest, a ottda jo$ Koprivnicu, Kriievce i Ivanic. Po5to je narod radi opie bijede i
nevolje. neprestano hrpimice selio iz Hrvatske,
po dem je- spala radna i porezna snaga,l to se
iabor obrati s molbom na nadvojvod-u Karla Stajerskoga, da ga pomogne novcem i radnicima za
1 Sada god. 1584. bilo je u svemu 3.000 porta, a
neko6 je sama kriZevadka iuPanija brojila do 12.000 !

i onako

radi u korist Kranjske i Stajerske.

Malo potom provali veia turska. deta iz Bosne
u Hrvatsku, a onda u Kranjsku sve do L j u b1j a n e paleii i robeii. Na taj glas sabere ban Tomo
Erdcidy dobivBi u pomoi od karlovadkoga generala
Josipa Turna do 1330 konjanika i 700 pje3aka, te
dodeka Turke na povratku u dolini Modila kod
Slunja ; bitka se zametnula 26. oktobra 1584., a
Turci bjehu potpuno uni$teni i sav im plijen otet,
dok ih je do 2.000 poginulo. Koliko je pobjeda ova
ohrabrila klonule Hrvate, vidi se po tome, 5to je
naredne godine 15q5. ban Toma Erdtidy provalio
u Bosnu i popalio Kostajnicu, a onda je ponovno
pobio Turke kod Ivaniia 6. decembra 1586. Sve
ove radosne zgode stala su mutiti dva netom se
zametnula zla: karlovAdki generali, koji
se ne htjedoBe pokoravati banu,-dapade orri .u6i
uzeBe prisvajati prava, koja ih nijesu iBla, naime
zatvarati plemiie i silom im otimati posjeda,
&
onda njemadka soldateska, koja je -vi5e
robila i krala oko Karlovca, nego li Turci, po3to
nije uredno dobivala plaie tz Graca. Sabor se hrvatski poradi toga vei sad"a tuZi na kralja Rudolfa
i nad,vojvodu Karla, no bez uspjeha : Rudolf (kako
znamo) nije mario, a Karlo je moZda i mudke odobravao onaj postupak svojih ljudi. Skoro potom
(7. jula 1590.) umre nad"vojvoda, na5to je kraji5ke
poslove preuzeo sin njegov nadvojvoda X' e r d in a n d, docniji kralj.
Medjutim postade bosanskim pa$om Hercegovac H a s a n, dovjek osobito ratoborne dudi te

59

58

velikoga vezita Arbanasa S i n a nlidni prijatelj

"
prvbg
sultanovog savjetnika Mostarca
rla5e i
b . , v i Slage"Bejezidagica-. Buduci da je opc.e,ito

:noznafto bil6, da veliki-vezir Sinan silom hoie rla

ie zarati s Rud'olfom, to mu je Hasan pa5a upravo
tio najzgodnijim sredstvom za ,,casus belli'q,-.to
iest. d.a sle vi5ti ne produZi io5 1583. rla osam godi,a
lklopljeno primirje..No kad ry i.- miroljubivi sultan
ipak 1590. prodlZio, provali Hasan pa5a rla Si,rlno-, poticaj u maju 1591. u-Hrvatsku, upali GUHJ.rorru.' kod," KriZ.-ru"u, onda BoZjakovinu, - Rak;;.", Yrbovec i Sv. Jelenu, a -na-. cijelo Pi jgS
i vi5e'toga bio poradio, da se brZe bolje tt Pg.dig,o5u
irianiiki, kriZcvadki i koprivnidki kaprotiv
"i"gu
i.tu"i. fiJraiuOi Hasana, namjere se kod" Grad"ca

iadnje tete, te ih upravo uni5te, ,dok

i,
"i"gorle
i" ,aSi sreino umakao u Bosnu. Za osvetu sabere
luau ban Tomo Erdcid"y veiu vojsku i podje u aug"tt" 1591. pod biv5i posied syoje,porodice,,a sada

Iurski grad Nloslavinu. Iza l<ratke podsade pre'

dade ,Jorru, na5to je ban dade s temelja razoiti'
Navala banova bila je ono, Sto su Hasan paHa
i veliki vezir Sinan Zeljeli, to jest povo-d, 4u t'. m.ogli

pokazati sultanul kako je Rudolf prekr5io pnmu;e,

dakle dozvola za osvetui rat. Hasan otpremt stoga
u Carigrad Rustan'bega,- koji -zattai'i dozvolu
i^ od,iurdri, naBto sultari Murai III' konadno pristade na nagovor Sinanov. Su4? provali-.Hasan

od.ludi d.o god.ine sagradttr tvrAj;;,ina utoku-Petrinjdice y. K.uf^! P gtri n j u,

a'ond.a skrene na dobro utvrdjeni S i s a k, u kojem

na5a Drema Kupi

je zapovijedao

zagrebadki-

kanonik Nikola

Mikac s drugom kanonikom Stjepanom

Kovadiiem. PoSto mu se Sisak ne htjede na

poziv predati, stade gat Hasan biti iz topova, no

uvjerivBi se brzo, da gradu ni$ta ne mo.ie, okani
se podsade i vrati kuii.
U tom s-e sastade od bana Tome Erdcidvia za
5. januara 1592. sazvani hrvatski sabor, ,ru"lio;**
bi zakljudeno, da se ima sabrati $to veia vojska
na obranu domovine i udiniti priprave za otpor protiv
Hasana, kojega su potpuno sigurno odekivali za
ovu godinu. I odista rLa proljeie digne Hasan paSa
vojsku svoju i podje prema Sisku, no ne udari na nj,
vei sastavivHi preko Kupe mosfl udari (u aprilu
L592.) osnove gradu Petrinji ; vei za tri tjedna
bila je tvrdjava gotova. Na glas o provali paBinoj,
skupi ban Tomo Erdcidy svoju vojsku, a'pridruZiBe mu se karlovadki general i ostali krajiSki kapetani, dapade iz Kranjske stiZe oko Sest stotina
konjanika u pomod. S tom vojskom podje ban pod
B r e s t (sudelice Petrinji), otkuda jc motrio,
kako se gradi novi Sad. Navalio nije, jer je bio
preslab, a i Nijemci nikako_ nijesu htjeli. Ove njemadke ,,,pomoCne dete" bijahu uopde vi$e na teret,
nego li na pomoi vjednim svojim vijeCanjem i klimavim odlukama. Kad je Hasan 2. maja sagradio
Petrinju, ostavi u njoj jaku posadu, kao i u susjednoj
Ilrastovici i Gori, te se vrati natiag s nakanom, da
osvoji osamljeni Bihac na Uni. Po paBinom
odlasku razisla se i krBianska vojska kod Bresta
ne opravivSi niSta.
Hasan opkoli Bihac u prvoj polovici juna IbgZ.
Grad sam bija5e pravo re6i otok u Urri, a imao

60

je u sebi 400 momaka posade, dijelom l{rv*a{;ir, rlijelom Nijemaca pod komandom {ijemca K r s.t e
L u * b er g a ; ovu su posadu uzdriavali kranjski
staliBi. Iza osamdnevnoga uclaranja iz topova 1rr:edade se Lamberg deveti dan (18. juna) na zahtjov
gradjana uz uvjet, da ih Hasa,n we pusti _L\'o. l<ud
ho... Sjutradan (19. juna) udju Turci u Bihni, a,li

ne odrZatse rijedi : od. 5.000 kr5iana sasjel<oIo njih

d,o 2.000, a ostalo prodadu u roblje. Sam l.,atrtberg
s ne5to vojske nekako se spasao. T a k o p r o p il tl e
poslj ednj i b edem Hrvatsk o tta_,i u g tr;

obra-mbena linija idesatla otl Ogulina kro z Karlovac prolll ll, lirrrsttt i
Sisku.

Poslije pada Bi[cr, sllrtrrrti srr llrrsittt, rltr, osvoji

Sisak. Dok je joH potl lliitit,rrr lrot'rt,vio, sloZile njegovi ljudi Sirol< nrosl; ttlt, irit,tttttittt:t, pt'trlio Kupe. kod
Bresta, tal<o tlll jo tttoglo l)() tt,itrttt uporedo ja5iti
Sest konjanil<a,. Sttlrr, $tr Ilitsit,tt otlludi najprije udariti
na Brest. Ovtlio $(r rrrttrl.ittl,irrt ria5ao i Tomo Erdddy. JoS prijo, rrogo li itr barrtt stigla ditava vojska,
udaii Hasan pala l1). itrla, poslije rudka na nj, te
mu vojsku za [vasata ras lrtrtli rra sYe strane i zaplijeni
podjedno sve topove, silu lrt'a,ne i novaca. S ove
irobjede pronese se slava llasanova u Carigr-adu,

dupuf. sam ga sultan odlil<ova dragocjenom-sabljoni

i il.atom izvezenim svilenim odijelom. Nakon pobjede svoje Hasan spali Brest, te udari na Sisak,
Sio ga je s-neznatnomposadom osobito hrabro branio

kanonik Mikac s dva druga, BlaZom Jurakom i

Matijom Finticem. Podsada zapobe 23. jula, no
grad se ipak odria 5to hrabro5iu, Sto lukavoBiu

61

branitel'ia. Sam Mikac pisao je a Zagreb kaptolu :

,,Mi ne iemo da bi se o nama govorilo. kao o Lambergu ; mi iemo pred svijetom saduvati slavno ime
kakovo nam je bilo i dosada." Ljutit ostavi Hasan
paBa za nekoliko dana Sisak i podje _u Petrinju.
Odavle odasla svoje dete na plijen ; sada poharaBe
Turci Turopolje i doprje5e sve do Okica i Kerestinca. U zemlji nastade neobidna strava, i., je
sve mislilo, da ie Hasan osvojiti svu Hrvatsku.
Kod toga bija5e najgore, Bto od kralja Rudolfa ne
samo da nije moglo biti pomoii, nego je on svu
krivnju svaljivao na bana Erd<idyja, o dem ga jedva
nekako razuvjeri5e nadvojvoda Ernest i jo5 neki
ugarski velika3i, koji su do$li podetkom au_gusta
na kraljev dvor u Prag. Tada tekar dozvoli kralj,
da se sila silom suzbije, pa povjeri nadvojvodi Ernestu i X'ranji N6,dasdyju, da kupe vojsku. Nadvojvod"a je sabrao bete iz austriiskih zemalia_, a
Nr{,dasdy iz lJgarske. Pod zapovjedni5tvom N6dasdyjevim sabralo se ubrzo do 7.000 ljudi, * Fo-

jima je poBao pod Petrinju. Dne L7. septembra

i opet je doBlo do boja, u kojem bi Nd,dasdy ametom
potuden i uhvaien, naSto se Hasan vrati u Bosnu,
dok je roblje i plijen poslao u Carigrad, gdje je bilo

veliko slavlje s te pobjede. Ovaj potaz zabrinu svu

prednju Evropu, tako da se opienito stalo pom-r$ljati na pomoi ; dakako to je bilo sve. I sabor hrvatski sastav5i se koncem januara 1593. obratio
se molbor:r- za pomoi na kraljeva brata nad"vojvodu
Matijd, no podjedno mu se p.otuZi i na zulume njemadke vojske. Istod"obno obrate se Hrvati i na poZunski sabor, ali ovaj je cinidki zakljudio : ,,Neka

63

62

Taj

se glas

toliko svih dojmio, da su se svi

seHrvatskasama brani, kako zna, i neka sama plaia

de sutra.

voisku'cc
notrebnu
r

Yojska se kr$ianska razvrstala u tri bojna

reda I u prvom bijaBe ban Toma Erdtidy, u drugom
karlovabLi general AuersperS, & u treiem Eggenberg.
PoBIo se odmah zorom 22. iwa na put. Na glas, da
se primide kr5ianska vojska, F*Frtl.predje preko
*oJtu Kupu s nekih 18.000 ljudi,.i qdjS !ul.g u oSaj

U takoj"nevolji dodeka5e Hrvati proljece I593',

kad opet ,ud.5u turske provale. sve do Turopolja,
d;[ *; sam Hasan-pa5a spremio preko 7ime n a

oatodan ud-ara,c n-a Hrvatsku naumivSi tuj"ie-puta svakako osvoiifi.Ta'

u tu svrhu potraZio pomoii- iz
s, e b, pa

B"ai*skog i" srpskog paSaluka. Kako su namjere

Hasanove"bile foznate svimd', veoma s.e-uplaSe na
q.udrdkom dvdru, uslijed dega je uspjelo nadvoj-

Ernestu isposlovali, d'a su odred'iene neke pomoine dete sastivljene poglavito od Slovenaca_pod"
,apovjedniBtvom Rup.rfiu Eqgcnbcrga', te otposlane
iZ"{'ua' Banu Tomi Erdiidvjr'. j?I sc. p.idrui'io i

iodi

karlo?adki general Auerspcif i koprivnidki. kapa5a do

fu;" Grassilein. Mecljuli11 skupi-Hasal
trecr
a
ortda
SO.OOO voiske kod llanialukc,
Podlg po
te.dad"e
nj,
poda
l4.*juna
Dnc
pot" na Sisal<.
Plde
'napraviti most preko Krrlg.-.Grad su branili ka'
,o'rriri BlaZ Jurat i Mate Fintid s malom posadom,
X'intic pogibe odmah na--pod-etku -pod'sade od
"o
t6pJvskoga ztna; V glu*, da su Turci
turskoga

Eggenberg, Auersperg
nodsieii SisJk, podiu
-pt"ko Erdridv,
prema Sisku (21'
4.000-ljudi
i Gri,s.*.in u
-nij-e.
bilo,- ve-c -je
vojskovodje
Jedinstrienog
iuna).

Sto niie bilo tako lako

poradi poznatd niemadke pla5ljive taktike' Ninlrodito Eggenbers, htjedose da se vojska
i;;i
'Si*ko samo pribli7i u oridu krene
d.ok i-e
"4.t?g,
glasnik
Siska
iz
to
stiZe
U
bun pr.alagai navalu.
;;Jr;i, ?odj" Ii joH d a n a s Sisku pomoi, pasti

tr"nif" raditi *porrro*tto,

".

sloZno odludili na boj.

i pritok joj Odra. Iz'r,

s
lijeva Odra, a s desna
Kupa,
Ifasanu
ledja bilaJe
*ort preko KW". Bitka bila je osobito Zestoka i
krvavi,, dok napokon krBiani ne potisnu_Be Turl<e
i to ba5 zaslugofr banovom. Ovaj j6 uzmak i razltrg
propasti turs[oj : Turci budu napadnuti sa sviju
itudnr, dapade i kanonik Jurak uplete se u boj izi'
kut, Sto ga stvaraju Kupa

SavBi

izg{ada.

Jedini moguii ttznrak hi'

stoga podil pre_ma mostu,
vec piiie posjedoHe i stado5e ruiriti.

jaBe preko
-Hrvati KuPo,

uti ga
Tako ne preostade bjeZeiim Turcima drugo,- nego
preplivati Kupu. Nasta siln_a g:uilva i metel,.ukrrjem

Zafi,avi sam fiasan-paBa, dva- carska sestriia i sila

odlirnih Turaka ; o1L t8.oo0 njih jedva da ih se 2.000
spaslo. Dakako i ona tursl'avojska, Bto je bila s one
ri.ur. Kupe, pobjeZe ostavivSi tabor s b_ogatim
plijenom, medJu ostalim do 40 topova. KrBiana
irolinulo je tek'pedesetak ljudi- Sav krBianski svijet
-uziadova-g1as
o-toj slavnoj pobjedi, o kgloj-stado$e
izdavati piigodne spise, a banu slati destitke i darove.
Bitka sisadlia ni'ie samo u hrvatskoj povijesti znamenit dogadjaj, nego i u svjetskoj : p od zid'i'
nama tvrdoga sisadkoga grada naSao

je islam svoju krajrju sjevetoza'

6b

61

koj.e
padnu granicu prema ItaIiji,
itii * nilad prekoradio. \ioPg- prestaje

doba hrvatske stolietne defenzive (od 1493.), a Podinje doba ofenzivL. Kralj Rudo1f darova glasnika

zlainim lancem, dok ie papa Klement VIII', koji

vrlo zanimao balkanskim prilikama, vlastorudno
destitao banu ; n'ilip II. Spanjotski pak odlikova
ga redom Spasiteljeiim. U Zagrebu odsluZio je biJt rrp Petar bomitrovii svedani ,,Te Deum", a -pred'
crkiom pucali su muZari. Treci dan posliie^.bitke
podie bin na Petrinju, d-a. odavle o-tjera Turke'
i{o bgg.rberg ga sada ostavi, tohoZe da nema kraljevskila na16ga, na5to se ban morade vratiti' T i m
j'" dirio* u"-,'u korist p ob j ed-e sis adk e

se

propala.
' Kad je stigao u Carig-rad glas o sisadkom-potaztt) *zbunio J. .u' narod. Glasovi su bili dodu3e
crni sami po sebi, ali plipovijedaniem postado5e

Ilsliied toga vikala je podjul"P svjeoni jos

".niji.
tina carigrl,dslrirri ulicama, cla ie p?q!i B99na i
Budim s {IgarsLorn, clapade poradi teskih gubitaka

ptozya ,turod ovu godinu ,,godilop .prg!?tt{', a

lako je biljeZe i saviemeni turski pisci. Najvi5e je
nodiaiivao svietinu veliki vezit Sinau i njegove
irisfa5e, a zaktkase i lradume carskoga podrijetla,
8i1u a;."a izgibo5e ispod" S19ka, lagoneci sultana'
ai, nuaolfu iaviiesti rat. IJ to dodje u Carigrad
kao carski poslanik Popgl Lobkovic noseci
bogate daroi,e i rlvogodiBnji danak (60'000- dukata)
s irolbom, da se primirje dti,i, Bto ie sad'a nakon
pogibije Hasan-paSine lakSe biti.. Porta primi.dohoE. ove poklorie vrlo prijateljskim raspoloZenjem'

a[ je uza sve to 13. augusta 1593. na^\ri jestio

sultan Murat III. kralj u Rudolfu rat,

a u.z_nak prekinutoga primirja dade iznenada carskoga

rezid.enta u Carigradu X'ridrika Krekwitza baciti
u tamnicu, dok mu obitetj odsudi na robiju na galijama. Tako se konadno ispuni velikomu veziru Sinan
pa5i, starcu od. 80 godina, davna ielja, da ga sultan
imenuje _vrhovnim vojskovodjom (seraskerom),
dok bi uBosnu za pa5uposlan bratii njegov SarhoB

(pijani) Mustafa-pa$a AjaspaBic. Yeliki vezir doskora podje s vojskom do Beograda vodeii sa sobom
u lance sapeta rezidenta Krekwitza, te zapode ve-

liki trinaestgodi

5nj i rat

(1593.-lO0,O.),

koji je za Hlyate zapravo trajao petnaest god.ina,

naime_ jo5 q4-godine 1591., te je upravo najvaZniji
od svih turskih ratova, kako radi dogadjaja, tako-i

radi

posljedica svojih.

Rat se vodio.u Ugarskoj i Hrvatskoj, ali tako,

da se ugarsko boji5te ima smatrati glavnim, a hr'vatsko sporednim. Za nas dakako vaZnije je ono
drugq pa iemo tako i prikazati ovaj dugotrajni rat.
JoB iste_ godine 1593. dne 13. oktbbra- osvoji
Sinan paBa Yesprim

i susjednu

Palotu, no saznav5i,

da je kod Komorana sabrana pod Nikolom Pr{,tf{yi.ry of.g-q vojs\a, v1a!i se natrag Po tom podje
Nikola Prilffy na Stolni Biograd, ali premda je p6d
grldom (3 nov.) pobio Hasan-pa5u budimslioga
s 20.000 momaka, ipak ga ne osvoji. Isto je ta[o
slijedece godine 1594. nadvojvoda Matija'uzalud
kuBao da uzme Ostrogon, a Teuffenbach Hatvan,
dapade v_eliki vezir Sinan osvoji u julu duveni samostan Pannonhalmu (Szt. Mrirton), te udari na
Dr. F. pl.

SiSiC: Hrvatska poviest.

66

iednu

67
ocl najjadih

tvrdjava ugarskih, qa.Gjul (turski

'lunitl, koii, mu se nakon- kratkotrajne kukavne

29. septembra. pr.edade'
otr"".' grof, Hardegga
-stlile

Sinan-pa$u t' oktobra

i Papu,
1594. pr*d Ko*oian, no kad stiZe gradu znatna
,o*oi'i, eeSke i Moravske (tlo 20.000 momaka),
irorrd. veliki vezir podsadu napustiti -128' *t,)
Medjutim s. ,rest66no ratovalo i u Hrvatskoj,

Osvoiiv$I io5

orlie se iSIo s na$e strarle za tim, d.a se osvoji P e[-'i" i a. Prilidna se vojska- 5kupil.. p:4. zapovjedni$tvom one trojice sisadkih pobjednika, - naime
i Eggenbergom, okg 10' aubanom, Auerspergom
-Bresta

na Kupi, te stala odavle

Eiti i, topova Petrinju. Ali jo5 p-riie le-go Ii je ma
kaki znalniji uspjeh postignut, doletie5e gradu u
oomoi sa b.oOd-momaka bosanski Mustafa pa5a
i grdki beglerbeg Hasan. - Sada predloZi ban Toma
Eriodv, di se ,6;uku utabori u kutu izmedju u56a
Kupe,"Odre i Save, te tako- za5titi g13'$ Sigak i za'
pr+fi svaka turska navala; a1i Nijepci i .ovaii
i"iu biiahu za svoju vjednu opreznr defenzivu
ioga-stade. 1 6. .augusta kr scanska
], fio,rrutlk. " Uslij ed
u tolikom brzittoir :uzmicaki, te su Turci mi"llrt aa se radi o kakoj ratnoj varci. No.kad.vidje5e,
stifi,
Sto'se zgodi, ond,a okrenu- (sastaviv$i Plijg most
prlf." Kripe) na Sisak, te. ga st?o11 podsjedati' U
'g.ad, UiiiSe tek oko stotinu vojnika **dtu
31"o'
iikr, Ga$parom Grandjom i Andrijom Kovadicem,
koji ne m6gav5i otloljeii vecoj sili, slavno.poginu5e
o hu juriS"osvojenom gradu (28. augusta)',Tako

.r".tu ifgS. k-od

"o.ro ptoigrano, 5to je t"4av.no

tJf.o slav-no o6rrn jeno. Poslije pada Siska

bie

i harajuii 10.000 Turaka sve do

BoZjakovine. _Pad proslavljenoga Siska
samoga^kralja Rudolfa, pa sloga po5alje

provali pusto5eii
Zagreh.a.

zapla5i

5. septembra 1593. banu hrvatskbmu,

stali-Sima" i
biskupu zagrebadkomu Ga$paru Stankovadkomu
pisma, u kojima ih
_zamoli, d; bi nastojali Sto prije
natrag osvojiti Sisak, te im u tu svrho ob"iu ,ii.ltnu
pomoi. Yojska se stala dodu5e u oktobru kupiti, no
za sada ipak nij'e ni$ta udinjeno.
Podetkom 1594. imenova Rudolf glavnim zapovjednikom u Hrvatskoj nadvojvodu Maksi-

gili jpra,.a u Ugargkoj nadvojvodu Mati ju.

Koliko-je to i moglo bibi od koristi po Hrvatsku,
,puk Hrvati

najprij_e_ zatyaile od dvora garanciju,

da se-imenovanjem Maksimilijanovim ,* irirl. ok.njiti banska prava, to jest,-da nadvojvoda

lma gporazumno raditi

s banom,

Bto

im on i priznade. Po tom se 23. marta 1b94. ru*tud.

hrvatski sabor, koji zakljudi sveopii lidni
u s.t a.n a k- (insurekciju) hrvatskih velika5a, plemiia i posjednika s njihovim kmetovima ,u boduii.rat, i to tako, da od d.eset dimova (fumi)
daje
'zagrebadki
svaki plemid po jednog, svaki kanonik
po_ jednog, a lepoglavski Pavlini detiri konjanika.
qd gradova Zagreb pedeset pje5aka mu5ketira,
YaraZdin dvjesta_, KriZevci sto- i pedeset, Koprivnica_ trideset, a Samobor detrdesetl I trgovci imali
su dlti po jednog konjanika od robe viijedne do
500 for.

P_o,sl_ije ov-ih zakljudaka Hrvati pozovu nadvojvodu Maksimilijana u Hrvatsku, da zapodne vojnu, jer
su samo u tom vidjeli su svoj spas. Konadno javi

il

69

68

ie doii 15. jula, a kT'ji5kim

Grassweinu i J u r ] u
Eggenbergu,
,uoo"i"anicima

nadvoivoda banu, da

kailovadkomugeneralu (od 1593'

ao f OOf .1, poro8i, d'a se spreme na podsadu Petrinje'
Na tai qiult porove ban sav narod i plemstvo na
oruzje, io tra je sve-lPremno bi19,- nije bilo nad-roivld". Po tom odu Hrvati sami 21' jula put Pe'
trihie. te se ondie utabore ; bilo je ukupno do 16'000
momaka. SloZivSi most preko Kupe ta 21 ladje, -Sto
r; ih u kolima sa sobom dovezli, uze5e podsjedati
srad. To im ie bilo tim lak5e, Bto se glavna bo3un*Lu vojska u tuj par nalazila na velikom
usarskom boiiBtu. U Petrinji bilo jc sada tek malo
Tirraka, na d"elu im Erdogli i Rustanbeg' Medjutim
sliile 24. jula nad'vojvoda Mal<sirnilij?" Y Zagreb,
a27.1ila dodje na bojiStc.s 1000 konjanika' Borba
pod Petriniom potraiala je deset dana, napokon
ilad Rustan beg uvidje, da grada ne be od'rZati,
zapali ga i pobjeZe. 'Iako osvoje Hrvati 10' auLenkovic joS 5. .augusta zanzeo
gr*tu Petrinju, dok je
-Goru
i Hrastovicu. Pad HraJusjed.ne tvidjave
stovice i Petrinje bija5e od odsudne vaZnosti po
ostave Tutci Sisak,
Sisak : vec sjutiadan"l1.
"prije bijega.augusta
Etg,
zapaliv$i ga
!uk9 zap9de slavno
,roievanie" Hivata godin* 1594. Sad'a je -trebalo
poti ari;e na jug, te uzeti KostajnicS 1 n-tnai, no
iradvojvoaa Ubt<similijan toga ne !tj.{: da udini,
vei se vrati natrag u Giac, na3to se sklopljena v-ojska

f,6"f ooicu,

korakom
Tim f. .el1jesnim
Bto je
ono,
sve
bilb
ttravojvod.inim
onako-krvavo stedeno, izloileno ponovnoj proPasti.

raspad"e.

odista, na glas da su ,,kauri" otiBli ispod Pei Erdoglija skupiv5i kod Kostajnice
neBto vojske, vrate se natrag. PoBto su posade u
Hrastovici, Gorama i Petrinji bile slabe, Turci opet
bez boja }ako osvoje ova tri grada. Po tom se dade
trrdoglija na plijenjenje Turopolja, ali ga Eggenberg
15. septernbra Ziva uhvati i otpremi u PoZun, gdje
pogibe u tamnici. Da se Hrvati donekle primire,
povede general Juraj Lenkovi6 vojnu na Bihai,
kuda stiZe noiu 5. novembra. U 6as bi varoB osim
tvrdjave zanzeta, te oslobodjeno do 1.200 zarob-

trinje, Rustan

ienika. Po tom se Lenkovid B. novembra, vrati natrag

u Karlovac ; daSto, veie koristi od vojne nije hilo,
jedino Sisak bi saduvan.
Medjutim pozotre kralj Rudolf u Prag bana
Tomu Erdcidyja, da zastupa Hrvatsku bod ugovora izmedju njega i erdeljskoga kneza Zigmunda
Bri,thoryja. Tom prilikom napomene ban, kako mu
vojska od imenovanja jo5 nije pladena, kako njbmadke dete pale i kradu i da tome treba Bto prije
doskoditi. Po$to Tomi Erdtidyju nijesu mogli u tu
svrhu na dvoru dati onakog jamstva, kakovo je on
trai,io, odrede se banske dasti. Vijest o
tome prenerazila je Hrvatsku. Stoga se 15. maja
1595. sastad.e sabor, gdje je Toma Erddcly ponovno
poloZio 6ast svoju izjavivBi, da nipo3to vi3e ne ie
da ostane banom, jer mu vojska redovito ne prima
plaie, a niti se hoie od strane dvora Hrvatima dati
zadovoljStina. Potom se sabor obrati na nadvojvodu Maksimilijana, da se imenuje novi ban, ako
se kralj ne bi medjutim sporazumio s Tomom Erdridyjem. Zabim nastavi ovako: ,,Novi ban neka
f

7L

70

bude pripadnik ovoga kraljevstva (hrvatskory)- i

neka 6ude muZ vjest oruZju. Njega treba kralj da
s banderijem predstavi saboru (naime svedano in'
stalira) ; j"r uko staliBi ne budu imali bana, neka
znadeVa5a jasnost, da se oni ni jednom ge'

neralu tudie narodnosti pokoravhti

ne 6e, niti be s nj ime iii u tat, Pa
makar svi zaiedno s domovinom iz.ginuli. Oni se vole i rqj*l.rajniiiilt
i'red.stava latiti, nego li dopustiti,
da im se sloboda u toi stvari okrnji."

iwazi sabor priznanicu Tomi Erdridyju.

PoHto je dvor ove godine 1595. sreino ratovao u
Ugarskoj, nije se dakako obazro na Zelj.e Hrvata;
TJma UiaOay ode na svoj posjed u Metliku, vazda
spreman, da podje u rat za obtanu domovine.

Konadno

Od poloiicc maja do decembra dekala je hr'

vatska ,r-orrogu bana. Kad se pak na dvoru budo za
odludnu i otvorenu izjavu hrvatskoga sabora, Jmenova kralj konadno dva bana : biskupa zagrebadkoga
GaBpaia Stankovadkoga za civilne, a
I van a Dra S k ovi i a Trako5ianskoga za voinidke poslove, ali ne dade ni jednoga svedano in'
stalirati, kako je to trailio ustav. Stoga se- 17. decembra skupi srbo. ," ,,ex edicto domini b a n i",
nego ,,ex edicto dominorum comitum comitatuum
huius regni", dakle po nalog:uilts'pan-a.hr'
v a t s k ih, da tu stvar rasprave. Ovdje bi re'
deno, da sabor dodu5e zna, da su imenovana dva
bana, ali niti im je kralj dosada poslao place za
vojnike, niti su izabrani bani poloZlli prisegri vjer;
trotti po starom obidaju pred sabororn, dapade oni

ioS nemaiu

ni

banskoga banderija. Protiv toga

diZe saboi svoj glas tolikom odludno5iu, da je Rudolf napokon u-prvoj polovici_januara 1596. jmenovao dva komiJara, koji su 11. januara instalirali
i predstavili saboru nove banove ; -to biphu i{ i-

t<bta Istv6,nly (historik) i Matiiq Ea'

z a t i i. No biskupovo banovanje bjeBe vrlo kratko,

jer je umr'o vei 50. juna 15?6., pu t?-\-qosta$9^1e;

airri* banom I v a n D r a'5 k o v i 6 (1596.-1605.)
Istodobno da5to nije prestalo ratovanje s Tur'
'Podetkom augusta 1595. krenu5e s 10.000
cima.
(sin simomaka na Turke-Juraj Zrin*l.i'
getskog iunaka) i varaZdinski general Zi g * u n d
H"r6"r*teinr te osvoje vaLnu'Babodu (16.
aug.), a onda upade Herbefstein sam u tursku Sla,roiiio, osvoji iernik i potude kod eakovca medju
Biielom Stiienom i Pikracem dne 1. septembra
bosanskoga valiju Pardija, Sto se toliko dojmi tamoBnje rrje'hrvatske, da je planuo neuspjeli us-

tanak svedoPoZege. Ovo ie prvi zametak

pokreta Hrvata u Slavoni ji za slotek docnij" Pravo P]'bodu, koji 6e
'se Herberstein iz Slavonije, udari
n u t i., Vrativ$i

.u septembru u svezi s Eggenbelgg-m'i Lenkovidem

septembra doBlo je.pod gra{om
na Pltrinju. Dne
-!2.
do boja, o kolu* bi razbit i te5ko .ranjqn branitelj
njegov Rustan-beg, a- kad - o-n sjutradan rmre,
osti r* Turci Petriiju, Goru i Hrastovicu, naBto ih
krBianska vojska 6ez otpora stalno osvoji.
Ponovno uspieE nenadani'napadaj-.generala Len'
koviia na Biirai (u novembru) zakljudi sredno ratovanje ove godine.

72

Nledjutim se odigraBe vaZni dogadjaji u Er'

i Ugarskoj.
delju,
' Turskoj
Poslije smrti K r s t e B 6 t h o r y i a (27. maja
1581.) postao je erdeljskim knezom malodobni sin
niegov Zigmund BAthory. Kao punoljetnik
piidruZi se, kad je planuo turski rat, kralju Rudolfu, prizna mu vrhovnu vlast (28. jan. 1595.)
i ofienl se jednom austrijskom nadvojvotkinjom,
dapade njegovim posredovanjem pobune se protiv
Turaka vlaBki vojvoda Mihajlo i moldavski
(bogdanski) A a r o n, te mu se pridruZe u nastalom
ratu kao svomu suverenu. IJ to umre 16. januara
1595. sultan Murat III., koga zamiieni na prijestolu
sin M"e h m e d III. (1595.-Ii603.). Novi sultan
otpusti odmah po nastupu Sinan-paBu, te imenova
velikim vezirom n' e r h a d-paBu, ali vojnidka buna
u brzo ga prisili, da je opet ljeti 1595. usposta,r-io
starca Sinana. Uslijed toga veliki je vezn tek sredinom augusta zapodeo vojnom, pre3ao kod Gjurgjeva Dunav i provalio u Vla5ku, no ovdje ga
u nekoliko odludnih bitaka do nogu potude vojvoda
Mihajlo uz pomoi erdeljsku tako, da je Sinan-pa5a
krajem oktobra teBkom mukom s nesto spasene
voiske uzmakao na desnu obalu dunavsku. Istodobno sredno se ratovalo i u Ugarskoj, gd.je je budirnski pa$a primio od porte tek neznatnu pomoi.
Yrhovni vojvoda Rudolfove vojske bija3e vje$ti
Nizozemac general Karlo Mansfeld, a njemu bi
pridijeljen kao ratni savjetnik Tilly. Ljeti 1595.
zapode Mansfeld vojnu sa 60.000 momaka, udari
1. jula iznenada na Ostrogon i potude pod gradom
(4. augusta) Mehmeda beglerbega anatolskoga, sina

Il

73

Sinan-pa3ina,

s jakom vojskom' -Ali -prije^ 199.9 li

i; 5to'vaZniie izveo, umre sposobni Mansfeld(14'

ra$a. poZeo je nasljednik
;;g.i'nahvojvoda
; ploddve njegov.?
"
kojeigu se predado5e
Matija,
;;
Ostrogon (2. sept.), V!9eg1ad. i Vac'
forur'sinanov u VlaSkoj i gubitak Ostrogona

veoma se dojmi5e Turaka. Kad 19 u .aprilu. 1596'

umr,o starac binun, onda uzmu janjidari zahtijevati,
da se sultan I i d n o stavi na delo vojske, 3to on
1596. Mediutim vojne opei obeia za oY:u godinu
-closta
kasno. Yrhovnim vojvodom
raciie zapodese
i*"ilo"u hudolt za ovrt godinu u Ugarskoj nadvojvodu Maksimilijana, koji udari u augustu na
tvid"javu Hatvan, ie je 3.-septembra i osvoji' Il
tai nar stiZe i sultan"Mehme-d s velikim vezirom,
Su'rli,t om svojim Ibrahimom i velikom vojskom u
tgi,rtko, te s"e utabori-u- Seg.edinu' Na taj se glas

Maksimilijan razoriv$i ptiig

p"ild" nadvojvoda
"Ostrogon, dok -sultan, krene pod
ilatvan pod
Jegar, koii mu se 13. oktobra .predg{g'. Za to se
.r.Ii.*. Jtozi ditava ugarska i erdeljska vojska

kod Keres ztesa

1ao 5O.OO0 momaka), - te- zametne
sa sultanom ;
viKednevni
Jegra)
od

loj
iittodno
okt.) natjerani u bijeg, ali
Turci bijahu
"""A'pO.
vojska u naivecem -neredu baci
kad se krBianska
vrativ3ih se Turaka (narodito
od
bude
na plijen,
Tatara; upravo uniBtena. Time im bjeBe osjeguran
posjed Jegra.

' ' Godiria 1596. isto je tako nesreina i po- Hrvatsku'

JoB od podetka rata osobito se zanimao za H.

Klimeit YIII. teilei:i sloZiti savez krBianski
'pt6ti" Turaka i pocljeclno podidi pobunu pokorenih
DaDa

71

7b

balkanskih krBiana, dakle u prvom redu Rumunja,

Hrvata, Srba i Rugara. No pupu je i5ao i za tim
fa*u].q^bezuspjeBno), da se sloZe protiv Turaka
s Rudolfot.joS j noijski E4j, te cir ruski. papa
se ponajprije obrati na VlaBkog i Molclavskog
kneza, i to s uspjehom, dapade gdd. lbg4. pobune
se u Banatu naselj-eni Srdi pod vodstvorn'svoga
episkopr .Jodgra, ali ustanali bi doskora ugulen.
jo5

Da

zaplaBi Srbe, dade

u podetku ustanf,a veSinan iz. MileBevskola manastira dopr:edne 27. upritu
Qg"gry_d _tijelo. sv. Saie
1594.
lpali-ti: Kad se. sjetimo tijesne sveze izrnedju
vjere i politidkoga ilivoba l<od Srba, onda, nu- j.

liki vezir

gti "

jasno,

da je dojam tng zlodina Siiranovn

biti_.golem.

Isto se tako stalo

oprr,Za,1,i

morao

gibanje iz-

pgdju Arbanasa,, a 1r Dubr.ovnil. jri n:rrodito poslan

j edan p apilgk!3$","r_t, l<o,i c rnr r j c hi la zadalanastoj
ati,
da
osvo'ii Klis, ltojo hi micsto potom imalo da
-se
bude
osnovorrr za,. rla,l,irr a,l<ciju irotiv paBaluka
bosanskoga. Ovo jc lrilo tim"lak-Be provlesti, Bto
se u jednu rulnr sa,m rra,o]<olni hrvatsti narod. zasitio. mleta,dJroga gorJpotlritva,,, te se opet Zelio povratiti pod vlast zalronitoga kral.ia rr.o*gu, a u dnigu
puk, Sto Bu senjsl<i tlskdci je-dnako Ailt\
cla natrag-.-osvoje svoje ncl<ada5nje" gnijezdo. JoS
pollitani
koncem
.1582. _porniBlja,li su Sptjedani i
u zajednici s Uskocima ,u nrroiu,rl" KIiu* i Sbhna,
1o od-sv.e{a ne bi ni5ta, jer kad-uskodka pomoc
izostade i Turci saznadu za (itav plan, jadno pobi5e one , Hto podjo5e na Klis (2. lanuara fn85.y.
lsto se tako.ir,j_alovi svaki poku5ai god. ld86. Dj.lovanje papinskoga poslanfuu u bdbrovniku, a u

svezi s pra5kim dvorom do5lo je doskora vei dotle,

da je kralj Rudolf dne 14. lprila 1595. izdao iz
Praga javni manifest na krBianski narod u Bosni
i pJna6kolnim zemljama, gdle ih hrabri na ustanak
piotiv te$koga turskoga ropstva s potpunim pouzu njegovu za5titu i Pomoc.
danjem
"
Godine 1595./6. bijaSe vodja ditavoga pokreta
Klisa spljetski plemic Ivan Atza osvojenje
"
b e r t i. On se tijesno zdrnlio najprije s jerusalimskim vitezom Hvaraninom Franom Antunom
Brtudevicem, koji je predobio za tu osnovu nadvojvodu n'erdinand; u Gracu i kralja-Rudolfa u
Pragu, a onda s poljidkim knezom Pavlom Pavi6ein, koji
-bimu tai<odjer obeda u tu svrhu plmoci.

stvoren u Gracu i Bedu

I tako
jem se imala u Hrvatsko j
ko
po
plan,
voj ska, Tpas.ti. u Bos.nu,
prikupiti
joj .se pji+ru,Liti ugtaBke
baiu "u
poci na KIis i osvojiti ga;
te
8"i.,
s

tim

se mislilo u prYom redu

odvrnuti interes turski

od glavnoga boji5ta u Ugarskoj, a.trebalo je. osobit;tajno raditi, j., je Venecija.u t?j das
bila u hobrim odnosima s Turskom, & i onako nikako ne bi htjela da joj se blizu Spljeta opet utvrdi
vlast zakonitoga kralja hrvatskoga.
Medjutim ?oskora se uvidjelo, da je osvojenje
Klisa u kopn.re strane neprovedivo, ,vec da treba
udariti s *orr,, pu s toga bi onaj plu, zaba6en.
I zbtlja, dok je rrdii dio k[skih Turaka bio zabavlien
van grada, provale izruenada Uskoci, Poljidani i
joS neki naoliolni Hrvati pod vodstvom spljetskoga
pt.mea Ivana Albertija u noci od 6. na 7. aprila

76

u Klis, te ga uz pomoc nekih domacih zavjerenika brzo osvoje poklav$i sve Turke u njemu.
Sada utvrdi Ivan Alberti Klis protiv svakoga napadaja oskrbiv5i ga prilidnom uskodkom i poljidkom vojskom. Pad Klisa bija5e odista od velike
znamenitosti. Na taj glas eno se pobune kr5iani
hercegovadki i poSlju fra Dominika Andrija3eviia
u Pra,g moleci pomoi, koja im bi i obeiana. I{ o
vaZnije j" i odsuclno po ditavu stvar
1596.

u buduinosti, pto se tim pol,odom

javno sloZiSe na zator kli$kih osvajada Mledani i Turci. To je bilo s timval-

nije,

Sto se Klisu moglo pomoii hranom, momdadi

dZebanom samo preko-mletadkoga zemljiBta.
Kad se saznalo, da je Klis pao, orllude se u

Carigradu, da ga Bto brie rratrag osvoje. Il tu

je svrhu dobio nalog bosansl<i paia, da to izvede
poBto poto, a istodobno bje i kapudan-paSi (admiralu) naloZeno, da udje s brodovl'iem u jadransko
more i sprijedi dovoz pornoci Klisu. Medjutim
sazna3e i bosanski begovi za pad Klisa, pa tako
se zgodi, da je kli5ki sa,ndZak-beg Mustafa, koga

onda ne bija5e kod kuie, vei 12. aprila pao sa

600 Turaka pod grad i zapodeo podsadu. Broj
je Turaka svakim danom rasao, tako da je do
77. aprila bilo pod njim vei do 2.000 njih, a clo
22. aprila 8.000. Premda su branitelji kliSki
hrabro odbijali sve napadaje turske, ipak ih zaskodi
joS ljuii duHmanin
nestaBica vode, a doskora
i glad, jer su na Klisu- presu5ile sve Sterne, a bunara
nije bilo, dok je i premalo hrane bilo spremljeno ;
uopie svi su se pouzdavali u vanjsku, narodito

77

U Pragu pak odista se na to

kralievsku pomoi.
^t. ubavijestilo -o- tom.mletadkoga posla,"*lsii"to,
rado dopustiti
;ika il"1i izlavi, du 6e Yenecija,
svoga
u
pre)az-preko
s;-;;ut"'J u, I u L e nk ov ic
sve i
istodobno
su
Mledani
?"*riiJt, ; ddkako,
d,ojavili.
Turcima
Generai Lenkovid do5ao je konadno iz-mudenoj f.iiSf."; posadi . u pomoi,-(,:KltuY3 voda")'
il;;'zi. *iu'1596. iskria se kod Bosiljine nedaGto togira sa 2.000 momaka, od kojih 300 njih
v.ois\gT podie
;;;;"i d; duvaju barke,--a s ostalom ubavijeBteni
o
Turci
Klisu'
planina
ravno
oreko
napanenadano
'"i;;"fu dolasku dodeka3e ga i
Ak-., tako da se potuden j1d"u nekako spasao u
srad'Klis(27-ma^ja).Kad-Lenkovic-sjutradanu
s iednim dijelom vojske' -bi-i opet
?"U.
do"-trvi'Klis
i;;";d;- ,upud^oi tuko, da se jedv.a.nekako
njegovih
vojnika
od
dok
;;;;;'-Kustdr-s"ourca,
-se
i;d;" dio sklone u OmiB, a drugi dopado5e turskoga
dan poslije toga p.oiaza (3.1' maja)
ffi;il Treci
pit
Trircima uz uvjet, {'. branitelji
;;fi;d; .. pod
oruZjem oti6i kud im dlago'
ii.gorri mogu

6aka Turi;io ie irtis porb,"o P.ao misao,

da
i
tim"
;i;u,'u
i. P'oPala
*i_-pokuBa tt"St'o udiniti P-obunom
i"r'ukih kr 5 c anskih P o danik a'

Kud *. u Hrvatskoj saznalo za poraz kod Klisa'

odludi se general Herberstein na navalu na K ojoq i-!an I"?l
stainicir, a niemu se pridruZi
da Kosta;ntct
glas,
dodje
taa
ali
c
Dr a 5 kovi ;
dolazi u pomo6 20.000 Turaka,- okane sjl Herber'
stein i ban dalje pod ade (u julu 1596')' Ne naBav$i

i9

78

nikoga pod Kostajnicom, okrene turska vojska

pod Petrinju, te je podsjedne. Na taj glas sabere
se hrvatska vojska pod vodstvom bana Dra5kovi6a, Tome Erdc;dyja i Eggenberga, te se utabori
kod Siska. PreSav5i ovdje rijeku zametne 20. septembra boj, u kojem bjehu Turci ametom potudeni. Tom pobjedom nije spaBena samo Petrinja

i Sisak, nego i odbi j ena posl j ednj a veia

navalaturska.
Bitke kod Klisa, Petrinje i Keresztesa ozna-

duju kulminaciju velikoga petnaest-godi5njega rata.

Ni na ugarskom, ni na hrvatskom boji5tu ne do-

lazi vi5e do znadajnijih

intzetak dini
,lef initivni
pad KaniLe u turske rul<e (20. oktobra
1600.), uslijed dega ostade Hrvatska sa sjevera
otvorena provalama tttrskirtt, narodito krimskim
Tatarima, smjestenim po ugarskim garnizonama
sukoba ;
osvojenje Gjura (29. mafia 1598.) i

(turskim). Sada izabraile hrvatski stali5i na saboru

(30. aprila 1603.) 'I'ornu Erdc;dyja kapetanom kraljevstva Hrvatskoga na njegovu obranu.
No dok je jenjavanje ratne Zestine donekle
otklanjalo pogibiju s vanjske strane', pojavi se pod
kraj turskoga rata teBka i sudbonosna nutarnja
buna u Ugarskoj. Uzroci njeni bili su oni isti, koji
su i u Hrvatskoj skrivili poznato Lamnezadovoljstvo, naime nepoBtivanje ustava i zulum pomoine
njemadke vojske u tamo5njoj vojnoj Krajini, no
pored toga joB se zemljom razmahaBe i vjerske
raspre. NepoBtivanje ustava odraZavalo se u tom,
Sto dvor nikako nije dao, da se popuni mjesto
palatina (od I531.) i mjestonadbiskupa ostrogon-

skoga, ne govoreii joB napose o uplitanju njemadkih

kraljevskih savjetnika u ugarske poslove, narodito

ratne i financijalne, dok su vjerske raspre nastale
u medjusobnoj nesnosljivosti izmedju l<atolika i
protestanata. JoS od vremena n'erdinanda I. naBlo
se u sjevernoj Ugarskoj dosta pripadnika reformaeije, a taj je broj sve to verima rasao, narodito
medju plemstvom i gradovima. Doskora je protestantizam stao znat:iti ne5to narodnoga smatrajuci bedki dvor sredi5tem katolidke reakcije.l
PoBto je Rudolf joB od mladosti bio velik protivnik
protestantrzma, nije ga bilo te5ko nagovoriti na
taztta nasilja protiv ugarskih pripadnika te vjere,
a ta su do5la do vrhunca, kad je kralj ,,motu proprio
deque regiae suae potestatis plenitudine"; aaUe
s v o j e v o I j n o, dodao zak. dlankusabora od god.
1604. jo$ jecla.n )(II dlanak, kojim se zabacivahu
sva praya i privilegija protestanata u korist crkve
katolidke. Sada plane u Ugarskoj i Erdelju otvoren? buna pod vodstvom protestantskog plemica
Stjepana Bocskaya, koga buntovni plemici, inade dlanovi ugarskoga sabora, dne 20. aprila
1605. izaberu knezom. Bocskay stupi odmah u
savez s Turcima, tako da se odsada imao dvor boriti
na dvije strane. Podjedno pozove novoizabrani
knez ugarski i Hrvate, da ga priznadu svojim vladarom, ali ga oni odbi5e. Uslijed toga podje Bocskayev vojvoda Grgur l{6rheth prema- Hivatskoj
s vojskom, ali ga ban fvan Dra5kovii, X'ranjo Ba1Jo5 i danas je kalvinstvo magjarska vjera
(magyar . hit), a kalv. crkva, magjarska crkva (m'agyar
templom).

81

80

thy6ny i Gjuro Zrinski bacise l3i'ug y:I"."]",r^'"r.'Xa, jese, 11. ,ot"*bra 1605' pozove,.":likir
salrilom
i"ri, Bocskaya u Pe5tu, gdje ga opaSe
okruni posebnom trekom krunom za "llgiLrsl(oga
il;tj;^ i';J;lj-k" ga kneza" \z god'i'{nji drrnali od
10.000
-je
-"'"-O";dukata.
buna krila tim opasnija' Sto jc .Yalj
t"
Rudolf spram nje pokazivao potpurr n".|tlJl,ll:.
prottvda
prisiljetia,
bila
njegova
tako bra6a
,11"$:Y"
da Je
uoti. dodiu o Ptug, gdje su od njega rznudrlr'
tl r{?r'ske
se
nred.ao bratu Mati ji''1'aj pak zrrrtjrrtii'da
odmah
fl; ;;;."r*p;.st" "prijcti ol'i^'iti*m'r'r'i,ra'
njime
stupi u pregoYor"'* ilntsktly"Itt, to sl<lopi s
pt"govararrj a 23;. ltrrta' ,l(;o(i' ,' PIU'
sve
"-fi""-aiij"!mir, kojirn biBe uretljeni ugarski vjorsl(r poslovr da

;;i"i;il;-i

"f;'it"q pifio""

bi odredjeno'
il"g;;:-'ig+s Il,'tt'i"' ''''i'o"'
ispovijedati
slol'odno^
Inogtl
gr*,lju,,i
nlemstvo ,
t, j.st irt-' je konf csij"

poje
dlanak
dok
e,
staclo J e r a,vrr-opravn
III'
ido+. Uritarr. Naclalje p;dijeljena.bi lPia amnesttla
p a I a',] n u
i obeiano, da ce buduci sabor bira.tt iaspravljati
i
1\Iatija
; i;ii; ." o,,du ,'otlt'oluoda
blavrlov,i
poslovima
;
;"Gr,.sl<inr.'
.
u
"aiJtlr",f"
clostoianstvenrcl r volnidki zapovjednici
samo
""i"it.
i
mogu^biti
UJ;C"ii H';vatskoi smijuvjeru. ostala ios
;f#ci"'pr.*lJi bez obzira na.bu'duci sabor' Kopitanja odludit-ce
;;tl;il#, *trrrrit,,o,
cla Bocskay -pridrZaje.. kao
nadno bi
ugarske Zuparule' a
susjedne
;;;, Erdelj i neke
zemlje
ne ostavi li -"Xtift pot'omaka, lmadu'ove
pripasti kralju.

{iill;;ju

1u,,1,:,

Rudolf se dugo. neikao potpisati ovaj mir, no

konaino ipak to uOini 6. aulus[a
. Sada preostade nadvojiodi Matiji da sklopi
mir s Turcima,.jer se_vei davno urruko ratovanje
pokazalo kao izliSno. To mu je moglo s tim lakBe
uspjeti, $to se i u Turskgi tromiStjaio na mir, gdje
-umr,o"Mehmed
)

j" i:.- 32. decembra

naslijedio ga
Dne 7. .jula

1608".

IfIl

ry]lajt sin Ahmed I. (1608._16t7).

1606.

izdade sultan punomoi urroji*

a onda se koncem okiobra sastanu sa
Matijinimloslanicima n & u B i u ri j e k e Zit v e
nedaleko Komorana. p pgde.lku malb da se pregovori ne razbi5e, jer je -Matija zahtiievao J'egar i
KaniZu, a Turci i nadalje phbanje drnka od 36-OOO
dukata. Konadno popuste-obje stranke, te tako bi
dne 11. novembra r6bo. utan-aden mir na dvadeset
gqdi"?:. fsprava se sastoji od sedamnaest flanaka,
od,kojih_su.najvaZniji V. VI. i XI., kojima se uta_
tqadyj.9, da_ ie svaka stranka zadrLati oro, Sto posjeduje sada (4u4" status elo), da provale na tuhia
zemljiBta i pljadkanja imadu prest-ati, a tako isto
kaz,nit 6e obje stranke tazne dobrovoljne i hajdudke dete na granici ; konadno car, odnosno kralj,
vi5.e ne pllia godi5njega danka, vei ie jednom za
uvijek dati sultanu dai od 200.000 clukata,
Mir na u$iu rijekeZitveprvi je mir, u kojem
su kralj u,garsko-hrvatski i sult-an r a v n o p r av n i.
Sada puko5e lanci tributarne podloZrrouii, Sto su
ih svake godine zvekeiu6i vukii poslanici, kad su
sultanu donosili iako zvane darov:e, koje su Turci
zvali dankom. Sada je prvi put izdana dolidna i s_
p.rava s turske strane, a ne narinuta, jer nakon
p_oslanicima,

Dr. F. pl. SiSiC: Hrvatska

povjest.

8S

82

tumada proudili
Bto su Rudolfovi poslanici pomocu
qotpy.?" i pedatima
-kaZe hiturski origirruf]'"ia'
'-,,irti' uiuHcu
"..1i"i:.
rijekc-.2!t"-1'
rr"
snabdjcv.n

Uu***, sj?lc se. Evrbpi i krlcanstvu na

+':'-,1 *"*-:l *,3*Y,",,Llu ; :?"j ""3#,.':[!

storik

s" t"ru1u* oroga-stcxlth.lrl-,ivetidina, lud, kojabure

o'bibutu i skoro
ijeca jo3 nekoliko, puta za
jo( jasnijc
vijeka
ugasla, d.ok nije.. koncgm -rstoga
po(lti99')
Karlovcima
zasjala nu pop'iHtu mira u
osmanlijskoga
kazujuci,I#'Tlttoaar'o propast
catstva.

tt

r :a:

da je ona
Sta se tide Hrvatske' treba naglasiti'
spomenemo
1)t)
tla'
irgrt iiu ti; nrirom .Biha. ' a'll
Slavonija
K1isa, k"ji T; i"" 1""i ptrt irti -\; ipak tim "tl1l
mrrom
ir'psi'vtr' N"
F;#;all',t"tt"*kor*
s a d' a
d
o
turske
i
presta,ltl ollo srttllrottosrttr ttilvale
.7.

i'1 t' za tim' d'a istiea ne

i
i",'"*]l-"'
rlr,j rt'[' ll riri.rrit' n 1uo
d"efentz
brallo so viItl; ol)l ptel aze
zivtl tI o1'ttltzivtr'

itoti,, ri'i ;';;;i

IV.
IJsllorli'i ltrettlast niematka''
u606.--167 7')

pregovarao
t-l cloba, kad je rradvoivoda Matija
du$evno
bijaBe
miru'
o
s Turcima i s Bocskavem
nepoveoma
vei
Rurlolfa
brata
stanje
u
svijeta
od
Zil*i samotno i odijeljen se iskljudivo
voljno."i"g""l
Hraddanima kod Praga i za"imajuci ne samo da
astrolo[kim i alkimistidkim p;kusimu'

je potpuno zanemarivao drZavne poslove prepu5ta-

uii ih lj ubimcima svoj im, narodito slugi Filipu Langu,

nego nije ni dopu5tao, da mu itko s njima preda nj
dodje, dapade ni braia njegova. Pa tako se i zgodi,
j

da Budolf, kad mu donijeBe spise o sklopljenom

miru s Bocskayem i s Turcima na potvrdu, dulje
ih vremena ne htjede potpisati. Radi toga plane
Zestoka svadja izmedju oba brata, a kad ugarski
i hrvatski stali3i izaberu Matiju na saboru u PoZunu
,,n a s I j ed ni m gub er n a t oro m'01, te mu se

pridruZe jo5 t deski i austrijski staliBi, udje Matija

s vojskom u Ce5ku i prisili brata ugovorom u praSkom predgradju Libenu (24. jana 1608.), da mu
predade vladanje u Austriji, Moravskoj, Ugarskoj
i Hrvatskoj, na$to bi kao Matiia II. (1608.-1619.)
okrunjen dne 19. novembra u PoZunu ugar.-hrv.
kraljem. Tri godine zatim prisili Matija brata, da
se odrede deBke krune, a kad Rudolf 20. januara
1612. umre, postade i njemadkim carem.
JoB prije krunisanja poZunskoga sastade se

hrvatski sabor u Zagreht, da izaberc poslanike

i da im dade upute, Sto ie od no. oga
kralja trailiti. Najljuda nevolja bila je Yo jnidka
K r a j i n a, kojom je gospodario Htajerski nadvojvoda n'erdinand, sin Karlov, ne obaziruii se
nimalo na hrvatski ustav i krnjeii banski ugled posvoje zaPoilun

glavito time, Bto mu je nastojao oduzeti vojvodsku

vlast ostaviv5i mu samo sudbenu, a uz to namje5tavajuii po hrvatskim gradovima i tvrdjavama
(kapetanijama) same Nijemce kao generale i vi$e
dasnike. Stoga zatraLe Hrvati na svom saboru

-_ 'R"drlf

naime bijade

neEenja.

84

8b

nodetkom septembra 1608' u Zagrebu (dlankom

kf. i Xtt.), d; se iz svih hrvatskih gradova, na.rodtto
imadu
ii'' iiuzai"u kano sijela Zupanijskoga'
inostrana
i
zapovjednici
maknuti inostrani vojnidki
vna
vojska, pa da se batiu opet povrati s t a r o d a

pltp'riru

vlast

od-Drave do rnora'

No poBto su austrijske neke pokrajine.. ttovdatrim

sreds'tvima podupirale Krajinu, radr cega .91."s'
[ia4"1i""." ".eka vlast u kraji5koj
"ra"":i""duria
voinidloi opruti zakliudi sabor hrvatski' cla s-e u

;"Jr;';il;ti,i-kruti Nlatiia

sporazumi s nadvojvodom

mjcsta
iftil;;a,o*. Ispraz,jena pak dasnidka
sizasluZnim
imadu *. .tukukJ popilniti domacim

;;;r*r; jer ,,hrvritJ.r.i su s.taliSi spremni

T"9o da
trlf.ii"Si'sabor) prije umr-ijet.i,
vladaju
. "iima tudia *9tr9.tl; m.a *'"T:ili i
da ta gospohr 6b"'oSuj"" j
r: *u""1"'d u, t u II rv a!-t\.o 1". Bt etu
uu'
"n jit ove slobode." Kralj Matij-aprimrpl
*."
banom.omiljelogu,l?
iitiotut, dapade imenor"a
n'r

<i

yi a (1603' 1614'), ali uza sve obecan;e

}frd; " iriu;irri sve pri starom na veliko nezadovoljstvo hrvatskoga Plemstlq',..
'Kud naime

uE,rrisu staliBi kranjski, Btajerski

koru3ki, da .* *oruti ppadove tt*jiHtt" p,r.ed3ti

Hrvatima, uzbune $e, sastanu-na zbor r zaklluce :
prip ada na<h'oj vod i F erd intrndu
;;H;;;L r.ruiim nJegor'e
dozvole ne moi'e o n]o;
[o *u s toga bez,
zakljudak.Hrvati otLai
za
iliil odlrd'iti". errrsi'
d; s njime urede
nadvojvodi,
poslanstvo
;;;;je
pit""1., kako i .t'iatj }latija Il' Zelio'
t"riftf.J
'X'erdinand .ne samo da ih
je odbio s n;rhovom
ali

molbom, veC im se zaprijetio, da ako ,,sve ne ostane,

kalro jest", da de krajiBke gradove hrvatske uzeli

sebi kao sopstveno vlasni,{tvo.

Na oval prl<osni odgovor dignu se Hrvati tolikom Zestinor-n, da se gradadki dvor bojao oru.Zane
provale, pa se s toga obrati na cara Rudolfa u Prag,
da posreduje. I opet se vode beskrajni i neplodni
pregovori praieni spletkama, no na Zalost i domaCih
sinova. Sabor hrvatski naime kaile: ,,Da bi kralj
htio ispuniti ielju Hrvata, ali ima n e t k o, tko
pravi zaprijeka odgov, rajuci kralja od toga, pa
je osujetio i hrvatska poslanstva u PoZunu i Gracrf'.
,Za bo staliBi jednoglasno zakljuduju zaklinjuii se:
,,Ako se taki ru5itelj domovinskih slobo$tina pronadje, diCi ce se javno u saboru svega
kral jevstva na n j Sake svih sta li S a, i
redoya". Tko je bio taj intrigan, ne zna se jo$

ni danas.
. Kolikogod je kralj Matija

obradovao Hrvate
imenovanjem Tome ErddcLyja banom, toliko ih je
i ozlovoljio, jer ga nilrako nije dao instalirati. S toga
se tuZi sabor u februaru 1609. i narednih godina,
ali bezuspje3no. Poradi toga odrede se Toma Erdridy 27. novembra 1614. po drugi put banske dasti,
a pridrZa din svoj na molbu sabora, dok ne bude
imenovan novi ban
To se zgodi 1615., kad zasjede bansku stolicu

Ben edikt

Thur 6c zy (1615.-'1616.), koji

i in,taliran, ali vei u septembru 1616.
umre. Sada bi imenovan banom N ik ol a X' r a nhopan (1616.-1622.),koji bi uved.en u dostobje odmah

janstvo bansko dne 6. decembra

1616.

87

86

bi.p{gneseno ime uskodko na oy"

vojnike posade senjske l.upetanije
od Rj.dine do Baga i uBca Zrmanje
s jedne, a do Brinja i Otodca s druge
s t r a n e.l Dapade krajem XVI. vijeka i kroz

ffDok je Matija uredjivao zamr-qe19 ugarske prilike" ter u. bcrio s novim erdeljskim vojvodom
Gavrom (Gri,bor) Betlenom, koji se turskom

pomocu udinio samostalnirn qo.sp-o-darom svratiHe

tlp"o pczornost na-sebe senjsl:i Il s k o c i'
' It'*kon Sto su Turci uzeli Bosnu (1463') i Hercegovinu (1482.), potrali onaj. dio puga.ns-tv1(pogla-

viio katoilOkogu zakona), koji

,qe

XVIIr.

se nazivati

teritorij

senjske kapetanije

PoloZaj Senja s gorovitim zaledjem i obodnim

prodeljem, te sa svojom duv'enom burom ieste

ne htjede{urcima

pokoribi, utodi"Ste u s*sjednot Hrvatskoj i Slavoniji.

bui bjegunci, najprij e zvani ,,P t-i b.e.g i, B.'u-

b.gi':,",J.ocnije Ustoci (od uskoditi), stali su

porriulo' napudivati pogranidne tvrdiave- Uskoka
Lito i. viSc'grupu ; oii* lajpozrtalje kliHkg-genjske
juZnu
ioB ie poznata ona. Sto je naselila Zrrmberak i
joB
se
i
kru"lJt o. Pored imena-,,Pribeg" ,,fIskok"
stranimispravama
u
bjegunci
ovi
leziorrrr8..j,
cima pisanim t<ao Vlasi, M ur bol o zi i M orI a c h'i. Jedna se tal<ova grupa LTskoka iz Bosne
i Hercegovine sttla oko 1530. qk-upljati kod tvrsenjski kapeban Petar
diave klfske, a ouda je primi
ilIu grad'
povjereni
u
KruZiC kao braniteije
u tursko
zalijetali
predesto
llskoci'
se
su
io3to
zemlji5te dineci velike-Btete, to lg-rijgBq Turci na
.,*rroienie Klisa. Dne 12. marta 1537. (kako znamo)
pr.dld"' se KIis, po prijekoi smrti Petra K.rZiia
'i, uvjet, da *o bturrilelji mo-gy. Jobodno otiii'
padom Klisa u tursko ruke
volja. Po5to je
kucl ih' je
'Dalmacija
(osim mletadkog
pala i "sva ilana5nja
l"i*oria) od Velebitu do Cetiire, a saln Klis prij
k.r a.j i.B k u
iud*o joS prije pada P,od s en s \u
l(li5ki
branitelji
pr.r6l.
sada
se
,.,
k a n e t, a n
o,u $enj i poniie$e 'sa sobom ime Uskoka' S a d a

LLZeo

Dalmacijom.

,l

taki, da ga ni s morske nis kopnene strane nije lasno

osvojiti. II taj par (1537.) bija5e Senj pod komandom ljubljanskoga (nui;arnjo.au,rtrijskoga) ratnoga
vije6a, kasnije (od 1564. dalje) gradadkoga dvora, i
sijelo istoimene kapetanije u hrva"fskoj Krajini.
Prema tome dakle postado5e {-lskoci vojnici na
hrvatskoj Kraiini, te su sa svojirn potomcima sadinjavali kroz vi5e od osamdeset godina gradsku
posadu. Ova se opet dijelila na detiri kumpanije,
kojima bija,hu na delu v o j v o d e. God. 1559, navodi sluZbeni popis 253 vojnika, a L573. vec 352,
d,ok se 1602. navodi lrroj senjslrih tJrql<oka na pet,
do Sest stotina liudi. Kad srr se ovirna stali pribra
jati joH i novi bjegunci i domace rrenjsko pudanstvo,
hilo je u Senju uskodl<ih vojnika po,5etkom X\Ttr.
vijeka do 1200 momaka. Kocl vecih poduzeia ope'i;
bi im se pridnrZili i vojnici iz ostalih garnizona
senjske kapetanijo, p& iako ie broj rijihov poskodio
do 2.000 momaka. Treba naime t;nati, da se prbr:j kliBkih llskoka vremenom povecao

I"t"i

1 U senjsku kapetaniju spadala su mjesta Trsat,

I{reljin, Ledenice i Bag uz nrore, a Brinj, Brlog i Otodac
na kopnu.

-l

88

89

novim bjeguncima poglavito iz mletadke l)almacije

koji umako$e kazni, a onda ih je do5lo i iz Italije
(venturini). Ovi bjegunci, pa l)skoci i domaii Se-

dekaju na moru s barkama na ugovorenome mjestu,

da ih prime krcate plijenom i onda sigurnim morskim putom odvedu

njani bili su osnivadi duvene i smione uskodke rnornarice. Prema tome dakle ne moile se kod Usl<oka
govoriti o jeclnoj jedinstvenoj
ih stvanalno j grupi (primierice srpskoj), ier ^uciorahu osim preteilnoga dijela Hrvata joS i Srbi

Da5to, poradi vjednoga maloga rata

vatskoj n"eprolriclno -r'a,tov'illo s Turcima, to su oni

ponajradije korl njih sebi hrane traiili i to na dva

puta: kopnom u turskoj Lici i morem u

Dalmaciji, Bosni i llercegovini. Eto kako to opi-je

suje 1580. papinski nuncij Malaspina : ,,Senj

postao glasovit sa Uskol<a,. To je primorski grad,
pusto i neplodno nrjesto, ali osobito zgodno za
proganjanje du5mana nalodito na rnoru. l{adalje

se grad nalazi tako blizu Bosne, da posada

senjska lako moZe s mora ili s kopna u nju provaljivati, kako se i zbiva, i to tako, da jedna ili vi5e
skupina flskoka obilazi po kopnu, dok ih drugi

Tur-

met llskoke u tom prijediti. Isto bako ih je i Venecija pomagala, kad je bila u ratu s Turcima
(1538.-1540.), j.. bi Uskoci preiazili na tursko
zemlji5te kroz mletadko ne dira'iuii u republidine
podanike, Sta viBe, oni su s njima, buduci veiinr
dijelom Hrvati, podrZavali tijesne prijateljske
sveze. Ali otkad se izmiritse Turci i Mledani, stala je

puBkom

IJskoci rnorirli prelr rarri ivabi piijelrom iotirnalinonr. Po5to se nagranicihr:-

Zaplijenjenu robu onda

cima niti je senjskomu kapetanu niti ljubljanskomlr,

odnosno gradadkomu ra'bnomu vijeiu padalo na pa-

i TaIi jani.

Uskoci bijahu vrlo smiona deljad, oboruZana

i sjekirom, a kadikad i handilaront. Bili su
podobni pod.naSati svakoiake oskudioe i muke.
Pored toga dobro im bijaHe zna,n sval<i l<utic koli
u Velebitu, toli po otodju. Mjcstx"rna irn plaia bija5e (1589.) 4 forinta i Jr0, no rri t,oga nijosu redovito
dobivali. Za to su so nrorali tlnti na p I i j e rr
j." okolica senjl;l<a, llo rorli lrai nid,inr. 'I'a ko s e
eto silonr prilil<* zgodi, da su se

kuii.

prodaju."

1
I

otomanska porta od Venecije energidno zahtijevati, da

ge bi pomagaia [Iskoka, koji su sve turske ladje na

Jadranskom moru redovito ptijenili.

Sada su stali
Mledani voziti tursku robi., no [iskoci uzmu
od njih trailiti tursko vlasni5tvo. Potom javi sultan Sulejman u Veneciju, da ce otr, jer: Mledani
nijesu u stanju da odrZe red u Jadra,nskorn moru,

onamo otpremibi iaku rnornaricn, koja ie Senj

osvojiti i Uskoke istriiebiti. Buduci da Mledani
nikako ne htjedoBe pristati, da bi turska rrror.
narica u5la toboile u njihovo rnore, do5lo je

do uskodko-mletadkoga

spora.

Prvi sukob pada u godinu L557., kad je mletadki

kapetan u Jadranskom moru n'abije da Canale
dojedrio pred Senj i stao zahtijevati od senjskoga
kapetana Herbarda Auersperga,l da kaznt llskoke.
I Docnije je poginuo kod Budadkoga

1575.

9t

90

Kapetan mu odgovori, da llskoci napadaju Turke

s kojima cla je n'erdinand u ratu, pa da ih s toga
nema razloga da kazni. No Canale se nije time
zadovoljio, ve[ 24, novembra 1557. zaprijedi ulaz
11 senjsku

luku, dok se signorija obrati

Ferdi-

nandu tuZbom na kapetana, toboZe kao na glavnog

krivca. n'erdinand Llpravo zabavljen

njenradkim

protestantskim poslorima u tolil<o z,adovolji Mledanima, da je senjskog kapetana i potkapetana otpustio, te obeiao, d-a ie dati spaliti uskodke barke.
Kad uslijed toga Uskoci uvidje5e, da imadu u MIedanima glavne du5mane s'rroje, stanu napadati njihove lad.je, u kojem se poslu osotrito istako$e frankopanski podanici u Ledenicarna i zrin,+l<i u Bakru i
Bakarcu. Mledani sc potonr ollra,ttr rra llana Jur ja
D r a 5 k ovi i a, ali tai im 2li. ol<tobra 1t167. odgovori, da u toj stvl,ri niita, ne nloZe, jer senjskom
kapetanijorn no zalrovi.ic<la, on, nego nadvojvoda
Karlo, brrr,t kral.ia, Ma,lisirnilijana.
Merliutirn lrlano 20. rnarta f570. rat izmedju
Mledana i 'Iura,l<a, m,rli otolra Crpra, koji potraja
sve do 7. marta llt7l\. Za toga rata udini5e flskoci
Mledanima i opei; zna,b,nih usluga ud.arajuii na
Turke narodito u Dalma,ciji. No kad nastupi mir,
ond"a se ponovno skobi3e IJskoci i Mledani radi
Turaka. Na sam Roi;i6 157i\. uhvate llskoci jednu
mletadku trgovadku ladju kod otoka Mljeta, te je
porobe i odved"u u Senj. Radi toga doBlo je do
t:uilbe u Be6ri, poslana bi komisija, da sve izvidi i
Stetu mletadku nadoknadi, no konadno ostade sve,
kao Eto je bilo. Dapade Uskoci dodjoBe u spor i
s Dubro,,.danima, jer ovi su kao toboZnji pod.anici

turski (o,I 1526.) takodjer Turcima pomagali.

iednom takovom boju ubiKc Dubrovdani oca seniIt og vojvode Gjure Danidida" Sin njegov-plamteci
od isvete dade s mjesta otpremiti jako brodovlje
protiv uboiica oca svoga, a tek posredovanjem
pup. Grgura XIII., koji ublaZi gnjev. Gjure Da-

bi spor iz;ravnan.
zapode tek poslije..zlo1596. , a lnoLe se razclijeliti

znatnom krvarinom,

"i8;e"
Medjutim pravi spor

srecrlog boja olio Klisa

na dva odsjeka, prvi ide do godine L602., a drugi
do 1617., to jesb do smrti generala Josipl Rabatte
i do tako z\anog uskodkog rata i madridskog mira.

Kako vidjesmo, bilo je dodu-(e jo5 i prije

1596.

dosta okr$aja i sukoba izmedju fJskoka i r-epublike

mletadke, ali kad $u ono Mledani za podsrade i boja

kod Klisa pomagali Turcima, dapade- ubijali one

kr$dane, 5to se Eijegom spaso5e do obale rnorske,

a .u prvomu redir LTskoke, onda .planu bijesan

rat: ocl sad.a dalje tlera,ju

Uskoci Mledane veiim bii es0m nego
Turke, loveii ih po moru i koP11u,
ne pitajuii, f ko jA na,nj.ihovim.ladjama i"diju je roba. U toj osveti oni su

osvetnlidki

odi*tu postali po Ml*dane toliko opasni,- da su ih

svagdjd uzeli iazgla5ivati kao gu$are ; F.u o.5 t o

su nekoc ,u narodne dinastije hrabri Neretliani, tako su sada Ilskoci

smetali i uprij Ldavali slobodnu plor.idbu Yenecij i po Jadranskom moru
napadajuci ,:.izin9 ladje i robedi
da sva sila
ih-s tolikim.iupjehom,
ih ukrobi'
da
aostajala
nije
mletadka

92

93

s Mledanima.

U tu svrhu imenova nadvojvoda X'erdinand

za uskodke_poslove svojim komesarom kranjskoga

Rabattu, rodom i; Si-o_
je nekoi bio poslanik
n'erdinandov u Veneciji, pa tako imao -dosta iskustva
za preg_ovaranje s Venecijom. Nadvoivoda ie dao
svomu komisaru slijedeiu- instrukciju, na o.rro*
-do
kgle. ie
doci
izmirenja : i. Uskodke po-imalo
glavice biti ie kaznjene smriu ; 2. svi Darmutiirli
,- ' uBi.kgp,
inade jo5 poznat i kao beznadainik, odito
S;ase placi tnletadkoj.Gl. o njemu radnju Ljirbi6evu,
Rad jugosl.
vicedoma Josipa
venske Gorice,
\gji

akad. vol. X.

mletadki podanici bit 6e iz Senja zauvijek

; 3. svi preostali Uskoci, osim njih stotinu
najmiroljubivijih, bit ce preseljeni nekud u nutra$njo,r! i napokon 4. ovim preostalim Uskocima
zabtatttt de general hrvatske Krajine, naime Juraj
Lenkovii, porabu oruZanih barka. S ovom uputom
dade se Rabatta na posao.
Skupiv$i vojsku od 1500 arkebuzlra i pracen
od mletadkog kvarnerskog admirala X'ilipa Pasqualiga i biskupa Dominisa, udje dne 29. januara
t6Ot. u Senj, ba$ u 6as kad u gradu nije ni trista
Uskoka bilo. Rabatta se nastani u ka$telu, zatvori gradska vrata, namjeoti straLe, pa ond.a izdade zapovijed: Svak se ima bez prigovora njemu
pokoravati pod gubitak glave ; nitko ne smije
plijeniti niti-se barkom voziti po moru;. u roku
od-lednog d,ana ima se svatko lidno prijaviti I kuStelu i reii svoje ime ; zlotvori se imadu sami prijaviti u roku od dva dana i zamoliti kraljevslu
milost, koju ie svaki lIskok sposoban za vojnika
i dobiti ; nitko ne smije oruZja nositi, niti izlazrti
iz grada danju ili nodu bez dozvole Rabattine;
tko se odmah ne odazove pozivu, gubi glavu;
konadno biBe sva detvorica uskodkih vojvoda pozvarla, da odmah dodju.
Sada zapode krvav sud nad svima onima koje
Mledani oznadiBe kao glavne krivce. Jo$ 2. februara
bi5e vojvode Martin knez Posedarski i lVlarko Margetid Ledenidki po prijekomfsudu na smrt odsudjeni kao razbojnici, te iste noii u tamnici smaknuti, a onda nad vratima gradskoga ka5tela obje'
Beni. Takih je odsuda bilo vi$e svaki dan kroz dulje

i ini

_ Y."i godine L597. udare Uskoci na grad Rovini

u Istri, porobe_ j.{"y vglikg mletadku iia;u i ormu
desetak manjih koje bijahu nakrcane robom u
vrijednosti. od milijun kruna. Medjutim uze nasto_
l_ati tadanji qenjski biskup Rabljanin Mark Antun
de Dominis, da izraviaspor, i to po Zel,ii pape
Klementa VIII., Foji se u iJto* poutil-oUrJtiS
",
nadvojvodu _X'erdinanda u Grac i kralja Rudolfa
u Brug. Biskup
podje u tu svrhu koncem lbgg.
u Grac*i,PTug, [e ltze oba dvora nagovarati da
ukrote Uskoke i _sklgpe mir s yenecijlm, Bto ie
najlakBe talo poluditi, ako ih odstrani 'iz Senja
u _Otodac, ProZor i Brinje
.? obranu pri*orju
pako neka prepuste
Veneciji. r podjedno uze" i
papa nagovarati kralja- Rudolfa,-da odstrani Uskoke
i3 Senja, ali. stvar =je bill ipak toliko providna,
da,.se na taki.pr[edlog nije moglo pristadi, vei se
ledino po i,eljy Rud_olfovoj imalo na gradadkom
dr-o_Ir.. uznastojati, da Sto prije dodjJ do mira

izagnani

lllr

94

\rrernena. Ova strogost komisarova natjera tlskoke

boliko u strah, da 1u zamolili milost uz povratak
plijena. Rababta -je sada osjetio, da -ie doBao do
u"o;" glavne svrhe : izagnavBi jgS d'v.adeset'oricu
iz g.udu d"ade prebrojiti preostal-o pudanstvo, te
ond-a jedneod,redi, da iela 91iti,a.d-ruge da.ostanu'

Oko stotinu porod.ica^primiv5i biskupov blagoslov

spremi $e na p:ut iz-Senja.
' Dok se t6 zgadjalo-u Senju, predodi5-e bivHi
senjski kapetan Daniio Barbo i ban hrvatski Ivan

u Gracu rad Rabattin u izdajnidkom

svjetlu, to jest da je podmiden od Mledana' tlslijed
toga pade komisar u nemilost, a -Scrricrll .s.e..proSir"i gias, da se na dvo.r l'e*lirrurr6ovrr no bi ilaltla
smrt" Rabattina. Saznavli zll, svo ovo, podie komisar u Grac, gdjc sc ttslljtrlrro olrrtlvtlao, a oncla
se vrati konc;ern silltcnrlrra, l(i01. u Senj, te nanovo
zapode strahovla,<ltilrr. l)tr, rntl posao bude, lakBi,
odredi veiu ircttr [-]skoka u KaniZu pod' vodstvom
koga se osobito bojao- DoBavili
Juri5e Senjanina,
"
Juri5a do Karlorr",r,- nagovori ga or dje Danilo
glavni duBrnanin Rabattin, d.a se-vrati
n'rankol,'Ziduv5i
za tuj din, {ud" komisar JuriBu
natrag.
uhapsliti, ali sada se pobune Uskoci, udare lopu,i*'a na Ka5tel osvoje ga na juriH, sasijeku Rabattu
i njegove vojnike, tb mu izloile glavu na vratima
(31. decembra 1601.). Sjutradan joB mu Zene osramote tijelo, kad ga dopremi5e u crkvu. I t a k cr
DraBkovic"

bi sve jednim udarcem uniSteno,

ilto je d."osada urad"jeno. Gradadki d'vor
," .**o da niie kaznio Uskok" nego- je dapade
imenovao senjsi<im kapetanom Danila Fran-

kola.

Sacla se opet vrate svi Uskoci na1,r'ag tt Srrtr,i,

a neprijatelistva s Venecijom zapodeHe lta r)ovo.
Ponajprije udariBe IJskoci god. 1604. na 'l'ttrl<c
u Liku i Krbavu, gdje zarobi5e golem plijen, orl
kojega- darova5e srromu kape'tanu X'rankolu li-r(X)
talira gotova novca i osedlana konja. Dalral<o,
istodobno udari5e i na Mledane, koji ponovno l)odigoile viku na gradadkom dvoru, uslijed dega ,io
do$ao kao komisar u Senj karlovadki general V i d
K i s e l. No kad lJskoci ovome otvoreno izjaviilc,
da bez plijena tursko-mletadkoga ne mogu da Zive,
jer ne primaju plaie, povrati se general kuci ne
opravivBi niSta. God. 1605. iskrca se u Bibenidkonr
zaljevu pod vojvodom Juri5om 600 Uskoka, navali na turski Skradin, te ga do temelja popali i
porobi. Naredne godine oplijene jednu mletadku
Iadiu kod Rovinja i zaplijene tom zgodom 10.000
dukata. Tim povodom doplovi mletadka ratna
mornarica pred Senj i ostale gradove hrvatskoga
primorja, te ih s'bad,e blokirati.
Mediubim bi skJopljen mir na uEcu rijeke
Z*ve (11. novembra 1606.), pa tako dobiBe Uskoci
od kralja Rudolfa zapovijed, da se okane pod gubitak glave navale na tursko zemljiSte i da se
imadu svi brodovi povuii na obalu, te spremiti
u magazine. Na tu zapovijed podje uskodki voj'
voda Nikola Radic u Prag kralju Rudolfu, te mu
razloili, kako Uskoci bez place ne mogu Zivleti,
nego jedino od plijena. Dvor se na5ao u neprilici,
jer je dobro zrrao, d.a nema novaca, Lo tz, te ga neprilike izvude voivoda Radic izjavivBi, da bi se ta
placa dala namaknuti tako, da se Uskocima 1rt't,-

96

pusti onai porez Sto su ga placala neka sela u senj'*t oi kapLtaniii karlovadkom generaiu' Pra3ki se
ali gradadki bija$e
dvdr st6Zi * ii* predlogom,
-biehu
Uskoci prisiljeni,-4u p-'"protivan, pa tako
iod. stari'ilivot. Medjutim zaileli- se Rudolf u bolesii svojoj rata s Turcim&, P& zamrgli pogaziti tek
,r"aurrt o' Jklopljeni mir na- u56u Zitie' Sada bi
flskocima po/o8..o iz Praga, d'a navale na Turke,
,ro orri podl"drn ne po5tediBe -ni Mledana' Uslijed
do tto.r6 blokade hrvatsl<oga-lirimorja
iogu ar&Io ie
i fil"tufte 'tuZbe u Graou. 1{advojvoda Ferdinand
nosalie notom dva komisara n senj, l<oii istierase
{, griai vojvod, JuriSu i ioH ,e'kc- druge. odlidnije
Usf,oke. Kad se komisari vrate, a Mledani podignu
blokad.u, uzmu JuriBa i niegovi drugovi io3 veiom
Zestinom napadati Mledarie ; tako udari5e na grad
p"f" t" ll ,,i.rt., zaplijenc robe u vrijed"nosti od
4.000 dukata. Sada ie'preostad'e d'rugo, veb.tzag'
nanicima clozvoliti l,orrtdtuk u Senj, d.a se.primire'
Gotl. l(i10. r,anacle JuriSa iedan turski brod'
rr kojemu natlje , ihi bogata plijena,, medju ootalim
posla$e na
i dragocjenu i'ednu sablju,
"ga\bi" Ilskociobrad"ovalo'
ie- osobito
,1r, Juro Rodolfr, Bto
i*iodob"o oplijeniBe i *-rrog* mletadke ladje, tako
.lu j. ,, Senl poslana nov& konfsija,..\oju oduze
Uskocima taa;e, te ih otprcmi rla Rijeku, d'a se
spale. tti Utt oci se na to pobune, provale
""a:"
iz Se"ju te kopnom jo5 za vremena dolete na
silom ugrabe svoie l1d-je, sjed'nu.na njih
ni;.t
",
i Jpliie"e velik f,io mleta8k* I*ir". Na,' t{ s.e glas
,rrai""komisari u Seni i odsud'e vojvoclu Juri$u na
vje.$ala (1611.). Smrt JuriSina primiri za neko

97

vrijeme .Uskoke,.,,
..Fud se opet povrati5e priiaBodludi s" grududki'dvor imJnovati
-1_e1j$im kapetanom Ni I ol u X' r a nk oo r
nu
(1612.) pouzdavajuii se o ,j, da ie znati udinili red.
. No_vi .kapetan odmah po dolasku odredi, da
se rmadu iz Senja iseliti svi oni, koji nijesu senjski
gradjani. Na taj.-naiin bje5e prisiljlrro tko stotine
porodica uskodkih (venturini)- ostaviti seni. te se
nastaniti u selcima i crikvenici. preostalim'pak bi
naloZeno mirovati j.r im ie u izgled utJ-rii.rr*
todna plry?. Na taj se gtas pobune U"skoci pod'voj_
vodom..G jurom Danif iZem tz izjavrr, au orri
bez. plrlena ne mogu Zivjeti, a u ostalom u todnu
qla-cu .ne vjeruju. Nlkola irrankopan u.ze ih miriti i
d,ud.,
.im rijed, da i-e hgno_poCi ri toj stvari u Grac,
ako br plaig zaostala. o{irlu, koncem L6LZ. podje
.I
kapetan u Grac na{ojvgdi
X'erdinandu. Ali ni, gl;,s
o odsutnosti Nikole. n'rankopana povrate se svi iiagnani Uskoci u Senj, te naJtave Jtari ilivot io5-sore
l.ggo .ti, prije. Na Uskrs dne T. aprita 1619. poai"
sibenidki kotar i nemilice orobe bnamo5nj"Toit "
rrjem-u- ziu.otu,

potom_odo5e do Makarsker pa na Trebinje,

";
f" ru onda

vrate krcati _bogatim plijenom kuii. i{j..u, dana

potom napadnu Mledane kod otoka Hvara, ali ih
Arbanasi taj puta popiju, medju mnogim Uskocima
pogibe tom plilikom i glavni im vodja-Niko Hrel; a n o v i i. Smrt svoga vodje odlute Uskoci liuto
osvetiti. Doskora napadnu kod paga jednu mletJrku
galiju,.orobe jg, u zapovjednika iljeli"u f.ri"-Vul
nrera dovuku kao suZnja
_u Senj i tude pogube.
Na glas o tom dogadjaju-lr"
orr,rre u veneciji glasno zahtijevajui-i oi*to i propal
"*toJt ".
Dr. F. pl. SiSic: Hrvatska povjest.

99
98

u G1.ac poslanika' koii zattaili

;i"iJ#"i".u,' n"i
P;-t, adml
fl ffi ##til:
oPet Je""i
Stinu. Istod'obno i's""|'i;;
zahtiieiati
riuo.
I
"t.Ii:
kirao obalu r."i
povodom ovih dogadlala
kole Frankopu"u i[-;ii:!"
krivci kazne, a za'
vratio iz Graca S*i)' aa f.e
*u

DuZd poSalie na t'o

*J

"t
vrati' AIi -u
Tt
*
;ififi#rffii;
sandudicu
'obo*
mu
ve6
oul"iii,
-ied'ino
u.zmoile toga
kapetu"

po::li,-^-$13'
posalie glavu V""iJr"""''ioaitalo,da sve rs[razl'
Trsat'
na
dadki d.vor novu fto*iq1"..
mle'udti poslanici' ^ieno kad. ,u T'uuf "" a"[i"Se
dap*6" sradadki ie dvor
zina bi svrha p;;'s;;l'
blotadu i
"poul ?t*"q
stao zahtiieva;i";d V;;L"ij"
moru'
'fadranskom dielo
da ne sprjed#a-frometa
nastavi5e
vc6
sad.a se ni uskoci ne ,mire,
-..j" k r-;1614' i 1615' godinu'
izazva Uskodki
Ovo d"u$manstvo l<onadno
doprijeBe do
IJskoci
ft"it*
r a t, (1615.-i6i7i, "
vodio
poglavito
se. rat
$ame vcnecijc ; inade sam
Nakon
oko Slovenske'd#il i-C"aisrt" '*-Sodi'
ie do mira u- Ma'
dvogodi5r,i.gu';-;t**;.3"Jt" it
obvezao' tla be
dridu: natlvoiv"i' ntitai"u'"a daleko u nuhra$Uskoke *ur"'{J#*# d;i;;:k"d a u grad smje titi
i"i, *pi11ti'
niost Hrvatskf,

;j ;;*"IY

!*i;

q:'ti:j$ #t#]f 'l l;'fHil'l-i,:

narod om

*.ai"- ",l"tim
El;:.lf t"J"l;"iiei,irl"
1 redan

f ?fl

je

savremenik zabirjif#1.*?

f[ry;t"? l

:fj,''#f m:ff -qlfu t'ili,}";;;*^i,.""*k*Jratni

trofat.

Skoro potom urue kralj Matija (28. marta

i ostavi"prijesto i tridesetgoaiSnli rat, $to
je planuo. pod" kraj njegova vladanja, - strideviiu
Bvomu $taierskom, nadvojvodi Ferdinandu IL (1619.
16p7.). Yladanje njegovo ispunjeno je nepre-kidnim
ratovanjep ne gamo u ee$lioj i Njemadi<oj,
i
u
Ugarskoj s erdeljskim vojvodom Gavrom
legg
Betlenom, kojega su Magjari proglasili svoiim
kraljem, ? pomag-ali ga Turci. Ervati su sudjeIovali u oba rata kao laki konianici, obidno zvani
arkebu ziri, koji su *u svofi* rnalim ali brzim
konjirna vazda boj zapodeli i dowBili. U W'allensteinovoj vojsci vodio je Hrvate ban G i u r o
Ztinski, otac brade Nikole i Petra; on urme
iznenada za vojne protiv Mansfelda u PoZunu dne
18. decembra L626. u 28. godini. Kazivali su, da
ga je rotkvom otrovao'Wallenstein, ali za to nema
nikakih dokaza. Poslije njega vodili su Hrvate u
tridesetgodiBnjem ratu grof fvan fsolano,
Iv a n'Werth i lValter Le sli e, a odlikovali
su se u svim vaZnijim bojevima, dapade kaZe se,
jl kod Liitzena (16. nov. 1632.) poginuo Svedski
iu
kralj Gr1 stulAdolf od njihovtiuke, dok je
znamenita carska pobjeda kod Niirdlingena 0.
sept. 1634.) u glavnom njihovo djelo. Pred konac
rata, za vladanja sina X'erdinandova, naime Ferdi1a1da III. (1637.-1657.) sudjelovahu i oba brata
Nikola i Petar Zrinski istiduii se zamjernim ju1619.)

naStvom

Pored svih zasluga, Bto su ih Hrvati sebi stekli

u ovim dugiltrajnim ratovima, ipak im dvor ne

lrvaili ielje, da se Yojna Krajina podrngne banu i

101

t00

bi njezino
saboru, Bta vi$e, ba$ za Ferd"inanda II'
ona se
pro'u'ede,,o'
pula
prvi
uredjenje
;;;;;i"
karlovadlii
u'
;r;;;ii,'u- d"u' g i . e i3' I ?.t(ili s]avoilska (i,i
il;;t_'[, Krajina)"i varazdjnsli
$ruiirri. buduci du t" ti krajevi bili r':rlo sla!9 napudetri'
t;;;il

rrjihove posjede, narodito kod Kostajnice (u au-

gustu Jq51.). I tako nastupi napeto stanje izmedju

hrvatskih staliBa i njemadkih 6asnika, koji se isiicahu suvi5e joB i rijetkom obijesiu i drzovitoBiu.
Po6to je stariji sin X'erdinandov X'e r d i n a n d
IV., joB .16. juna L647. olrunjen za:ugar.-hrv. kralja,
yec 9, jrla 1654. umr'o, naslijedi ga mladji sin

Xi;.*"i

mamiti raz.im...privilegijanra rr
Srbe
t"C"; *o*i.a*tuo naseljene grdlio-istodne
gospode'
hrvatske
od
ih
;fi;h;t brantci
u"oji.1.r kmetovima' je-r su
t;l;^lii r'tj.aos" udiniti'uhtj""
dollo
*"'**1.*tiii na njihovoj 'u*tji' Poradi togasabora
hr.u'atskoga
izmediu
sukoba
ie do o5troga
time' da j.e
i"#trii.r..-iruJ",'r.a-svrxi i<onadno
(i30.
dcseljeniizdao
I
fu.;Ji;ird II. dr,. oktobra
samo
biti
de.oni
f.9io1
po
|raji5ki
Jiplomu,
'irir-a1s[1r
"i*,
gospotle ; nadalje im
,r* kni.tovi
,olrri.i.i,
I{ol1
bi 'clozi.olje,o sl,lrorl.r, lrirati str.ske l(llezove,
*"-

postad'e
;il";il;iii *,t,1",,. ovi,r ditrornteri
torij'
Krai in a pn,r"bti politidkihrr,'atske
zemlje
ii; ;j.piir"jl i onaho'maleneda su se stali
sve
to,
na
hrvatske
nur'.,1"'*tali3e
obranu'
ate
La-zajednidku
Magj
uz
pri*tr"juti
;i;ili;
"' ^i1i'rre
alna' cj elokupnost hr
-^

bij a ile samo tEritorij

vatska ugroZena od strane d"vora, nego

Leopold I. (1657.-1705.). Leopold bijaBe- slatijela, neodludan, obidno mrk i mudaliiv,

a u srdZbi naprasit. fnade ga resila iskrena naboinost i priprost ilivot; glavna mu je zabava bila
lov, glazba, pjesniStvo i kuglanje. Po odgoju svomu
obikao je na ,,vladanje", ali to bija$e tek mehanidki rad. jednoga dinovnika. Leopold je doduBe
davao zvanidne audijencije, sudjelovao u sjednicama dvorskoga vijeia, potpisivao i dao otpravljati
drZavne akte, no nikad se nije desilo, d, bi on
zamislio kaku drZavnu ideju i sam izabrao sredstva
za njeno ostvaranje, ukratko, 4a bi pokazao vo I j e
i
Samostalnosti
njega ne bje$e
"lergije. je u svemu sluBaou svoje
nikake,
savjetnike
i.r
potvrdjujudi naprosto njihove zakljudke. DaBto,
to nije jo$ ni5ta rgjavo, no nesreiom bijaSe Leopold opkoljen slabim, nevaljalim i jadnim ljutlima,
mahom Nijemcima, koji su vazda bili pod stranim
uplivom, a neki dapade i podmideni od Ludovika
XIY.,. toga glavnoga duBmana kuie HabsburBke
plred Turaka. No kao za odmazdu, okruZi ga Providnost nizom slavnih vojskovodja, koji mu-proslavi5e ime (,,Veliki") i proBiri$e d.rZavu.
Radi zamr$enih erdeljskih posala, gdje austrijska stranka izabra knezom fvana Kem6nyia,
baHna

i sam *l1L:
se "u 5ec1r
stalo
(1618')
mira
westfalskoga
Posliie
se U g ? r.s k a
;ii#;" p"*istirtl na !o, triakosdaaustrij
skim
tzied'nade
i Hrvatsku'
o v i nr
p
u
pretvore
jJs!,
da-se
j
to
a,
m
a
,i-^l
bo; ii;.-'B; xitotl Zrinski ,i'o'uo se odludno
sva
bila
je
uzalud
mu
dok
svoju,
riti za sud.benost
borba, da stede karlovadki, generalat' I)apace tl
to rado -g1.qd3'.1o, Bto su braca NiB;il;" "p.iL,
"i
"i1.
junadki
oalilati turske najezde na
k;1, i

103

t02
a turska Mihajla Apufiju, zaplete se- LeopoJl^*"*
po nastupu svom]," p;vi t-ur-ski rat (166.3'bija5e
ioO+.) srie protio-'.rr-oj. .volje. U
-Ugarskoj
n'I
Rajmund
general
caiski
;L;; voisliooodia
9 n-

?;;;"r'"ii, ; u Hrvitskoj i jugo'zaPadnoj

Usu.*koi ban Nikola Zrinski i brat mu
v9P ", t ; ,. Bru"u Zrinski pozdravi$e s velikim
vidjeli
nJemu
u
samo
su
,ut,
ier
*.liu*
fpT..H''
Nikola
;;ilil; i proiir""ie njezino. ros 1660'alihtjede
mu dvorsko

Z.i*f.i-to,iuvaliti na tursku Kaniiltt,

zahrani ; on se dodu5e pokori-zapovijedi,
;ii.c.
Sto
biiesa baci mad svoj na zemlju, t?
godir.
sagradi na sastavcima Mure i Drave
Jiiuh"A.

;;-;;"

;;'r;tgrrt xo vi"Zrin.

;;;;6;u

Za vel-ik-oga.rata slavno
Mori sa trista hrvatskil konja,ika. dvije

fiilirai futrru, koji hiicrlo5rr lxovaliti u Stajersku

Petar^B?lij,g 8,!t9vo
tZd- ""u. 1663.), ab\ m-ulrat
(16. o[t.) lrocl Otodc-a sa 2'500-ljudi boiJodobno

*u"tt ogu paHu sa 10.000 momaka, sp'"Plih' 11p'o13'

i Istru. Podetkom 1664' (od
;;1;
juZno'
"'Kianisku
iu". an f i'r. ir,br.) upade Nikola Zrinski E
(Babocsa)
|,];;-h, Potl'avinu,' osvoji Bobovi5ie
slavni
pogali
Osijeka,
,lo
d,,pro
tuS{je
i'T;,rh,
Suleimanov rnost preko Drave.'-Sva se Evropa di'
vila ratnoi slavi 6raie Zrinskih'
1 Most jo gradilo poba4.n od 1529. Sest godin*:,9'P0
vodio ie ne samo preko Drave, nego ragr cesun.poIiudi. a
-r;;

auiaiak je bio 8565 koraka

d"'b..a"t-(oko
i kulama
6'[til.i, "-ri lirot. Snabdjevenjan.bii*:g. jo5
pgsPJe"qro1664'Io
i druEim utvrdama. Potar od 31.
ir[ *l?""*i rj"bur, koji io vatru 6ilib od Darde dalje' Most

,ir?i,i

ipak nije sav izgorio.

Radi toga okrene slijedeiega ljeta veliki vezit

Ahmed Kdprtili (Cuprilic) s golemom turskom
vojskom ravno na njega, podsjedne No-vi ?:i" i
osvoji ga vei 30. juna krirarjom gener.ala {Io1teoo.cola, du5mana Nikole Zrinskoga, koji ne htjede
gradu pomoii, premda se kod njega nalazio s ve'
iit o* iojskom. Poslije pada i razorenja Novoga
Zrina okrene veliki tezir na sjever put Beda,
ali dne 1. augusta bude od Montecuccola i francuskih pomoinih deta kod Sv. Gottharda na
rijeci Rbbi ametom potuden., To je i_edna od
najsjujnijih pobjed.a krB6anskih,, po'
6e[ak-onoga niza srednih vo jna, ko je

upropastiSe

oBmanlijsko

carstvo.

neodludno dvorsko vijede ne htjede 4uli"

progoniti i uniBtavati neprijatelja, nego brZe bolje
ponud"i i uglavi _vec_ 10. augusta u oblilnjee !1 B'
v a r u mir na dvadeset godind, po koiem ie Turcima ostalo ne samo sve ono, Sto su u taj das drZali,

Ipbk

nego

im se Leopold joB obvezao platiti 200.000 ta-'

lira ratne odBtete.

Kad su ugarski i hrvatski stali$i doduli 'za
tuj nagli i sramotni mir,' uzavrijeBe listom glasno
zahtijevajuii, da se rat za oslobodjenje potladene

im

domovine nastavi,

dodavajudi, da mira ne

rhogu priznati, poBto nijesu"u smislu onovremenih

zakona kod sklapanja sudjelovali ugarski i hrvatski
zastupnici. Peti,r Zrinski upravo ie sprerirao, da
udari na Bosnu, ali mu ilvor toga ne dopusti. Uzrujanost i nezadovoljstvo joB ve6ma poraste, kad
se raBirila glasina,'da ima u va$varskom miru jedna
tajna klauzula, kojom car Leopold dozvbljava

r05

104

Turcima slobodan prolaz u ltaliju, bolje- .reci ua

mletadki teritorij, j"t su oni u taj par bili s renublikom u ratu radi otoka Kandije. DaBto, pored
b,rogu direktnoga povoda nezadovoljstvu bilo je
razl6gom io$ i- neLo[ko starijih uzroka. Prvo i
prvo"treba istaknuti c e nt r aI i s t i d k u tei'niy
bedkoga d,vora, da od Ugarske i Hrvatske udini
austrifske provincije, pod,vrgavajuci.ih svojim centralnim njimadkim dvorskim uredima. Hrvate i
Magjare nadalje osobito je vrijecljalo, Sto su se u
njih'ovoj zemlii nalazile-.nebrojene 9. j . * 1: k "
d e t e s njema-dkim dasnicima, a narodito na K r aiini i pb svim tvrdjavama ugarskim; opienito
le drZalo-, da je ta voiska u zemlli samo rra. uStrb
slobode Magjara i Hrvata. Kako dvor nije ove
njemadke delt"e uredno placao, stale su one krasti i
oiimati, a pored, toga io$ su (narodito dasnici) nemoralan ilivot provodili. 'llome bi mogli pornoci
s a b o r i, ali diot ih nikako nije n'tio redovito
sazivati, odgadjaju0i ih neprestano. Konadno treba
i to spomenuti,"da je dvorsko-vijece u mrZnji svojoj
protiv Magjara i }irvata vrebalo na- svaku P.r1liku,
ha inr uprlipasti glavne velikaSe u korist politidke
centralizacije.
Kad nezadovoljni Magjari i Hrvati uvid'je$e, da
Bed ne ie da ,upouli va5varski mir, odlude sebi po'
moii na drugi ,ru-ditt. Nezadovoljnicima stad"e. na delo

ban hrvatslii Nikol a Zrinski;

birlz njega
-W

e s s ejahu kao glavne kolovod je : palatilnranlo

i 6 n y i, nadbiskup ostrogonski Gjuro -t i p-P a I,
a docnije i d"rZavni sudac n'ranjo N 6 d a s d Y:. Lu
sa Zenom Ka'
banov brat Petar Zrinski

X'ranjom Krstom
t a r i n o m i bratom joj
"u-

X'

r a n-

, ,, o *. Odmah
,oti'"iti, inade glavni

op

hriuiuki,

podetku zakljude nezadod-ostoianstvenici ugarski i

skinuti" Leopoldal s ugar'-hrv'. prijestola

Hri uufi izabrali ,tovogi kralja, ,,jer Magjari isvoju

slobodni od B6da lakBe be domovinu
"rii
osloboditi od Turaka". DaSto, time bi se podjedno

ai
,ii"Sifi niemadke vojnidke
-vi$e prevlq'qli*iu zemlji,
u Pogibli'
o*tuv im ne bi bio
-odbio- ponudjenu:nu
Po$to je Nikola Zrinski
krunu, odlude se nezad.ovoljnici.za Lud'ovika XIV',

odnosno kojega francuskoga princa, te uzmu ^y to

trailiti vojqb I novdane pomoci za
ir"e od
"juga,"
iznenada na tugu-ditave Evrope
#"pogibe
U
bunu.

r*

ban Nikola Zrinski u lovu nedaleko

Cakovca,

razderan od nastrijeljena vepra (18.

16.64.-)i
Petar Zrinski
flu fu"uf.oj dasti iru*ti;.ai ga brat -nov'
koji nastuii prugovore s francuskim kraljem, a. sa
naiatinom X'ianio'Wessel6nvijem sklopi poslije
[ari. svoje kieii Jelene za-kneza.X'ranju. ry3k6'
,ryi* u Stubnibkim Toplicama u sjevernoj pqu'ugovor na spas Ugarske i. Ht'
rtti fn. apr. 1666.)'mri
d.rago cl-ozvoljeni n3ci1",3
kaki
rrilr.! ,,i,
*ro nalatin brzo posli'ie toga umre (27 ' marta 1667'),
u ti.r". zad"esi riezadovoljnike drugi teski udarac.

r U m doba j e d i n o g a-austrij*og? Ilabsburgovca'

2 Vijest, da je mudk-e qbijep. od nekog-a lovca' ruJe
'fvi"odotroill
pourdut i spisi jasno pokazuju pravi
istinita.
todaj stvari.
r r^^^ __^1:r_ v.
's{Jpiru6isena,,Zlatwbulu"odlz22'velikadi
ugarski

l'iir""t*ti

dozvoljenom.

smairali su bunu svoiu zakonitom i

107

106

Po smrti palatinovoj nezad.ovoljnici 8e ras'

prBiBe, jer Petar Zrinski radi sam za sebe u Hr'
iratskoi,
-jene mareii mnogo za Nd,dasdyja i Ugre.
Stajerska granidila s Hrvatskoui, to je
Po5to
Petar veoma ojadao, kad-mu se pridruZi u savez

bogati juino5tajerski (celjski) vlastelin i onovre'

meni Stajerski upravitelj Erazmo Tattenb ach (9. sept. t007.1, ali ga zato snadje najteZi
ud,arac, kad mu nakon dugotrainoga Saranja javi
Ludovik XIV, (u septembru 1668. i ponovno u
da ga ostavlja
julu 1669.), da mu ne ce pom_oci i da
utjeha u
(pqr11
.reorna
tousiours).
uousrours).
(pour
,,z.ugvqi"!"..
,rzauvlJek'.Jedina mu urJe[a
taj kobni 6as bija$e, Bto ga ie dvor napokon dao
dne 5. novembra 1668. svedano ustoliditi za bana,
dok mu ne lrtjede predati dasti l<arlovadl(oga generala, za kojom se toliko otimao.
Ostavljen od n'rancuske, Petar Zrinski obrati
se na Poljsku, ali rnu bedl<i dvor i ovdje pomuti
osnove, dok ga Yenecija iza mnogogodi5njih obeianja takodjer konadno odbije. Medjutim saznade
bedki dvor s raznih strana za radn'iu glavnih nezadodovoljnika, no ipak rre udini niBta. Istodobno po-

Balje

Petar Zrinski potajno porti kao poslanika

svoga kapetana n'ranju Bukovadkoga, da sklopi ond je

ugovor. Buduii da je ban vei prije toga sa znanjem

i odobrenjem dvora d,opisivao s Turdinom, ne bi li
StogoiLj od njega ispipao, to se nadao, d"a mu ovaj
korak ne ie tako za zlo azeti, po5to se mogao izgovoriti, da je kapetana poslao u Tursku jedino kao

uhodu. Bukovadki bjeBe u Solunu od sultana i

njegova vijeca d"obro primljen, tako da je drZao,
e je savez s Turdinom uz vrlo povoljne uvjete go-

tova stvar, ali veliki vezit u Kandiji, kuda *I i"g

trebalo iz Soluna poii, otpremi ga kuii' i.ne pustrvsl
g, pr.a, *u, , o1i,rtom, tt-"9 ban dobiti odgovor
ir"io bosanskog'a paBe. Uvjerenje Bukovadkovo'
iraime, da je s TurEinom sklopio.povollX' lut?':
nre5lo ie na Zrinskoga, njegovu Zena r brata 1o;
takb.-se .oni uze,e sptemati
ffrrd i;r;["p;"u, pi, je
ostavio Petra zrinskoga
AIi t#ri"
je dvor za ff{e z'rrao p-o
"r""*Ii".
da
pa
bud'uci
oiudilu,
",
Ivu"o Casanovi'. lijase
port"
kod
;";";;Jl;rir."
jos.za'
[rir-ti"t, .u.iuui"zivJ. Dok se ban nadao
carska
ujed'ared
p'ovali
Tiska
*otilrro* oprosil"iir,
P;tar
;"il;iilriri" po{ gieneralom Spankauom'o,.Bud'
sada.
Zrin*ki' i Krsti n'rlnkopan -pottju
da od kralja li6no izmole milost, no- kad strgose
;*;; b;d; uhiceni i utamnideni ponajprije.u B::9",
Jasnih usta;;;&; o Wi.rr.r'Neustadtu' Protiv
njemadki
pred
ih
stayiB.g
rro"u-ft
"ut.kogu-;tu;
svega.,!'oih.po:"}
koji
zemlji,
r"a njemadlloj

Petrove' odsudi
t.Jti" *juj"" *u,iloob,un", narodit6
od"za
zdaie
; Petra kaZehtio'
;; ilrt'*ai ""tei
je1

."a*, a, je

,,sagrij.Sig

y!S-e.

oa ostalih,

a" Uira" o'"o,'st6 jL xj.Velidanstvo, to jest

ie
n

?'u-

ig stoga doista
;l;;t krali Irr'utski,.te*lglkrune
krvnidki
glavu
na
pf
aa aobiie
velikaBa
"rii.a-",
*ut". Dne 30. aprila IOlt' izgubi$e.oba
pristaSe
i
kasnije
a
,tr,t" u'Wiener-Neustadtu,
Tattenbach'
frrazmoi
N6,dasdv
ii;h;r; F;;i;il'';i.dJ ri i r*tarina"Frankopanka
(16' nov"
i umre"tlg"i!"Y
; druro, gtlje doskora polu$i
porodica
obiju
imetak
ioru.i"
-Sav
"rlrloo;-[ijecli.
i razgrabljen'
bi zaplijenfen

109

108

Ovom katastrofom, kojom bi5e zatrte ove

dvije hrvatske slavne i stare porodice, uspe se
prevlast *jemadka u Hrvatskoj do
svoga vr5ka. Dvor dapade, posluZiv5i se izlikom, da su se Magjari i Hrvati kao n a r o d
pobunili, a ne kao pojedinci, obustavi za kaznrl za
neko vrijeme ustav. Sve je bilo zapla5eno i potladeno.

Hrvatsko kraljevstvo
smatralo
au$trij skom provinci j o m.'

se

V.
Yl,ailaryje turslrc

'i ra,t za

osl,oltotljenjc.

(7677,-1(;!)!).)

Dotr< jc rnanji rlio narorla hrva,tsl<oga dospio

pod prevlast rrierna,r"rl<rt, na,lvcrli j,, dio vei kroz

viHe ocl po vijolra rit,err'|r11; 1v,,,1 igom osmanlijskim.

Prije negoli butlc govora, o volil<clm ratu, za kojega
se Hrvati djelornidno oslobodiBe, treba rla se upozrrarno s

vlatlarr j crrr turskim

po hrvatskim

zemljama.

Poznato jc, da jc stari turski ustav mje$avina

ueke dudne druStvenc jeclnal<osti, dakle demokracije, i najstraBnijega dcspotizma. Svi su Turci

jednaki po vjeri, pred zakonom i u

obidajima;i najsiromaHniji dovjek mogao je
postati veliki vezir. Kod njih ne odluduje porod
(kao u onovremenoj zapadnoj Evropi), nego sreia,
sposobnost i spretnost pojedinaca ; dapade u XYI. i
Josipa

_Prilihe bijahu

II.

baj das mnogo gore, nego

li

za

bllo ry pg*+lgqh . imena,

obiteljska tra'
nadovezivati
mogla-

XY[. vijeku jo5 "ii.

o, t o1. bi *"
dicija.
*---'Suugd.je,

kud je Tutdin.

doSao

kao

osvajad,

morale Ju"prestati stare institucije, staro pravo i

bivsi velika$ postade bas tako podanik'
;il;;;;-ri:"gou
kmet. S#no Bosna 6ini u tom izf.-""i
je bivBe patarensko.(a djelomidno i
'k;;;1idk")
"i*f.",-i*'loi
prJ"i*tv" p*.iuzo* nq'. i9]-am pridrzalo
po*i.h",
u ti*" i svoja politidka privilegija'
*roi.
ne samo iz
i ii,["'*J ,goai, da dok je p[emstvo
hrvatsko-slavonskih strana pobjeglo
',.,Jirr*lie"ii
il ":&;d; kraljevstva Hrvatskoga" ili u habsbur$ku
U[u.*t o, da je u Bosni, odnosno u bosansk^oot pusuI"[;, pld.o" rov Zivot. Nakon viigkova

. neslo ge,. j er.su q'"tt *.,1-:,*u'

"..'tJi
svad j"e i ra zmrrice, i svi su od-uSevt1"rri'branidi islama i "jegovih interesa.
--svoga.obuhvataSe
U vrijeme najvedega sjajlg'IEuryFi

poluotok
carstvo hv.ofii sav"
tursko
-il ,.rotj,
"
i Jegra
Budima
do
sje191
na
njemu
i
iErlau). poUettbm XVII. vijeka raspadalo se car- '
i dva
;;;;; Ewopi, Aziji i Afribi na dvadeset
j
od'
eta'
11ila
ili
L.eIerbe-Sata ipa$aluka)
po
jednom
kraljevstvu
prilitan
.
["iii ie t,riki
-noimo'vim*.
ima
g
e
b
r
g
e
I
e
b
Svaki
_-;
"-i."-flihojic-a, j"'. leprekidno Tatuiu
;;;;il" ;E'fi,
* riog.rridrro- Hrvatskom i U[arskom'
,imadu
rzrumnl porozaj u carst'vu.: . to su budimski' te*iSv**t i i boJanski. Svaki je beglerbeg (ili .pa5a)
na delu opr*rr" i sudstva, koa tega' ga pomailt tri

111

110

glavna sluZbenika: muf ti (veliki sudac), reis

ef f endi (kancelar ili drZavni tajnik) i tef terd a r (glavni blagajnik). Svaki se beglerbegat dijelio na sandZake (zastave), kojima'bijaBe*.na delu
p aEB a sa svojim vijecem.
Stogod su Turci pokorili naroda hrvatskoga
do podetka XYII. vijeka, osim jedinoga Srijema,
skupi5e oni u jednu administrativnu cjelinu, u
b"glerbegat Bosnu, dok je Srijem spadao
pod B u d i m. Bosanski beglerbeg imao je pod
sobom osam sandZaka. To su bili: Hercegovina (turski Hersek) s mjestima Makarskom,
Mostarom i MileBevom, K Ii s s Klisom, Sinjem i
Livnom, Lika s Udbinoln, Skr:adinorn i Kninom,
Bi h a i s BiScem i Pounjern, (i c r n i k s Cernikom
i tsijelom Stijenom, Po ile ga s PoZegoffi, Viroviticom, Osijekom, Vukovarorn, D,lakovom i Brodom,
be Zv ornik sa Zvornilrorn i'l'uzlorn; osmi sandilakat bijaBe prava I] o s rr a pod neposred,nom
beglerbegovom uprovom srr, Sarajevom, Banjalukom,
Travnikom, .Iajcern i YiBegradom. U Srij n u je bilo glavno miesto Ilok, u kojemu redo" sjedi sandZak (pa$a), a sarno ga iznimice na'
vito
')
lazimo u Mitrovici.
Uprava je bila skroz na vojnidku uredjena.
Svakom sandlaku bija3e na delu s a n dil ak (ili
pa5a) imenovan od samoga sultana, koji u boju
dini posebno odjeljenje ili zastavu (turski b * jr a k). SandZak nije primao plaCe (kao Sto uopie
turski zvanidnici), vei' je imao prihode od svojih
posjeda, koji su nepromjenjeno prelazili od jed.noga
na drugoga. Za poZe$koga paBu radunalo se u

Carigradu, da prima gocLiBnjih 10.000 dukata. Uz

namiesnik njegov, zYan kiaja (iehaja)'
rra5u"ie
'
ni

Sveukupno zemljiSte smatralo se drilav'

m dobrdm, koje je tek starim posjednicima

ostavljeno

na poiabu. Glavna ruzllka

izmedju

istodnbga i zapatnoga lena jest u tome, 5to-je.na

zapad"ri predriet lena p o P j e d'nekretnin6, bez
ob?ira, ,r^u svotu, koju
-na nosi vlasniku, 4ok se na
p I i h o d--(dirlik). ; qored
istoku najviBe pazi

toga moZ. ,u iJtoku s v a k i muslim stedi takovo

leio, d"ok ga na zapadu neplemenit-dovjek- ne
moil'e. Vlast-ela turska zovll se spahije, a bilo
ih je dvije vrste: zijametlije i timarioti. Zijametlije
imati su zijamete, to jest baHtine-, koje davahu
god,i$njega prihocla naipan'j e kakih 40O duf,ata, , fu;.s" prelazile od oca na sina ; 9"i su u
neku ruku ooo] Sto su u zapad,noj Evropi baruni
i grofovi. Timarioti posjedoyali su timare, naime
*pitilot", $to dava[u najviBe d'o blizu 400
a sultani davali bi ih
dikata''godiSnjega prihoda,
-za onagtadu,
ali L 172 obvezu,
junadkoir vojiriku
au daje p."*u visini-svoga, prihoda neki stalni
u carsku stuZbu ;- or/i -su posjedi
broj konji,nika
"od
oca na sina samo dozvolom sultapreiazili
novom, no desto i Prevarom..
jednoga pa6aluka.. na delu
Sveukupngi.
.te aga
-vojsciski, glavnisavjetnik
P3,Bi1,
Jan3'i6a'r
tlok iu oto Ltulb"ga lpukovnika) *qpljaju
snahiie iednoga sandZaka u alaje ; pod alaj-begom
icsu:"d"eri 6aSa (kapetan)i surudZi baSa
(porudnik). Janj i6arima-opq! z-apovij
l poj edini
-svijuedajvaZnijih
"kapetani.piKod
ti i z d. a t'i ili

112

113

tanja saziva paBa d i v a n (vijeie), koje se sastoji

od dvanaest lica.
Sva sudbenost bila je u rukama kad i j e, od. kojega nema apelata, jer sudi na temelju
korana. On sjedi u posebnoj zgradi, te ureduje
preko ditavoga dana. Place nema vei Sto mu se
iaje ; odatle velika p od mitli iy o.s!_kadij.a,
koii daje onomu pravo, koji viBe plati. KrBCanin
oopi" nikad nije mogao dobiti pr_av9 protiv muslimina.l Kazne turske bijahu redovito globe u
korist kadijinu, a rjedje sijedenje ruke,_ jezika,_nosa
i nabijanje na kolac. Policajnu sluZbu vr$ili su
m u s e I i m i, koji izvrBivahu ono, $to kadije presude. Isto su tako bili policajni dinovnici i s ub a 3 e, koji su Zivjeli po selima. Ni muselimi ni
subaBe nijesu imali l2tade, pa odatle su i oni primali
mita, a kadikad znali upotrebiti i silu.
i(ad Turci osvojiBe lirvatske zemlje, a narodito
Bosnu i Hercegovinrl, gdje veiina plemstva primi
islam, stado5e se Zitelji dijeliti u dva razreda : u

pravoviernike (muslimane)-i vjjr'

ir l t e (raja : stado). Kako Turci ne dine razlike
po krvi, jeziku i narod.nosti uopdt, ,r:.C j e d.i n o

no vlerl. uze se stvarati u narodu na5em nalidno

koje joS i danas postoji, narodito medju
i"iSfjL"j.,
-obrazovanim
dijelovlma, naime i d e-n t islabije
f ikbvanj. rriere i narodnosti. Ma da
Hrvati musiimani nijesu ni znali turski, ipak se
smatrahu Turcima, bijesno progonedi i mrzedi na
svoju kr56ansku braiu. Kr5iani (dZ, a u r i, od arap.
t Odrtle on& narodna: ,,Kadija te tuZi, kadija tl
sudi".

Cafir : krivovjerac, heretik) imali su samo duZnosti,

a gotovo nikakih prava. Oni su se u svemu morali
razlikovati od, muslimana gospodara : niti su smjeli
nositi odijela ,i po vrijednosti ni po boji, kao muslimani, niti konje jahati, vei mule i magarce, niti
oruZja nositi, jer toboZe kao ,,nevjernici" ne bijahu
podobni da brane carstvo.
- Zanatima i trgovinom mogli Bu se zanimati
samo oni, Bto su stanovali po varo5ima, dok su svi
ostali morali stanovati po selima na spahilucima i
obradjivati zemlju svojih gospodara. Tekar poturdena im djeca postaju ravnopravni s ostalim musli'
manima. Pri dolasku sYomu Turci su daBto poruBili crkve i manastire, ili ih pretvorili u dZamije
i staje, dok od z\rona sali3e topove. Kasnije Turci
nesto popustiSe, no ipak nijesu rado d,ozvoljavali,
da se grade ili popravljaju crkve ; stoga i jesu one
rijetke trirsianske okve bile ili ru$evne ili ocl dasaka slupane. Kr$6ani su se ipak na sluZbe ponajvi$e sastajali u privatnim kudama, a sYu pastvu
vrSili su kod katolika f ran jevci (ujaci), a kod
grdko-istodnih k a I u g j e r i. Svjetskoga svedenstva po turskim stranama uopie nije bilo.
Hrvati krBiani, kao i Srbi, imali st za vrijeme
turske prevlasti dva glavna ognji$t;a: za d.rugu i
s el o. ZadtuLnt se Zivot zato d.oba joB vecma razvto,
jer je narod. obrane radi volio Zivjeti.u veiim skupovima, a i poradi p o r e z a,buduii da se po-rez
plaCao po dimnjaku (ognjiBtu), to jest po kuii bez
obzira na broj ukudana. U tim su se zadrugama
pjevale tz gusle pjesme o narodnim junacima i
irioz mnoge godine podrZavala nada u oslobodi""j".
Dr. F. pl. SiSi6: Hrvatska povJest.

115

lL4

rnitljivih harablija velikim svotama zlata, no siirtirii, morala ;e da s tugom i demerom gledi, kako
ioi se odvodi nada i PotPora.
J-r
Onaj, koji ove n&o[e ili nijg htio ili nije. mogao
tla podnosi, odmetnuo bi-se u hajduke' H a j d u c i
uo'o ni zaslu ilni lj ud'i, koji !u u n11o"du
hrvatskomu i srpskomu kroz dtitapo
vri j eme tursk gri-a -, oPstva, p 9.d t L.a'
vali misao na slobod'u i oslobodjenje'
Sieverna Dalmacija, Lika i Slavonija.bile *1.P.".""

samo sebi biralo k n e z a k-ao slarje5inu,

tioii ea ie zastupao pred turskim oblastima i selja"iria sudio ; ir nj6govo se sudjenje Turci nijesu
Selo

je

mijeBali.

'KrBianski podanici plaiali-su desetinu r

h a r a d. Desetina je iBIa spahiji od plodina, a
harad sultanu za izdrilavanie vojske u gotovom
novcu, i to od. svake kuie po d u k a t, a detiri

aspre (kao jedna kruna) na tio5ak 9ko glupljanja

haiada. Haiad doduBe nije bio velik, ali je zato
nadin, kojim se pobirao, bio gtozan. Haradlije. su

ove smione deljadi, pred kojom su Tyrgi- streptlt t rzlazitiiz svojih g.addva. {-liduyeliji hajduci iz ovoga
n'ranjo Ilii, I:uka Sendevi6, braca
vremena

u pratnii" pisara-polazile u narod, te s najveiom

okiutno$du prikufljale harai, i -to ne samo za sul'

tana, nego i u^ *Lb e, talo da su g"-.po-. obavljenom p"oslu vraiali kuci kao bogati-1ju$i' ?red"
liaradlijdma 6esto su ditava sela opustjell, jer Turci
stanuju poglavito u grad.,ovima ; s-toga i- jesu gra'
dovi i rruto5i pod neposrednom vlad'om sultanovom,
a ne beglerbe$ovom.-Ali najteZi teret UlL'Sq d a n a k
u d i .i i. fiizvjesnim, rokovima, katlil-<a$ i svake
pete godine,'razaslao bi sultan po 9ij9l9i carevini
ha.adiile, koji su odvajali tjelesno i du3evno najzdraviju' i nbjrazvijeniiu muBku $1""y krSiansku
od destte do S"estnaeste-godine pa ih odvodili u Ca-

ponajprije poturdiBe, a onda--obrarigrad, gdje

"za ih
vojnike i diuge carske sluZbenike, a
zo:vuS"
mlad.e djevojke za sultanski ili drugi gospodski
harem. ttrrrftqu, koje su kupile ovu diecu,. i'{le bi
od sela do sela"i od varo5i do varoBi ; svaki je domaiin kr$6anin morao pokazati koliko ima djece,
a straBne su kazni dekale oca, koji bi sakrio svoje
dijete. Imudniii otkupljivali su svoju djecu od pod-

Jesu:

U"to i Mlrko Lapsanovid, Mato Delimanic, A-nte

Sl-"itiA-i X'ranjo kolakovi6, sami Hrvati katolici.
Svratimo sada opet pozornost naSu na one

politiur.u'Jogadjaje, tb;i si zbi5e neposred'no pred

?eliki rut, zi oslobodienie.
Poslije odlaska Petra Zrinskoga i X'rana Krste
frrrf.opula u Bed biBe dodu$e imenovani banskim
namtesilclma, ali ne s potpunom vlasti, grof Nikola
nraday i bisfuup ,ug."bu8ki ]Iartin Borkovii, no
o.urri iospodar u Hivatskoj bija5e karlovadki gei.rul I"rrri Herberstein. Sada se udini d'voru i gra'
cladkom ratnom vijeiu e je d'o$lo vriieme, da.se ili

ditava Hrvatska," ili bar kraiiSki

nj ezini dij elovi od'oij ep e ?d.}t''lI:
u". Stjepana i priklope austrtlskrm
;;-lj ia'rri* ri*Ij ama. U..tu je.svrhu
vojska rupt.*ilu ponajgije.. sva imanja
"1"*udf.u
o-X'.untopurrslia te bairsku Krajinu,
Z'.irst
-da a onda
-gen.*f
nago-'"ori
to,
na
dao
Heiberstein
r.
s

'!
116

tt7

plemstvo hrvatsko na prelom s Ugarskom. Proputovao je cijelom zemljom govoreii svagdje, kako

je car dobar otac svima, dok su banovi tirani ;

Hrvatska imala se podijeliti medju dva generalata :

na karlovadki od" mora do Save i varaZdinski od
Save do Mure. Za orru osnovu predobio je Herberstein tek malo plemstvo, i to.veiim dijelom one,
koji su bili upleteni u Zrinsko-frankopansku zavjeru, pa krajiSke dasnike, dakle one, kojima je bio
vrhovni zapovjednik. Visoko plemstvo, na delu im
grof Nikola Erdcidy, oprlo se tomu najodreSitije,
dapade na saboru, koji se sastao pod jcsen 1670. u
Zagrebu, zatraLi od kralja, da se kraljevstvu opet
stavi zakoniti b a n na delo. No dvor odgovori
B. juna 16711. saboru, da je obnaBao za neko vrijeme

obustaviti
bansku dast, Hto je nii,e
plemstvo, poglavito krajiBke dasnike, u tolikoj
mjeri preplaHilo, du su se potpisima obratili u
januaru 1672. na oara Leopolda s molbom, rla bi
proveo odcijepljenje Hrvatske od Ugarske i ui.dinjenje njezino s austriiskim nasljednim zem-

ljama. Ovo je

stranke
s

zametak austriiske
medju hrvatskim plem-

t v o m. Ipak se dvor ne usudi provesti

osnove

svoje ; vei god. 1673. nadje se prisilfenim imenovati

grofa Nikolu Erd<idyja banskim namjesnikom s potpungm banskom vlasti, nadalje potvrditi sva piava
kraljevstva hrvatskoga i povratiti bansku Krajinu,
te ostala zaplijenjena imanja zrinsko.-frankopanska

osim primorja.l

posjed Zrinsko-frankopanski kupila je za

for. nutarnjo-austrijska dvorska komora od kr.

'prir"*ski

500.000

Razlog tome ima se tnailiti

u ponovnim

znacima teBkoga nezadovoljstva u

sjevernoj Ugarskoj, koje se konadno L677. prometne u bunu. Na delo nezadovoljnika ugarskih
stade mladi grof Emerik Tdkdly, drugi muZ
Jelene Zrinske.l Trik<ily se odmah uspjeBno obrati
za pomoi erdeljskornu knezu Mihajlu Apafyju i
francuskom kralju Ludoviku XIV., koji se ba5 u
to doba bavio miBlju, kako bi za'uzeo neke njemadke
gradove oko Rajne (,,reuniotr"), koristedi se smutnjama u drZavama Leopolda I. Uslijed toga naEao
se dvor bedki prisiljenim sasvim napustiti apsolutistidko vladanje u Hrvatskoj i Ugarskoj. Nikola
Erdri,ily bi 1680. imenovan banom i 10. aprila instaliran, dok je Ugarska na saboru u Sopronu,
koji se sastao 28. aprila 1681.; sebi izabrala palatinom grofa Pavla Esterhr{,zyja.
U tom se primade kraju dvadeset-godiBnji mir
s Turcima, utanaden jo3 1664. u Va$varu. Dvor je
ilelio, da ga pod koju mu drago cijenu opet produZi,
ali kako je kod porte imenovanjem K a r a-M us t a f e za velikoga yezira prevladala ratoborna
stranka, bijahu izgledi veoma traljavi. To se bjelodano vidjelo po tome, Sto je sultan Mehmed IV.
(1648.-1687.) sklopio savez s Emerikom Tdkrilyjem, ter. ga imenovao ugarskim kraljem; no
fiska, toboZe kao ugarski magnat, god. 1692. U posjed
uvoo ju ja zagrel>adki kaptol u augu,stu iste godine. C-oa.
1749. otkupila je naie primorje od iste komore bedka
banka, a 1754. sjedini ga Marija Terezija s austrijskim
primorjom, dakle Trstom, fstrom i R,ijekom. Tako osbado
sve do
1

1776.

X'ranjo

n'ranju

II.

f.

R,r{k6czy

umr'o je

1676.

ostavio sina

119

118

grof to od,bije i zadovolji se naslovom u g a rskoga kneza (1682. u septembru). Leopold

' se takodjer stao spremati na rat, ali od osudne

to, Bto je na'stojanjem pape InoXI. sklopljen savez s poljskim kraljem Ivanom
Sobjeskim (31. marta 1683.): Poljska se obvezala
podici na noge u preCstojeCem turskom ratu 40.000
vaZnosti bijaBe
centa

momaka.

Medjutim se skupljala podetkom god. 1683.

turska vojska koC Drenlpolia, od kuda ona krene
na sjever sa sultanom i velikim vezirom upravo
isti dan, kad je sklopljen sa.vez s Poljskom. To je
bila nesumnjivo najveia turska vojska, Sto je ikad
krebala u rat i bilo je sveuk-upno na okupu oko
250.000 ljudi i trista topova. Sto nije uspjelo slavnomu Sulejmanu i drugim sultanima, nadao se
r,ada zacijelo postiCi veliki vezir Kara Mustafa sa
svojim gospod.arom, a bo bija5e osvojenje B e d a
i ci jele Njemadke. Dne l.majapredade u
Beogradu Mehmed IY. velikomu veziru zelenu prorokovu zastavu, ter ga imenova vrhovnim vojskovodjom (seraskerom). Sultan ostade u Beogradu,
da dodeka radosne glase, dok je Kara Mustafa
po$ao s vojskom preko Osijeka (7. juna), Stolnog
Biograda (23. juna) i Gjura (1. jula) ravno na Bed,
kuda stiile L4. jula. JoH u odi rata pozove Tiiktily
Ilrvate na svoju
-nostranu, a tako udini i veliki vezir
Kara Mustafa,
oni odludno odbi$e obojicu. ,,Cestitamo sebi, $to imamo toli pouzdane, te prisegi
i prirodnoj obvezi tako odane podanike piBe
Leopold hrvatskomu saboru 26. jula, a- vama
s vaBe stalnosti i ustrajnosti, o kojoj treba da ostane

spomen kroz sve vijekove po cijelom kr5ianstvu."

Magjari se pak gotovo svi pridruZe Tcikrilyju i
Turdinu, tako da se oko palatina na5lo jedva nekih
2000 ljudi.
JoS prije, nego li je veliki vezir opkolio Bed,
pobjeZe 8. jula iz grada Leopold sa svojim dvorom
i velikim dijelom gradjana preko Linca u Passau.

Obranu grada preuze

grof Riidiger

s ne5to (12-'13.000) momaka

Starhemberg,

dok je

ostalom carskom vojskom (oko 40.000 momaka)

zapovijedao carev Burjak herceg Karlo Lotar i n B k i. Prve turske dete pojave se u blizini Beda
12. jula, no podsada sama zapode 17. jula, te je
potrajala sve do 11. septembra, dakle punih osam
tjedana. Za to wijeme poduzeSe Turci osamnaest
neuspjelih juriBa, ali uza sve to, kad je broj branitelja spao na polovicq a stalo ponestajati hrane i
municije, zaprijeti Bedu krajna pogibao. U toj nevolji spase grad poljski kralj fvan Sobjeski, stigavSi jo$ za vremena u pomoi sa 20.000 momaka
i zdr:uiiv$i se sa hercegom Lotarin5kim. Dne 12.
septembra doSlo je pod gradom do odludne bitke,
u kojoj bi ametom potudena ogromna vojska velikog vezira Kara-Mustafe, a s njome i sva mod

i snaga osmanlijskoga carstva za,u v i j . k. Turci ostaviBe Bed u divljem bijegu

zaboravivSi ratnu blagajnu s jedno d.esetak milijuna
gotova norrca, onda sve topove, te svu silu inog
oruZjai zastava. Bed bi spa$en, a s nj ime
i zapadna krBdanska civilizacija
u
sred nj em Podunavlju.KaraMustafa utede u
Beograd, gdje ga sultan dade (26. decembra)udaviti.

t20

L2L

Poraz turski pocl Bedom ne znabi samo oslobodjenje podsjednutoga grada, nego bijaBe znakom

za oslobodjenje ugarskih i hrvatskih zemalja, dapade dogadjajem, kojim se zanimala ditava Evropa. U prvi mah bija5e pla5ljivi dvor za
mir, moZda i opet pod uvjetima od god. 1664., ali
nakon ponovnoga poraza uzmaklih Turaka kod
P6,rk6,nya ('18. sept.) i osvojenja Ostrogona (26.
oktobra) nije viBe nitko na nj pomi5ljao, narodito
pak kad je Leopold nastojanjem pape Inocenta
XI. sklopio dne 5. marta 1684. u Lincu ,,s v e t u
Ii g u" s Poljskom i Venecijom na zator Turske,
a 15. augusta iste godine 2O-godiSnje primirje
s Ludovikom XIV. Sada planu detrnaest-

godiSnji rat

(1684.-1699.) duZ ditave evropske

turske granice : Poljaci upado$e u MoJdavsku i

VIaBku, Yenecija u Rosrru, Hercegovinu i Peloponez, a carske i bansl<e vojske u IJgarsku, Slavoniju, Hrvatsku, Bosnu, Srijem, Srbiju i Bugarsku, Sta viBe, dva se puta pomi5ljalo od strane
saveznika morskim putom doprijeti do Carigrada
i udariti na nj (1692. i 1696.). Dakako od ovog
ogromnog bojiSta nas zanima u glavnom samo
djelovanje carske i hrvatske vojske, pak djelovanje
republike mletadke, u koliko se zgadjalo na naBem
zemljiStu

i krvlju na5ega naroda.

Prvoi prvo bijaBe vrhovnomu carskomu vojvodi

Karlu LotarinBkomu, da se dade na podsjedanje
Budima. Borba zapobe u junu 1686., a dovr5i
pobjedom kr5ianskom 2. septembra ; nakon 145godiBnjega robovania Budim bijaSe opet slobodan,
5to je gotovo ditava Evropa proslavila. Skoro

po tom padoBe Peduj i Segedin, a slijedeie godine

1687. dne 12. augusta potuku ametom vojskovodje
herceg Karlo Lotarin5ki, bavarski knez izbornik
Max Emanuel i herceg Ludovik Badenski velikoga
vezira Sulejmana kod brda H a r 5 a n j a izmedju
Vill{,nya i Mohada. Ovim pobjedama bje5e turska
sila u Ugarskoj iz temelja potresena, ali jo5 ne
uniStena.

Medjutim zapodeli su i Hrvati u banovini sa

svojim banom Nikolom Erdcidyjem i varaZdinskim
generalom grofom Jakovom Leslieom s osvajanjem
Slavonije. U julu 1E84. zaputiBe se hrvatske dete
iz Gjurgjevca prema Yirovitici, koju i osvojiBe,
nakon $to su kod Slatine porazile veiu tursku
vojsku. Slijedece godine 1685. vojevao je general
Leslie u Slavoniji, za'azeo Donji Miholjac te spalio
iedan dio glasovitog osijedkog mosta, a ban Nikola
Erdridy pako na Uni, gdje je zauzeo Dubicu, dok
je u isto vrijeme karlovadki general Herberstein
uspjesno provalio u Liku do Gospiia i Bilaja. Sve
ove redovite dete izdaBno su pomagali hajduci i
usta5e, narodito u Slavoniji fra Luka Ibri$imovii Poilehantn, o r Lici pop Marko Mesii
Brinjanin. No vojevanje ovo natkrili sreina godina
1687. ; sada osvoji3e na$i Kostajnicu, Novi na Uni,
Zrrn, Yodin, Osijek, Valpovo, PoZegu, Orahovicu,
Djakovo i Vukovar. U Hrvatskoj je vodio vojsku
ban Nikola Erdcidy, a u Slavoniji general grof
Diinewald. Sjajne pobjede svoje i jaki dojam oslobodjenja Ugarske i Hrvatske upotrijebi bedki dvor
brZe bolje na svoju korist. Na drZavnom saboru
sazvanom za L8. oktobra 1687. u PoZun, zakljude

123
122

nakonnekog"\:1,,11#,l"r.l#lt,"tl'iltJJJil'T};
t<tatry-1u,ijlli:il"; [k e
jednoglaslo
potom
m u s k ;;io*t
'u.
"
izbora prlznatr -tti]iry 5r3ijeu.r
lzumre'
loza
njegova
*ioJuj'da'
a.z"a'
"ktulia Karla II'
Leopold.ove,
-zu"'it,lul'
ffi"f-ftoga
mu5ke poto*x"*
d; i ova"liniia izunrre
Habsburgol/ca.'
umuskoj|ozt,onda*o811!IagjariiIIr.
noYoga
;i;"t"d"no" birati
vati sebi
saboru dokinut
tom
p"aita"J
nabi
krali a.'
--'"ii-Ltalia Andrije II' (od

,,Zi;il;
plemstvu podizati- bune
;'i.;li't i'-i"'""1i'".!
Stutifi p:ltoT.::"n'
na neusta,rno i"u-dr, ilrulj."r.
clecembra

onai dianak

;;;i

drio l)'
";i;"sabonr
bez tzbora joH';-";;;
o s i p a *garsko-hrJ
stariiega r,,.opoiio;
.rY'
""thi1jtl?lTTr'*"* 1l'ttrt:i srtltatiac Mehmeda
S tr 1 j *'u n a 'III'
IIItr
["'o1'tt
,loa"lnto
udine
i
sltliicdi carske vojske'
(l(i87.--l(i1)l') Tt' i1'ak rrc
rtok (12' jula)
cla nc osvoJL"J"ta"'"-it"ti""'Lc'gs'
te dne 6' septembra
Brod na Savi.,"ir;i;;'B'!*"'
Emanuelom preMaxom
nod. knezo* "t'o'Ittitt'n"l.
i Bezdeset i
stotinu
iraZni B e o g;;:i' Nakon;] ,,51ud Ugarske" dospio
sedam godina ffi :1
uga"r'-hrv' kralia'
(makar i pnv'J'mc'io). u vlast
otvori5e fe vrata carskoj
ba5to, pa+.op ntog'utJu
polootok' ali podjedno
vojsci i polrtrci;; H;ik;t*ki
zajanrdeno' oslobocljenje
bi tek ,r1.got'i* padom
velikih turskih
"B#u
Slavonije, i* i;;'fi glavno-sti"'istt
provaliti
zamislilo
"-;;
deta. ,bitiuf"J#;
1u taj par biri su muski ry\:H,f:J,;tff:f'fr:

--

!e ^5ry'njol
mo *ini il-ilp i Karlo''ri-oo''
spi'n1'-trabsburZka
djece ; s njime i'"#'*

fl:

loza'

u Bosnu, Hercegovinu i Srbljg, .te ove 3t-*1jt oteti

to lak*om' *to
i*ti*u. Ova Je zada'ba pridinjala
da ie -se
glasovi,
pouzdani
stizali
opOl"it"
*
diT
pobuniti,
;;" ti.il;ska raja uTurskoj;aiske dete' I medju
odista
pobi.dototr"
;iih dodliu
'eodii.
I,yt--"'k
markgrofprovali
iosg.
ffia.*
u SrLiju,' te razbije kod Tsu
iiia."tti'duboko
-il;
u Bu'
(%
) velikoga vezira, a onda skrene
proglasima
carskim
posebnim
big,e
Srdu
.
L;;;il: "Stii,
Bug#i, Arbanasi i ini kr5ianski
il;u.fri
"";;;Ji; t*tiloi ,ri o*lu*uk pod carskom zastitom
i' o"*"[i. SrUi'se odista podignu p9d pa.trijarom
A r s e ni j e m C r n o j e vr c e T r-grorom
o.?ki*
tG;';;;i"*
eJurkovicLm, no k?d 9 tuj
Lud'ovik XfV' pogazi .tek nekrali
;l l;;#uski
"ar"""- -f.iopi,."o d'vadesetgodi*nje primirje' tako
Ju to ,ur*iu ,ro1.k" *o'uiu na Rafnu, a turskoj
lroi*"i stane nu d"Io kao veliki vezir veoma sposobni
se ratna sreia'
I!i';;t;i, k <i p r ii I i, okrene iz
Srbije, na *to
povuii
LL;t; st vojske inorado*e
ili
dlogo,..lego
Srbima
pobunienirn
pr.o*tade
,.
njeili
se
;;.,td;, t.sri. kazie pokloniti Turdinlf
ilii"btt"*"i o**i i'zmaknuti. Patrijar ipa.narod
ir"r#r" .i"rj &t"gi rzlaz iz teBkog,poloZaja' takor
se sod. fOdO. pieseli u juZnu Ugarsku,-iSnSem
oYi
;;"?;; si;;;,,lii" sz.oog srpskif porodica'.
Podrimlja'
?o:vardarta,iz
po[1*rrito
Srui- [i;ur,"

i s Timoka ; niihova ptazua

;da,i;;'"ili" nlpude Turci d'ocnij.e A'-b'l's ism a'
koii danal tu*o dine znatan dio pudanstva' - Pu:

K;;"r;

Gornie llotu.rr.

trii arom Arsenii em Crnoj"ievicem

i;';;;i*-iu"r"i.e

ego5e
zbj-sa

poniie5e

kalugl erl

sobom moci

tzb

t24
svetoga kneza Lazara,

te ih

polo-zg.

naBi junaci svojom krvi osvojili, do$lo je pod vlast

mletadku. Manje kule i gradovi brzopadoBe, a tekar
nakon duljeg podsjedanja i vi5ekratnoga ku$anja

novos_agra-

dienom istoimenom manastiru u Srijemu. Srbi su

se nadali, da ie skoro opet natrag u svoju oslo-

;
bodjenu
-se domovinu, ali d,o toga nije vi$e do5lo
zadovolji$e privilegijama carskim, kojima
oni
im bija$e zalambeno- slobodno ispovijedanje yj."I.,
teritglii u lii_esu-d o_bil i.
no posebnoga
-Medjutimpad"e veliki vezir Mustafa Ktipdli
pod Beograd, ter ga lako ibrzo opet osvoji (1. okt.
i0gO.), a onda okrene na Osijek i ostale neke slavonske gradove ; ali ovdje ne udini niSta. Odluka
je imala pasti naredne god.ine, kad se veliki vezir
skobio sa 130.000 momaka kod Slankamena
n-a Dunavu (19. aug. 1691.) sa carskim vojvodom
Ludovikom Badenskim, koji je imao samo 60.000
momaka. {Jza sve to budu Turci ametom poraLerri,
dapade sam Mustafa Ktiprcili pogibe u boju. Poslj6dica oveslavnebitke bijaBe potpuno oslo-

bodj.nje

Slavonije.

Dok je ovako sreCno ratovala carska i banska

vojska, oslobodila se i Lika s Krbavom turskoga gospodstva, i to poglavito zaslugom popa
Marka MesiCa i karlovadkoga generala. Na jesen
1689. svi su Turci ili pobjegli ili se, kao oni u PeruBiiu, pokrstiBe, a tvrdi se grado,vi kao Novi, Peru5ii i
Udbina nalaZahu u na5im rukama. Slidno bje$e i
u susjednoj D al ma ci j i, gdje se narod hrvatski
i srpski odmah na prvi glas o porazu turske voiske
pod Bedom podiZe na oruZje pod svojim opjevanim
vodjama Stojanom Jankoviiem i Ilijom Smiljani-

cem. Pobunu ovu dosta su znatnopomogli i Mledani,

kad se pridruZe Leopoldu, dapade sve, ono Sto su

rl

tvrd"i Sinj (1686.), Herceg l{ovi na ulazu u Boku

(1687.) i Knin (1688.).
U to umre u junu 1693. ban Nikola E r d <i d y,
na 5to kralj na molbu Hrvata imenova grofa A d a m a
Batthy 6onyi a (1693.-1703.), koji odludno pregne
za tim, da oslobodjene krajeve, kao 3to bijahu
Lika, Krbava i Slavonija sa Srijemom opet sje'
dini s Hrvatskom. Ali brzo se pokazalo, da to ne
ce ici ni onda, kad je konadno svrBio veliki turski
rat. U aprilu L69'7. naime postade glavnim vojskovodjom. carskim mladi n'rancuz princ E u g e n
Savo jski, jedan od najveiih vojskovodja svih
vijekova. Protiv njega povede mladi sultan Mustafa II. lidno golemu vojsku. Dne 10. augusta
169,7. stiZe u Beograd, kod Titela prijedje po tom
Tisu i naumi poii do Segedina. Princ Eugen jednako
ga slijedio. Uslijed toga odludi se sultan ponovno
prijeci Tisu i skrenuti na Erdelj, koji je takodjer
Za sreinog ratovanja dopao carskih ruku. f odista
dne 11. septembra stanu Turci prelaziti kod'Z e n t e
preko Tise, ali ih u tom poslu napadne. princ Eugen
i ametom pobije. Sam sultan jedva je nekako sa
svojom pratnjom umakao u Temesv6,r, dok- je
preko 1O.OOO Turaka zaglavilo samo u rijeci, a
inedju njima i veliki vezir. Da se Bto bolje okoristi
pobjed,om svojom, provali princ EugelL na delu
inale vojske (6.500 mom.) u oktobru u Bosnu, po-

pali Sarajevo i vrati

se natrag.

127

126

da se i ruski car
Poraz ovaj, a jo$ vi$e.glasovi'
Turaka' prisili
p'oiit'
vojmr
na
sprema
Petar Vetiki
u Bedu
zamolio
-"jl;;r, da je pottiao"unjem Engleske

sklopljen
irrir, i.?rrti iur.o" d3li"esa pregovaranj-a
dne 26' ia'
Poljske i ve;;;-iogg., i to-irmedjuLe-opolda'
Leopold
strane'
d'iuge
s
;;;rl; ;"i.+*, t"t*rtl

K;ito"6i*u

;ls;li;*-r.i;

'
*"

Ugu'sku osim Banata' Hrvatsku

"Slav-oniju. osim
l3goistodnoga
te
Velebiia,
;;t;;-i -ru
i lVlitrovicom' Erdelj presta
Z.*ottom
Eri:.*"
"iffiai"u
dio
biti nezavisna
-i posta .pridruZeui
stede trm mrrom

;;e"l"d"t9i us*-koi,':l:"',,1"t5" iffI,, itili

*rr"'o*ro, Sto je u ratu osvo;tla'
.'"r."iisl*. sha' * "u ot'"".""itoc i u gcografskom
ime D a1Zupanijc-]rrotcgne
^"pt1'
smislu disto hrvatske
'ot*i'",Iiocloljc i.U]rajinu
pJr-[i

*1" il.

Venecije' kojg. idjahu

carstva' ll"7i savez
v,A, nrona$iu osmanliisitngu'
''furske:
to biiahu Fran;r#i;ih ;;;r;; ;a spas

Poljri.., o-':'i-

.r'*ku, Engleska i Nizozemska'

Poraz t.r.Jt i uiiuxt daxto i por.az Emerika
od porte'
Triktilyja, p, tiogu je'treft<i dvor zairaiio toga'
mu
da
miru'
prlgoii,;* pr"go"u'anja o
ali rurci toga ne htiedose
!ir?1r.gs, grod- iiioi, za pre'sivali5te Izmid (Niu6rnrtt, ,.. ,,o od'redc
ie doHla t zena
r."*.Ji:") " u-r"l Aziji' Ot'a*o
18' februara
vec
umre
J"leni Z'i'sk',
njegova

sahranjena

njezin brat
p-r"u trr.f,trru njena postledpjl
"ZrinskiB6thory,

(t 11' .rroY' t!Oa, 1

t ru., Autun pottl"a"li
tamnici u Gracu (Schlossbergu), nJezln d'rugr. muz
posljednji Tcik<ily, a unuk iz prvog braka posl1edn1r
R6"k6czy.

W.
P

"o

ragmati,ika sanlcc'i'ia'
(17N-1763)

prcstacloBe"

Petravelil<ciga' .
y
(orienKarlovadkirn mlronl r'ace isto6no
jer.se
pr'otiv
trl";i; it a n i; ; h-'as,jcm smislu'

n"-#ii,

poljskoturski
s tim mirom
Rusija
pomladjena
Polisl<o
a
ulogu
1)rouze
ratovi,

)u""fj*tt

bi u crkvi sv' Benedikta u Ga13.' sep-t' 1705'

i;;- ild Crrigruau. Skoro P9 toP
Na g.tob
sahranjen'
Izmiclu
bi
u
i
**, i;t Tdkfly
.f*f.".'Zrinske fiostaviBe plodu s natpisoT, y kojem
cta Je
se hvali nieno iuna$tvo i slava, a ond'a kaZe'
te
i
Frankolana"'
ponos
Zrinskih
[if, .p"-tiednji
rtu""u',,t,ia rr."Jta, Erdeljaca, MagjaT i Sikulu"?"'
Za b:udo,mati njena bija5e posljednia n'rankopanka'
1703.

turske mo6i
Uni$tenje
-k

znatrqo-m d1jelu..biv-

Uip
;tl.vltm
9a-l]$iSa
Ono zemliiste'
odekivalo'
se
kako
,rLztto*ti,
i
;;:;,
Sto su carevcr r llrvati osvojili, tek je po starom
i*"" bilo hrvatsko ; inade ponajvi$e- opustoseno i
S.g,

hrvatskog.a - Pjq

naseljeno najve6im- d'ijelom . stranim element'rma'

,e,lu Sr b i m"a. Osim toga ne htjecle dvor
;;;";
osioienih zemalia sjediniti s materom zemlJom' vec
t."
;;iki"pt Ltt" i'Stuuonij.rl .a Y q.'* k.9

q:'i'

oblasti'
i; i;;1 vrhovrroj austrijskoj financiialgoi
o tom'
duje
ni
ni$ta
a-fenecija opet ne htjede
{a
dana-$nje
dijelove
osvojene
Luopold'u"
;, p;;J;a"
u SlavoDalmacije.

U tim su krajevima, narogitg

zvanidnici- tako nedovjedno

"i:i, "j"*abki

postu-

L2g
128

nali. da ie narod stao bjeZati u Bosnu' da\Ie natrag

opet bdmetnuo I
il;"ili.;;'L,i-;"
Zrinskoga,,erde1jsU1,l:i,uodu
P";il
unuk
kad ie
protiv Beda'
iirr"il, rr.-n a i i ;.v pocligao bunukolo'
nagla5usvoje
u
Hwate
i
mamiti
nak
stao
I.. .. r
i
n'rankoZrinskoga
toda
p';t"*;
rr.r',u,.o*
iuci im
Hrvata'
viernost
za
ffi-il;;,
t"r"ir$" s" na dvoru
*ne.
hrvatta,ko r-,,.ooJii"iJrl;t'udovoljiti'Zeljama

lfl*:I:il"*

5k";ffib";;";;[k",

du

j"

pose6*im dekretonr kao

varazdiiskl kl'll:}^,*^-:?P't'tffi;;;
{l
om,
"
"
"
ama r.uro**kom, toprivnidkom.'
rul

gj ur gj er'agk

rr

r
6ut*un*kom, kriZevadk&n i petrinjs)<om,(16' Juna
rat
biesnio
doba
je
isto
i0: l;i; 1705.i.-I(o kuko u

dapade $e
,, *p*:ot*ko baStinu * n'tut'"'sl<onr'rat"
(Karlo
dinilo kao d,a O" *" i veliki ,,sjeverni

XII. kralj sveiJi-i pttu* Vtfid

car ruski) splinuti

mnogo vojske' a
tlY"t.trcbajudi
;^;jil;.1 i"a,",
kraljeva de'
narodito i, Voi"" Krajine, li* dade
teBku
kreta proru*tii'i t^kn'ostad'e .u 43ii"i na
pnle'
i
kao
sve
Zalost i sritZbu Hrvata
a
U tom ;,;-i;6old I' do"'5'" mai3-|7.05''
*"'
(17O5'-i]'];li
naslijedi g, uiuri;i-*i"''lotip IL
darovit i Zivahan, mnogo energidniji i slobod'o-

oc3 7'.7 njegova vladanla uspe se

od. svoga
-["r*i"acije

"r""i1i
;':"1", ,ku* Pf1dl,1zi "u
R;;d;ry a"
kuia
saboru u o"od;-d+' 1i'"' 1707')' d.*-te
$!o
krune'
ugatsiiu
isi
HabsburJii,'1
povede
saborom
ie sabor i prihvatio; za-uglrskim
prisile
Doskora
-ii"'u&au6"yja
[ iltd"Iji.t; M;;- V6's"arhelvu'
na ugo'

i poru)i;;i-tt'sswHi' jer
varanje * k;;;fi-Josipom, no on ih ;e
1711')'
aprila
(17'
smrt
ga u to* upijt"Ji"t"u'iana

nesloga

vcC ban hrvatski I v a n grof P 6,1f f y. illir bi

sl<lopljen dne 1. maja u Szatmrflru, a potpisala ga

udovica Eleonora, mati braie Josipa i

l(arla ; njime bi progla$ena opCa amnestija i sloboda vjeroispovjesti protestantima u Ugarskoj.

,io carica

0vim mirom postade napokon kuia

I{absburBka pravi gospodar u tlgarskoj
i Erdelju. No vodja magjarski, koji se za vriierne prego\,'ora nalazio u Poljskoj i u Rusiji, X'ranjo

R6,k6czy, ne htjede pristati na mir, vei se igeli iz

llgarske najprije u n'rancusku, a onda u Tursku,
gdje je umr'o u Rodostu na Mramorskom moru
(8. aprila 1735.), a sahranjen bi uz mater svoju
Jelenu Zrinsku u crkvi sv. Benedikta u Galati kod
Carigrada.l
Posljedice szatmil,rskog mira veorna su vaZne,
jer seZu sve do dana5njeg dana. Te posljedice.nijesu
$amo ogranidene na Ugarsku, vei se protego5e i
na Hrvatsku, ma da ona nije bila upletena u bunu
erdeljskoga kneza. Szatmd,rskim mirom naime po-

dinie nova epoka u politidkom Zivotu IIgarske, a

po njoj i Hrvatske. Poslije dvjestagodiBnje lmutarnje borbe, interesi naroda i dinastije donekle
se prvi puta sloZiSe, a u prvom redu osjeiali su i
staliBi i vlada potrebu naprednoga uzgajanja narocla u duhu XVII stoljeia i na nadin ostalih
modernih drilava,. Bune prestado$e, a tako i vjerska
trvenja ; njihovo miestb zaazele teilnje za r ef o r m a m a. Te reforme zamisli dvor upotrijebiti
u svoju korist, a staliHi opet u svoju, no konadno
1 Tro,{kom ugarske vlade bi5e lijesovi njihovi 1906.
1lr:eneseni

Dr. F. pl.

Ugarsku.
SiSiC

Hrvatska

povjest.

131
130
reie d.vor ipak sve do 1790' prevagrruo' Glavrre
'for*. odiosile su se na porez, sudstvo I nada.sve
sve to viSe
;;';i"-k;--s.ada 'it'ini"
austri jPlu
zaiedni6ka
r
maha'0r e\zrmu't
i ugarske isde;';i. k; ,"rr.*tOke deteje hrvatske
novda,im pris
i
i' isto tako
)#li*'t"ilifi;'
'i
znatno
sabori
isti
i
dapade
sudstvom,
fit uiu

reformama zapodeo
;;;;ii""iSe svoie oblidje. Ovim
je
njegor''a l\Iarija
kii
|" Krfi;'iil- ,iu*tu"ill ih je
poku3ao sln n1ezrn
'i"rirti", a dokrajditi ih
II.
Josip
"""'"Jo.ipa
I. naslijedi. brat nru Karlo III' (1711'
,1" 1ii0) a"J"l.i- i **d,noj gorlirri zivota,glas
" za (panjols,l<ogtl liral;a' Na ,prijeo
toga odred.jen

u B.ed ,fne
smrti bratovo; vrati se tratrag, [r: uclje aprlla
Kru3'
za
$ill'ovo
28. iu""ura litL., a.ondil

sabor ugarsko-hrvatslti u PoZun'

LT;,s" Karlo ItI' jedini *I-ki.:31
uopce
norodice habsbu,il<e, dapade od Zene svoJe

- '.
"iad""i
U taj das

za-3pai"s -i.-i*uo
rr,rro,lo.
- l""i'is*o na uZasni ratsvakoga
'rrJsiii,,t
strahom
,,uptt"jula
lri;irkt
.je
od 1687'
;'#;;ikr.; i vlatla''*, jer je zakonom
po izmosu.
i"Hrvati
tigii
J'
#ir#.o# ;;";",

mu5t

hab"sbur$ke sebi o;get sl-opodno

"-io'u
"-iO"
fita"je,
Ui*tif.*fja

da se uredi moZda r''ei

izici.ili od vla
je
i skora boao.rro*i,-t"o'uto stoga
biti sumn;e'
d;;;;;;oga, ili od podanika' Ne moZe
dvije
je
ostavio
I',.koji.
;;;"-"4;irt'p" **t[i Josipa baStinstvo po,4"o'
na
d'vori
na
[;;;, p"*isrirro

iori,

.ri

ka-ko.

razni visoki doban Ivan grof

hrvatski
*uuftuko
kad se na
Hrrati'
su
tla
zgodi,
se

sit
^u- *" bili

il;i
stoianstvenici'
ill1f;:"i;-;;t;

u-puceni

lranov poziv, ali radi odsutnosti njegove, Pqd pr-edsjedanjem zagrebadkoga biskupa Emerika ba

.Lnu Esterhd, zyia, skupi5e dne 9.

marta

t712. u Zagrebu na sabor, uzeli u raspravu pitanje

o nasijedsbvu. To je bilo tim vaZnije, 5to. je taj sabor
imao izabrati poslanike na krunidbeni sabor. poZunski, kojom su prilikom staliKi redovito izlaztli sa

svojim Ze{ama i tuZbama. Sabor hrvatski zakljudi

iza"duljega Zivahnoga raspravljarrja dne 11. marta:

onoj i ona,,rIa A" se povjeriti

iiovoj iensk-oj lozi -roda austrijskoga, koja ce pgsiedovati ne samo
Aus''trij u, nego i Sti j ersku, K oru 9k u
i Kranj"sku, a sbolo'vati u Alttriji'"t

Ovaj je 2aktjudak predloZio biskup Esterhd'zy, a

su ga I.van grof Dra5kovic, n'ranjo Krsto
podupirali
tDeliBimuno'vic i- protonobar Gjuro Ptremic
grof
Otodki.

Zakljftak svoj motivirao je hrvatski sabor

: ,,Kod primanja na5e koristi ne ce nas za-

ovako

stra5iti, Bto **^o dio Ugarske. ftIi smo dodu5e, kako

zakoni kail:u, zemlje pridruZene IJgarskoj, ali .joj
nijesmo podanici. Nekada imad.osmo svoje domaie,
u rr* oguiske kraljeve. N i j e n a s [J gri ma p o d-

vrgla ni jedna siIa, ni jedno roP.stvo,

,r.. se sami pn sebi od svoj e volj ePokorismo ,ru kral jel'stvu, nego kral ju
njihovu. Njihova kralja takodjer priznajemo,
1 To jesthabsbur5kena,sl je d ne zemlje; Sbajerska,
"Kranjska nijesu na tom mjestu ni u ka.kvom
KomSka' i
savezu s Hrvabskom, kao ni spodri,avo-prafnolll
rnenuta Austrija.

r32

133

rlok bude gospodar Austrije,.u,uko se zgod.i' $P'to

;;;;;; ai d"a",-rrl "t*o slu$ati zamamljiv\islu*
duZni
ri"U-"a", irborr,'niti ponuku, ^kao d'a smo

trii.aiti igarsku' Slobodni smo'

;;;j;ir"
a -^
ne robovi."
bti* je saborskim za'kljudkom (dtan' Y{t I
clbidno-^*i**h.'atskaprag'matid.ka
unrl a
Ju"i."iiu, izrailena gtito p.ersonalna
irnad.u
dok
izmediu Ueur*[.- i Hrvaiske;
ttrecl.Jtr
i,"togu vlad ata, 9l,l!oji. i savez
lidveZala
t'ist
itr
ti
b;d;
o
tacl
"-i"irir. ne
igtogq' vladarft'
govora'
"'";;l'.'i";s;
nt
savezll nema viBe
Hrvati
Saborskim ruLti"Ufto* tvolirn. dali su.
nas{edstvu'
o
pitanjc
rijeli
da
inicijativu,
III.
Karlu

goai""- dr"u poiij*' .tugai 1+" 1?: :l,tilu

i;i-t;,predloZi
Karlo u svedatrt.r,l sjetlnici *Ylj11 tajnih
t713..

1l
*uvietiika kutini zal<ott o redtt naslJecLstva
imao.d'jece'
jo-s
nije
;";##'L"*t'iiuL"i, pa kako

t'u6t"',,lo * k""'i*a JosiPa I"

#';';-;;;r'1";'
tom prilikom istaknuo
ir"*ar-j;-Ii;ri" oclmah
jest
time saduvao napravo prlmogeniture, to Tuj se
ootomdadi'
eventualrioj.
sljedstvo *roloj
i
c
i s a nk j a' il;
zakon
;', ;;;' iio'ttrrijedi
"r;i;;, zo\teiim
(19" perpetuo
d; urijek
[o;i
#nkcija
,riii"irl. frug*otidlt' i kraljevi",",':1i,11b,sastoji 1".^"* '-i
todke : p r v o,'du *"'"^1j"
cijepati, tb,jest |a-H:lrtdi"'
bur5koga rr. **i5o
"sebi
"!f.4
posebnoga. vladara ;
izabrati
desti ,'t"" smiju

", ii*

zemljama- i kraljevinama P,o

imao. sina' d'odju na pn;.ttii;rto nt., ako ne bizakoniti
im potomcr po
i
i*l"ti. njegove kieri

, o g u, a*

prayu primogeniture, i t r e 6 e, izamre li i ta loza,

kieri brata mu Josipa I.
i njihovi potomci.
Od sada nastojao je Karlo, da mu prihvate taj
zakon ne samo svi podanici, nego i ostale evropske
drilave. Kad mu se na proljeie 1710. rodio-sin,
Leopold, onda je malo odahnuo, no djedak umre
jo$ iste godine, a po tom mu se rode redom tri kieri,
prva Marija Terczrla dne 13. maja L7l7 . Njegovim nastojanjem prihvate pragmatidku sankciju db g.L7Z0.
Austrija, Koru$ka, Stajerska, Kranjska, Gorica,
Gradi5ka, Trst, grad Rijeka, ee5ka, Moravska,
Sleska i Tirolska. Naj,teie je i5lo s Ugarskom, koja
se.nije 1ad_o odricala izbornoga prava. Konadno je
prihvati sabor poZunski dne 50. juna !722., a kratj
je.potvrdi 41" 19. juna 1723. Teile je bilo s evropskim pojedinim vlastima, no Karlo je i to sreiio
prebrodio,- dakako uz velike Zrtve. Prva je priznala
pragmatidku sankciju Rusija g. 1727., a-ITBI. i
y32. pridruZe se Engleska, Danska, Holandija,
Pruska i staliBi njema6koga carstva; jedina
Bavarska i Saska se oprijeBe. Napokon je priznade
da imadu krunu ba$tiniti

1738.

X'rancuska.
Nastojanje_ Karlovo oko pragmatidne sankoije
velike je podupirao istodobni slavni t u r s k i

la! (1716.-1718.).
ih je stigao

Da

nad.oknade gubitak, Sto

karlovadkim mirom, Turci stanu udarati na mletadke posjede u juZnoj Grdkoj i Dalmaciji (1714.). IJ toj nevolji Venecija sklofi i oper
sayez s Austrijom. Vrhovni carski vojvoda bija5e
princ Eugen, koji ametom pobije Tuike kod'petrovaradina (13. augusta 1716.) i Beograda (16. au-

135

L34

ratovala
su$t,a 1717')' Istod'obn'o
i
balmaciii, te

ie i

Veneoija u
u Rosntt i

"tclre
nu
k
"ffi1'"'i;;;ti
*ki'amj

ic

lY
llercegovino, aot l i'[ urr
"JniDubice
porjedie
. iai]<,iv
nrovalio sa svo1#;;;ffi^n'it"
zafiai'e
poraza
'Su,." i Vrbasa' N;i;fi;"gt'dskoga
u

na

sklop1ii"-]Poi'arevcll
[i.t"r'*it, Gi bi(il:"i"l;
1718') T o i c l a j
Dunavu u Srbiji
e'ika'd.a-skl osi a,j nij i. *i', Bto ga i
osim zaPadne
nila ku"u #';Jbitstu;
i vecega
Beograda
Banata'
Vlusku do Alutel-;;'
d"esna
sva
i
Karlu
d.ijela sjeverne"b'dii; ;"t"*-:
plapodnttZja'
do'
*"t
obala Save t U"" t' Bot'i.-iJilmotski i
n'irbr,

nina. Veneciia i'i"t* Jt"*

Uif:'1" Dalmaciia
onaku granicu *iogu P9*i:du'
Heru;cgovtnr'
prema Bosni i
i**
ratno mrnl'^"* duttus
ili"n;.riia"i "tmiri narreclu bedko
jinu i to
Kra
starstvo, da ;#'^iili'lirku
makar da
kao pos"h;t'-;u'*'k rL -neml]u'
d'a seKrajina
)ahriievali'
j-i;it;
su hr\,'atsr.i *trii'Ei
*tJ'tri poa bun*itu vlast' ITredjenie
d.okine, ili har
''""rt*Jtirtoi
(rzs+'t princu Josipu
bi por,'jereno
nioftt Berdinandu
Slavoniii
ti
Hildburgt'ut'*"it'" o
maknute njeSarla'buiu
Antunu Xf"'*ntii""t'
p'od vrd'a$to
do*oce'
madke 6ete i ;;;;;i';;u""
da
bila,'
Svrha ie
hovnom k"*#.il;1;dii;tk;*
to
i
Med'jutim
1e
i;;;; xto "ig* vojske'
se iz zemlj"
uredienie bilo Privre.meno'
unlete se Karlo poPod kraj"viada"ia svogl
kako
novno u rat ;'T;;-:k"* tireol-1739')''^ali
aprila
(21'Eugena'
ne biiase vise na Zivotu p'i"tu
Dne 18' sep'
1736.), doZivi poraz' za porazom'
u Beogradu, po
tembra 1739. di"dj;do *iru

kojemu lzg.ubi Karlo u Yla$koj, Srbiii i Bosni sve,

Bto.je dobio poZarevadkim mirom. Surru opet postade medjom izmedju Hrvatske i Turske.'
Slijedece godine dne 20. oktobra 1740. umre
Karlo III., a naslijedi ga dvadeset i detiri godi5nja

kci_ Marija Terezija (1240.-IZBO.). premdl, nitko

razborit vec davno.nije sumnjao, da ie nju zapasti
prijesto i premda nikomu nijesu bile nepoLnabe- njezine krasne duHevne sposobnosti, ipak se za iutlo
do tada nije Sikad nastojalo, da jd upute u rjeHayanje drlavnih posala ; pa tako p..rru ona t"eBko
breme kao. pravi novajlij-a. Tjeles*ne ioj se krasote
pak, naroiito poslije u{aje 1t2. fefruaia 1786.) za
X'ranju, baB divno razvi5e.
lojlodu lotarinSkoga
-velidanstvena
Osobita ljupkost i
pojava sjediniSe
se na vanredan nadin u njezinoj spolji,snosti. Bistro
tamno-modro oko puno"Zivahndsti, a opet puno
blagosti, visoko delo, bujna plava kosa, ii"Zno ,uobljena usta5ca, biserni zub-i, fina oblina i vedar
.
.
r7rg? n;ezinog li$ca., svjeZa mast puti, prekrasan
oblik vrata, ramena i
rykL, pa jedarl zdrai i krepak
stas osrednje visine, sitan i dostojanstven krok, -sve
je to.dinilo, da su Mariju Tereziju ubrajali rnedju
one rijetke prikaze, Bto se mogo smatrati uzororrr
savrBene Zene. Toj
_spolja5njoj divoti pridruZila se
osobita Zivahnost
{uha, oBtra pronica-vost, vjerno
pamienje, sreina obdarenost, di, moile svoie Lirn
budi u privatnom razgovoru, budi u drlavnom
Javnom zboru lako, sigurno i s uvjerenjem izna5ati.
pa -toplo _duvstvo za slavu svoje-po.odice, za dobrobit po^danika, za pta\o i zakbn,'te konadno Ziva
vjera u Gospoda.

13?

136

'Irenk tako zvanu ,,tursku band'u", sastavljenu

oa-Jrurruest glazbuti, i to frula'{a i.bubniu:u',i'

Istom 5to je sjela na prijesto' podiZe se,prot'iv

,ri" rrrr"ki krali F"r i d r i k II', iloigmu se.dosl;ora
,arodito Ra;[dffi] ,riJfi dusmani austrijski,
austrijski
zapode
5rr"r.l""r nru*"*tu. Tako
';;;iicdni
rut (1741.-ltia'-1, u kojem s'u Hr-

koie se vremenom razviBe dana5nje vojnidl.<e-glazbe'

Junadkim, ali veoma desto i objesnim d'leltma po
du5;;;; ilji[tima, stede Ft,]tg Trenk mnogo
d?..g3
t?lto
pre-q-d'vorom,
nise
oc
ga
;;;;;koji

samo
;;ii $*i *a:.lovaii u velil<om.broju'.ne
,k.ao
u
cLobro'Yollacrilm
redovita krajiBka vojska, nego i
narod'ito istidu T r e nil;;;:- u"aj" ovima se oni
dobrovoljoi' koje je
panduri,
naime
kovi
a n j o,barun
if.r"it it" ."U" sla'vonski vlastelin.Fsur oni
u Slcskoj'
vojevali
goaina
d;5'; ;:i"K; "iJ"
se kao
istaknuv5i
hrancuskbj,
i
8"xr.oi. Bavarskoi
panduri
ffibtt'[ ;;;;;i--i' **iori ljudi' Trenkovi

niiesu

bili iednat o-oa1""t"i, no ipal< se Pogo

*[r"ii. pred"ratni sud,'Sdje. bude

,,1u4i nasilja"
kod
SpielhelSu
u
tamnicu
;d#i.; rru aozi.rotnu
tamnovanla
Brna," gdje

ljubimce.
-J

svesti

nosnje
igl glavni karakter
#' ;ir;;r'"[iij.zru,
'gr'-ii
crna kapa'
je
visoka
bila
im
fr,
t
i.
.
;
u
?
ili"
na kamiir;fl; p'u'"ouluvnih monaha' ogrtali
(kapucama),
"riil.
su se u crvene kabanile s kukuljicama
crvene
njih
ispod
a
Jecerme ;
zobrtne,
moclre
obladili
opanke'
i
daksire
modie
;;-;4" ;urrludili eu Siroke su utaknute detiri
kuimali
Zu UiZnuti* poJu*om
je
bila
U".", fi"t f,u,iaiut i sitan noZic, 1a.ko11m
:
;;;;"; pardorsku prilika" s natpisom
- 'Jivat
diljka'
Sarena
niih.alaimse
pandur l" ; pruto'u*L'*
iz'
Da.det'a
sablja'
i'riva
,it:ela
io$
iri-:.
;;ilk"
j"
gf.a, ioJ v..-a ,;turs|t{': *.o?o itili fl:-uk
Brijrti' glrro, u ostaviti kurjuk ; mjesto !aija]<1
(konjski reP), a konadno dodade joj

sluZio

je.'

im tug

P"".dica Trenk i.9 Pruska' Franjo se rodio

,l' jan'
austrijskoj
u
'
bio
obac
mu
ie
I71I. u Reggiu f."f-'tti:i,'gaj"

imanja
sluzbi. Kasnije" ;;;j'"di"';-SLvonifu,' gdje kupi
NjuEbar'

pr[rr",

Brestbva'c, ?let'ernicu

vei iza kratkoga

llmre

1749.). Ogromna..ipanja njegova budu

t+."ilt8rria
)rpfii"":.na, te kasniie podijeljena meclju dvorske

Za vriieme, dok su p-anduri vojevali P!.1az1m

evropskim'boiiStima, zgddil" su $e u Slavoniji r'-aZne
;;;rdi;;;. iot ,tu ,poZinskom krunidbe,om saboru
i;; i;. ; iiu ttul obeda kraljics hrva'tskim pgllu;
nicima, da"ie obnoviti st'are slavonske-3"pulltu I
pridruZiti ih Hrvatskoj, a rijeb svoju od]s!1 iskupt
ii+8. OUnovljene budu Zupanije -virovitidka' dok
P9'
Ze$ka
- i srijemska, te sjedinfene s Hrvatskom'
iu *tuvon*ku Posavina prLured'jena u Vojniiku
kraiinu. Obnovljenie i preuredjenje proved'e ban
y'6riy na'veliku-rados[ narod.a hrf "li" nrttt "velit<i
obnovljenih Zupanija
;rk"d; prvi
lupani
-Patadic
od Zaiezde
grof
firaovit
fiiun"'i
j
a d 9 t i 6 (srijemski)
Pe
Marko5rton
i"ir""ittuki1,
V, Y a Y (PoZeSki)'
-i Lrdiutuo'baron
--profirenje Vojnid[e
K,,ji"" na slavonsku Po'
savinu prouzrodi ponovtto i- definitivno u1edj91;e
;id;" trajine. Nbvo uredjenje obavi god' ll+6'
princ H i I $ b." t- g.h a o 1 " l, i to potpY,oJ:*u
novrm voJ nrdk"im potrebama. Ona bi podije'

139

138

ljena na regimente i to : lidku, otodku, ogulinsku,

slun;sfts, dvije banske (petrinjsku i glinsku), kriZevadku, gjurgjevadku, gradiBku, brodsku i petrovaradinsku. [Jprava je bila iskljudivo u voinidkim
rukama ; kao 5to su se Zupanije dijelile na okruZja,
]<ota19 i opcine, tako su-i regimente imale *"o;"
bataljune, kumpanije i opcine. Odnosni dasni"ci
(pukovnik, major, kapetan i porudnik) vodili su

i sudadke. Parnice su se vodile

besplatno, a apelirati se moglo na regimentski sud,
onda na generalni auditorijat i konadno na dvorsko
sve poslove, dapade

ratn_o.

vijeie. Dakako, sluZbeni jezik bio je

madki, kao

zakonici. fsto su tako

njeHkole bile nje-

madke. Potrebe svoje podmirivala jo pvaka ,egimenta iz syoje blagajne, te je bila financijalno
samostalna. Vojnik je bio svaki dovjel< od Sesnaeste
do Sezdes_ete godine. Stoga i'iestemogla naBaKrajina
sama podiii na noge do l-r0.000 momaka. Za iaba
mo.Ia svaki ,,g r a n i d a r" (kako su se oni zvali)
poii onamo, kuda mu se zapovjedilo. fI mirno se

i hiani, a u ratu Zivi na

Vgjnidka Krajina bila je
u glavnom iedna velika kasarna
stalne vo'i ske, vz<lriavana malim
trolkom.
. -.Medjutim se zgodi yailna promjena s nedavno
sjedinjenom
Slavonijom. Magiari naime stali su
twdokorno tvrditi, da sn one tri obnovljene sladoba svaki sam odijeva

carski tro$ak.

tlgnske Zupanije od Arpadovih vremena sastavni

dio Ugarulg, u nipoSto Hrvatske, p& da ih stoga
treba vratiti njima. Kad su se na* d"rZavnom saboru u PoZunu dne lB. aprila t7bl, sastali re-

clovi ugarski i hrvatski,= P:gilgZi ujedared ryd-li

bi
Zuoun iirovitidki Antun'SptSiC Japrahski' ne
Ludoviku
atinu
pa
-Jt'i"f."^- ,rtuuLuo nazodn6rn
s.of, Batthv6nviju i drugoj velik-oj magjarskoj
?"*r"ai, a;6i ii;-bredak tri-nbvoured,j e.e slavonske
saDor
Tupanije [iljale svaka f9 je{.1oSa poslantka na
kao Sto to dine disto ugarske Zupant;e ;
"nlr*ti.
time, Hto su i onako prmenute
;;;;G'podkriiepi
tolikrr
;;;;;i:.'"r"J:1"'" Ira ugarsku, !: pliyole
dodj-u
da
ce.b.olje
sto[a
pa
oru,
,r#n"tu, kro
.biti'
in jesi jasnijirn rijedima' p o dnod palatina ;
se

;;p;; Spixic pi.er1"l.ozio j:,"ek,a

Hrvatske
.siivorriiu udtij.Pi odSabrani
ugalski
Uga,tikom'
*
siedini
i
su bili
pa
ptih.Lt" pred'log,
;"lidrBi"
-kako
nJl
kod'
"a*.t
t
izr.ade
Terezije,
lllarije
prvi d.oglavnici

notrebnu privolu. Badava se oprrahu poslanlcl

irrvatski dokazuiu6i, da ie Slavonija od uvqek.prtbanu i 'tlrvatsktj t teBkom mukom ipak
"uauru
iril,iis",-;; i**" io p*uuo priznalo, pa tako sve tri
slavonske Zupaniie ostarlo.Be b?' .pq1 .|,ut'*o:P
sudbenosti, ttb administrativno ipak bi Slavont;a
pridij eljena Ugarskoj'.
Razne ove prorllerle u naroclnom Zivottt' a
nrrodito velika i*kodiou i nevolja, o'lqu velike
du". i porezi,, prouzrodi$e .!r92. viHe- godina taz'Leu
se
bune' i rr.*ire po cijeloj zemlji ; tako Krioko
ond'a
i-"
Lici,
i":"iur."ifrr;l^i oko Bririid
i
z"ii"" i'u slavoniii stad.ose skupljat-t razdrailene
pozdvoine seliadke dete navaljujuci na plemrc.ke-

sjede. Samo" jakom.vgjnidkom silom uspjelo 1e bun-

tbvni narocl Primiriti.

141

140

U to,r,2p2^"

ttiiu Terezijas e d m o g o d i B,--,,

J-, r_a t (17b6.-tZ68.), u kojem u, i op.t ird.rt"o_
vale Vojnidka Krajina'i b#ska ,o;Iu[r.--il;"*

rara, povrati se *ir,

ll:l*l:t,,rogu
sankcrJa nr;aSe pltpuno osigurana.

u-foug*riidU

Unatof broinih

u" Mu*'ii, il;;j,

*:ul:ll.'I:iit'
na
prijestolu svojih. predhodnika. Kfi +rr.,#""
"odr%u

narod hrvatski

;;g, ,-tlf.
i sipski zamjernih ,u.logr,-?oj;;,

je kraljica otvorerio i juv"t

Central,i,ea c,ij

prir.rutu.

vII.
a i g ermani,aac,i,j a.

(1763._17e0.)

Otkad nastupiBe mirne godine,

Tere_
zija tze sve to .rbi*u uuiinit se n uMarija
t
ar
ni
im
p.o s.l o v i m a, svoje draaye. V;
.,, ,[asr*"i"i
njez$.1 podevBi od x'erdirrurrd, I.
ik;"t"j[i"*"i
pomi*ljati na to, kako bi iz ;r.i;i;;L*r,'?.si.*,,
ugarskih i hrvatskih zemalja
"fi"ili-'j-; ";;hlao-.dirstv enu d r il av" i- d;;.-;"1#;
i ako j* o"uf srarl poJam porpune
3,:::,:'ti:li:-ig,
nezavrsnosti
veC davno izblijedio, irstrr, firrrit.ki
i
je opstojao, *ui.u. i of.*;un i'rjrUo
_ugarski_joB
uvaien.
fstom od vremena Marije t"r'#i. .t*f"
se o tome susravno i odlud,o ,uditi.
ri;i;ro""i.
s ausrrijski+l aifo
i" i iri." pr"r"r,
s usptehom, dok- jg._ugarski i hrvbtski
*tlu po_

:.:ll i.lrlii
rnalo

oprezno stanla."
Godine t764.. rrrouu ona sabor

u poZun,
-i.fii.*da

vijeia o drZavnim a"go"i*u- nastalim

sedmogodi3njega rata. Tom prilikom iza5la je neka

liniiZica,l koja je Zestoko napadala
anonirina knjiZica,
anonimna
hrvatski i ugarski ustav zahtijevajuii, da s-e plemstvo

dobre volje-podvrgne plaianju poreza, da se uredi

stalna voptu i tvrdeci, da vIad ar m oZe b e z

zakone.
nrivole sabora rzdavati
hadi te knjiZice nasta velika uzbudjenost,- jer se
opienito dr1alo,da kazuje ono, S t o d v o r h o i e,

pu tuko se desi,- da su.ugarski.i. hrvatski stali5i na

povi$enj
uskratill Mariji Tereziji povi$enje
iom saboru uskratili
dozvoliBe samo
poreza t zafiailenoi svoti, vei joj-I--^l;:^^
+ "
, t.
n r-^--^r: ^-^ ^ l:*
-,: X^
iednu treiinu. Ozlovolje+u .!i*,- kraljica. vi5e ne
sazivaBe sabora, vei dojavljiva5e pojedinim kupanijama ugarskim i hlvatskim preko p.a t e n.a t a
(nu..dubu) volju svoju, onako,-kako je to dinila
u austrijskim i de3kim zemljama.
Znajai:i, da u svim politidkim poslovima. odluduje visoko plemstvo, kraljica uze nastojati, da
sa Dredobi za-sebe. U tu svrhu dade sinu svomu
Ka r I a B a t t h y ?.ny.i,
[or.a ostd{!/q jo5 i grofa
-(17
za od'gojitelja
42.-L756.)'
hrvaiskoga
Lunu
utemelji red, sv. Stjepa-na (1164.), kojim
odlikova neke ugarske i hrvatske velikaBe, osnoYa
u Bedu ,,Theresianum" kao odgojili3te za mlade
plemiie, dapade ona uredi ugarsku tjelesnu straZu,

iastavljenu iskljudivo od mladih ugarskih i hrvatskih

plemiia. Rodiielje pak njihove pozivala- je na
i"rror, gdje ih uze opsipavati dastima i naslovima'

To' j"e" podeta-k germanizaciie

hr-

1 Pisac joj j" X'r. Ad. K o 116 r. U Hrvatskoj se u

prvi mah sumnjalo, da ju je napisao u sluibi dvora sboje6i

kanonik

KrdeliC.

t43

142

vatskoga plemstva i otudjenja njihova narodnim interesima. Da Preclobiie i crkvene dostojanstvenike, rze sebi do-

zvolbmpapeKlementaxlll. naslor,,,& P o S t o I s k i
al j'i (1758.), Bto io j. ovlas-bilo im e ir o v a t i
najvi5e crkv'ene dostojarrstvenike, dapade i k-anonike; imenovani nadbiskup ili biskup bdrrr-ah je
primao prihode svojih imanja, a crk'vette ftrnkcije
nakon papinsk.e potvrde.
preuze
- Odtekar
god. L765. postade kraljidinirn srtvla,darom
sin joj car Josip II. (1765.--1790.), rnuz osobito
zabrinut za velidinu i napredak huduie svoje baStine, no odgojen u aristokratskinr slobodouulnim
idejama prosvjete svoga vijolta,. Mati. kraljica
predade mu u upravu vojnidko i finanoijalne--poilove, dok se donekle ol<lonila, njegovih predloga
o reformama u ustavu i trl< venim poslovirna.
Sada budu izgradjene tvrtlja,vc Gradi5ka, Osijek
i Petrovaradin (17(i(;.).
Doskora se zgorli vrlo vaZtra promjena u Hrvatskoj. ToboZe radi ,,tttjelte" naroda hrvatskoga
i radi ,,vrhunca sred:e" rtredi kraljica protiv volje
Hrvata dne 7. jula 1767. k r alj evsko v i j ece
(consilium regium) za poslove politidko'ekonomske
i vojni6ke sa sijelom u VaraZtlinu (kasntieaZagrebu),
onako, kako j. i za lIgarsku postojalo od 1723.,
nalidno namjesnidko vijece (consilium locumtenentiale), a zapravo radi centralizacije i
mimoilaZenja sabora. Ovo su vijece, sastavljali ban
i petorica savjetnika : jedan crkveni dostojansbv.enik,
jedan velikaB i tri plemica. Ovo vijece, kojg je iz
iuvrro izdavalo nal-oge i zapovijedi (primajuci ih
kr

iz Beda) pojedinim Zupanijama, imalo je odsele

brti_zemaljska vlada, pored koje postaje
s a b o r pravo reii suvi$an. Poradi toga Hrvati su
vazda s nepovjerenjem gledali u ovo kraljevsko
vijece, premda ih je kraljica posebnim dopisonr
uvjeravala, da je ono ravno pr avno ugarskomu

i da se njime

ne misli nipo5to okrnjiti prava sabora

naroda hrvatskoga. IJsporedo nepovjereniu hrvatskornu tede potajna akcija Mugjara, koji su iSIi
za tim, da se hr atsko kraljevsko vijeie p o dvrgne njihovom namjestnidkom vijecu. I tako
se odista zgodi, da je kraljica t,oboLe na Zelju Hrvata dne 30. jula 7779. dokinula kraljevsko vijeie.
ali ne tako, da bi opet sr,'u 'vlast prenijela na hrvatski
s a b o r, kako su se svi naclali, nego da je poslove
biv$ega hrvatskoga kraljevskoga vijeca predala
ugarskom namjesnidkom vijeiu, u koje bija5e slobodno doii banu da dade glas i mnijenje u hrvatskim

poslovima.Time bi Hrvatska

prvi puta
podvrgnuta'. rllgarskoj i rjezinoj
v 1 a d i. Posljedice toga dina najjasnije se oditovalekodRijeke.

Sve do XIV. vijeka bila je Rijeka dio kraljevstva hrvatskoga, kad dodje zalointm pravom. u vlast
susjednih istarskih knezova od Divina (Duino),
a kdd ova porodica izumre, postade
vlasniStvom
-W'alseea

njezinih ba5tinika knezova

i ostade
im sve do god. 1467., kad je oni predadoBe X'ridriku III. Habsburgovcu; od sada bila je
Rijeka pod austrijskom upravom dineci s Istrom
tako z.vano austrijsko
primorje. Poslije
Zrinjsko-X'rankopanske katastrofe dodje pod au-

I4b

t44

I)r'avoga o c a i briZnoga. savjet"rFul'. . Slijedede

u,,dinJ L777. utjelovi kraljica severinskoj Zupaniji
io5 i Bakar, Bakarac i Kraljevicu, a na t-o- je dne

sve do Senja'
strijsku uplavy.i hrvatsko p;iryorie
ne
k'ujini' posj-edol::
a kako su senl
ni mrve p,mor,a'
; ;t"d"bu uitt*ttu"Hrvatska.
t'railio od dvora'
de9t9.
toga
"nis;;ii';
s
Sabor je h,,utJti
p-"11 25, fe!111a
d,a mu vratr p'il;'jt-(fr'*1i"a"1i
Zupanija"'
1770.) i da se od niega riredi "vinddolska
;' ;; odluditi' tek kad

l<ao

No dvor se nikak'i';:itiJ;

lnJj""",i?,H?j;Ht
i;"";;I",ipII,s;"d;i^1i::^f
primorjem, preclloZ.i malcr Tot9t' ,"i:::* .,il
M;;
i Baga' No 1llariia
S-91ii
brimor:ie osim rtt*iisfto'ga
augusta
9'
clne
terezija porros''*ii'u *ui"" aj"iomice; ovim riliuiy
Hlv.atskgj
r776.vrati Rii"kJ;r'"lis
s' g'*d i t"B riiedta kano r ona
eke
:

-ciii;;;;;qd
i; k u*iot" u .Put Rij
ak arska i*u^1 u'Lo"i *u'i;;di
Ba-

ceste (Bakar'
lei,e na desnoj--;;;-K;tr*"liievoi strani redene
na.
karac i Kraljevi*-itZ"'
i 9 i " Y' T t'Karlove cest'e, ;;k'-;; zadrile''"
kranrid'r'nili

;d'no
iinu),opetH;;;ts
""p;;f
omu ["immedilt'l:g']o
k
u
v
st,
.
v
ii
od toga te*to.1a'
b'r""lir"" ;.;";;-p"rentur;"' te

i grad "K u t l-:,-" ' "

koiemu f.*alji""f'fr'ozi"1o5. z":pu"ii3,*::1':lfou'
kab kr. ulobodlivilil
rt'Lri""*Lo* L'out*kom-v'ijecu'
koia se i*u
i"-ip' sr,ofa Jlll^6t4"
Kraljica poai"i'lo"
gubernatorom' Jer le
riiedkim
i
Zrrp*"o*
velikim
ponj,ezine
!'-g9li""sdati
mjslila Rijeci za -procvat
ostalini
flii"ttu
i
sebni poloZaj' ffi-I;-po tom"b"a"
faktidno
teritoriiem p'J poufbnim povierenstvom
ec e rij edko
ij
I
;;' Fs,f-:-siadsko
utj el ov i j e* d,]'u,[i'";';-"
h"iatskom ,kraljevskom
dne 4. rro'**tiu
Sto
rad'ost'
izrantle
koj6m
u
vijeiu d'opis,
naslo
'lyo:
je ,,u istom ;,iJJffi- rtt'riluurtom viiecu

p#'ti

!;Ji

i;;"J;

novembra iste godine odrilana u Mrkoplju

u sijelu novouredjene Zupaqije ry1v1 skupBtina,
rra kojoi su sudjelovali i poslanici rijedki. Dos}<ora
postade-Rijeka sloborlan trgovadki grad s veoma
pro3irenom autonomijom, - tako da se smatralo
i.uoposebno s ugarsk'om krulg-m sporegni Hungariae
j-e1o (separ?tuT
.1 eno ti
-corpus)sacrae
ili drugim 'rijedima:
coronae ad.nexum

lo.

niezinu
obzirom na autonomiju
smatrala se Rijeka PoBebnim dii el o m z'ai ednid ke ug a.rsko-hrvatske
i..u.r", u.iu kraj toga ipak nije b'ila
kraljevstva
rzludena rz teritorija
hrvatskoga (23.aprila 1779.).1 No kad je
malo po tom kraljica dokinula hrvatsko kraljevsko
vijece] bude i Rijeka podredjena ugarskom namj:'

Sat"a;s-e vze stvarati

je
jd,
Rij b.iia ut j-elovl jena
du
-"i;;n
trLd.n'o Ugursko-j, ?,e Hrvatskoj.
nepb
"Marija
Terezija umrije dne 29. novembra 1780',
a naslijedi je stariji sin car Josip II- (1780.. 1790'),

snidkom vijecu."

koji htieilssve one promjene, Sto ih je dinio jo5 za

urogu rril.t vitljeti-provedene kao korisne uredbe'
1

",
Neki magjarski pravnici ho6e cla t'o tumade,

kao

ie Riieka porrUri ain Ugarske, to jesb, da, se

izmbd5u njih uvalila Hrvatska; lrr"m* tome nc-bi pripadala
I{rvatika "kruni sv. Stjepana. God. 1779. radilo se samo

cla

o'nutarnjo j

uredbi Rijeke, a ne o njenoj spoljailnjoj

(politidkoj) pripadnosti Ugarskoj.
Dr. F. pl. SiSiC: Hrvatska poviest.

10

145

t47.

Temeljna mu je misao bila, da od

zemalja i kraljevina
to"zno[ikih
svojih udini j"dnu jaku drZavu,
u kbjoj bi bio jedan _ust-av, iedan
,rarod i i.dan zakon. Poredtoga joB-je
snovao, kako-bi podanike svoje, udinivBi ih slobodne
i ravnoprayne jednakom Skolskom- obukom l-pro-

cvatom-irgovine i industrije, doveo do obiega-b1aggstanja. BaS u tu je svrhu jo5 kao suvladar Marije
Terezije mnogo putovao po zapad"noj Evropi,
a onda i po svojim zemljama, da upozna potrebe
narodne

sredstva, kako da

im doskodi; tako

Sla-

vonijom 1768., a Hrvatskom 1775. i L776.

i odista, dim zasjedne na prijesto, pode naglo
provoditi
svoie r e f or m e. Da ga u tome ni$ta ne
*moile
smetati, ne samo da nije s&zvao krunidbenoga
sabora; nego je i krunu Bv. Stjepana dao dopremiti
u Bed ne bkrunivBi se njome. Stoga ga i ne

id,e naslov kralja ugarsko-hrvatskoga, nego sa,mo cara rimskoga.

Prrru godine vladanja svoga posvetio je poglavito c r k v e n i m reformama. Glavna im je svrha

bila crkvu katolidku podvrci drZavnoj vlasti te

zbtiZiti izmedju sebe pojedine konfesije. Stoga dokine mnoge biatovStine i manastire, a ostavi samo
one, koji su se bavili odgajanjem mladeZi i. njegovanjem bolesnika. Od zaplijenjenih iP?"jl ma'
nastirskih utemelji v j e rb z ako n s k i f o n d'
za potporu ilupa,- crkvi i Skola. Odgoj sve6en_idki
stavi lakodjer- pod drZavni nadzor osnovav5i u

tu svrhu oentralna

jedno osnovano

sjemeniBta.

bi zaHrvatsku

Takovo

u Zagrebu, no kasnije

ga dokine te odredi, da pe3tansko ima da sluZi

ia cijelu Ugarsku i Hrvatsku. Dalje izdade nalog
biskupima, da ne smiju ni primati ni proglaBivati
nikakih bula ni breva od pape bez carske dozvole
(placetum regium). Dapade on uze dirati i u nutarnji ilivot crkve hatolidke i grdko-istodne zabra-

nivBi svetkovanje nekih svetaca, proBtenja i procesija, te umanjivSi nutarnji sjaj crkve. P a'
tentom o toleranciji (25. oktobra'1781.)
podijeli slobodu vjeroispovijedanja protestantima
i grdko-istodnjacima, a tako isto dade praYo- grai Zidovima.
djanstva
Iz teilrt1e, da od svoje drilave udini po pruskom
uzoru 'iaku i jed.instvenu drZavu, potekoSe njegove
naredbe, koje se odnose na promjene u upravi.
Ponajprije naloZi, da svaki dinovnik ima za t'ri
godine nauditi njemadki, i.t 6e se od toga
ioka podeti u svim oblastima njemadlim jezikom
ured.ovati. Na taj glas skodiBe Zgpanije ugarske i
hrvatske u svojim skup5tinama SC uloZiBe Zestok
protest. Malo poslije stiZe nalog, d.a se ima sav
narod, plemstvo i puk popisati, Bto izazva -opcu
bunu i nemire, jer se drZalo (a tako i jest bilo),
da se radi o o p i e m. p or e zu na osnovu posjeda ;'
samo jakom vojnidkom silom bi apet mi1 usPo'
bile do"
stavljen, ali tako, da su iopanij"
kinute, a lJgarska i Hrvatska razdijeljene na
deset okruZ ja (d,istrikta), koji se raspadahu
na manje upravne kotare (Yerwaltungsbezirke).
Tom prilikom budu Hrvatska i _Slavonil3 i -opet
rastav-ljene, j.. Slavonija potpade po4 Peduh, -a
Ifrvatska sadiniavaBe sa sijelom u Zagrebu posebno

t4$

148

okruZje. Barrska dast ostade samo po.imenu:.

n'ranjo Balassa de Gyurmd'th

j"'

bija5e

Plvjerenik vladajuci nasilno bez

t*6oru. Ove naredbe tzazvaHe toliku ogordenost u
zemlji, dasu s negodovanj-ep primljene,i onakove
,,.ut"db", koje su- odista bile njoj na korist, tao
dokinucL kmetstva (22- augusta 1785'),
po kojoj je svak mogao..slobodno seliti f -jedne
zapra.vo carev

iemlje.nu drogr, te sa svojim vLasni5tvom slobodno

rasuolasati. ordu dokinuce cehova, gradnja cesta
i urediJnje odnoBaja izmedju gogpldara.i podanika
(urbar), koji ie kod nas vec Marija Terezija provela'
'

Yiudunje caraJosipaII. oztaduje

uopc.e vrlt.onac centrali zacrj e i german L z acrJ e b ed k o'ga d'v or a'l

Ipak je najveci dio ovih reforma ostao bezuspje$att i to poradi nesrecne lqgljaSnje politike
Pored hblandeBkih i prusk-ih zapletaja,naj"uiut". jesvakako turski rat,.u \9ji se Josip
kobniji
II. upustio kao sar,'eznik ruske carice Katarine II',

koja'naumi Turke potjerati iz Elrop...T9* prilikom'

i*ble su Josipa ,upu*ii Srbija, Bosna i Hercegovina'
Uza sve to, $to jetar sabrao veliku vojsku (245'000
pieBaka, 36.000- konjanika i 900 topova) i Bto su
'*o u" pridruZile usta5e po Srbiji, Bosni, Jfercego'
vini, daipade i Crna Gora, a carski general..Lu'4o'

iojna nijellPjela'
novaka i LiveEa
jeTnri*.
namaknuti
trebalo
Kad
za ait;i rat, Josip napusti uredjenj.e okruZj.a,. te
sazov. .tare ugarske i hivatske Zupanije u skupiltine'
1 Ali je u formi'svojoj bilo blaie negoli njemadka
vojnidka prevlast za LeoPolda f.
zanzeoBeograd (8. oktobra 1789.),

Na tim se skup$tinama stalo budno zahtijevati

saziv sabora, da[ade carski dinovnici budu otjerani,

anjemadki"jezilidokinut. ZemlD je st?.i ala

na plagu potpone !un9.K?d to.vidje c_ar,
koga- je Jtomita teXka bolest, izdade najprije dne
18. decembra 1789. nared.bu, kojom obeia saziv
sabora, a deset dana kasnije (28. decembra) vrati
posebnom naredbom [Igrima i Hrvatima ustav,
irakav je bio u onaj das, kad je nastupio prijesto ;
intzeti- budu od toga jedino patent o toleranciji

dokinuie kmetstva. Osim toga car jo5 obeCa,'da

6e diljem godine 1791. sazvati sabor, ter se,okruniti
i izai'fi- krunidbenu zavjernicu. Da se vidi ozbilj'
nost njegove nakane, d"ad.e odmah otpremiti krunu
sv. Stjefana u Ugarsku, gdje ie yelilim veseljem
i slavljem dodekaBe. I u Hrvatskoj bijaSe opie ve.
selje ibog vraiena ustava, koje- j'o$_ poveca potajni
bij"eg ,,bina" Balasse iz Zagrebl,du spase Sl^1vu.
MldJutim dan prije nego li je stigla-kruna qv-. Stjepum u Budim-, umre-car Josip II. (20. februara
god.
1790.).
"- ---Nu.lileaio ga je brat Leopolal II. 1f ffib-f 7g2.),
koji sklopi mir s Turskom u SviBtovu _(4. augusta
17b1.) odrekav5i se svega, Sto_ je Laudon osvojio.

Medja; $to j" tom priiikom odred j ena

izmedju Hrvatske i Turske

ist.a iu'kao Bto i danas.

(odnosno

Bosne),

JoS prije toga sazva novi vladar sabor u Bud'im,

koji bi velikim sjajem otvoren dne 10. juna

17.90.

Odmah na prvoj sjednici uzeBe Magjari raspravljati

u magjarskbm jeziku, te se iivo zattze{e za stari
r,roj ,i*tuv. Leopold ih nije ni u demu prijedio, ved

150

1b1

zavjernicom.Zeljama,
im zadovoljio
-d.nekrunidbenom
u

snagu, Sto tje$nje pridruZiti se Ugarskoj

PoZunu za ugarsko-hrvatskoga kraljq" -9"ie Be

Eitro* "'op"t iz"miri vladar s Ugrima i Hrvatima'
-t-e ih
S.ab; i ,fiediutim nastavi svoja vijeianja,
Glavni
dlanaka'
k;;;tfri stizi u.u,'15 zakonskih
ll;;;i i"-u ovi'tfih kratj ie obvezan,-da se.najd-u1je
s.-f ,i1.seci poslije smrii-gloga predBasnika, d'ade
kruniti-izdav5i
-St;.punu prije krunidbenu zavjertlcu ; kruna
dovut ie se odsele u Budimu ; kralj
u".
'ai
vi5e boravi u Ugarskoj ; Ugarska (i
Uto
t .f,
Hrvatska) jesu slobodne i nezavisne zernlie, u
kojima vrijbde samo oni zakoni, ttoi", liralj 1lotvrdiu.ie u sporazumu sa saborom ; sabor se ima
*rrut" treie godine sazivati ; naredbe i
"ri[Ji.
prt."ti nernaju zakonite vrijednosti; bez dozvole
iabora nema novaka ni novaca; magjarski se f'*
uvodi u sve Bkole, a isto ie se tako od-sad'a u saboru
i z"pu"ij skim skup$tinama magjarski raspravlj ati ;
"
dine Hrvaiska i Hrvati, t<oji su sebi spasili
ir"i*il"
latinski jezik energidnim zaazimanjenl- lulu Jyana
Erdiiilyja i biskupa zagrebadkoga Maksimilijana

umni'ii i najuvaZeniii muZ onoga Yremena, protonotar

je sabor hrvatski
Nikola Skrlec, a usvojio ju
"
'Hrvatskoj.
ltz potporu j'avnoga mnijenja u

a" ond.a se

15. novembra' svedano okrunio

Vrhovca.

?ored sve nesuglasice glede magjarskoga jezika

ipak se l{rvati

ttr=

oto*-saboru !ii95no pridruZe

Ufagjarima u administrativno-politidkom. smislu'

Iza"Lpsolutistidke vlad'avine Josipa II.:
"u1T.",-Htvati uvidje5e, da pored tolikih saborskih zakljudaka
ne q?mo
nijesu
kraljeva
i tolikih inolbi i 6beCanja
mogli powatiti pod bansku vlast otkinute kraji5ke
dije"lovL, nego da im i ovo, Sto su imali, nije sigurno'
Stoga odlude, ne pouzdavajuCi'se u svoju vlastitu

jednidku obranu. Prvi

na

je tu misao izrekao

za'
nai-

U prvi kraj pomi5ljalo se na to, kako bi

se

uredila za Ugarsku i Hrvatsku jedna zajednidka najviBa oblast, koja bi se zvala''s e n atus r egni".

elanove senata birali bi sabori, kojima bi bili i

odgovorni; senatu bi presjedao palatin; dakako,
Hrvatska bi dobila razmjeran broj senatora, a
birao bi ih sabor hrvatski. Za vointdke poslove i
za ditavu Krajinu imala bi se osnovati ,,curia
militaris" mjesto bedkqga i gradadkoga Hofkriepratha ; pred,sjednik te kurije imao bi biti dlan
senata i bio bi odgovoran saboru. U toj vojnidkoj
kuriji imao bi i ban dobiti svoje mjesto'kao njezin
dlan.

Pored ovoga predloga Hrvati se od"lude, ako

ga Magjari ne prime na svom saboru, jo5 za jedan

drugi:- neka se Hrvatska stavi Poa

u g;r sk o n a m j e sni d k o v ii eC e pridriav$i
sebi pravo kasnije uvesti svoje posebno namjesnidko

vijeie. Ovaj drugi predlog bi prihvacen na budirnskorn saboru (dl. 58: 1790.), pe t a k o ilrtv ov a

hrvatsko plemstvo dragovolj no najviSu d.riavnu oblast svoju, naime

bana, podvrgavSi gu ugarsko jvladi.l
Plemstvo hrvatsko ipak je bilo sebi svijesno, $to dini,

p:lt
o

Jrvi tomu zakljuiku ovaj dodatak

kao

1 Time ,I{rvati potvrd.i5a oilluku Marije Terezijo

dokinu6u kraljevskoga viie6,a (U79.).

153

Lbz

tako

opravd.anje, naime, d'a to. i*? samo

Hrvatsfe,
;";;;*ti] ,,aor. se ne osvo]e onr krajevi
t
Dalmact;a;
(t,
't"ii io dunus pod Veuecijom i:
do
Hercegovina
i
Vrbasa
clo
'i;i;';;;" 6l bo."u
iort ut tolik broj Zupanija ne-""dj9
;;;i; X"rutvu) i-Hrvati
dugo

.ozdriavat'i
sami
t'oga zakljude Hrvati
'iednu rrolitidku oblast"' Osim 'l*og'o

;;"'"i;;;;" u;

vlasti sabora pala i vlast bana hrvatskoga, predsjednika saborskoga i izvrSujudega organa . namjesnidl<oga vijeca.
-

Malo potom dne 1. marta L792. urnre-iznenada

kralj Leopold II. u detrdeset i petoj godini; prijesto i rat s n'rancuskom ostavi najstarijemu sinu
n'ranji.

p?r-ez

to..U"t* zakliudkom, da ie hrvatskt

zaiednidkom
I b";;;;"fi.Jti ne u'zagrebu, nego nasamo
za.Slaod'og'''*ko{u.;
;;;;;;; ali odijefl,,u jcr je
porez-votrarr

niezin
to r'-rijedilo,
vonitu iiiie
"drugim
ugarskim Zupanilama' r\apol(on
*kuua s
joB i

Fi'"";il ;;-;;;* koLnom saboru

ilti;#
nadelo mal oriteta u zaJednidkim
noslovima.t
" "oJi*-'ror.rirrcima zaclatt je gotovo smrt[i
''
ud.arac hrvatskli-tu-o*tulnosti, a ravnopravnosti
izmediu Ueuru[L i H'vatske irestade: Hrvatska
-i;;; u pravom smislu' -ne u prene;;;;;d" dio'niezin

5#;

k;k"

uh.ir.ulu praqpalidka sankcija'

"jed.an'

Lrman. pravnik^tog1 vrem-u,11,'

ifi f.r(" rede
d.a hort auf Croatien ein Staat zlt seln':'
."lf-"
namj"s'ifi;;.;rj"bi;
i" t;',, tezi, Bto ie usarsko takoda

*[k" "ii"8" uilJ"-;;i fiiojilo'*u""rrtast,

ie sabor bio su*,ri* izli$an ibezvrijednosti'

L.odista'
ugar'
o0r
u
samo
sastajao
sabor
La tuau se hrvatski

j"du":drr-du"u, d.a izabere nunciie i d'a

il',*ir,rt"i1", u po*Iije zajednidkoga sabora
zajednidkom
;;.;--bi *. ,u*tujLo, tli'.ptbslu*i rra
d'a je padom
se,
dazrimije
iiuon".
stvor"ne,
*ibo*
poslo'
, -lr oo+oA. 1706' nem& traga "zalednilkim

il;;;;
;;h;i;
vIlna

VIil,
Nutarnje ltril,i,he krnllje'ustua, hraatskoga
1526. do 7790.

od,

lod'ine

Sve do druge polo--ice XVI. stoljeda jo5 se

razlikovalo ,,roBnum Dalmatiae et Cro-

atiae" i ,,regnum Sclavon.iae", no ne-

kako oko 1587. sjediniBe se obje 'zemlie u j e d n u

politidku"i upravnu cjelinu kao ,,regngm Da,lmahiae,
Croatiae et Slavoniae", koji se diplomatski izraz
odrilao do danas. Sada se zgodi, da je ime ,,Hrv a t s k a" preneseno na onaj dio sredovjedne

Slavonije,

gdje nije vladao Turdin, a

pod

Slavonijom stalo se razumijevati sav ostali prijedjel

na istoksve d.o Zemrtna, to jest onako, kako je danas,
dok se kao Dalmacija uzimaSe hrvatsko primorje od. u5ia Zrmanie sve do Bakra, dap1de_;e.dno

vrijeme jo5

i Vinodol, Prozor,

Otodac

_i Brinj ;

odito je, da se time htio opravdati naslov. ,,Hrvatska,

Dalmacija

Slavonija'i.

b tze sada

upotrebljavati sabor hrII. god. 1496. potvrdio

Slavoniji,'naime kunu u bijegu medju dlje lijeke
(Savom i Dravom) i zvriezdom (martom). Istodobno

Kao

vatski onaj, Hto ga je Ylad.is1av

155
1b4

naime iz'
bili su poznati io5 i grb hrvatski'
1515')
put
(prvi
kocke
mijeBane ..r"r.'i-u"U"""
o
leopard'skt,qt']:,
i,
to
k
it{l1i
i d. aI m a t r n s

Sva tn grba nalapoJju (prvi put 1406')'

jedutt
plt
{gba*-naime
zimo zared"no u*o
T ovoIvlatije II'
kralja
tali^i
;;ii";i'616::
rani'ce kraljevstva hrvatskoga trr1esu nl

pf-ul*

i;; ";

su bile podetkom
, to-ao[u Uit. ;dl'lt' Najuie
uz sreine ratove
se
su
stale
Xru. tij"ku, a od'ond'a
Najveoe
Biriti'l
ve6ma
to
Prostrql--t"t"i"ia sve
-t"" p"-tigle su obnovljenj"* i. sjedinjenjelli''Jo
severinske'
slavonskih z"p';ij;; i" :uredjeniemd'ijeleci
lloka'
io
*o*
od
Sada se Hrvat-rlr^'sii',"
(d'anas..zapad'ni
se na sedam Zupanija : severinsku
ttlus'.:!*dkoir sn;;"';;d;5ko-rifedkl L"' Se'ja)'virovitrdku
poZcsku'
trZai"*f.", kriZevadku,
iemsku. ostatak';;ii; iJo Zrmunje (lidko-Lrbavska
'Z"pu"iju), Ur.g i Save do Zemuna' pak l]unavom
jg Y o j
do Petrovaradtna sadirrjavao

j t;;;

".id
koja ,---optut"'o* obziru- nije

k u. K,t u'
pripad'ala

Hrvatskoj.

su u
I u narodnosnom obzirutnastale
sva-sila
Makar
i"
p'""t;"t"'
znatne
to doba
-4u
sloljeca ugroZenu
ii.;; ostavila iii"t bm xu'
se u Ugarsku'.Austliju
;;;j; ;"*o,rirro, oiselivBi
sebe neke kraj.eve (naiza
ostavivSi
a
i Mtrurrku,
puste
."fii" fiff.o-k brvske i Pounje) gotovo-sasvim
glavni-elesada
i
H
iu'tl
i-orur"., ipak Lijahu
mnogobrojni dose#;-; ,'.*r1i. 'Uz njih' sjeded'oba,
A stranom iz
iz
turskogi
strunom
ii."i"i

iz

qrr""",,reIiquiae

r,eliquiarum"

nestaje

saborskih zapisnika poslije karlovadkoga mrra'

doba njemadke prevlasti. U prvom su to redu

S r b i, koji naseliBe veiim dijelom svu Vojnidku
Krajinu, Slavoniju i Srijem. U onim stranama,
gdje nikad nijesu vladali Turci i gdje nije bilo
Vojne Krajine (kao u Zagofir i juZno od Zagreba
do Kupe), nije bilo Srba. Nadalje napudiBe gradove
narodito u Slavoniji, Nijemci, djelomidno kao
obrtnici i trgovci, a djelomidno kao iasnici i sluZbenici. Ti su Nijempi doBli tz Bvapskih (ju-dnonjemadkih) krajeva, poglavito iz gornje Austrije;
Bavarske i Wiirttemberga. Neki gradovi, kao Osijek
i Petrovaradin, bili su u drugoj polovici XV[I.
vijeka disto njemaiki. Mag jari se naseliBe (djelomidno joB tz turskoga vremena) iskljudivo po
nekim slavonskim selima tz Dravu i Dunav, a
Arbanasi (Klementinci) (god. L737.) samo u
dva sela Nikincima i Hrtkovcima.l
DruStvo se i sada raspadalo na slobodne i
neslobodne ljude. Slobodni bili su plemi6i, svedenici i grad.jani po kralj. slobodnim gradovima.
Plemstvo se d"ijelilo u velika5e (magnate) i niil;e
plemstvo (,,Bljivari", plemenita5i). Staro prekokapelsko hrvatsko plemstvo veiinom je za turskih
ratova ili izumrlo ili se iselilo u Ugarsku i Austriju,
a neki dapade u ltaliju. U Ugarskoj dobi5e iznajprije
pridjev ,,II o r v 6, b" (cognomine . Chrovatus), pri1 Bilo ih je u svemu oko trista porodica, a vodio ih
je rim. kat. nadbiskup skopljanski Mihajlo Summa,

koji je kao carski penzionirac umr'o u Osijehu 20. nov. 17i7.;

njegov se groh u franjevai,koj crkvi u nubarnjem gradu
jo$ i danas vidi. Danas je rijebkost, da bi koji od njihovih
potornaka zna,o arbanaBki.

7b7

1b6

drzav3i pravo $voJe..i*u, no d.ocnije ga zanema-ri$e

,,Horv6't"' Isto
;;[;, aui 1u ponajviSe ostalo"samo
-* iit, i u Austiiji zvali na5e iseljenike ,,Krabat"

i..n."u""t Krabath"), samo se ovd'je btzo zabora'

tuj d.odatak, a .ostalo..je pra.vo ime.(desto
uifo
"u
No pored iseljelika istidu se .i'.neki
iroUlif."oi.
d"oseljenici. Tuko *." flotovi.Er d ti A.f ng{rijetlom
i, Ulurut e (szatmrirske Zup.):.? g.qtoJi sv-i slavonski
karlovadkog? npra
vetit"aSi, koiima je d'vor poslijg
-spahiluke,

'tamo5nie velike
Nijemci, kao
oroJuo
iz
Njemadke ili
Elt
zi
a
Pruske,
iz
i
k
h-, .
" kao Odesch aI chi, Cor d"ona i Ca'
ialiiani.
* u f f. a. Zivot neplemenitih ljudi bio je--i sada sve
.d.o reforama Marije Terezije i Josipa II' isti kao
u srednjem vijeku
U LrkvLrro* obziru Preturila je Hrvatska u to doba mnogq nevolje i silovite promjene'
XYI. viieka nestalo je srijemske, kninske
,Tedaiem
'i
mo'druske biskupiie, senjska je bijedno Zivotarila
uz more, u s opselom zpg.ebadke-biskupije gotovo
se poduduruo i -optqg ostataka Hrvatske'' Hrvati
su uza sve neYoljir ifak ostali vjerni vjeri svojih
im biia5e-Btit i najuzvi5enija za5tita u
ot&ca, koja
"bpstanuk.
Nakon oslobod jenja Like .i.Krborbi' za
buo., fb""ju i Slavonije moglo se opet pomi$ljati
-na'neku obnovu staroga stanja, pa tako 6-eErvatska
XVfff. vijeku ilijeHla ,ta plt blskupija: sen jska
"je obuhvatala (kao 4u"ry) sve primorje, Liku,
il.bavu i svu zemlju do Kapele, zaql"ba.d'ka
(kao danas) proHiriia se do Une i u, Slavoniju do
i[asica, VoSitru, Orahovice i PoZege, b o s.a n-s k o'
a'j ukovadka obuhvataSe Dfakovo i okolicu

a'zaprema3e najveci dio

(Djakov5tinu), pedu jsk
"Miholjca,
Valpova, eepina i
Stavonije od' Donjega
Yinkovaca sve do Yukovara, Ztpanje i Moroviia,
a sri jemska okupiia je oko sebe ostatak s Petrovaradinom kao sijelom, pa Zemun i llok. No pod
konac XYI[. vijeka uze se biskupija djakovadka
Siriti na radun peduiske, koja bi ogranidena La

j.*u1 dio Podr3,v-ine (kao danas),- a od god. .L773.

primi u se jo5"i biskupiju srijemsku nakon ryezina

dokinuca

Od redova

ih je propalo za turske
X'ranjevci, narodito. u

najr,,iBe

prevlasti, a odrZa3e'se
Slavoniji, gdje su dugo vremena (a djelomidno jo5
i danasf imali Zupe u svojim rukama, te I s u s o v c'i
po nekim gradovima kao u Zagrehu i -Osijeku do
&okinuca toga reda (1773.). Drugi neki preostali
redovi, naro8ito za hrvatsku prosvjetu toli vaZni
Pavlini, bili su dokinuti za vladanja Josipa, II.
Pored sve paZnje hrvatskoga klera i plemstva,
ipak se i po Hrvatskoj stadg_1yiti Plotestan{i z a m. U prvoj polovici XVI. vijeka nema mu
traga, istom u drugoj polovici nalazimo prista5a
njegovih medju Hrvatima. S tim je pokretoP u
ro"ri Btiajerski barun Ivan Urgnad, koiL jg
kroz dulje v.remena bio dasnik na Krajini. Pod
starost preseli se u 'W.ilrttemberg, te _osl.lov-a. u
U r a c }iu kraj Tiibingena Stampariju latinskim,
glagolskim i birilovskim pismenima, izdavajuci
iu uloo"rskom i hrvatskom jeziku crkvene krijige
po nauku protestantskom. IJza ni pristade utemeijlt"tl slovenske knjiZevnosti P I i * u s T r ut e r;

Istranin Stjepan Konztl,

Antun Dal'

159
1b8

Grdko-istodnoj crkvi pripadali su doseljeni

r b i. U sredovjednoj Hrvatskoj nije bilo Srba,
osim nekoliko njih po srijemskim imanjima prebjeglih srpskih velikaSa, _narodito Brankoviia. U
got"i i Hercegovini bilo ih je vei viBe (narodito u
juZnoj llercegovini), ali ipak ni izdaleka.u toj m.jeri,
ha bi dinili v e i i n u, jer u tim zemljama bija3e
pored katolidanstva pogiavi_to ra3ireno P 1S omitstvo sve do dolaska Osmanlija. Kad Turci
osvoji$e Bosnu, stanu oni Srbe iz _Srbije i-sjeverne
Macedonije po njoj naseljavati, da im sluZe kao

(X'Iacius
},llnkovio
matin i umni Muti j,ukdig?ma
radili' No glavna
Illwicus), koii '" "Jii".'- lT:i tridbiXg-;#ili;
p"'*"0 i' p otpo'l a"r"'r.

":ii*:*; l;*l il' 3,i ii, ;t."'d;?u'd prote

ir'
U,**:*i,:'#*"1"1't-1h
stantizam n" ""iai*
ffi; i medju Turcima'

"ltl

t"'

u[*r$*#u***rtf*,'."t
sig"tl\i i"ill I*""
kao ban **# Hffi;;-

i1"s*"ftgh#li":-rgi
;';;iil"\11*:t"*$t'i,x.ffi,t*Tl;{*},ffii#;
;L:lt"i'r?HJH;;s ;d'h
tii,s.',", i,: Ji fT,?fn l.l'j3}l-il """:lt' "
crkvu naro
ptot'Jutu"tizma po Hr-

7,i*t i, a,,u#rit

Kad

se

-i"-

p'*iir" iu'si'u"iu

protrv n1ega'
*ubot $vom energijom
Ll' s1s'rtu
saboru
""r*:l"Gdt
Magiari pooolu#""*" p"z""tftoin'
i
p*i*t"p"it
root., du gl
lr#:YfTr;"XJH,
-r,*J
e,, ai pr otiv

li

x",;

;:;dru :11.,

3C
ffh&ru;ft,#*;,.,
#fr {i.!i13
*#11ffi1ffirffi
-8u""'
ffiDral
Liil
v i- Kupu'

i,i'"i:
I
od'ista
ffi1xi iH"i#'#"novim
gouti';u auti piti"""I I*'*oied,nu iemo tim
Lnergidnoj a,lei sabora- i-'"a"' 'pozvall

;;,f

brzb . i"-'"-n111

::'i;t:'i,*"-H.iT", XT:,i

i
s e'T
Jt'l;
:reTi'"a[ska
Ylf J**'" I;;
nost'
ev
iZ
kni
trv
kaj kavs
a'

zv i

neredovite Uete (martolozi, od grd. harmatol6s

t. j.

oruian dovjek) i da im obradjuju polja, pa ih tako

hrane (raja).l Kako su odsele dalje Tulci

napred.bvali, tako su se unutar n jihovih politidkih g.anica sve to vedma

$iriia na sjever i srPska naselja.

XVI. vijek jo$ uvijek (osim polgdi'

omanjih
sludajeva) nema u glavnom Srba
nadkih
u onim krajevima Hrvatske, $to ostado$e slobodni od Turaka, Tekar kad je okrenula ratna
sre6a turska (poslije 1593.), stado$e se oni iz "ttllr'
skoga carstva a narodito iz paBaluka bosanskoga
seliti u Htvatsku.
Sve do pred

Prvo crkveno uredj."je

njihovo

turskom carstvu vezamo je iskljudivo uz m a n as t i r e. NajviBe ih je bilo po n'ru3koj Gori u Srijemu,

kao Hopovo, KruBedol, Trdnik (Ravanica) i Gr-

I Sa Srbima povedoie Turci takim prilikama jo5

i mnoitvo ine balhanske raje, narodito Cincara i Rumunja
(Vlaha).

161

160

Rmanj na Uni' u' Dalnracijia

uetek,l u Hrvatskoj
na Krki'
bijase
Bavii',a (H"'""g.'ofr"{'rii'itilgielovac
Stoga
;;dl'itk; Zvollnika'
u Bosni Pup'u"J
uJl":
-xr*'"i*r'rTffi;

; ;. doba.
PY*'"*
It ,fiol
Jos
inni. 6"de u$liriScnap"ut,'ijulqij'
i :"7
nala srpsrt'"'i"Jftu
p,o{lignuti svI PIl'

;i:l
$iiitk;:;
crkve po svrm
g'-dkL-iitodne
nadnlcl
noga dij ela
?emljum? si ev et o-zaPad
gdj' je vlar''
Ralkanskot;-;9i""", 11 obiovijene pecke
dao Turdi'i-Pi"i .patrijar
t
I #+: "' ": ; :* 3;" TJ},il i " ;J,1, qi;:,i I b.;1i1
- r--'TI" .., *l'"tili"'
iY:iu;X"$ .fff ;:II ffib,""
Il-ercegp"l't1ita'

-'paime ' zernlje

ostali dio u"-*ltfttigo-tltiko su te
';i;;' Tt''"i'pon'usahu
Bosnu, H"utskuiDilmacir''
ove v)adike'
bile u turskoj
t;'T;;
dap ud e. oni 11' rt "i.irt'a, "'*":l',i
r,l'uih
n ;Jf
otiroua" svojirn glavarrrna'u turskim ratovtma'
i;'killidl.i P';;" IXn p"*.ri
s nad'"odja u" t'
oko g"d' i;98'
a s i'oo'azumku
V
vladika
ct"tii
voivodom F"'11#^i;;'"
utei
t"'"zainski seneralat'Cazme'
I il e iz O"l'T"i;'i'"
kod
Mardu
melji kao -'i;1";;"u'*'i'i
srd ko-ist obne
iTo i e r"J'"i-qj-rt"p j (sl"obod'loi) Hrvatcrkve u rt'S'Oansko
prijedie 'Vasilijin
s k o j. o""i'r' i"-+*a, ,dP[ na uniJu
r prl'
Vratanja
nasljednit,roJiftf
],
i 5'oied"ol stajahu ioi
N"ki kao Hopo;ro,
g"r'"
od poeJiu xrft] 'i:"x""'
',iiil".tS;m:.,lXl"-.IHl
;I#"r";J;,bine Posijednjih srPsk
bivali u' Srijemu'

znade zagrebadkoga biskupa kao svoga metropolitu,

da5to odrekavBi se peCkoga patrijara. Taj unijatski
vladika bi po tom progla5en od strane nadvojvode
n'erdinanda u Gracu vladikom za sve grdko-istodne
u opsegu tadanje hrvatske i slavonske Krajine. No
veiina Srba slabo se odazva toj odredbi, jer oni
ostado5e preko svojih kalugjera i nadalje u tijesnoj
svezi s peikim patrijarom. Tako je bilo sve do velike seobe pedkoga patrijara Arsenija Chnojeviia
(1690.), kojom se prekinu5e sveze izmedju onih
Srba, 5to bijahu turski podanici, i onih u vladanju
Habsburgovaca, dapade Turci dokinu 1766. srpsku
peiku patrijar5iju i podvrgnu je grdkoj carigradskoj
(vasilenskoj), a tako je joB i danas s Herceg-Bosnom
i onimdijelomsrpske zemlje (naime Starom Srbijom i
sjevernomMaiedonijom), Sto je pod Turcima. Patrijar
Arsenije Crnojevi6 provede odmah_prvu c_ r k v e u
-n
organizaciju doseljenih Srba u krBianskoj

Hrvatskoj

Ugarskoj. Sada bude za Hrvatsku

osnovana karlovadka episkopija,

koja bi

doskora

na dvije: karlovadku i
kostajnidku. Za; pwu episkopiju bija5e iznajprije sijelo manastir Gomir je (kod Ogulina),
a od L721. P I a $ k i, dok su vladike druge episkopije sjedjeli najprije u manastiruKomogovini
(nedaleko Kostajnice), a onda u K o s t a j n i c i.
(1713.) podijeljena

God. 1771. bude kostajnidka episkopija skinuta, a

za cijelu hrvatsku Krajinu (karlovadki generalat)
uredjena kao jed.ina karlovadka, kako je i
danas, sa sijelom u Pla5kom, dok su varaZdinski
generalat i banska (civilna) Hrvatska pripale episkopiji, kojoj je sijelo bilo u Pakracu, a opstojala
11

163
162

Metropoliti
(kao dana:--t" je)'
ie io5 od, god' 1J09.,

I,"i*:.iJffiffi,ii'l;ffl

ti Jiii

H'r#[:"Til;',];";cima
l?br u"o"jX, il'r""':h'

ili

;fJ,fl

J^u;ix 3 i

TTI"J I l- :3
i da,as

kako ie

- n"$::ql3:i";
j,t
; :'#
;:- ;tl;iHrvat.
il]*
;J

i }i;;,:i t,?'"h""
Yl?*
u
i
;
s,'J:h#;
;k i

"

ij'i;sijtTqut:f+:,1[
od' klera

veoma zrtalnt'

uuut'"t1"n

tc nrie
Dali, abirao ;;.19.";tbo'
:l"bodan
ilaika. Tzho?*U'iiaKe
t t . U a 1 o v t ; a u' " Y,*'-l:'r';I:' ft:'ii*If,
*" otrr'ovalo u *ury*lllllu'
]dadiii slali su se u Hustlu'

-;
vode

t-*fom"r,i"iml
se

iz Bosne

u,

sens

i xvlu' "ijtli #i
IJ*;,,*F '

*"*#:{ry'$iil*lJ}'it""**4*i}*,*

ffi
",""lt fiitq}1i;+i:d,'.irrff
fii.:+*
podrijebla'
i ratarstvom, r,o:" tl* t":* I*o-tt"
.

'-9-,1"

?'#r3i

il fif

}-it ": tJ,t +11#i%?J

;:'"';ru

" "za"
;?,f'& X',jfl#'?"du
-i"f j;

; i1",
ii:- n:, x,,
:; a'11*,# *iff ,{T'','sfl 3H#J.: i":;fi?'"",.fi
ii1"o* 't'deniu.ta riied
H-irft *il"H'"'',iiiiti
i:g:r.*.' 1llii, iiii*,i#i?*' il#*S :' ;' i]
,u,ioatu. v o

fr

ffi

u*uit.n,

.;#il!;

*":i-^ i"mm.*t'fi i ffia narobibo

", *n
oplt 1'". ii
il"fi;"i kr66ana
^-;Iil-:fr;"r":'t'.1'
(i '-kafolrra ,t g''

P:tT'!

."""f.og*

3-,1$T"?'

Kako vidjesmo, podetkom XVII. vijeka uze se

medju pripadnicima crkve grdko-istodne Siriti u n i

ja

s Rimom, narodito radom biskupa zagrebadkih, pa

tako se zgodi, da je ,vladika mardanski pre5ao
s nmogo naokolnoga naroda na uniju. No ostali
se krajevi nepridruZi5e tomupokretu osim Zamb e r k a (oko L770.). Iz Marbe bi kasnije (L777.)
prenesena unijatska biskupijau

je

Kriilev cc, gdje

danas.

Na delu uprave, sudstva i vojske, daHe stoZer

ustava i samostalnosti drilavne,jeste i u to doba
hrvatsko-dalmatinsko-slavonski b a n, od. god. 1596.

lj aka. Iz svege se toga jasno vidi, da Vl ah znabi

koliko i seI j ak, a kako su doseljeni pripadnici crkve
grdko-istodne od redabili i seljaci,to je Ylah stalo
joB i znaditi doseljenoga, seljadkoga prip'adnika crkve grdko-istodne. Drugo lupibanje,koje su na,rodnosti Vlasi, jer nam rijed sama
se

boga ne kaZe.

Medjutim zaruziainjenjetoga pitanja imamo na sluZbu

spomenika. Kako je ve6 spomenuto,
Ylasi se doseljavaju iskljudivo iz turske Bosne i llercogovine. God. 1532. izdao je Slovenao Benedikt K u r i p e 5 i 6 putopis svoj preko Bosno u Carigrad. On pi5e,
kako je u kraljevini Bosni naEao tri n&rodnosti

viie historijt'kih

(nationes)

i tri vjere.

Prvo su

stari BoEnjaci,

koji su rimo-katolidke vjere, a tima je lhrdin, kad je osvojio

Bosnu, ostavio vjeru. Drugo su S r b i (Surffen), koje zovu
V I a s i, a mi ih zovemo C i g a n i (Zigen) ili m a r t. o I o z i.

Ovi dolaze iz Smederova i Boograda,

& vjere su sv. PavIa (t. j. grdko-istodni)....
Tre6i su narod praviTurci...'o (Rad jugoslav.akad.
vol. 56. pg. 162, 164.)
God. 1537. idu6i Kacijaner na
vojnu u Slavoniju kaie -u svom izvjeibaju, kako su so on
i njegovi dasnici ponadali, da 6e ondje (t. j. u dana5njoj
Slavoniji) dobro pro6i, jer ,,es sey ein voll Land, die R ii t

ze

165
164

il
l#fu*rtr*tF:rrtlt*fig*****

tlT; #l{:",".+ildc
oosiot". Sve

;fu"ti#,i

xi:il"i&"il.f

#-:,L1"',f-,""u-Ttittlj'?"#i';;*i*:UIffi l'l;f4
-;lt"+i
i i rJ :-lf

i t"5'
tlfi
";';ffi
Lamjesni'll
priznao-.ogu'"ko

t"ffi
le

',liufli,"ru,tri"E"it

: PoBto se st'ar

*i* rH#Jii;

bana zametnuo, zatrahit ie se na slijedeiem saboru,

da se opet obnovi. Prava banova bila su i sada
,,de iure" kao i prije, ali su se sve to vi5e umanjivala. Vei za Maksimilijana prestalo je pravo bazaklj udke sabora
novo sankcionirati
i podeo obidaj, da ban mora kralju prijavljivati
sazoy sabora. Konadno je god. 1790. zakonom utvrdjeno, da ban moile sazivati sabor samo
,,s prethodnom dozvolom Njegovoga Velidanstva".
Znaci banske dasti bijahu zast ava kao simbol
vojvodske 6asti, koju mu je darovao sabor kod

nastupanja, onda il e zl

o kao simbol

sudbene

eazme govore,,s e r b s k i m jazikom". (Slavjanskija

Izvjestija 1906, 270.) Oko god. 1660. napisao je zagrebadki

biskup P e t a r P e tr e ti 6, koji se mnogo trudio oko unija6enja, o doseljenim Ylasima ditavu r&Bpr&\ru, to medju

,g1pfiHffi3ffi.Hdixi*it+:

ostalim kalez,,Valachi sive R,asciani, vel ut verins dicam Setoi.an'i, nam ex regno Serviae prodierunt" (Kukuljevi6 Arkiv IX, 320-321.). Zagtebabki
kanonik Krdeli6 opet u svojoj hrv. historiji za doseljene Vlahe pi5e: ,,Hi Vlahos, Vlachos vocant, hi vero
R,ascianos aut Se-rblos, quidam Albanenses, Ros-

nenses". (Not. praolim., izd. L770., pg. 3a2.) God-. 1772.

napisao je jedan lidki grdko- istodni paroh S to j a n So bat

ffi**1:"Hr[#:]tr{*$f, "ffi

koji podinje ovako: Pitanje: Ko si ti?

Odgov. Ja jesam delovjek, Srbin llristijanin". Onda:
Pitanje: Podemuzoveise Srbin? Odgov.: Zovem
se po rodu ili slovu ilibi jaziku onih ljudi, od kojih
proishodim i koji imenuju se S r b i". (Izvornik kod mene.)
Iz svega ovoga, jasno slijedi, da doseljene Vlahe u XVII.
i XYIII vijeku nitko nije smatrao pravoslavnim lfuvatima,
a niti oni sami sebe, nego S r b i m a (Raeima), demu je
konaino najbolji svjedok dijalekt i tip njihov, razlidan od
katekizam,

fi?#-B;i,:r"i,ffiffi

f#trK#qlffflt':rffi *ltl;"l*:Hiir:it;
;.ffi:t*H .;!fiS'"*;
;#; S;
t

"; I " :JJ*";#;,'J d

; *.
#"""ilil:- "tffifj': s9L
i?#,"-ol" r T;.lJht
istok
na
"'"tJ-?
iedlu
IT':tJ"Tffi1;5;!'
il;;"A*sterdamu

-#,*f,

ffi::;:*+ait.ji-}ir*t:J**-*,''*

autohtonog hrvatskog iivlja. Slavonske i srijemske Srbe,

doseljene god. 1690. i 1737., uvi j o k su pod tim imenom
i drugi zvali i oni sami sebo.

7
'L67
166

imenovania trel'ralo je svaki

uDravne vlasti'1 Nakon
l"u[uri'ui'1 Dtilebi u des,ici

il"b;J; +;;;
;ffi,
ilezlo, a u l1evl"iluuiuu"'

te-stojeci 1a u11stl:q
";i#.io[i8i.,o u
sr'i' Marka t zastebu' novl
"'kvi
prisegu' F:*l .,*"
ie ban pred ,#ri]si*u. polagao
H'; p'ii" t;

f*:q:' za'
aljevsi'i";*l"i;ii bana r,rrznad,o
imenovana
d'a
'"""tt ,i,;il-ritiJi
uiius" dbidui' du je

ie ditao k

konitim. sve

#[ou'liiib'

zemlje' ali
votirao'*"?'" banu .dar' u imeban bi sebi
od ond.a to p'"*tlal"r"tffi; lnstalaciie

sabor

b;;o vc"a (vice-banu*I]^o^t"i"

'uprisegu' 'Bakodjer polagao *ut"'" hrvatskomu'
domaci sin i plemic' a
novac mogao l; bi;i;mo
imuo posieda u Hrvatskoj'
ninosto ,tru,ui ;;ili
ili kriZevadki'
sam imenovao

zagrebadki

Ridovito je to'bio Zupan

Zupanije preude5ene
no kad budu 1;;;' i;;'tskE zapustati' Banovac
*",-t:.
ffi#Gd'\tn;Jt"'1"
od'iana' te se nakon
^-tu[odj
ie bio sasvrm ' iutdiofi"o ovisan
morao odreci
t'rffif"riJr_"pr*ht"';!i
"'
u xvIII'
iu'odito
u
;*"di""'svoie dasti. Cttilse
ime'
krarja
od
Jj" ;n;;X;;'o"6 uu*o

:,i;#":t;

dasti (locumzatt"i""ift banlk" banskoj

dasti god'
bi.
tenens). Tezakr ;'il;;
god'
';d'"
najtezi
a
rriiu6u,
lTTg.dokinuiem kraljevskoga
naugarskomu
1790., kad biil;;;ta poiredjLna
mi esnidkomu vijeiu'
" Sabor rt"iilJi" Hrvatske' Dalmacije i Slavoovosa dola 'samo ban'
,ii" Il;;'';';; " p"p"tr'u
preslo je to pravo
malo
po
;";"fi";lf,itJ*o, rialo
t?tii #,#
--r naob"grobu
""i il:11"il:trj,;?.Lfi,il,;TiHi
ha'na 'r'o$e,,-Fir(ru
novani

vidjeti

"rf.i'"

(umr-o

u januaru 1624')'

na kralja, koji je banu dozvolio saziv (,,ex edicto

domini regis"). Il sabor d.olaze u to doba svi prelati i velikaBi, koje ban mora posebnim pozivnicama
pozvati (,,per litteras banales"), dok se'niZe plemstvo
pozivalo po Zupanijama. Otsutni magnati i udovice magnata, koje nijesu dolariie, dali su se zastupati po zamjenicima, kao Sto je to bilo i u Ugarskoj ; ovi zamjenici imali su u saboru posebno
mjesto. Od god. 1608. sld'li su i kr. slob. gr a d o vi
svoje poslanike u sabor, a od god, 1776. dolazio je
u hrvatski sabor i sam rijedki gubernator. Sabor
se nije sastajao na jednom stalnom mjestu, nego
izmjenice r Zagrebu,'VaraZdinu, .dapade.god. L737.
na rijeci Glini. Sabor, kojemu je vazda predsijedao
ban, zove sehrvatski stanak i spr avi B i e, a u
latinskim sluZbenim spisima ,,r-9gni coIven-

tus", ,,d,ieta" i ,r1eneralis"regni congregatio", dakle ba5 onako kao i ugarski. Ka"no

snije prozva$e Ugri svcij sabor ,,c o m i t i a",

Hrvati ostadoBe kod svoga naziva. Svi su dlanovi
sabora redovito zajed.no sjedili u jednoj skupBtini,
samo god. 1621. i 1709. vijeoali su magnati i prelati
za sebe, a yriile plemstvo opet za sebe, no to je bilo
iznimno. Sabor-hrvatski odludivao je o novadenju
i uredjenju vojske sve do Josipa II., a osim toga
raspravljaSe o porezu i daiama, $to su tekli t ze'
maljsku blagajnu, o obrani i upravi kraljevstva,
i to, kako sam kaZti god. 1706. ,,neodvisno od ugarskih zakona i statuta". Zakone (artikuli) stvorene na saboru potvrd.jivag je kralj.
Ali i mimo-sabora i bez njegove privolelbi
nmogo toga-uvedeno u llrvatskoj u to doba. Tako

169
168

ie kralievskom naredbom mimo sabora uvedeno na

'n
iusniSt o viie6e, pa urbarski zakon Marije Terezije
i breinaku ,i Vo;"oj Krajini. Tome slabljenju sab&ske vlasti bii;hi kadikad krivi i staliBi sami.
God. 1685. promijeniBe oni nadin uPtaye driavne
time, $to su zaklfudili, da za sludaj, ako-se.sabor
ne bi mogao sastati, poSto se plemstvo nalazilo na
boji5tu, irroile ban, 6dnosro nlegov . zakonrt'i ,za'
miLnik' biskup zagrebadki, Ba Sestoricom svjetov,rilka i duhorinika odrediti ono, Bto drZi potrebnim ;
d $estoricu imao je samo ban pravo imenovati'
Tako nasta$e banske ko nf er e nci j e, koje su
a ne i zakonodavnu ;
imale tek upravnu
-budu vlast,
dokinute. PodloZenjem Hrvatske
no vei 1701.
ugarskomu namj esnid\g*" vij ecu ( 1 i7-9. ) i saborskim
,ikllrr"i*a tZ0o"/t. bi nezavisnosti hrvatskoga sabora zadan up avo smrtni udarac.
Za obavlianje poslova kod samoga kralja driali su Hrvatiu Bedu svoga stalnoga d v o r s k o g a
agenta (agens aulicus), loji-j.g irytg nastojati
olio uspj e5no[a rj eSavanja.saborskih zakljudaka., Bto
ih je ti.rt; iirao potvrditi. Osim toga posluZio bi
se sabor i svedaiim, poslanstvom (legatio regni),
koje bi izabrao iz svoie sredine, tako god...L7L2'
kad se nosila na potvrd.u pragmatidka sankcija.
Yailan dlan sabora bijaBe :,protonotarius regni", koga ie sabor birao, a ban polvrdjivao. Nj"egovo je zvd,nje bilo da duva pedat kraljbvstva i 6rnoo (otale ,,sigillorum conservator")
i* klludeve arkiva, gdje gu s-e spremala. ,,privilegia
r"gr,i". Kad bi ban u-mr'o ili se zahvalio na 6asti,
onda je protonotar imao javno njegov pedat pre-

uzmoghu krivotvoriti isprave'

lomiti, d.a 9q. t. protoriotar
na saboru biljeZnik'
Pored toga nrlaBe
ovle,r3vlien
nijg
.u1o
t""'*il"au? ,uuot*rti' "pj-"itt bija5e
protonotar

bez njegova pot-piuu' i(onadno

odiutnosti banovoi
r vai,tasudbena lidnost, jer 1e u
sud"u' od' kojega
o"*o
p r e d s j e d- a o-f u"uk
kr-alla i dvorski
na
jedino
f"s. 'pairati
5" ;;-il
c e-"a.'tl"r""i"gu i*i i 1"q'" od sabora birani "v i
d"u'
notarius", tjedj" spgme.nut!:-u
sr.ednjem vijeku
Kako 1"
vijeka),samo je
"uo'[iio
XY'
/i to nekut o oa ptvl folovice
ugarski sabor
na
'po*ruiiltu
svoje
Errl""ii,;ri;
dok
Sclavoniae)'
regni
atores
(nuncii ili of
stoljeca
XYI.
_
iffi;rfr- ;ikrA. fuau *"j ep_oliricom
d a 1'-9nda je. dakako i
zdruZiBe oUu *uil*u
ta,i siedinieni ;;b;; re&ovito Biljao.svoje nuncije
*ruo, t".olemnes oratores,, zo.vlr. se god.
;?
"J##
u stariie doba' ne moZe
t;zi?i-r;1i[; in'i" biloaortl'.ul"r
hrda
-je .sabor
i"'ir'-pit, "ia:.til-sto
je htio
koliko
sabor'
ugarski
na
p8tf"ti
vatski mogao
poslanika, posto**" oni iiraltamo- zastupati sabor
pgtazfla su retr"rt-r.il'k;iiih je i placao' Kasnije
sabor' gdje
ugarski
u
po'slanika
;;
d
;;";;; *u*o
ugarskim
medju
ne
mjesto
il bitrJ; oat"a;L"otuttto
desno uz saboru
p'obeIi
;;;p;"t+f, lq.*" I
sve
t-ako
'di ipt""."'l.'; ;dobivali
skoga pr"oqui,,1?i'
-jeodbilo
hrvatsri poslanici
do eod. 1848.
e (instrukciie)'.tako da
Jk#;rtirr'tJ". " p " tobranu
hrvatskih prava.
traile'na
au
;;;7;"-i stu
magnatsku
ugarsku
iLln. p"tui" je i u
se.biskupi
d.ok.su
zastupnik,
kuCu po iedan hivatski
nlezrnrm'
dlanovima
smatrali
prije
vec
frr"rtit i i bun

ffift:

170

171

Na ugarskom sabory i
1 gornloj ili donjoj kuii,
raspravljalo se ov3k;g. lo_
Najpiije i#..""i uii'i-pr.tresani todku po todku kiailuoski-o.ii"a_
l^:: i ;-_ako j.e -Btogo.d bilo, Bto'se ticulo ff.#rt.,
onda su na$i nunciji.to..primili ili odbili. poslije
iznijeri su ugarsr.i sirJisi Jroj*
5fl:fl.lh.prijedloga
pllJ.tlgge r gravaqilu, koje je kralj prihvatio
ili
nrJe. r(onadno stavili su hrvatski posranici
u
ime
kraljevstva Hrvatskog.a na usta urogu,- p r-l t o_
je pratio
urf,or,'sv o je
:i?,l,Xr_l,,koii
gravamina, a liungij.g,r,
kralj
je
ih
onda
primioili
li1:1]:gedr
zabacro. Samo ona j ,ukon stvoien
na
zaje.dnidkom

s*boro, na ko,i i s., pri_

stali hrvatski poslanici,
"ri1"'ain
ieizaHrvatskul
Kasnije
se
ugarski sabor razdijelio na d e t i r i
. n,,r,
,,
prema
teritorijalnom razdijeljenju
?j_:

ugarske : s ove i s one strane I)unava, u oru i

s one
strane Tise. Zastupnici ovih dupaniiia (iskliufivfi
zastupnike gradova_ i kaptola) sastljah ;i;
u
pred-sjed,ice(kao danas saborski kfubouif,
a
Bto su tude zakljudili, bilo je i u saboru prifr"uil"o

Hrv?t1 ."ij ;lq spadati ;i-;'i-;;T"ra

ova detiri
cirkula.
jy_panijrlom
uredjenju,nastacle u to
,^*^U

ffi

$,"J*1
us,,ilfl';1''o,i ii,',',,}}:i" NPJ"Hf,.
svakoJ zupamJr
staja5e veliki
iupan (su_
premlrs comes) imenol,an od kralja, a'pripadaBc
po curu svome medju velikaBe kraljevstvJ. foslov"
Zupanijske rukovodio je. po{Zupi,n p."*"i;u ^ ,.dovito d v a) s ostalim dinovniBti,o-, I"j. j, Uif"

o na tri

godine u. velikoj skup$tini, .(ttplemstvom cLotrcne

iskljudivo
stauracija),,
+9dj.y
a ova
z"pr"f:l-'Zupuil4u se dijelill."u eokruZja'
t
i
I
v
delu
na
bijahu
E'. ",* " i'
na kotare, ko;rmJ
i sudbeni
mah.upravni
isti
*od"i,'u
mad
;;;;";
uloZiti
moglo,
-ovoga
ff""t"i"i.-OJ njihova se- pravorijeka
banski'
na
od
priziv ,ru zrrpuri-i1*rti .u"a.i.u

bir an

H":-?*' L"i'H

"i#J;

i,*#.
i sudbeni poslovi
',,il'#T*x,ihliY
;id;, :"s i "ri"zt'ii upravni
e su
al
j e smatr
il drd;; vrije*"' Z'".oPZnin"ajt.vrdjim
beBe sve do g"a- tfi+A'
g'
autonory.il
Ystava'
demom nurodne
dapade one su
po volji'
"koi3 -j1 od nlih
i";';; u" *ogt" sastajatipi*9i,
',io# ;;k;,tili h;i'; stuto zemlie' Sve su Zu;;Z;;, r["-ii ona bill 'i zivom dodiru' $iljuci
u

;til i;#j;-;'il; i bodreii se na zajed'

;#tj; drugo;
-grJ ,'u tvrdokornosti zupanija
iedna -;b;;ir":p;;i-a"ice

i;tdil
slomio $e sav rad JosiPa II' Sud*t.ro biio jt u Hrvatskoj l.to.doba
vrdok

Je
veoma primitivno ured'jeno sve dotle'
protonotar'
od'nosno.
subo',
bio
h;;;i*' sudcem
H''
ier kako XVfi. oiittto desio bana nije bilo Y

i sluZbu
;" p;;il"otar obidno jo5 obavljao
nevolji
tol
U
je
sve
nodZupanu,, *o.ulo
'upittl''ti'. protonotaru,
zabranjivati
su
stali
i
5tr]iSi'U*ut*t
a nadalje.odredise'
;;';br;li;,;J [oji a'"gi din,
svake
s?stajati
iila
sud
;;;;;;;tki
Sve
dana'
dvad.esei
na
g-"dittu
;;;.
L723'
III'
je
Karlo
g:d'
kralj
i- ;; tit8 turioeom, da
da se u Hrvatskoj

{rr*tr.",l

fi*ffi;;fiffi*to*

sabor|,

172

uredi

173

p-ogebni banski sud

sa sijelomrZakoji de_-izvr5ivati jurisdikciju za'ditav opr.g

kraljevstva. Hrvati prisladoBe iu to i odrediBe
.g."p.o,

ydP.y.,postupak. kod toga suda, a dlanovi

biti izabrari ,t tri godine. Ali sada je "jlgori,
naltala
prepirka izmedju sabora-hrvatskoga i kiatia. tt o
-p'oiouti,
da
.imenujg. sudce, dok konadno sfbo.
na Sto,4rr-li
""
.L7Zb. imenova dlanove banske'tJbule,
predsjednikof
joj
?
.postavi biskupa zagy:ebadFog, Gjoru Branj"ga, da ,u iu,f"Jii.-f.ra
-------"'
bana nema a Zagrebi, :dril" suditi.
Porezi i daie bili su sada dvostruki:
d.a ce

dica ili contributio regia, Sd;-rr*o

kralju davala u pomoi, pa je st"oga'plemsivo-i ,r.

qlaia, i., ig ono bilo drfuno hdno' pituriii ,ut ;
drugo

p_orez

le dimliqu (peculium fumare), "izravni

za podmirenje zemaljskih potreba,- koii su

plaiali selji,ci i plemioi jednoselci.

Ril;;

poreza,polagao se saboru, jer taj ga i jesi

" i,JiJr";"
kraliu i
oanu. dozvol;avao u odredjenoj visini. Neizravni

carina, dohodak od gradova i razni ini

je to bio dohoiak kraliev,-o-iioi"*
- svenikome
on nije_tr-ebao
polagati raduna,'niti ju ,JUo,
zt7ao, koliko iznosi.
po.r.urr_:

prihodi,

,
do

y.oi

tidkim po.Blo,vima bio je sve

Marije _Terezije najmjerodavniji fakto'r naS

sabor, no od kad je provedenu porrru*aBnja reorganizacija hrvatske vojske, ,-urrjurru j";I"il ;;b;;r,
odnosno_b a-n a, nad vojskom."prvo
fifo,-aa od
sada dalje ban n e m o, u vi5e biti;u,upo"l.i"if.
hrvatske.v,ojske, niti da na$a vojska *oi" iskliucrvo kod kuie sluZiti. Nadalje morala je polagbti

neku posebnu prisegu, da ie vjerno sluZiti ,,dok

ih bude odinska kralevska presvetlost
katolidanska". Isto jetako hrvatska zast'ava
zamijenjena s opdenitom vojnidkom zastavom carstva njemadkoga, koju je konadno Josip II. god.
1786. zamijenio posebnom crno-.Zutom austrijskom.
Uopie valja naglasiti, da je dvor kroz ditavo
to vrijeme, a narodito kroz sav XVIII. vijek i5ao
za centralizacijom, & u koliko nije uspio, da tako
Hrvatsku jade priveZe Bedu, gledao je, da je Bto jade
sveZe s Ugarskom, samo da bude Bto manie samostalnih skupina u habsbur$koj monarkiji. Odatle
tolika opreka izmedju prakse i pisanih zakona.
Ogletajmo jo5 prosvjetne prilike u to
doba. Skolstvo bijaBe sve do Marije Terezije vrlo
traljavo. Jedino neki manastiri i biskupska sjemeni5ta brinula su se u pbdetku za naobrazbu rnladeZi.
Prvi vi5i zavod otvoriSe Pavlini god. 1503. u svom
manastiru u Lepoglavi. God. 1607. utemelji5e opet
jeZoviti u Zagrebu slidni zavod., koji se u brzo
jo5 veima razvio,te postao,,a c ad e m i a s c i e ntiarum"; u toj akademiji naudala se teologija,
filozofija ipravo. S tom je akademijom bila u svezi
i gimnazija" God. 1669. htjede Leopold I. ovu akademiju podici u red pravih sveudili$ta po uzoru
ostalih n monarkiji, ali ,ilo toga nije do5lo radi
nekih neumjesnih zahtjeva jeZovitskih. Po raspustu
reda jeZor-itskoga (1773.) dospje$e akademija i gim'
naziia u drZavng ..Tk", ,pa tako bi teolo5ki oilsjek
njezin spojen sa biskupsliim sjemeniBtem u Zagrebt
(1790.). Osim zagrebadke gimnazije (utemeljene
1607.) budu tedajem toga doba joH poclignute
potrebuvala

t74
gimnazije na Rijeci, onda u VaraZdinu, Poilegi,
Osijeku i Petrovaradinu '(prenesena odavle L779.
u Yinkovce). Od ieiovtl'a preuzeBe gimnazije
neko vrijeme Pavlini, a ond"a X'ranjevci.
Pudke Skole, rastresene po zemlji, bile su takodjer
pod" okriljem sveienstva, navlas'bito Zupnika. One
su imale svoje knjige Stampane u. Zagrebu i YaraZdinu kajkavskim narjedjem. Skolstvo je joH
nailiep5e cvalo, dok je bilo u rukama Isusovaca i
Pavlina, no po dokinuiu ovih reclova, kad Skole
preuzede n'ranjevci, spade na dosta niske
grane s obzirom na svje'bsku (nipo5to sveienidku)
potrebu, a isto su tako bile zanemarene pudke
Skole, ostavljene volji pojedinih Zupnika.
Mnogi su mladiCi hrvatski polazili i u strani
sviiet na vi3e nauke, narodito u R i m i B o I o g n u,
gdje su se pogla'vito pos'rrecivali teologiji. U Rimu
bijaBe dapa6e poclignut i poseban za'vod za, Hr'
vate, naime zavod sv. Jerolima (oko 1+54.),
preko kojega bijahu Hrvati ne samo tr svezi sa
naobraZenim zapadom, nego i s ostalom svojom
braiom iz pokorene Dalmacije i Bosne. MoZe se
reCi, da je ba5 ovaj zavod bio rasad"nik i d e j e i

imena ilirskoga n znadenj u zaled'

nidkoga imena juZnih Slavena.

Ostali mladici polazili

Budim.

t7b

sr1

na vi5e nauke u Bed

IX.
lW,etaiha Dal,maci,ja.
(1420.-1797.1

Ime i pojam dana$nje Dalmacije u najtjesnjoj

je svezi s mletafkim vladaniqm, jer kakogod se.ono
Sirilo na obali Jadranskoga mora i po unutra5njosti
(Zago\a), tako se pro$irivalo i ime D_ u l_q a c i j a.
Izaietai od toga dini teritorij republike dubrovadke
od" Stona$do ilaza u Boku Kotorsku s otocima
Lastovord'i Mljetom, te Boka Kotorska, koja se
zvala mletadka Arbanija (Albania veneta). BaS
za to, da Mleci i Dubrovnik ne budu susjedi, izradi
republika dubrovadka na poZarevad!.9* miru (1718.),
da je Turskoj tom prigottg* ustupljen !r?n komad
zemlji$ta na sjevernoj i juZnoj granici njezinoj, a
to su Klek na sjeveru, a Sutorina na jogo.
Time se Hercegovina pruZila na clva

mjesta do mora, a tako je joS i {ulas.

Coa. L420. imala je Yenecija u svojoj vlasti-sve
primorske gradove i otoke, a-kasnije stekla, je kar'

iovadkim ftO0O.1 i poZarevadkim mirom svujzemlju

dana3njega opsega Dalmacije od, Velebita i Dinare
do rijelie\eretve, odnosno Kleka i Boku Kotorsku.
U etnografskom obziru i sada su najbrojniji
Hrv ati, koji sadinjavaju glavno Ziteljstvo- po
otocima i kopnu, izuzevBi primorske gradove
Zadar, Sibenik,.Trogir i Spljet, a tako i gradove
po otocima, gdje ima (narodito u Zad,ru) mnogo
T a l i j a n a flemiCa, Bto se ondje nasgliBe za.mLetadkoga vladinja. Pored Hrvata i Talijana i$i6u
se jo$i Srbi naseljeni poglavito u porjedju Krke

\
176

od Knina do Skradrrta za, vrijeme turske prevlasti.

God. L726. doseli$e se neke arbana5ke porodice iz
skadarske okolice u mjesto Arbanasi (Borgo
Brrizzo) kod Zadra.
Uprava dalmatinska bila j.e u rukama nekoli-

cine mletadkih dinovnika, kojima bija5e na delu

(proveditore generale), koji se od tri
to tui godine mijenjao. Za ovom se sluZbom natjecalo mletadko plemstvo, jer je bila dasna i unosna.

providur

Providur je vladao poput nezavisna vladala, imajudi

dvor :uZadru,sjajnu tjelesnu straZu i odijelo nalik na
duZdevo; kad'bi ga dalmatinski seljaci sretali, padali bi iz poditanja pred. njime na koljena. Vl-ast-mu
je bila neogranidena, a podjedno pijaBe on posljednja
instancija za sud, financije, vojs\u, dapade i -crkvu.

Daknacija je bila razdijeljena na okruZja

(distretto), tojima bijaBe na delu od -pr-ovidura
imenovani knez (conte). Knezu vz bok stoje
dva dinovnika, kancelar (cancelliere) za sudbene poslove
-bje$e i kamerlingo z^ financijalne.i
mletadko dinovni$tvo malobrojno
Inade

tako slabo plaieno, da je bilo prisiljeno od sab-ranoga

porcza i inih javnih daia uzimati na Stetu mletadke
iepublike. Tako je kancelar imao na go,clinu.60 for.,
a iroBio oko 4.000 for. Medjutim porezi nijesu bili
preveliki, j", republika gospodarica nije }ti1llr,
ila raspiruje nezadovoljstva u teBko stedenoj Dal'
maciji.-Pla-iali su ih iskljudivo seljaci, jer su plemiii
i gradjani bili opro5teni ne samo svakoga poteza,

i svih daia.
- Svaka
gradska opiina imala je i posebni svoj
s t a t u t, tako da u tom nema jedinstvenosti u
nego

177

Dalnraciji ; isto su Be tako razi\azlli utezi i mjere

od mjesta do mjesta. Upravu opiinsku podijeliile
plemici i gradjani, koji, su se skupljali na s k o pB t i n e, gdje Be raspravljalo o opiinskim poslovima. IJ nekim opdinama sastajali su se iskljudivo
plemiii na skupBtine, a u nekim imali su i gradjani
svoje posebne skupBtine. Civilne i kriminalne poslovc
sudio je knez gradski (opiinski), a policajne obavljali su veliki i mali sudci.
Seljaci sastajali bi se u bratovStinama
u skupove, na kojima 6u raspra,vljali o svojim potrebama. Inade je bio svakomu selu na {elu za ci-

vilne i vojnidke posioVe glavar zyarl haram:

ba5a.
Za vtijeme mira dinili su seljaci neke dete, a
zvali Bu se p a n d u-r i ; dulnost im je bila paziti

na granici na gibanje Turaka, a kod kude bdjeti nad

sigurno5Cu.. fnade su mletadki podanici u Dalmaciji
stvarali regimente zya,ne,,S c h i a v o n i", koje

iskljudivo sadinjavahu dobrovoljci;

one su
dosegle do 60.000 momaka.: fsto su tako Hrvati
primorci

otodani sluZili po mletadkim ladjama kao

morn&rr.

Talijanski jezik gospodovao je samo u gradovima, dajuCi im sasvim talijanski tip, a inade je
Bve bilo hrvatski.
Trgovina je bila sva u rukama mletadkim, tako
da se osim vina sva roba, koja se izvozila iz Dalneacije, morala najprije
dovaZati u Veneciju,
a tek onda dalje ; isto tako morala je Dalmacija
sve svoje potrebe nabavljati iz Yenecije. Valjanih
c e s t a nije bilo kroz cijelo mletadko vladanje,
Dr. F. pl.

SiSie

Hrvatska povjert.

72

178
oI a
a isto tako nije mletaUka vlada nikakih E kkleru'
istomu
i
smetala
tom
dapadLonaieu
ooJi^tr,
[ra i" htio*toi narodnoj potrebi da pomogne'
if t . r bijaBe vrlo brojan, a p1ip1'dao 1e gI:Pu
pli.gtskoj' p:$ll"tlt"
nadbiskupijama : zad'arskoj

DODATAK,

-i --i;

fi f.' r i'111
frr$[,,tr"l - lr:r*fl ;, iluPored]-3"
sqetskoga klera
Zune sa

ukupno

;iil;+;-rr""rttl

sluzbeno preglddavali' svedenike

to doba prrpadnrcl
t*ain i-namje5tavali'
-U

katolidke cikve'

";il; pola'u
Tek polovicom
flrt"irrli"itr rr.eu"iri'sahranjivahu.
sagradili- nrc
itiii. ;ti;k;;i il do'Joli'not""S';ff|
\"i"

crkvu po svomu obredu. .fgrLit

Y:rttZu
srediBte
nekako' manastir Arangjelovac na Kiki'
natmitili- i.."pi:k?pii1 Jl Kotoru
uopde

'ffi;';

i literatura historije hrvatske od naistarijrh dana do godine 1868.1

u narodu osobito ugledni

i.;id";l"sT"ztt"ovni i
L"":"".i' s liroittim manastiri*u,,luloiitoI Sl,:todiiu"Visovcu u rijeci Krki, pa 9 Krunu srn1u'
se u Dalmaciji
S tr.uskim
"iuar"1u*'iaselilo
u
to doba Pod'
bjehu
koji
StUC
i *o[o-i.tou"iu
^1rfi.o-u"surrskomu"mitropoliti.
u sarajevu.
onr
".""
svoju,
"ii
vlast
nI taa Mledani pro5iri$e
.onda
onacrkve
grdko-istodne
pripadnike
i'k
""if"Z"
;;';ii r r. i il biskupima, . koji , su i
flr"o*sifrL
"jiUorr"
Erdko-istodne

lzvcri

6.00O du5a'

'F."*
t#t;ii"'"poutittt dubiovadke

"-iJ"oi.'Na
p.ipail"ika- crkve grdko-istotne'
;.!;;;;''
""" "TjtJ;trt"i*
ot;r.i t"t do- p-adl mletadke republike ;
"
tek rr-t drrrott"-"fra" i'bastinicg nigzing austri-

pripadnika
ffik; ild;;ai*i u :'Fveni..odnosi
trkve grdko'istodne L)almacr;r'

A, Opdenita djela.
Prvi je napisao sustavnu historiju hrvatsku zagrebadki kanonik Jura j barun Rattkay od
Velikoga Tabora (* t6tZ t 1666) i to pod naslovom

,,Memoria regum et banorum regnorum Dalmatiae, Croatiae eb Slav o n i a e, inchoata ab origine sua et usque ad
praesentem annum L652. d.educta", iziSla u Bedu

iste godine 1652. To je cLjelo osnovano za bitavo

starije doba na veoma nepouzdanim pod"acima,
tekar za doba Battkayevo ima i danas vrijednosti.
Pored sve te nekritidnosti ipak je to vailno, Sto je
ono proZeto disto hrvatskim duhom.
Mnogo je bolje djelo, 5to ga je napisao Trogiranin Ivan Lucii (Lucius)-1* 1609 t 1679)
pod naslovom: ,,De regno Dalmatiae et
Croatiae libri sex", te Stampom izdao u
Amsterd.amu god. 1666. Djelo Lucidevo ide od naj-

starijih dana do god. 1420., to jest do onoga vre'

mena, kad je Hrvatska izgubila Dalmaciju. LuciC
r

Ostata,k

s ekonomidkih

dodan je

razloga.

tre6emu dijelu ove historije

,*

181

180

historiopoglavito
nasa.
nauka
danasnja
vise,
niegovim rezultatima (narodito, Bto se

redi utemeljitetj (otac) hrvatske

ie nravo-$to

f,;Jfri;.

BoJ#u',

"u ,turodn" dinastije), te mu nije bog zna

tit" a"n,
Luci6
k;;";;1;ko utekla. Razlog tome je to,.9!o.it
je mogao
dokojih
fuprave,
sve
djelu
svojem
;br;;
dooi i sve stare pi*"., dakle izvore prve ruke' te

iskljudivo njima sluZio' Tim nam-;g lpus':..mnogo

*oo**iku od sigurne propasti' Djelo odiBe vi5e
aino* mletadkim, nego li hrvatskim'

se

Dalii historik ,rX jeste kanonik zagle!3'9ki

1715.t 1T8)
n"tt-"')a.r Adam riueli6 (*
koii ie $tampao i izdao t Zagrebu 1770' djelo "D o
;;;;i; D;lmatiae, Ci-o.atiae et Scla-

Ovo
voniae notitiae praeliminares"'
clielo ide samo do god. inO+', naime clo smrti kralja
iLrJi"r"d; i. pisa"c nije tako kritidan kao Lucii,
se i on sluZio gradjom iz arkiva zagre'
jer id'e za Lim
"r"*a,
tffirl,, ,fi j" tim tendeicijozniii, od
strane becda opravda-centralizaciju
je
i,!:o'
dijoj
u
kogu'd.rrora,
Placi
^"o*Mrrogo
i temeljitije djelo' Blo g?-1."
je
",i,Zitii"
bivBi ieZovita J o s i p ^M i,rrrirro Zagrebdanin
-rza+.
p9q naslovom : "o t i1800')
i; H;; t i*
t u 'Budimu
180.6' Ono rasa9"
at,i
r
o
i
*
r
rr
o
na osnovu
dinastije
iskliudivo doba narod.ne
"o"ti"
spada
te
materijala,,
i';;;;;;il'[orrutoga
Sedju

diela stariie hrvatske htst'onogra]tle'

naivrsniia
"-' ' -iiir*t;
doba napisao je u detiri sveske vrlo
U
Ilislabo djelo Zupnik Ivun Svear-: ,,O.g^le{alo
tri
P-rve
1842'
d'o
Zagrehu..1839
t
Stampaino
riuma"
to
1114''
god"
do
*.r.uf.. oUrudl"i" staru" povijest

jest smrti Kolomanove, i to tako, kao da su Iliri

autohtoni, a juZni Slaveni niihovi potomci. eeturti
svezak, koji ide do god. 1790., vei je bolji. To je
prva historiju pisana hrvatskim je-

zikom.
Iza S reara izdao je malu knjigu I v a n
Krst. Tkaldii: Htvatska povjesbnica, u Zagrebu 1861., da zadovolji potrebi tadanje generaclje zapovraiena ustava, a ond.a S i m e L j u b i c :
Pregled hrvatske povjesti, izdano na Rijeci 1864.
Ova potonja knjiga ima i danas vrijednosti poradi
upotrebljenihml e t adkih izvora, koji jo5 nisada
nisu Btampom objelodanjen, narodito za doba 1531.
dalje.

Sva je ova djela daleko

natkrilio Tade Smi-

iklas, kad je godine 1879. i 1882. izdao tro5kom

,,Matice Flrvatske" prvo kritidno i patriotskirn

: ,,Poviest Hrvatske"
dogadjaje do god.
dok drugi ide do god. 1848. Ovo je djelo iz-

duhom napisano krasno d,jelo

u dva sveska; prvi obuhvata

L526.,

radjeno na osnovu svega tada pristupnoga materijala, a d"jelomidno u drugom svesku i na arkiv'a-

Iijama. Kako je od onda, kad je izrad,jeno, pa do

danas pro5lo gotovo trid.eset godina, a za ho je vrijeme izi5lo mno5tvo novih izvora, to j., narodito
u prvom svesku, oro djelo danas donekle zas'barjelo.
Prema staniu dana$nje nauke i izvora objeloPodanjuje veliko itl"to Yj,;koslav Kldii:
vjest Hrvata, od kojega su do sada izi5le detiri
sveske obuhvatajuci vrijeme do god. L526. Ovomu
d.jelu jo5 su priloZene i savremene slike. Izrad.bom
svojom i op5irnoBcu nadilazi sva dosad.anja djela,

t'
183

182

samo

bi

poZelino

bilo, d1 Bt9 l!it- ri!:Y9'izidje'1

Narodito razdoblje od god,ine 1409. do 1516' sasvim

i. ,torro i dosle ttbporrrito, d'a$to poglavito obzirom
na hrvatsku ProBlost.
U *unj6* opsegu izd.ao-j. -pop"Prnu knjigu
dr. Rudo"lf lforvat: Povjest Hrvatske, u
f*ri"ji 1904. U tom se djelu iza svakoga.i, poglavlja
*p"*iii" ,,Izvori i literalura 3 predesto spisi bez
iiake ,trodn" vrijed.nosti. Za brl.;lt i kratku tPytu
u-hrvutsku proslost d.jelo je Holvatovo sasvim dobro

i zgodno.
'Tru opienitih diela prijedjimo sada na izvore
i literaturir pojedinih oilsjeka naBe pro$losti'
B. Posebna djela,
I.

Za naroilne

ili,nasti'je

(ilo 1102).

Sve isprave, zapisnike orkvenih sabora i i.z'

vatke iz pisi,ca *ai.uo 1" u jednu zbirku dr' X'-r 1 n j o
R a d k i^pod naslovom :,,D o c,um ent a -h i st oatica e p eriodum an-tiquam
riae
"t'ro
Zagreb 1877. (Izi5lo kao sedma
illustrantia"
sveska kolekcije,,Mon-umenta spectantia historiam
Slavorum *utidionulium".) Dopunjak. tgj. zbirci
dirr",,,Novo iradj eni sP omenic i iz IX,

i XI. vi;"t u za panonsko-moravsku'

t P.", .veska ide do gotl. 1301., druga ocl l30l'- do

1409.. tre6a ocl 1409. do 14d8., a detwta od 1458' do 1526'
ieta'knjiga, od 1526. do 1608-, upravo io u 6tampi'

u i hrv a,t qk Lp o vii . u tj]{tg,. ih

Radki s dr. I'ianjom Mikloisti
ie izdao
SiOum u ,,Starinama" jugoslav. akademije vol'
XIL (Zagreb 1880).
,,b J" u m e n t a" su nesumnjivo- glavno d'jelo
bogarsk

Radkovo. Ona se dijele ovako: Prvi dio.(Acta)

sad,rZaiesve isprave, Bto sunam se saduvala iz vrc'
mena La.odrre'd.inastiie. Kod toga posla postupao

je izdavad veoma (desto.i prestrogo) kritidki. Radki

se narme ruJe zadovoljio samo time, 5to. je i5ao
u trag"jeorigin-alima, odloslo naistarijim .p:ijep;qiTu,
olnadio viBe listina kao surnnjive, falzifi'
nego
koiane ili preradjene. plsmda ie- oyo najbolie iz'

j. i ono danas po'

trebno temeljite revizije ; poradi toga sprema jugg'
slavenska atademija u red.akciji sYoga- predsjed'
nika Tartije Snii6iklasa-noyo izdanje istih
isprava kao prvu svesku qlog3 diplomatskog..zbor'
niika (,,Codef diplomaticus"). D, u g i dio Radkovih
danje, Bto gi, dosada imamo, ipqE

,,Documenta" 6buhvata saduvane lam zapisnike

crkvenih sabora ili sinoda (Rescripta et sy'
n o d a I i a), oil kojih su mnogi veoma vaZni i po
svjetsku historiju, kao primjerice z-aplgqici sabora spljetskoga od 924. T r e c i. dio,.koji-je pod''
iedno i naiopserniii, sadinjavaju izvodi iz ljetopisa
i pisaca, donia6ih i-stranih, u koliko se tidu hrvatske
pio$losti prije god. 1102. (,,Excerpta, e scripto'
iibus".) 6vi su izvodi ot5tampani kronolo5kim
rird.om,' ,,tako da je od brojnih ekscerpta iz razliditih ljetopisaca sastavljena kao neka zasebna
hrvatska lironika", kako zgodno kaLe K I a i i
(,,Povj. hrvat." I., 305.). Sva su ova tri diiela snab'

184

vrlo dobrih i vaZnih biljei "-Uititry

kojima
s'e
budi
koje
geografsko ili lidno ime
laka,
ku5a istumaditi, budi stari nadin datiranja odgonetati. Na koncu dodan je veoma briZno-sloZen
,,Index",.u kojem su narodiio vaZne razrle g r u p e
(n. pr. Chroati itd.).
' Ostatke \rmjetnidkih spomenika i natpise na
kamenu sabrao je don Fr-ane Rulii o di.lo,
,,Hrvatski spomenici u Kninskoj okolici ,, ortd"
suvremene dalmatinske iz dobe narodne dinastije.
Svezak.I. , Zagreb 1888.!', a poslije toga objelodanio
je vaZni natpis hrva,tske kraljice ielen-e iz god. 926.
pod naslovomir ,,IzvjeBtaj o crkvi sv. Mariie ocl
Otoka i nadgrobnom napisu kraljice Jelene,, (Viesnik
hrv. arheol. druBtva Nl S. vol." y. Zagreb iObf .y
Nalidno djelo kao ,,Documenia,,, ali moder!je, te u mnogodem bolje, jeste dr. F r a n c'K o s :
Gradivo za zgodovino Slov-encey v srednjem veku.
P.yu kl-Jigu (!91. 8_0.0)-, L,jubtjana te03. i druga
knjiga (801-1000). Ljubljana i906. Tu su sabra-ni
i. protum-adeni svi izVadci iz raznih pisaca $to se
liUu pigslosti ne sarno slovenske, rr.g-o djelomidno
i hrvatske. Pred svakom je sveskom",r.L dobrr uvod.
Od pojedinih domaiih rasprava navodim.:
R a d k i : Kada i kako se preobr azi htiatska kneievina u kraljeviqu? Rad jugoslav. akad. vol. Xv[.
Z,agreb 1871.
- Radki:-Borba juZnih Slavena
72 d_rlaynu neodvisnost u XI. vijeku. naa vol. 24,
25, 27, 28, 30, 31. Zagreb 1823-l87b.
dk i :
- R a opseg
Hrvatska plijg
glede na zemlji5ni
4l_"rf.ka
i narod. Rad 56. i b7. Zagrib tggl, (wlo dobro). _
R ai ki: Nutarnje stapji Hrvatske''prije XIL'sto$19".".u i95te

185

ljeca. Rad 70, 79,9L,99, 105, 115

116, te posebno

Zagreb 1894.

Klaic: Hrvatski bani za narodne dinastije.

Vjestnik kr. zem. arkiva vol. I. Zagreb 1899.
K r 5 n j a v i : Prilozi historiii salonitani Tome
areidjakona spljetskoga. Vjestnik kr. zem, arkiva
vol. II. Zagreb 1900.
M a n o j I o v i i : Jadransko primorje IX. stoIjeia u svjetlu istodno-rimske povijesti. Rad vol. 150.
Zagreb 1902.
BraSnii:. Zupe u drZavi hrvatskoi za na'
rodne dinastije. 3. izdanje. Program vinkovadke
gimnazije 1879.
PopariC: O pomorskoi sili Hrvata za doba
narodnih vlad.ara. Zagreb 1899.
Gruber: Davni Slaveni i njihova pradomovina.,,Prosvjeta" 1907.br. 13, 14, 15.- G r ub e r : O pradomovini i seobi Hrvata. -Prosvjeta"
Hrvatska za
1908. br.5, 6,7,8,9.
- Gruber:
1904. br, 2L, 22,
Trpimira i Kre5imira. ,,Prosvjeta"
r u b o r : Domagoj i Sedeslav.,,ProsYjeta"
23.
-Gbr.
Gruber: Branimir i Mutimir
l.
1905.,
hrvatski knezovi. ,,Prosvieta" 1905. br. 16, 17. G r u b e r :' SIaviC krali hrvatski, ,,Prosvjeta" 1906.
br. 9, 10, 11, 12.
S i S i c : O podrijetlu i zasuilrqeniu hrvatskoga
kralia Slaviia. Viesnik arkeol. druStva N. S. sv. VII.
(1904.)
SiSiO: O smrti hrvatskoga t-fqtjl
- Vjesnik
arheol. druBtva N. S. sv. VI[.
Zvonimira.
(1e05.)

i
l

187

186

II.

Od stranih radnika treba osobito istaknuti:

K ovad evii - Jorranovii : Istorija srpskoga naroda. Vol. I. i II. Beograd 1893 i 1894.
Saf atik: Slovanske staroZitnosti. 2. izd,.
Praha 1862-1863. (Njem. I. izcl. Slavische Alterthiimer. 2 vol. Leipzig l}43l+.)
Niederle: Slovanske staroZitnosti. Dil I.
east I. Y Pruze L902 ; dil I., dast II. V Praze L904 ;
dll II. dast I. Y Praze 1906. (Izvrsno.)
J u g i i : Ein Kapitel aus der Geschichte der
stidslavischen Sprachen. Archiv f. slav. Phil. vol.
XVII. (YaZno za seobu juZnih Slavena.)
D r i n o v : Zaselenije balkanskago poluostrova
Slavjanami. Moskva 1873.
Drinov:
Slavjane i Yizantija v X. vdk6.
Moskva

Jiredek: Die Romanen in den

in

Archiv fiir die Kunde risterr. Gus"hi"htsquellen

vol. X.'Wien 1853.
Diimmler: Geschichte
des ostfrdnkischen Reiches.
2 vol. Berlin 1887.
G f r ri r e r -'W ei s z: Byzantinisohe Geschichten. Yol. I, U. GrazL872 i1873. (Historija Hrvata,
Bugara do

Zagreb 1904. ; vol. III. (1201 .-L235.) Zggreb 1905. ;

voI IV. (1235.-1255.) Zagreb 1906. ; vol. V.
(1256.-1272.) Zagreh 1907. ; vol. YI. (J272.-1290.)
Zagreb 1908. ; vol. VII. (1290.-1300.) u Btampi.

"ovaj ocl.lidni zbornik u$le

,su sve isprave XII.
i Xm. stoljeia, Bto su dosada bile ra5trkane, Po
raznim zbirlama ne samo po domaiim, nego i po
stranim, narodito po magjarskim. Q{* tog-a -9ye
su ispfave prepisane budi po originalima (u. koliko
ih se saduva,lo), budi po najstarijim prijepisima, te
u tom daleko natkriljuju sYe pomenute zbirke.
Napokon treba istaknuti, da su u zbornik u51e
i frojne nove isprave, u prvom redu iz, dubroU

vadkoga arkiva.

uber die iilteste Geschichte der

Dalmatien. Sitzungsberichte der philos.hist. Clasie bedke akademije. 'Wien 1856.
D ii mm I e r : Uber die siidristiichen Marken -des frd,nkischen Reiches unter den Karolingern (J95.-907.).

Stiidten

Diimmler:

Srba

Glavna zbirka listina za ovo doba jeste S m i'

di kl a s: Cod.exdiplomaticusYol. II (1102.-1200.)

Jailnye

48, 49, 5o).

kral,1eat, 'i,2 kute ArPadoae

(1102.-7301.).

1876.

Dalmatiens, wd,hrend des Mittelalbrs 3 vol. Wien

1901, 1903, 1904 (Denkschriften bedke akad., vol.

Slaven

Za

XI.

vijeka.)

Pored Smidiklasaizdao j" Ljubic: Listine

o odno3ajih izmedju juZnoga Slavenstva i mletadke
republike. Yol. I. (900.-1335.).- Jsprave iz XIIIvijeka ove zbirke nema u Smidiklasa.
Od starih pisaca treba u prvom redu lPomenuti arhidjakona stolne crkve spljetslre T-o m u
(* 1201. t 1268.), koji je napisao. pod- naslovom
,,Hist'oria salonitana" povijest svoje c1kve, a,li je
obilno ,zabirtto i svojim lidnim doZivljajima. Toma
je duBmanin Hrvata te vodja onodobne talijanske
stranke u Spljetu. IJza sve to on je najodlidniji

188

189

najvaZniji domadi na$ sredovjedni pisac. Izdanja

ima vi5e, a najbolje je izdanje jugoslav. akademije
uredakciji Radkovoi (Zagreb 1894.). Originalni rukopis jo5 se danas duva u arkivu kaptola spljetskoga.
- Od stranih pisaca prvo mjesto ide mletadkoga
duida Andriju Dandola (t 1354.), koji je

napisao ljetopis svoje republike (,,Chronicon venetum"). Dandulo se sluZio za izradbu svoga djela
sluZbenim mletadkim arkivom i iscrpio je sve pisce
starije od sebe. SluZi nam u prvom redu za dogo-

djaje oko primorskih dalmatinskih gradova do

god. 1280., kojom djelo prestaje. Jedino, dosta

Scriptores rerum
lo$e, izdanje kod Muratori:
italicarum Vol. XII. U Milanu 1728. Medjutim se
sprema novo izdanje na osnovu autografa Dandolova, Bto se duva u mletadkoj knjiZnici sv. Marka.
Od domadih monografija treba istaknuti, da
su najveiim dijelom zastarjele. Vrijede prema sadanjemu stanju nauke:
Klaii: Krdki knezovi n'rankapani. Zagreb
Klaii: Bribirski knezovi od plemena
1901.
Klaii:
Subic -d.o god. L347. Zagreb 1897.
- god. 1225.
Ban Belus i Bani prije i poslije Belusa do
Klaii: O herYjestnik zem. arkiva vol. I.
- 1898.
aii
cegu Andriji. Rad vol. 136. Zageb
-K I Rad:
Hrvatska plemena od XI[. do XYI. stoljeia.
Klaii: Byzarft,insko
vol. 130. Zagreb 1897.
vladanje u Hrvatskoj za -cara Emanuela Komnena.
Izvje$Ce gimn. Zagreb 1883.
Klaii: Povjest

Bosne. Zagreb 1882.

Si SiZ: Zadar i Venecija od 1159. do L247.

Rad vol. L42. Zagreb 1900.
SiBii: Studije iz

historije anZuvinske dinastije. Vjestnik zem. arkiva vol. I[.

Od stranih radnja ide prvo mjesto uzorno
djeto

Pauler: A

p"6"dh6,n

magyar nemzet tort6nete Ar-

kir6lyok alatt. 2 vol.

Budape-5ta 1899.

bvo je najbolja radnja o pro5losti LTgarskoj, a donekls i hivatskoj, za"Arpadovaca ;ipak se ne smije
pre5utjeti, da je pisac spram Hrvatske veoma
Eesto pristran i nepravedan, u prvom redu spram
*pitanj a o hrva,tsko-ugarskom drZavopravnom odnosu.

Konadno treba joB spomenuti:

Grot: Iz

istorii Ugrii i Slavjanstva v XIL v6k6 (1141.-11i?,)

VarBava l8B9., pu V a s i I j e v s k i : Iz historii Vizantijr v XII. ,rbkA. St. Peierburg 1877. (Slavjanski

zbornik vol. II.)

snonZau l. I ll. DIJELA'

PRVI DIO.
Strana
PRISTUP.
5
p-osQib'nl
staroju
Slaveni
JuZni
}irvata i seoba njihova

1.

p.iiu adf""ka
"#*,dfi;;';;tiJ#-h';;;;L"

19

2. Zamliahrvatska
3.

26

1IO2'
PRVO DOBA. OD GODINE 640' DO
krvi'
Zivot naroda hrvatskoga za vladara narodne

A. Knezot'i

hraatski'

(u IX'
II. Prevlasb trt uSilo-i'*Posu"'ka Elrvatska
viieku)
vijeka)
ru. ii#;iiurrii ili;"r* n'"atska (do podetka X'
ai'ieka)'
B. Kral,leui hrrutslti' (d'o lconca XI'
(oko 910' do 970')
IV. Tomislav i njegovi na'sljednici
(970'-1058')
Kre5imirivi6i
PrviV.
( I 058'-1089')
VI. Obnovljenje kt'Ii;;J;;"hrvatskoga
(f089'-II02')
'
-'
Vtl. tnt"*regnum
hrvatske (od VII' do XI'
VIII.

NutarnSe

stall""J-2"""

vijeka)

29
1)O

39

50
67
62

7r
75

DO 1526'
DRUGO DOBA. OD GODINE 1102'
A. Kratietti iz

kt't'ie Arytailotte (1102-_1301')

85
.:
I. Veneciia i Bizant (II02'-II803)
94
(u80'-r235')
(u')
ie,,o,iiar'
ii. b;T;fi. tur.l emelir.
107
' -:
iii. f"ir-tti. (lv') (1235'_-1270')
t?L
iu F"'-ii"a"ii-e"'piao"i6i (r270'-I30r')'
it'o 73e5''
B. Rratjeai i,z kwce Anini:tr{: (130f

,:

t32

:,,:^^: 141
ra+s-isqz
h. q,lffiXi'J Jl33i#T'iu
(1382.
Aniluvinskoi
wJ. Dinastidki rdil;i;po*oai"i
r50

do

1409')

192

0. Kraljeui ia rasnilt, kuia (1409._1ip6.)

Strana

VIIr. Zigmund._ Itksepburgova,c i Albreeht Habs!:rrgovac (1409.-l4B9.I

rx. vlafiisu" rll i"ai.i;li/. iv.l ti+io._r+si.t .
':")
$' gatjtai
XL
Katistrofa E.dfl"l1-#.ll;JJlnlo
(1490.-isio.i -:--

XII.

-N-uraqt" ffr-likJ k";[;d"r'

r102. do

hrrr*Lkoga od god.

1526.

162

r72
182
188
198

DRUGI DtO.
TRE6E DOBA. OD GODINE 1526. DO 179O.
Kraljevi iz kuCe Habsbur5ke i Habsbursko-

I.

lotarinSke.

D;1^l<ra!11 I-van Zapoljski

,II;
ru.

(t527._t564.1

Slg_"t, seljadka'buna

X'erdinand I.

i Vojna Krajina' t r iOe._f Si g. i

i peripebija (lEZg:

$.u.rmm&cira premo6i turske

do.

1606.)

34

IV.,I-Iskoci i, prevlast njemadka (1606._1671.) . : : 56

82
v. vra,oante rursko i rat, za oslobodienje (f671.*1699.) 108
Plagma.tidka

r""r."ij" (ir00.:ii6s.)

_YJ.

127

+tl;iTilqiifl ir:,+?;nHft1x,r?#,ti*.nH:. j r40

r53
IX. -Mletadka Dalmacija (t420.-rigZ.l : : : :, 775
.

DODATAK.
lzvori

titeratura historije hrvatske od naistar

-god.
rijih
dana do

lg6g.

A. Opienita djel,a

*rr.f,r"1;tjuffi':

\.- zp narodno
,
II. Za kraljeva iz kude Arpadove'1itOZ._tSOf.1

179

182
187