PODRIJETLO I FUNKCIJA

ILJATOGA DNA AMFORA

***iljato dno amfora je njihova znaajna karakteristika. Postoji vie razliitih tumaenja o
tome zato najvei broj amfora ima iljato dno. Govorit emo o funkciji takvog dna i
protumaiti njegov nastanak.
***Kao to ve znamo pod nazivom amfora podrazumijevamo posude s dvije ruke koje su
namijenjene prijevozu i pohrani namirnica. O tome nam svjedoe i najstariji pisani izvori (iz
2. tis. pr.Kr.) koji spominju amfore. Tipologija amfora je dosta sloena, postoji dosta
razliitih oblika, zajedniko im je to to imaju dvije nasuprotne ruke i najee se radi o
iljastom dnu iako postoje i amfore ravnoga dna.
***Na likovnim prikazima vidimo upotrebu posuda slinih
oblika kod raznih kultura i kako nije nuno iljato dno za
izlijevanje zato to se mogu koristiti tzv. pipete. Osim toga
tekuinu je mogue izlijevati kroz otvor probuen na dnu. to se
tie dna posude se moglo ukopati u zemlju kako bi ravno stajale
ili za slaganje u potpalublje bilo je dovoljno da trbuh posude
bude suen.
PODRIJETLO ILJATOG DNA AMFORA
***Poetke amfora sa iljatim zavretkom moemo traiti u Egiptu, u
preddinastikom razdoblju, ali one su bez ruki. To je razdoblje
razvoja trgovine vina, a takve posude sa zaobljenim dnom su bile
potrebne u zavrnoj fazi proizvodnje.
Takoer, oko 2500.-te u Grkoj se pojavljuju sline posude
zaobljenog dna. Isto se postavlja pitanje zato proizvodile posude koje
ne mogu samostalno stajati. Kao odgovor se namee da je to upravo
zbog vrstoe posude koja je bila potreba jer su se prevozile
pomorskim putem.
***Najranije amfore, kanaanski vrevi nisu imali izraeni iljak, ve im je na dno dodana
tek zaobljena baza. Kanaanski se vrevi poinju proizvoditi u srednjem bronanom dobu, a s
vremenom se na bazi pojavljuje i epasto dodatno ojaanje. Kako su nastali na sirijsko

palestinskom podruju razvojem trgovine se ire dalje stog prostora i postaju vrlo popularni.
Upotrebljavaju ih Egipani, Grci, Feniani, Etruani te se iz njih razvijaju novi oblici amfora.

FUNKCIJA ILJATOG DNA AMFORA

***Svi navedeni rani oblici posuda su zaobljenog dna, jo uvijek nemaju masivni izdueni
zavretak, taj dio amfore se tek poinje razvijati. S vremenom se spoznalo da je takvo dno,
odnosno zavretak amfore, bolji s obzirom da pridonosi vrstini i prilagodljiv je neravnim
podlogama,a to je bilo vano zato to su se amfore veinom prevozile morem.

Moemo se pitati kako to da su najee proizvodili i koristili takve amfore kada ih iljato dno
ini nepraktinima, ne mogu samostalno stajati. Osim toga proizvodnja je kompliciranija od
one kada se oblikuje ravno dno. Ipak, ovakav se oblik amfora zadrao vie od dva tisuljea u
upotrebi. Zato je zanimljivo istraiti o funkciji iljatog dna.

***Funkcija samog iljatog dna

amfora opisana je u nekim antikim
izvorima i u opisima nekih ranih
arheolokih istraivanja. Tamo je
funkcija iljka opisana kao dodatna
ruka, pomae pri slaganju robe u
skladita na brodu ili na kopnu.
Zakljuilo se i kako je iljak bio
potreban zbog teine same posude i namirnice koja je u njoj kako bi se lake moglo izliti iz
amfore.
***Neki autori navode kako bi ravno dno samo otealo
slaganje u potpalublje i kako ono ne prua dovoljno
vrsto uporite, sve to moe samo poveati trokove
proizvodnje.

Ako prouimo potpalublja tadanjih brodova vidi se da je podloga neravna, pa kada bi se

amfore slagale sigurno ih je bilo lake postaviti ako im je dno zailjeno. Isto vrijedi i prilikom
utovara i istovara, lake se prenose nego one s ravnim dnom.
***Osim toga, neki strunjaci smatraju kako je za vrstou samih amfora presudno upravo
kakav je oblik dna. Kada je dno zailjeno, a ne ravno manji je pritisak koji proizvodi sadraj
posude. To posudu ini vrom i otpornijom na udarce kada se prevozi ili prenosi amfora.
iljak viestruko uvruje amforu, a osobito dno koje pri transportu prima najvie udaraca.
***Amfore sa iljkom su se bolje mogle sloiti u potpalublje i bile su zatienije od loma. Za
razliku od njih kada bi amfora s ravnim dnom udarila o neravninu ili kameni u veini bi se
sluajeva one polomile.
epasti nastavak je sluio kao dodatno ojaanje koje je titilo bazu, a pojavljuje se ve na
kanaanskim vrevima.
***U poetku razvoja amfora one ne doseu visinu veu od 50 60 cm. Kasnije kako se
amfore poveavaju (u rano carsko doba amfore
dostiu visinu od oko 100 cm) postaju i tee, u njih
stane vie proizvoda i vei je pritisak na bazu. Masivni
izdueni iljak postaje sve potrebniji upravo zbog
toga.
U sluaju jaeg udarca pri prijevozu prvi bi stradao
iljak, mogao se odlamati u nekoliko navrata. Na taj bi
nain sadraj u amfori ostao zatien jo neko vrijeme.
***Ideja iljka primijenjena je tek u rimskom dobu na
sjevernoafrikim cilindrinim amforama. Feniki, punski i etruanski oblici slinih
posuda imaju zaobljeno. Slika 13, 3 Rimska globularna amfora tipa Dressel 20 je oblik
kojim se nastoji izbjei ravno dno i tako napraviti to vru i otporniju ambalau.
***Ideju o samom iljku na dnu posude pronalazimo puno ranije, u 6.tis.pr.Kr, u neolitiku, i
to u Kini. Tu posudu i sl. nalaze iz Kine ne moemo
povezati s amforama sa Sredozemlja (iako su posude dosta
sline), ali moe se zakljuiti da je rije o vrlo staroj ideji
kako proizvesti to vru posudu.
*** Uz amfore sa iljkom proizvodile su se i amfore
zaobljenog ili zailjenog dna kojima je na dno dodan

prsten kako bi mogle samostalno stajati.

*** Zanimljivo je i to kako je bio rijeen problem unutranjosti amfore sa iljkom. iljak
je iznutra imao oblik stoca, a danas kada pronaemo takvu amforu mogu se zamijetiti tragovi
smole ili neistoa koje su se nakupile taloenjem vina ulja ili
nekih drugih tekuina.
iljak na dnu amfore zapravo omoguuje da se taj talog ne
mijea s istom tekuinom, ako se ona vadi pipetom ili nekako
drugaije a da se amfora ne pomie. A na nekim nalazima imamo
i rupe na stjenci amfore za isputanje tekuine.
*** Prema kraju antike i u ranom srednjem vijeku ponovno
se smanjuju dimenzije amfora. iljak koji ima zatitnu ulogu
postaje nepotreban, zbog toga bizantski primjerci amfora imaju
jajoliko, zaobljeno dno.

ZAKLJUAK
Dakle, glavni razlog proizvodnje masivnog iljka na amfori je elja da se postigne to bolja
vrstoa posude. To je moemo zakljuiti prema svim dosadanjim istraivanjima, imamo i
neke znanstvene potvrde. Jedno od prouavanja vrstoe amfora (kompjutorskim programom)
pokazalo je kako na amfore djeluje udarac ili neko optereenje.
Proizvodnja amfora sa iljatim dnom je dosta sloena i skupa. Navodi se vie razloga za
proizvodnju amfora sa iljkom. Ipak nisu dovoljno uvjerljivi poput onog da je pomou njih
bilo lake slagati amfore u skladita ili trgovaki brod. Ako se istrai podrijetlo amfora i
njihovog iljatog dna vidjet emo da su svi takvi slini oblici nastali kako bi se postigla to
bolja vrstoa. Amfore sa iljkom su se proizvodile zbog potrebe za to otpornijim posudama
u kojima e vino i ostali sl. proizvodi ostati sigurni tijekom transporta to je antikom trgovcu
bilo od velikog znaenja.

LITERATURA
Podrijetlo i funkcija iljatog dna amfore Pril. Inst. Arheol. u Zagrebu, 21/2004., str. 91.
107. (I. Radi Rossi, I. Senjanovi, S. Rudan, J. Indof)

SEMINARSKI Valentina Volf