utvrđeni grad srednjovjekovne Bosne, masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša U Bobovcu se čuvalo kraljevsko bogatstvo i kruna. GRAD BOBOVAC TURCI ZAUZELI BOBOVAC I JAJCE 1462.G. Podigao ga je ban Stjepan II Kotromanić nešto prije prve polovine 14. stoljeća. Bobovac je bio sjedište hrvatskih vladara u Bosni od razdoblja vladavine bana Stjepana II Kotromanića. Prvi put se u pisanim dokumentima spominje 1349. godine. SLIKA STJEPANA II KOTROMANIĆA Bunar iz kojeg se nekada pilo sada je suh. Ali tragovi oko njega ostali su još do danas: nečija davno slomljena testija, ekser, baglama... BUNAR U BOBOVCU Grad je bio vojno sjedište bosanskih kraljeva uz Kraljevu Sutjesku. U bobovačkoj crkvi bila su sahranjena tri kralja: Stjepan Ostoja, Tvrtko II Kotromanić i Stjepan Tomaš Kotromanić. Stjepan Tomašević, posljednji kralj hrvatske Bosne, zbog neposredne opasnosti od Osmanlija, seli kraljevski dvor u Jajce. TVRĐAVA JAJCE BILJEŠKE O PISCU Ćamil Sijarić je rođen 18. prosinca 1913. godine u selu Šipovice. Ostao je bez roditelja kao dijete. Od 1927. do 1935. godine pohađao
Veliku medresu kralja Aleksandra
u Skoplju iz koje je istjeran zbog političkih aktivnosti. Ostalo školovanje je nastavio u Vranju i u tamašnjoj gimnaziji maturirao 1936.g. A za vrijeme Drugog svjetskog rata službovao je u Sarajevu i Banjoj Luci. Za sekretara Suda narodne časti u Banjoj Luci izabran je 1945. godine. Potom je bio novinar lista "Glas" i dramaturg Narodnog kazališta u Banjoj Luci. U Sarajevo je prešao 1947. godine te radio u redakciji lista "Pregled". Nakon toga je bio u glavnom odboru Narodnog fronta i redakciji "Zadrugara". Umro je 6. prosinca 1989. godine. ĆAMIL SIJARIĆ