DESET DRVENIH BRODOVA KOJI ĆE I NOU UČINITI LJUBOMORNIM

Prije više od četiristo godina 74 veličanstvene gajete pod imenom falkuše

krenule su na utrku od Komiže na Visu pa sve do daleke Palagruže. Elegantna
viška falkuša tek je jedan od zanimljivih tradicionalnih drvenih brodova koji
krase očaravajuću hrvatsku obalu. Upoznajte neke od njih.
Viška falkuša
Falkuša je tradicionalni ribarski brod iz gradića Komiže. Sa sedam do osam
metara dužine te tri metra širine, falkuša je posebna po svojim falkama, bočnim
ogradama koje se mogu podizati i spuštati. Falke štite brod kad je na otvorenom
moru, a spuštaju se kako bi se olakšalo lovljenje riba. Danas se u Komiži može
naći nekoliko krasno restauriranih falkuša koje možete unajmiti i iskusiti čari
putovanja kakva su nekoć bila.

Betinska gajeta
Betina na otoku Murteru je još jedno mjesto poznato po gradnji drvenih brodova,
a ovom slučaju riječ je o gajeti iz 18. stoljeća. Ovaj čvrsti teretni brod s latinskim
jedrima služio je za prijevoz robe na obalu i na druge otoke. Svake godine u
Betini se, u čast ove veličanstvene gajete, održava regata drvenih brodova. U
gradiću postoji i muzej drvene brodogradnje, kojem su lokalne obitelji darovale
niz artefakata, a u skladu s tradicijom posao brodogradnje se i dalje prenosi s
koljena na koljeno.

Korčulanska gajeta
Još jedan slavni dom gajeta nalazi se na otoku Korčuli, gdje tradicija gradnje
drvenih brodova prema usmenoj predaji seže čak u doba Ilira, dok najraniji
pisani dokazi potječu 1214. godine. Nije čudo da je Marku Polu bilo tako lako
krenuti na put!

Rovinjska batana
Batane su drveni brodovi ravnog dna, a zbog svoje dugovječnosti i tradicionalnog
načina izrade uvršteni su na popis UNESCO-ove baštine. I dan danas može ih se
vidjeti oko Rovinja. Zbog ovog razloga otvoren je i Ekomuzej „Kuća batana“, ali
saznat ćete više pođete li na jednu vožnju biciklom. Ili dvije – tri!

Bracera
Poznat i pod imenom brazzera, ovaj tipični jedrenjak s jednim jarbolom
najuobičajeniji je brod na Jadranskoj obali. Bracere su bile toliko popularne da je
u floti austro-ugarske mornarice, od Istre do Dalmacije, bilo upisano čak 800
ovakvih brodova. Postoje debate oko porijekla imena bracera; neki tvrde da
potječe s Brača, dok drugi kažu da se to ime odnosi na veslanje odnosno snagu
ruku (tal. forza delle braccia). Najvažnija istina je ta da su ovi brodovi uistinu
divni!
Condura Croatica (Nin)
Sa svojom slavnom solanom i najmanjom katedralom na svijetu, Nin može štošta
pokazati turistima, uključujući i vlastitu brodsku baštinu. Flota Condura Croatica
na vrhuncu je svoje snage bila u 11. stoljeću, a predaja kaže da je kralj Tomislav
samo u Ninu imao na raspolaganju oko 20 000 veslača. Neke od ovih brodova
možete vidjeti u Muzeju ninskih starina.

Leut
Š iroko rasprostranjen diljem Jadranske obale, leut je služio i kao ribarski brod i
kao obalni teretnjak, dok mu je uža specijalnost bila lov na plavu ribu te upotreba
takozvane trate – mreže zakačene na krmu koja se potezala iz mora u
prikladnom trenutku.

Trabakul
Nekoć bastion obalnog brodarstva, ovaj drveni teretni brod potječe iz 15. stoljeća
kada je služio u dalmatinsko-mletačkoj trgovačkoj mornarici. Ime mu potječe od
riječi trabacca ili šator, zbog velikih jedara. Spor i pouzdan, građen od hrastovine
i ariša, tipični trabakul bio je dugačak dvadeset metara, imao je dva jarbola i
golemo kormilo te posadu od desetak – dvadeset trabaccolosa.

Dubrovački galijun
Zlatno doba dubrovačkog galijuna (eng. galleon) podudaralo se sa zlatnim
dobom Dubrovnika od 16. do 18. stoljeća. Čvrste građe i ekstremne fleksibilnosti,
galijun je služio za dugačka trgovačka putovanja, ali je prema potrebi bio i ratni
brod. Ovaj brod je neizostavni dio dubrovačke flote, a svom je gradu donio veliko
bogatstvo.

Dubrovačka karaka
Najveći jedrenjak u Dubrovniku od 14. do 17. stoljeća, dubrovačka karaka
uglavnom je služila za prijevoz tereta te je bila simbol kvalitete dubrovačke
brodogradnje. Ovaj grad imao je vrlo razvijenu gradnju karaka i galijuna, a ime
argosy postalo je sinonim za kvalitetu trgovačkog broda. Čak i Shakespeare
spominje ovaj brod u svojem Mletačkom trgovcu. Brod, Dubrovnik i
Shakespeare? Ovo naprosto miriše na romantiku!