Najstarija slavenska naselja mogu se ustanoviti na temelju obrisa nastambi (iako se esto ne mogu pronai ti ostaci jer su na istom

mjestu kao i oteene nastambe iz razdoblja seobe naroda). Prisustvo Slavena na nekom naselju zato se najbolje dokazuje nalazima grube slavenske keramike.

1. MUII KRE
Na lokalitetu Kre kod Viegrada uz rijeku Drinu otkriveno je mijeano naselje iz doba seobe naroda (5. do 6.st.) i tek naseljenih Slavena (7.st). Lokalitet je istraen 1966. god. Tu su otkriveni ostaci iz rimskog razdoblja, dvije vile rusticae, a izmeu njih ostaci manje zgrade (vjerojatno zajedniko svetite). U ruevinama vila i oko njih su pronaeni ostaci zemunica iz kasne antike (5. i 6. st.) i iz najranijeg razdoblja naseljavanja Slavena. U prvoj vili na sjevernom dijelu istonog zida bile su i kolibe iz 5. do 7. st. Kolibe su bile ukopane sve do rimskog kulturnog sloja i zato su slojevi dva razdoblja pomijeani. Kako je zemlja na ovom prostoru esto obraivana rimska i kasnoantika keramika je razvuena po cijelom prostoru. Na jednom je dijelu iznad sloja rimske keramike pronaena i gruba keramika u sloju paljevina kolibe. I u drugoj vili su pronaeni rimski nalazi pomijeani s grubom keramikom iz kasnijeg razdoblja. I tu su naeni ostaci kasnijih nastambi (u prostorijama 3 i 4). Izmeu dvije vile i u blizini male rimske graevine takoer su pronaeni tragovi kasnijih nastambi. I u samoj toj maloj graevini naena je izmijeana rimska i gruba keramika. Podalje od vila pronali su se i tragovi rimske ceste. Pronaeno je sedam nastambi, tzv. kue meu kojima razlikujemo dva tipa. Prvi tip je iz razdoblja seobe naroda to su bile kolibe od prua podignute nad podnicom od ljunka (kua 1 i 7). DRUGI TIP NASTAMBI JE SLAVENSKI to su tragovi zemunica koje su bile plie ili dublje ukopane u zemlju (kue 3, 4, 6 i dio na prostoru 5). Da se radi o slavenskim nastambama prepoznaje se po zastupljenosti grube keramike koja je pomijeana s rimskom.

KERAMIKA je tipinih slavenskih oblika, raena od neproiene zemlje s primjesom sitnog rijenog ljunka. Posude su ukasto smee boje, debelih stijenki, slabo su peene. Razlikuje se starija i mlaa keramika. Starija keramika je raena rukom, blago je naglaenog vrata i nema ukrasa. Mlaa keramika se datira u 2. pol. 7.st., to su posude naglaenog vrata i razvrnutih oboda. Raena je na sporo rotirajuem kolu. Ukraene su koso urezanim linijama na obodu ili otiscima prstiju, ali i sloenijim ukrasima ukras trokutaste valovnice meu paralelnim linijama (kua 4). Razliito datiranje keramike pokazuje da je slavensko naselje trajalo vie stoljea, vjerojatno od poetka 7. do 9. st. Uz keramike nalaze zastupljeni su i nalazi ivotinjskih kostiju i predmeti od kostiju poput ila. NASTAMBE 3, 4, 5 i 6 gdje je naena slavenska keramika bile su zemunice ovalnog, krunog oblika, to su zemunice najprimitivnijeg tipa. Nisu pronaeni tragovi stubova ni vei komadi lijepa pa se pretpostavlja da nije bilo zida ve samo krov od ibalja vjerojatno dvoslivni. Ovakav najprimitivniji tip nastambi se nalazi i kod nomadskih plemena koji su esto mijenjali boravita, ba kao i Slaveni u svojim seobama. Osim ovakvih, naena je i jedna etverokutna jama. Tu je bila etverokutna nastamba kakve kod Slavena dolaze u kasnijem razdoblju. Uz slavenski materijal nalazi se i materijal ranijih stanovnika iz doba seobe naroda. To upuuje na koegzistenciju prastanovnika naselja i Slavena u odreenom razdoblju.

2. JAZBINE U BATKOVIU
Lokalitet Jazbine nalazi se u selu Batkoviu kod grada Bijeljine. Tu su 1968. god. otkriveni tragovi slavenskih nastambi. Kao i na lokalitetu Muii Kre u blizini je potok, a poloaj naselja uz rijeku ili potok je tipian za sva ranoslavenska naselja. Na prostoru slavenskog naselja nailo se i na ostatke iz razdoblja eneolita, latenskog i rimskog doba. Jazbine su istraivane u vie kampanja, a otkriveno je oko 50 razliitih objekata. Istoni dio naselja nalazio se na dananjim njivama, a zapadni dio se nalazi pod dananjim kuama pa ga se nije moglo istraiti.

KERAMIKA se i ovdje moe podijeliti na STARIJU tzv. keramika razvijenog prakog tipa i na MLAU. Kod Starije, prake keramike neke su posude raene runo, a neke na runom kolu. Obodi su tipini za najstariju slavensku keramiku (slika 11). U naselju u Jazbinama su najzastupljeniji kruno zaobljeni obodi (5) i koso zasjeeni obodi (8). Po rekonstrukcijama se moglo ustanoviti da su najzastupljeniji jajolike posude. Orament je ei na keramici koja je raena na runom kolu. Najei ukrasi su viestruke valovnice ili paralelne linije. Datira se od kraja 6. do kraja 7. st. Mlaa keramika se moe podijeliti na jo dva podtipa. Oblici su raznovrsniji, a obodi razvijeniji. Ukrasi su takoer motiv valovnice i paralelnih linija. NALAZI Osim keramikih posuda od ostalih keramikih nalaza tu su i prljenovi. Karakteristini nalaz slavenskih naselja su i velike plitke posude koje su sluile za suenje ita. O razvijenoj poljoprivredi svjedoe nam i ouvani komadi rvnjeva za mljevenje ita i nalazi brusova za kose. Nalazi nakita su vrlo skromni; naena je tek jedna naunica, perlice i neki sitni fragmenti nakita. Od predmeta od kostiju pronaena su ila i fragment kotanog elja. Na Jazbinama su otkriveni i ostaci RADIONICA ZA PRERADU ELJEZA. Takve najstarije radionice izraivale su predmete samo za domae potrebe, pa eljezni predmeti u naselju nisu ba brojni. Ni u jednoj nije pronaena vea koliina predmeta koji bi bili namijenjeni prodaji. Od oruja imamo jednu bojnu sjekiru i strjelice. Od orua naeno je crtalo i fragmenti srpa. Pronaeni su i krai noevi i kresivo.Veina ovih nalaza se datira u 8. i poetak 9.st.

Tip objekata u Jazbinama su poluzemunice koje su sluile kao nastambe (T 4 i 5) i poluzemunice s peima koje su bile radionice. Poluzemunice u Jazbinama veinom su bile u obliku nepravilnog kruga ili izduene elipse. Jame su manjih dubina, zato se i nazivaju poluzemunice, neke su bile na dubinama od samo 40 cm. Oko ukopane jame javljaju se mjesta za stubove, veinom po dva reda dok je kod radionica bio jedan red. Stubovi su bili vezani pleterom koji je bio oblijepljen lijepom. To je dakle bio zid poluzemunica. Najstarije su one u kojima je naena najstarija keramika (primjeri 6 i 19) Poluzemunice uvijek imaju samo jednu prostoriju. Ali neke su dosta blizu jedna druge pa su oito inile jednu cjelinu. A kod poluzemunice 1 imamo primjer podupiraa, debljih kolaca koji su bili koso postavljeni i podupirali su zid izvana.

Kod nekih nastambi su ouvani tragovi OGNJITA. Ognjita su bila smjetena u samim nastambama ili neposredno kraj njih. Nije ih puno ouvano budui da su nainjena od samo tankog sloja peene zemlje. Na primjeru poluzemunice 27 gdje se mogu ak uoiti dvije faze ognjitem je odreeno proirenje poluzemunice u drugoj fazi. Manja ognjita promjera od pola do jednog metra su sluila za potrebe nastambi. Vei poslovi su se obavljali na velikim otvorenim ognjitima koja su bila malo dalje od nastambi. U jami poluzemunice 30 imamo ak i tragove male pei. Slian kruan oblik su imale i nadzemne graevine sa stubovima (tragovi 2 3 nadzemne graevine u sondama 10 i 18). Za razliku od poluzemunica nadzemni objekti su vjerojatno bili od drvene konstrukcije. etvrtasti tlocrti objekata nisu pronaeni iako su takvi oblici graevina najei kod starih Slavena. Ovalan oblik nastambi utjecaj je nomadske kulture. Slaveni su se rano poeli sluiti takvim elipsoidnim oblikom nastambi, a to dokazuju i nalazi u Muiima. Veina nastambi u Muiima i Jazbinama pripada najstarijem, primitivnom tipu nastambi koje nemaju zidove ve samo krov na dvije vode. Nastambe se datiraju u razdoblje od 7. do polovice 9.st. kod Slavena se u ranom srednjem vijeku krune konstrukcije zamjenjuju etverokutim nadzemnima. No, ovdje su zadrane sve do kraja ivota naselja.