2011-8 BH Pcelar

Najve}i prera|iva~i i izvoznici voska na BALKANU
BROJ 19
GODINA 4
15. AVGUST/KOLOVOZ 2011. - 15. OKTOBAR/LISTOPAD 2011.
EKOMED
Oprema za p~elarstvo, p~elinji proizvodi
Proizvodnja satnih osnova
Magazin za p~elare,
zdravlje, ekologiju
3 KM, 3 g
SUPERPÊL A
KAO BEBA IZ EPRUVETE
BROJA
KAKO SARA\UJU PÊLARI I VO]ARI U BiH I SVIJETU? TEMA
Jerko Ivankovi} Lijanovi}
DA LI SU MALINARI KRIVI ZA TROVANJE PÊLA U ZAVIDOVI]IMA??

E SV
ZA PÊ
Derventa
Vode}i proizvo|a~ satnih osnova u Bosni i Hercegovini

Izrada satnih osnova svih dimenzija, Izrada satnih osnova od vlastitog voska, Zamjena voska i starog sa}a za satne osnove, Otkup voska i starog sa}a.
U svojoj proizvodnji koristimo vosak najboljeg kvaliteta

E-mail: ekomed@teol.net, ekomed@spinter.net www.ekomedzr.com
www.medoprom.com
D.o.o. EKOMED-MK Veleprodaja i maloprodaja Crkvina bb. 76239 CRKVINA, BiH
Veleprodaja i maloprodaja tel/fax: + 387 54 683 598 Poslovna jedinica, EKOMED BIJELJINA, Stefana De~anskog 228, tel/fax: +387 55 240 511
e-mail: bee@tea-fest.ba; www.bee.tea-fest.ba
00387 33 23 85 67 00387 61 10 04 15
od 7. do 11. septembra 2010, Trg oslobo|enja Alija Izetbegovi}, Sarajevo, BiH
POLJO - PÊL
Sarajevo - Ilidà (Kod Pravoslavne crkve prema Osijeku)
/ 061 170 225
SV
D P^ E O EL
GROBAR ILI SPASITELJ?

I VA E ST R EM A A R TV EL OP S P^ KE AR M S EL JA AR P^ SA EL NI P^ DA
L
E
PZ Medoprom-DB
Tel/fax: 053/331-039, Mob: 065/624-321
Kom
pleta n LOGA program R-S loven marke ija
Za{to se ogla{avati na webu Aure?

nate li da se broj korisnika interneta svakim danom pove}ava? Internet je mjesto prikupljanja i razmjene informacija, globalno trì{te na kojem firme nude svoje proizvode i usluge milionima potro{a~a. Stoga sve vi{e firmi i pojedinaca internet koristi kao mjesto ogla{avanja, predstavljanja svoje djelatnosti i proizvoda, te kao medij za komunikaciju s korisnicima. Mo`da, Aurin portal i internet servis nije najbolji, ali jeste idealna i povoljna prilika da svoju reklamu plasirate i na ovom mjestu. Namjeravate li svoju djelatnost predstaviti na internetu, pobolj{ati poslovanje svoje firme i omogu}iti brù i jednostavniju komunikaciju izme|u vas i va{ih korisnika, obratite se na{oj redakciji. Va{u reklamu mjese~no }e vidjeti minimalno desetak hiljada ljudi iz svih krajeva svijeta. Toliko, naime, imamo registriranih jedinstvenih mjese~nih posjeta. Nudimo mogu}nost i banerskog ogla{avanja. Banner sadrì jezgrovitu informaciju o proizvodu, usluzi,
Najpovoljnije cijene p~elarske opreme i pribora u Sarajevu

PIP-BH d.o.o. Podru`nica Sarajevo ul. Pija~na do br. 78 Sarajevo - Stup Tel/fax: +387 33 636 211
E-mail: pipbh@bih.net.ba
Kompletan pribor za proizvodnju matica: - jenter aparat - nikot set - igla za presa|ivanje larvi itd.
imenu firme.... Klik mi{em na va{ banner vodi na va{u stranicu i do jo{ podrobnijih informacija o proizvodima, mogu}nosti narud`be, itd... Ogla{avanje bannerom izvrstan je na~in da kreirate svijest o proizvodu, imenu i postojanju firme, te da pove}ate broj posjeta va{oj web stranici. Ogla{avanjem na na{em sajtu, dakle - postavljanjem bannera, naizgled je postignut efekt jednak onom u {tampanom materijalu. Me|utim, on je puno ve}i. Prije svega, zato {to web omogu}uje oglas u boji. Isto tako, taj oglas ne mora biti stati~an, ve} dinami~an, animiran. Jasno se moè pretpostaviti psiholo{ki u~inak i uo~ljivost oglasa takve vrste. Klijenti koji nemaju vlastite web stranice imaju mogu}nost postavljanja jedne tekstualne stranice s potrebnim informacijama (broj telefona za kontakt, cijene proizvoda ili usluga, itd.) na na{ web. Ukoliko ste zainteresirani za ogla{avanje kontaktirajte nas putem email poruke: aura@avaz.ba ili na broj telefona
033 / 767 - 566.
www.magazinaura.net
BH p~elar
Magazin za p~elare, zdravlje, ekologiju Izlazi dvomjese~no IZDAVA^: REVIJE PRESS d.o.o. Sarajevo Direktor i urednik: Ekrem MILI] Zamjenici urednika: Dragan MARKOVI] Anita PEJI] Armin ALJOVI] Redakcija: Alem HOD@I] Jasmin HAD@IAHMETOVI] Mustafa SMAJLOVI] Vjekoslava MARI] Emsa KARAHMET Ljiljana KAPID@I] Stalna saradnja: Prof. dr. Tarik Bajrovi} Rajko RADIVOJAC prof. Sulejman ALIJAGI] ing. Ra{id ZORLAK ing. Alija DOLOVAC Boò KAKU]A DTP: Edin SINANOVI] Sekretar redakcije: Zumreta NI[I] Telefon: 033 760 150 Marketing: 033 767 566, Fax: 033 767 566 E-mail: bhpcelar@avaz.ba [tampa: GIK OKO d.d. Sarajevo Direktor {tamparije: Mevludin HAMZI] Adresa redakcije: Dèmala Bijedi}a 185, 71000 Sarajevo
IZ
SADR@AJA
BH p~elar
PIRAMIDA USPJEHA - SPZ APIMED iz Sanskog Mosta
OVE GODINE OTKUP 5O TONA DOMA]EG MEDA!
50. 51.
4. ISTRA@IVANJA
Superp~ela - odgovor na krizu prehrambene industrije?
42. 43. PÊLARSKA
6. 7. INTERVJU -
PRAKSA - Higijensko pona{anje p~ela Izba~eno leglo na letu ko{nice - jasan znak da su p~ele bolesne!
EKSKLUZIVNO: Dr. sc. Damir [ekulja, profesor Veleu~ili{ta u Rijeci Saradnja sa nau~nicima iz BiH je povr{na i marginalna
18. 19. Me|unarodno takmi~enje mladih p~elara u austrijskom gradu Warthu Krajina, ponos bh. p~elarstva! 22. Za{to je Sreto Zirojevi} u hodnik Op{tine Gacko istresao roj p~ela? Dodijala nepravda i birokratija! 26. 27. Odràni 6. Dani
meda Hercegovine u Neumu Za 28 dana bura pojela med!
56. 57. Pravilno uzimljavanje moè u{tediti va{ novac i pove}ati proizvodnju u sezoni koja dolazi Za{titite p~elinjak od vjetra i osigurajte dovoljno hrane za p~ele 61. Afri~ka ekologija
P~ele ~uvaju straù i glavna su linija odbrane
Transakcijski ra~un broj:
3389002208487086
UniCredit Bank d.d.

Devizni ra~un broj: IBAN:BA393389002208487086
SWIFT KOD:UNCRBA22;310032012
(sa naznakom ZA REVIJE PRESS)
za vi{e od 50.000 p~ela Ko{nica od dèver javora visoka vi{e od deset metara
36. 37. Neobi~an dom
64. 65. PÊLARSKI GLOBUS: Island, dràva sa najmanje p~elara na svijetu 22 p~elara i 41 ko{nica
gradi{ki p~elar koji bi mogao napraviti revoluciju u bosanskohercegova~kom p~elarstvu i vo}arstvu Moje p~ele }e biti prve koje }e krenuti u komercijalno opra{ivanje vo}njaka! 23. Dèmil Halilovi} (66), p~elar iz Visokog: P~ela je k'o zaljubljena mlada! 30. 31. Brajs Hooton, slijepi p~elar sa Novog Zelanda Po p~elinjoj pjesmi i zujanju, znam kad su moje p~ele sretne! 32. 33. Smajo Huki}, Tuzlak uzoran p~elar na otoku Hvaru Ljekoviti otok ostaje bez lavande i p~ela 39. Mile Jankovi}, p~elar iz êlinca U p~elinjaku nema stresa ni napetosti 38. MOJ PÊLINJAK: Tatjana Cvijanovi}Mrdak iz Vojvodine P~elarska prikolica u bojama prolje}a!
10. 11. Slavo Suboti},
PÊLAR SAM, TIM SE DIÎM
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
BH p~elar ISTRA@IVANJA
Nau~nici krenuli u drugom smjeru tragaju}i za odgovorom: za{to nestaju opra{iva~i?
SUPERPÊLA - odgovor na krizu prehrambene industrije?

Kako bi spasili ono {to je preostalo p~elinjih zajednica na ovom svijetu, nau~nici uveliko rade na uzgoju bolje p~ele, otporne na {teto~ine i viruse kao i na velike hladno}e
oreme}aj p~elinjih kolonija (CCD) prvi put pojavio se u 2006. godini. U Sjevernoj Americi broj p~elinjih dru{tava strmoglavo pada. Podaci govore da je ova sezona najgora u posljednjih 35 godina. Istina je da p~ele nestaju ve} nekoliko desetlje}a. Razlozi su i vi{e nego o~iti. Varoa i ostali virusi postali su otporni na lijekove koje danas moèmo prona}i na trì{tu. Umjesto da se fokusiraju na ovaj problem, istraìva~i poku{avaju druga~ijim pristupom: uzgojem ja~e p~ele.
Kre~no leglo i paraliza

Za istraìvanje virusa je potrebna skupa tehnika i specijalizirani laboratorij. Virusi izazivaju vi{e bolesti p~ela od kojih
su najpoznatije kre~no leglo i p~elinja paraliza. Kre~no leglo je zarazna bolest zatvorenog legla. Pred zatvaranje }elija se zarazi, a larva ugiba kada ona bude zatvorena. Poklopci }elija su malo ulegnuti. Tijelo uginule larve napunjeno je vodnjikavom, zrnastom te~no{}u. Ako larvu izvadimo iz }elije, sa}e izgleda kao da je smje{teno u nekoj mje{inci. Ova bolest se kod nas rijetko javlja. Lako se suzbija i primjenjuju se iste mjere kao i kod evropske truleì. Paraliza p~ela je zarazna bolest odraslih p~ela. Ova bolest pojavljuje se kada p~elama nedostaje bjelan~evinaste hrane, a postoji obilna pa{a nektara. Na pojavu bolesti utje~e velika vru}ina u ko{nici, slaba ventilacija i nedostatak vode za p~ele.
Zato se bolest naj~e{}e javlja u suho godi{nje doba.
Rje{enje problema?
Kako nestaje sve vi{e p~ela, a razlozi su mnogobrojni, nau~nici su na Univerzitetu Manitoba u Winnipegu po~eli vaditi matice iz ko{nica {irom Kanade koje pokazuju otpornost na viruse. Kroz razli~ite testove, u uslovima gdje virusi normalno ìve, testiraju te nove p~ele - matice. Svaka gen-
Cijena opra{ivanja
Virusi i ostali nametnici su, prema UN-u, ubili 85% p~ela na Bliskom istoku, od 10% do 30% p~ela u Evropi, a gotovo tre}ina ameri~kih p~ela nestaje svake godine. To je velika stvar. Preko 70% usjeva u svijetu od kojih ovisi ljudski ìvot, opra{uju p~ele. Cijena ovog opra{ivanja iznosi preko 80 milijardi dolara na godi{njem nivou. Mnogo je to novca, zar ne? 4
eracija preìvjelih se uzgaja za sljede}u sezonu, te se nadaju da }e na kraju napraviti maticu koja je otporna na sve bolesti. Osim {to poku{avaju rije{iti problem sa virusima, nau~nici tako|er prave p~elu da izdrì ekstremne zimske uslove. Samo 46% evropskih p~ela normalno preìvi zimu, dok su ove p~ele pokazale mnogo vi{e kada je rije~ o niskim temperaturama. One, za razliku od evropskih p~ela, imaju stopu preìvljenja od 75% u zimskim uslovima. Ovo su velike zalihe p~ela za predstoje}u sezonu. Ovakve p~ele, otporne na viruse i zimu, vjerovatno nisu lijek za sve na{e p~elinje probleme. No, ova dva problema nisu jedina sa kojima se susre}emo. Tu su jo{ i klimatske promjene, pesticidi, pa ~ak i kori{tenje mobitela. Ovo su krivci za sve ve}e nestajanje p~ela sa na{e planete. U najmanju ruku, uzgoj bolje vrste p~ele moè nam dati vremena da shvatimo vi{e razloga zbog ~ega opra{iva~i nestaju - prije nego {to bude prekasno.
AKCIJE BH p~elar
BIRAMO [AMPIONE SATNIH OSNOVA
Izdvajaju se Ekomed i Samadex

I nakon tre}eg glasa~kog kruga u vodstvu su {ama~ki i bugojanski proizvo|a~i voska. Ve}ina anketiranih hvali kvalitet, ali i korektnost Ekomeda. Na kampanju {a~ice isfrustriranih p~elara, koji preko nekih portala, poku{avaju da u{utkaju glas bh p~elara niko normalan u ovoj zemlji ne obra}a pa`nju
periodu od 15. 06. ove godine do osmog avgusta/kolovoza primili smo novih 28 odgovora na na{e pitanje îji vosak koristite i za{to?. Sa prethodnih 70 glasova, to je glasa~ko tijelo od blizu stotinu ljudi. Nije to bezna~ajna armija p~elara koja se odlu~ila poslati SMS, pismo ili E-mail poruku na na{u adresu. Evo ko nam se sve javio tokom minula dva mjeseca: 1. Zvonimir Drobnjak: Podràvam akciju. Mi u Hercegovini ili sami pravimo vosak, ili koristimo Medicomov iz Gruda. Ja sam osobno prezadovoljan njegovim kvalitetom. 2. Benjamin Smajovi}, Banovi}i: Koristim satnu osnovu Ekomeda i prezadovoljan sam. 3. Bajro Be{o, Sarajevo: Samadex iz Bugojna je moj izbor. Zadovoljan sam njihovim satnim osnovama. 4. Dragan Mili}: Sara|ujem sa Ekomedom. 5. Jozo Zovko: Glasujemo za Medicom iz Gruda. Imaju najbolju kvalitetu. 6. Salko Hodì}, Banja Luka: Glasam za satnu osnovu proizvo|a~a
Ekomed iz Crkvine. Kvalitet je odli~an, a i saradnja sa njima je vrlo korektna. 7. Nenad Boì}, Modri~a: Zadnjih otprilike pet godina koristim vosak Ekomeda iz [amca. 8. Dejan Savi}, Gradi{ka: Sam proizvodim satne osnove. 9. Sre}ko Trnini}, Stolac: Prakticiram da vlastiti vosak nosim na presovanje, i to u Trebinje. 10. @eljko Luki}, Bosanski Novi: Snabdijevam se kod Ekomeda iz [amca i zadovoljan sam. 11. Fadil Mustaba{i}, Sarajevo: Glasam za Ekomed. Do sada sam zadovoljan kvalitetom njihove satne osnove. 12. Pane Nikoleti}, [ipovo: Satne osnove nabavljam uglavnom kod Rajka Star~evi}a iz Dervente. 13. Jozo Jaki}, Mostar: Ve} godinama koristim satne osnove firme Ekomed i zadovoljan sam. P~ele ih rado grade. 14. Mirsad Cviko, Br~ko Distrikt: Vlasnik trgovine Med koja 10 godina prodaje satnu osnovu bra}e Masli} iz [amca. Nikada nije bilo primjedbe na kvalitet. Li~no smatram da su oni najja~i proizvo|a~i satne
KONA^NA TABELA
1. Ekomed [amac 44 (32) 2. Samadex Bugojno 18 (14) 16 (9) 3. Samostalno 4. Medicom Grude 4 (2) 5. Bra}a Nurki} Gra~anica 4 (4) 6. Rajko Star~evi} Derventa 3 (1) 7. Med impex Ugljevik 3 (3) 8. PIP Kladu{a 3 (3) 9. Medita Banja Luka 2 (2) osnove na Balkanu. BiH je malo trì{te za njih i na kraju moram re}i da su to voema ~estiti i po{teni momci. 15 5. Mehmed Karaji}, Velika Kladu{a: Zbog lo{eg iskustva sa parafinom u osnovama, sam pravim ve} ~etvrtu godinu. 16. Miro Ostoji}, îtluk: Sam pravim satne osnove, ne koristim tu|e usluge. 17. @eljko Bajovi}, Bile}a: Osnove nabavljam u zadruzi @alfija iz Trebinja. Ranije sam nabavljao i iz Crne Gore i Srbije. 18. Hamdija Gazibegovi}: Koristim satnu osnovu Ekomeda iz Crkvine i vrlo sam zadovoljan kvalitetom. 19. Savo Ja}imovi}, Bosanski Brod: Ve} deset godina vosak nabavljam od Rajka Star~evi}a iz Dervente. Zadovoljan sam. 20. Amel Hadìhasanovi}, @ep~e: Koristim satne osnove Samadexa iz Bugojna. Nemaju parafina, kvalitetne su. 21. Nenad Kanostrevac, Rogatica: Posljednjih sedam godina satne osnove nabavljam kod bra}e Masli} iz [amca. Dakle, Ekomed je moj izbor. 22. Halid Ahmi}, Sanski Most:
KAKO GLASATI SMS-OM ZA [AMPIONE SATNIH OSNOVA?

Smatramo da je ovo najbolji na~in izbora najboljih i najkvalitetnijih satnih osnova u BiH. Ovo je prilika da objavite vlastita pozitivna ili lo{a iskustva sa satnim osnovama proizvo|a~a za kojeg ste se opredijelili. Sve va{e ocjene i komentare }emo objaviti. Svoje SMS poruke {aljite na broj:
Koristim satne osnove proizvo|a~a Samadex iz Bugojna. 23. Dimitrije Milo{evi}, Gacko: Uglavnom pravim sam. Ponekad nabavljam u zadruzi @alfija, u Trebinju. 24. Abduhal Smajlovi}, Banovi}i: Koristim satnu osnovu firme Ekomed iz Crkvine i vrlo sam zadovoljan. 25. Neboj{a Andri}, So~kovac: za svoje potrebe samostalno proizvodim satne osnove. Isplatnije je, a i sigurnije. 26. Rizo Omerovi}, Br~ko: Koristim Ekomedovu satnu osnovu. 27. Mladenko Mili{i}, Derventa: Imam svoje vlastite kalupe za pravljenje satnih osnova, tako da ih od svoga voska sebi i pravim. 28. Bajro [ehovi}, Sarajevo: Od ove godine koristim osnove bugojanskog Samadexa. Meni je najva`nije da su njihovu satnu osnovu p~ele primile. Na{a akcija i dalje traje. Molimo p~elare, udruènja, zadruge, vlasnike trgovina, da nam SMS-porukama, elektronskim putem ili po{tom {alju svoje prijedloge, sugestije, iskustva... sa doma}im ili inozemnim proizvo|a~ima voska. Svako va{e javljanje od dragocjene nam je pomo}i. Jer, samo tako }emo imati crno po bijelom ko u BiH proizvodi sme}e, a ko kvalitetan vosak, ko laè i spletkari, a ko pi{e istinu i vodi ra~una o kvalitetu voska.
091 610 102

(Cijena poruke 1,20 KM + PDV)
Ukucajte PRESS, napravite razmak, zatim upi{ite svoje podatke i ime proizvo|a~a, ~ije satne osnove koristite.
Moète nam i pisati na E-mail: bhpcelar@avaz.ba ili po{tom na adresu: BH PÊLAR, Dèmala Bijedi}a 185, Sarajevo (ZA IZBOR [AMPIONA SATNIH OSNOVA). Fax poruke {aljite na broj 033 767 566
BH p~elar INTERVJU
EKSKLUZIVNO: Dr. sc. Damir [EK
Saradnja sa nau~nicima iz
U Americi su problemi sa propadanjem p~elinjih zajednica puno kompleksniji nego kod nas u Evropi. Kranjska p~ela selekcionirana je i na bolesti p~ela, naro~ito na ameri~ku gnjilo}u, a u posljednje vrijeme i varoozu, te je i sa tog aspekta zanimljiva. Stoga na na{e prostore ne bi bilo razumno uvoditi druge rase p~ela
rof. dr. sc. Damir [ekulja ro|en je u Rijeci. Diplomirao je i magistrirao na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu na patologiji p~ela, nakon ~ega odlazi na specijalizaciju u Austriju na p~elarski Institut Lunz am See, gdje zapo~inje prakti~ni istraìva~ki rad na bolestima p~ela. Doktorirao je Be~u na Veterinarskom fakultetu. Povratkom u Rijeku, uklju~io se u prakti~nu realizaciju me|unarodnog projekta uzgoja matica iz programa selekcije na varroa toleranciju na hrvatskim otocima. Aktivno p~elari sa oko 300 p~elinjih zajednica, koje koristi kao bazu za uzgoj selekcioniranih matica. U stru~nom i nau~nom radu koristi se literaturom na svjetskim jezicima. Osim engleskog, njema~kog i talijanskog, sluì se i francuskim, {panskim i ruskim jezikom. Znanje iz jezika stekao je tijekom studija u Zagrebu, na kursevima u inozemstvu, te duìm boravcima u stranim zemljama. Zaposlen je na Veleu~ili{tu u Rijeci, kao profesor i ekspert iz podru~ja p~elarstva, na poziciji prodekana za me|unarodnu saradnju.
u na{oj zemlji i za{to jo{ uvijek nema konkretne saradnje izme|u nau~nika dvije susjedne zemlje. Profesore [ekulja, jesu li p~ele zaista pred izumiranjem i moèmo li sprije~iti njihovo nestajanje i utjecaj eventualnog nestanka p~ela na ~ovjeka? - To pitanje mi u posljednje vrijeme ~esto postavljaju, naro~ito u kontekstu Einsteinove pretpostavke da bi ~etiri godine nakon izumiranja p~ela nestala i ljudska vrsta. Ukoliko bi zaista kojim nesretnim slu~ajem do{lo do takvog scenarija, zaista bi nestanak p~ela izazvao brojne ekolo{ke, ~esto na prvi pogled i nesagledive posljedice. Naime, p~ele sudjeluju u opra{ivanju brojnih biljnih vrsta, koje sluè u ljudskoj
P~ele nisu pred izumiranjem

U ekskluzivnom razgovoru za BH p~elar, dr. Damir [ekulja otkriva za{to je Kranjska p~ela najbolja rasa, zbog ~ega je u Americi mnogo gora situacija nego u Evropi kada je rije~ o izumiranju p~ela, {ta misli o p~elarstvu
ishrani, pa bi zasigurno njihovim nestankom do{lo do poreme}aja u proizvodnji i opskrbi hranom u svjetskim razmjerima. Takav poreme}aj zasigurno bi poremetio odnose snaga u svijetu i mogao bi biti povod nemirima ve}ih razmjera. - Sa druge strane, p~ele su glavni opra{iva~i brojnih autohtonih i divljih vrsta biljaka, koje zahvaljuju}i njima uspijevaju proizvesti sjeme, va`no ne samo za njihovu daljnju reprodukciju, ve} i za prehranu brojnih ptica, koje su pak sastavni dio osjetljivog ekolo{kog sustava. Te{ko je predvidjeti {to bi se sve dogodilo nestankom p~ela, jer taj bi nestanak zasigurno izazvao domino efekt neslu}enih razmjera. Moje osobno mi{ljenje je da to ipak ne bi izazvalo kraj svijeta, ili sli~ne apokalipti~ne scenarije, jer treba se sjetiti ~injenice da prije dolaska Europljana, p~ele nisu nastanjivale Sjevernu i Ju`nu Ameriku, nije ih bilo ni u Australiji, ni na Novom Zelandu, ni u Sibiru... Ameri~ki nau~nici rade na projektu uzgoja otpornije p~ele. Da li je to put kojim treba i}i kako bi se za{titile p~ele? - U Americi su problemi sa propadanjem p~elinjih zajednica puno kompleksniji nego kod nas u Europi. Osim uobi~ajenih problema vezanih uz bolesti (varooza, etinoza ali i druge bolesti), tamo je i problem u tome {to ogroman broj p~elinjih zajednica svake godine seli na opra{ivanje badema u Kaliforniju. Time su p~ele ne samo u
stresu zbog dugotrajnog transporta, ve} su i dugo vremena na monoflornoj ishrani, te su uz to p~ele iz raznih krajeva kontinenta dovedene u neposrednu blizinu, {to pogoduje {irenju bolesti. - Kod njih je prisutan i drugi problem, a to je nedostatak genetske raznolikosti, jer je zabranjen uvoz p~ela, pa se u cijeloj zemlji vrte geni relativno malog broja uzgojnih linija. Sve je to dodatno naru{ilo otpornost p~ela. Me|utim, na vitalnosti p~ela radi se zajedni~ki ne samo u Americi, ve} i drugdje. Vitalnost p~elinjih zajednica prisutna je u selekcijskom programu Njema~kih uzgajiva~a matica, te se uz ostale selekcijske parametre (agresivnost, medonosnost, sklonost rojenju...) gleda i na uspje{nost prezimljavanja. Moje osobno mi{ljenje je da p~elari trebaju imati na umu da su p~ele modernim p~elarenjem dovedene u stanje stalnog stresa, te im treba pomo}i da budu {to je manje mogu}e nepotrebno uznemiravane ili previ{e eksploatirane. P~ele treba lije~iti efikasnim sredstvima, koja ne ostavljaju rezidue i ne djeluju {tetno na razvoj p~elinje zajednice. - Neki p~elari izvade p~elama do jeseni sav med, pa ih uzimljuju
Hrvatsko p~elarstvo i EU?

- Hrvatsko p~elarstvo se ve} dulje vrijeme priprema za ulazak u EU. Napravljen je katastar p~elinjih pa{a, uvedeni su povjerenici za p~elarstvo, te je puno jasnije koliko je p~elara, koliko p~elinjih zajednica, te tko ima pravo i na kakve potpore. Iako ne o~ekujem da }e se samim ulaskom RH u EU i{ta drasti~no promijeniti, uvjeren sam da }e to biti dugoro~no korisno za doma}e p~elare.
BH p~elar
ULJA, profesor Veleu~ili{ta u Rijeci
BiH je povr{na i marginalna

Povr{ni kontakti sa BiH
- U na~elu, ja sam uvijek spreman za suradnju, a kako smo na ovim prostorima svi povezani zajedni~kim interesima, uvjeren sam da }e se suradnja u budu}nosti intenzivirati. Za sada su moji kontakti sa bh. p~elarima, udrugama i institucijama uglavnom povr{ni i marginalni. P~elarstvo u BiH je po strukturi, na~inu p~elarenja i tradiciji, vrlo sli~no onom u RH. Budu}i da su i interesi p~elara vrlo sli~ni, ja se nadam da }e uskoro do}i trenutak kada }e se i suradnja me|u p~elarima intenzivirati, naro~ito, jednog dana, nadam se ne u tako dalekoj budu}nosti, kada }e i BiH u}i u EU. P~elari u cijeloj regiji trebaju pratiti saznanja u tretiranju bolesti p~ela, kontrolirati efikasnost provedenih tretmana, te nastojati pro{iriti interes za p~elarstvo na mla|e nara{taje. Od apitehni~kih mjera, spomenuo bih ono {to, nadam se, svi p~elari znaju: treba usvojiti provo|enje redovite izmjene lo{eg ili starog sa}a iz ko{nica, jer se time ne samo omogu}uje matici optimalno zalijeganje, ve} se sprje~ava {irenje nekih p~elinjih bolesti. Isto tako, treba redovito mijenjati matice po mogu}nosti od selekcioniranog genetskog materijala, jer se time pove}ava vitalnost zajednica, i pove}avaju prinosi u medu. samo na {e}ernom sirupu, koji ima samo hranjivu vrijednost. To je u na{im krajevima ~est uzrok smanjivanju otpornosti p~ela na bolesti i ~esto upravo o tome ovisi ho}e li p~ele uspje{no prezimiti ili }e stradati. Treba imati na umu da p~ele proizvode med prvenstveno za dugoro~no odràvanje vitalnosti vlastite vrste i u tome su vrlo uspje{ne. Ljudi im smiju uzeti vi{ak, ali ne i onaj bitan dio koji im je potreban za vlastiti razvoj i zdravlje. selekcionirana je i na bolesti p~ela, naro~ito na ameri~ku gnjilo}u, a u posljednje vrijeme i varoozu, te je i sa tog aspekta zanimljiva. Stoga na na{e prostore ne bi bilo razumno uvoditi druge rase p~ela.
Projekti za bolje p~elarstvo

Uklju~eni ste u projekt uzgoja matica na otoku Unije. Moète li nam re}i ne{to vi{e o tome? - Projekt selekcije p~ela na varroatoleranciju je dugotrajan i vrlo spor put do vrlo zahtjevnog cilja, dobivanja p~ela koje su tolerantne na varrou. Naime, uo~eno je da se neke p~ele bolje ~iste od varroe od drugih, pa se onda zaklju~ilo da bi se tu osobinu moglo uklju~iti u selekciju. Problem je u tome, {to se ne èli dobiti samo p~ela koja je otporna na varrou, a ima sve ostale parametre lo{e, ve} se èli zadràti do sada postignute rezultate selekcije, i u to ukomponirati toleranciju na varrou. Dakle, èle se dobiti p~ele koje imaju natprosje~ne prinose u medu, koje su blage, mirne na sa}u, manje sklone rojenju..., a uz to i tolerantne na varrou. - Budu}i da se sparivanje p~ela doga|a u zraku, sa velikim brojem trutova, selekciju je mogu}e provoditi (osim umjetnim osjemenjivanjem), na izoliranim otocima sa kontrolom trutovskih zajednica. U tu svrhu, na po~etku je izabran otok Unije, a kasnije se projekt premjestio na otok Mali Drvenik (kod Trogira).
ûdotvorni {tapi} je u na{im rukama

Da li moèmo o~ekivati bolja vremena kada je rije~ o p~elarstvu na ovim podru~jima? - Na{a je regija jedno od najpogodnijih podru~ja u svjetskim razmjerima za drànje p~ela. Imamo p~elarsku tradiciju, imamo vrlo kvalitetnu rasu p~ela, imamo vrlo raznolike i izda{ne p~elinje pa{e... Ho}emo li to iskoristiti, ovisi o nama samima. Na ovim podru~jima se ~esto o~ekuje na ~udotvorni {tapi} kojim }e netko sa strane (dràva, fondovi, institucije...) zamahnuti i u~initi ne{to mogu}im. Imamo sve preduvjete da budemo uspje{ni, ali dok ne shvatimo da je klju~ uspjeha u nama samima, bolja vremena ne}e nastupiti ni u p~elarstvu, ali ni u drugim djelatnostima. Koliko se Kranjska p~ela (Apis mellifera carnica) razlikuje od
ostalih vrsta p~ela i koliko je otpornija na bolesti? - Apis mellifera carnica je jedna od najboljih p~elinjih rasa. Ona je prilago|ena na{im prostorima, ali i na{em na~inu p~elarenja. Zimi prezimljava u vrlo malim zajednicama, i sa puno manje hrane nego je to primjerice slu~aj kod talijanske p~ele, ali zato u prolje}e ima impresivan razvoj, tako da do glavne pa{e razvije zajednicu do pune snage. Osim toga, zahvaljuju}i dugotrajnoj selekciji koja se provodi desetlje}ima u brojnim centrima naro~ito u Njema~koj i Austriji, ali i u ê{koj, Sloveniji i drugdje, postignuti su impresivni rezultati kako u selekciji na bolesti p~ela, tako i u selekciji na medonosnost, {to je p~elarima uvijek najzanimljiviji parametar. - Uvaèni austrijski znanstvenik prof. dr. Hermann Pechhacker, nedavno je na jednom izlaganju iznio kako se u Austriji u posljednjih 20 godina, samo na ra~un selekcije, svake godine pove}ava prosje~an prinos po ko{nici za 500 grama, dakle 10 kg meda vi{e nego pred 20 godina, samo zbog bolje matice! Ostali parametri nisu tako jasno uo~ljivi, ali su mjerljivi i itekako prisutni. Imamo izvrsnu p~elu, ali trebalo bi vi{e raditi na izravnijem uklju~ivanju u svijetu dostignutih selekcijskih rezultata u na{e prakti~no p~elarstvo. Kranjska p~ela
- Sistem rada je u na~elu jednostavan. Na otoku se osiguraju trutovske zajednice, koje imaju matice odre|enog podrijetla. U vrijeme sparivanja samo su njihovi trutovi prisutni na otoku. Matice koje se dovode na sparivanje su drugog podrijetla. Svake godine proizvede se nekoliko stotina takvih matica, koje se dijelom prodaju njema~kim i austrijskim p~elarima, koji su upoznati sa ciljem projekta, pa kupnjom takvih matica omogu}uju finansijski nastavak projekta, koji je uzgred re~eno uglavnom baziran na entuzijazmu sudionika, bez ikakve potpore sa strane. Dio proizvedenih matica zavr{i na partnerskim institutima, koji odabiru genetski materijal za narednu godinu. - U projektu, ili mo`da bolje re}i programu, sudjeluju P~elarski institut u Kirchhainu (ali manje aktivno i drugi njema~ki p~elarski instituti), P~elarski centar u Bantinu, Njema~ka udruga proizvo|a~a matica AGT, Austrijska udruga uzgajiva~a matica ACA, te Veleu~ili{te u Rijeci. Prakti~na realizacija programa je pod mojom osobnom kontrolom, a za trutovske zajednice na otoku Mali Drvenik, brine se p~elar Rino Gracin. Uspjeh ovakvog pristupa je vrlo izgledan, ali je i dugotrajan. P~ele koje su dobivene u programu nisu jo{ tolerantne na varrou, ali su prema nekim pokazateljima oko 50 % tolerantnije od onih koje nisu u selekciji. Jasmin HAD@IAHMETOVI]
Moèmo uvesti med, ali ne i opra{iva~e

Uvoz meda iz prekomorskih zemalja trebalo bi pak ograni~iti na na~in da ne konkurira lokalnim p~elarima, jer, kako sam jednom prilikom pro~itao na edukativnom plakatu jednog njema~kog instituta: Mi moèmo uvesti med, ali ne moèmo uvesti opra{iva~e. Moje osobno mi{ljenje je da p~ele ipak nisu pred izumiranjem. To me|utim ne zna~i da je stanje sa njima u redu. Broj p~ela po jedinici povr{ine pojedine zemlje, treba pa`ljivo odràvati, jer su one ~esto onaj jezi~ac na vagi izme|u obilja i neima{tine, uspjeha u proizvodnji hrane za vlastite potrebe i nepotrebnog uvoza hrane. Odràvanju te ravnoteè posredno moè pomo}i svaki pojedinac, ako ve} ne drànjem vlastitih p~ela, onda barem kupnjom lokalnog meda, ~ime se poti~e opstanak lokalnih p~elara. To je ujedno, i najbolji na~in globalnog djelovanja u smislu za{tite opstanka p~ela i o~uvanja njihove uloge u prirodi.
BH p~elar AKTUELNOSTI
U OKTOBRU JO[ JEDNA KNJIGA RAJKA RADIVOJCA

Nakon sjajnog uspjeha knjige prvjenca jednog od na{ih najve}ih p~elarskih autoriteta Rajka Radivojca P~elarstvo ilustrovani priru~nik za po~etnike, ~iji je tira` planuo za nekoliko mjeseci, ovaj stru~njak ide dalje. U zavr{noj fazi su pripreme za njegovu novu knjigu pod nazivom P~elarstvo priru~nik za napredne p~elare. Rajko je ponovo okupio staru ekipu i najavljuje da }e koncem novembra ove godine i ovo djelo biti dostupno bh. i inozemnom trì{tu. - U ovom priru~niku detaljno je prikazan na~in rada u p~elarskoj proizvodnji i svemu onome {to je prati. Tako|er, prvi put u javnosti, argumentovano i stru~no }u razotkriti neke od najve}ih i naj~e{}ih p~elarskih zabluda, te prikazati i onu skrivenu, drugu stranu otkrio nam je Rajko Radivojac. Bogato opremljena i ilustrirana sa preko 200 fotografija, pisana jednostavnim jezikom, knjiga }e biti od velike koristi svim p~elarima, a posebno onima koji su savladali osnove p~elarstva. Oni }e mo}i samostalno, bez i~ije pomo}i, da se upuste u ozbiljnu p~elarsku proizvodnju. Potencijalni sponzori, komitenti, distributeri i p~elari, ako prepoznaju svoj interes i u ovoj Rajkovoj knjizi, ~iji je prvi tira` 2.000 primjeraka, mogu se javiti na broj telefona: 065 969 393.
Rajko Radivojac sa knjigom prvjencom
Ima li nau~ne aktivnosti u BiH koja se bavi problematikom bolesti p~ela?

Rad pod naslovom "Ameri~ka i evropska gnjilo}a: rana detekcija bolesti p~elinjeg legla, monitoring tokom 2010 godine u Republici Srpskoj, Bosna i Hercegovina autorice Violete Santra~ predstavljen je na ~etvrtom Kongresu evropskih mikrobiologa koji se odràvao od 26. do 30. juna u @enevi. Rad je predstavljen u formi poster prezentacije na najbrojnijem svjetskom skupu mikrobiologa. - Cilj nam je bio skrenuti pa`nju mikrobiolo{ke javnosti o prisutnosti i zna~aju bakterijskih bolesti legla p~elinjih zajednica, njihovom ranom otkrivanju, problematici u postoje}oj sistematici uzro~nika bolesti glavni je razlog za predstavljanje ovog rada. Sloènosti odnosa kojim se defini{e tipi~an klini~ki slu~aj u formama mije{ane infekcije kod Evropske gnjilo}e, koja je vi{e sindrom nego jedno oboljenje, i potreba izrada efikasnih kontrolnih pristupa u kontroli bolesti koja je sve prisutnija na p~elinjacima u BiH - kazala je dr. Violeta Santra~ sa banjalu~kog Veterinarskog instituta "Dr. Vaso Butozan" .
Dr. Violeta Santra~

8
BH p~elar
Ako je suditi po izvje{tajima iz svih krajeva BiH, ovogodi{nja p~elarska sezona nekome je bila ma}eha, a samo rijetkima majka. Dok neki p~elari zadovoljno trljaju ruke, ve}ina upozorava da }e biti pravo umije}e kvalitetno zazimiti p~ele, kada nisu uspjele dovoljno prikupiti meda ni za sebe. Bagrem, kao prva glavna pa{a na doma}im terenima, je pro{ao u ki{i. Tek rijetki p~elari dolinom Bosne, Sane, Posavine... uspjeli su izvrcati desetak kilograma po ko{nici. Kraji{nici u vrijeme bagrema nisu imali razloga ni paliti vrcaljke. Lo{e je bilo i u isto~noj Bosni. Dijelovi oko Drine, predjeli Trnave, gdje bagrem zna dobro zamediti, su potpuno podbacili. - Bolje je nego lani, ali svejedno lo{e - kaè Miko Despotovi}, jedan od najuglednijih p~elara u Bijeljini. Dobrom bagremovom pa{om mogu se pohvaliti jedino p~elari iz Posavine, naro~ito oni iz okoline Odàka. Lipa i kesten tako|er su pro{li u ki{i. Kraji{ki p~elari, kojima su lipa i kesten dvije od ukupno ~etiri glavne pa{e, planiraju Vladi Unsko-sanskog kantona uputiti zahtjev da ih, zbog lo{e p~elarske godine, pomogne finansijski. Ako Vlada odbije njihove zahtjeve, mnogi p~elari }e se na}i na mukama. Prema rije~ima Sulejmana Alijagi}a, predsjednika Saveza p~elara USK, na sve ~etiri pa{e imali su oko osam kilograma. Pro{le godine Trebinjci su vrcali i do 40 kilograma po ko{nici - ove godine p~ele moraju prihranjivati. Kadulja, dra~a, tiliovina, i u zapadnoj i isto~noj Hercegovini su podbacile! Tamo{nji p~elari sre}u su traìli u Odàku, Livanjskom polju, Kupresu... Medilo je jedino na ve}im brdskim i planinskim pa{ama. Odli~no su medili Kupres, [ujica, Duvno, Mesihovina, Ro{ko polje... U centralnoj Bosni, prema svjedo~enju Hasana Smailbegovi}a iz Breze, ni{i}ka heljda je napunila ko{nice medom vrhunske kvalitete. Odli~ni prinosi su bili na Vranici i Romaniji, gdje nije bilo ko{nice bez minimalnih 20 kg meda. Hercegova~ki p~elari sve nade polaù u vrijesak. Ako on zamedi, mo`da i spase gubitke iz ovogodi{njeg ki{nog prolje}a! Ar. A.
[uma i livada spa{avale p~elarsku sezonu
S.O.D.
Stolarska radnja TURÎNOVI]

Pazari}
PROIZVODIMO:
Sve vrste ko{nica Ramova Podnja~a Krovova, Hranilica ...
Mob.: +387 61 890 330

Ulica 9. maj broj 1., Pazari}, BiH
BH p~elar TEME
Slavo SUBOTI], gradi{ki p~elar koji bi mogao napraviti

Prije nekoliko mjeseci trebao je voziti 72 ko{nice na vo}njak kru{ke od devedeset hektara u selu Jablanica nadomag Gradi{ke, ali je do{lo do manjih nesporazuma sa vlasnikom vo}njaka, pa je cijeli projekt trenutno na ~ekanju. No, Slavo se nada da }e ve} idu}e godine njegove p~ele svoj posao raditi uveliko
vake godine po~etkom februara u Kaliforniji po~ne najmasovnije opra{ivanje na planeti opra{ivanje badema! Ovda{nji p~elari uzgajaju oko 350.000 p~elinjih zajednica samo u tu svrhu, ali kako to nije dovoljno za opra{ivanje svih hektara zasa|enih bademom u ovoj zapadnoameri~koj dràvi sa obala Tihog okeana (ukupno je potrebno oko 1.500.000 dru{tava) p~ele se dovoze iz drugih dijelova SAD, pa ~ak i iz Australije. Prosje~na cijena za opra{ivanje badema u
Kaliforniji sko~ila je sa 80 dolara po zajednici u 2005. na 150 dolara u 2008. godini, a za supersna`ne zajednice i do 200 dolara. Umjesto da se usredsrede na proizvodnju meda, kalifornijski p~elari su se opredijelili da uve}aju broj zajednica za opra{ivanje badema. P~elarenje na med tokom proljetnih i ljetnih mjeseci `rtvovano je kako bi se proizvodne p~elinje zajednice podijelile (vje{ta~ki razrojile) i ispunili zahtjevi za opra{ivanje badema u februaru naredne godine.
Korist i dobit
P~elari iz Kalifornije otkrili su da je isplativije opra{ivanje badema nego p~elariti na med, jer opra{ivanje je siguran i stalan izvor prihoda dok je proizvodnja meda talac promjenjivih vremenskih prilika i hirovitih trì{nih cijena. Slavko Suboti}, p~elar iz mjesta Kozinci pokraj Gradi{ke mogao bi postati prvi p~elar u BiH koji je sistem p~elarenja prepisao od kalifornijskih p~elara. Jo{ ovog ljeta on je spakovao 72 ko{nice koje je trebao voziti na vo}njak u mjesto Jablanica, tako|er nadomak Gradi{ke. Ali ne na badem kao kalifornijski p~elari ve} na plantaù kru{ke. Ipak, u posljednji ~as cijeli projekt je zustavljen jer Slavo nije mogao prona}i zajedni~ki jezik sa vlasnikom vo}njaka oko za{tite p~ela prilikom prskanja vo}a. Ali to ne zna~i da do dogovora ne}e do}i ve} narednog prolje}a. Danas, dok u Koznici Slavo
Iako rado p~elare na med i posje}uju izlo`be meda, gradi{ki p~elari oku{ali bi se i u komercijalnom opra{ivanju poljoprivrednih kultura
prirema p~ele za zimovanje i uveliko se bori protiv varoe, sve vi{e razmi{lja kako }e i ostale p~elare potaknuti da krenu u komercijalno opra{ivanje. Prema njegovoj ra~unici, p~elari u BiH, mogu ostvariti, ako ne ve}u onda barem mogu imati sigurniju korist od opra{ivanja nego od p~elarenja na med. - Od vo}ara sam traìo 50 KM po ko{nici, i to za jake zajednice! Pristao je. Me|utim, iskrsle su manje nesuglasice kada smo govorili oko na~ina terapiranja vo}ki. Njegovi saradnicu su traìli da za vrijeme prskanja vo}a odvozim p~ele i ponovo ih vra}am nakon zavr{etka prskanja, a ja smatram da bi to za p~ele bio stres. Zbog toga je cijeli projekt na ~ekanju. Insistiram da defini{emo i te stvari kaè Slavo. Njegova porodica i on ve} petnaestak godina ìve isklju~ivo od p~elarstva. Uglavnom su do
Slavo Suboti}: P~elari i vo}ari trebaju prona}i zajedni~ki jezik
Moje p~ele }e biti prve u komercijalno opra{iv

10
BH p~elar
revoluciju u bosanskohercegova~kom p~elarstvu i vo}arstvu

gom mjestu, a da je korist od opra{ivanja p~ela u svijetu daleko ve}a. Prof. dr. Husnija êrimagi} sa Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu jo{ 70-ih godina navodio je kako su prinosi kod jabuke za 30 % ve}i ukoliko u blizini vo}njaka ima p~elinjak. Isto toliko pove}avaju se prinosi kod kru{ke, tre{nje i drugih vo}ki. Osim toga, navodi dalje ovaj ugledni profesor, plodovi vo}njaka u ~ijoj blizini se nalazi p~elinjak su mnogo kvalitetniji od vo}njaka koji nema p~elinjak u svojoj blizini. Opra{ivanje vo}a, iako izgleda jednostavno, i nije ba{ tako lagan posao. Naro~ito ako se radi o vo}njacima sa manje medonosnim biljkama, poput vo}njaka kru{ke kojeg su trebale opra{ivati Slavine p~ele. - Ako p~elar èli da p~ele opra{uju, recimo kru{ke, onda se moraju ispuniti odre|eni uslovi za to - takozvana dresura p~ela. Dresura p~ela je davanje p~elama aromati~nog {e}ernog sirupa sa aromom biljke koju èlimo da opra{ujemo. U {e}erni sirup se uve~e potope prvi cvjetovi biljke da {e}erni sirup upije mirise. Ujutru prije izlaska p~ela takav sirup se u maloj koli~ini do 100 ml daje p~elama. One dobijaju}i sirup dobiju i miris procvjetale biljke i u toku dana u potrazi za nektarom idu u pravcu tih biljaka. Na taj na~in, znatno se pove}ava opra{ivanje tih biljaka kaè Slavo. Potreban broj dru{tava po hektaru za dobro opra{ivanje zavisi od vrste biljke, od lokaliteta, a neki autori u svojim radovima (Martinu 1974) navode da je za jabuku, vi{nju i {ljivu potrebno 2,5 dru{tava po hektaru, dok je za kru{ku to 5 dru{tava zbog manje atraktivnog polena. Nepovoljne vremenske prilike pove}avaju potreban broj dru{tava na 3 do 4 po hektaru. - Mr. Goran Mirjani} sa Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci htio je da napravimo i jedan eksperiment. Pratili bismo prinose na vo}njacima koji imaju p~elinjake u blizini i one koji to nemaju. Tako bismo dobili jasnu ra~unicu kaè Slavo. Armin ALJOVI]
Dragoja Doj~inovi}, predsjednik Udruènja vo}ara RS
Od naredne godine ozbiljnija saradnja sa p~elarima

Dragoja Doj~inovi}, predsjednik Udruènja vo}ara RS u izjavi za BH p~elar rekao je kako su vo}ari po~etkom ove godine imali nekoliko sastanaka sa predstavnicima p~elara iz RS, te kako su zajedni~i zaklju~ci bili da se saradnja izme|u njih treba podi}i na mnogo ve}i nivo. - Nadam se da }emo uspostaviti saradnju ve} od naredne godine. P~elari su dobro organizovani, vrijeme je da sjednemo i dogovorimo konkretne stvari. Jer, vo}arima nema ìvota bez p~ela.
sada p~elarili na med i druge p~elinje prizvode, ali su voljni ìvjeti od opra{ivanja vo}njaka. Pa{ne prilike u BiH posljednjih godina sve su lo{ije, a nizak standard gra|ana diktira i niske cijene meda i drugih p~elinjih proizvoda.
Dresura p~ela
Vi{e studija ra|enih u SAD proteklih godina pokazuju da su prinosi u medu i drugim p~elinjim proizvodima na dru-
Dragoja Doj~inovi}
koje }e krenuti
anje vo}njaka!
P~elinjak porodice Suboti} uvijek je mobilan
11
BH p~elar TEME
Koliko sara|uju p~elari i
Nek kom{iji crkne

Krajnje je vrijeme da p~elari i vo}ari po~nu sara|ivati i dogovarati se. U Republici Srpskoj, ovaj problem nije toliko izraèn. Naprotiv, Udruènje vo}ara ovog entiteta, u ovoj i narednoj godini planira pro{iriti saradnju sa vo}arima kada je rije~ o opra{ivanju i naknadi za taj posao
nivou nije donio rezultat. Preko entitetske (ponekad i kantonalne i op}inske) crte se ne moè! U Kanadi, Americi, [vicarskoj i mnogim drugim zemljama koje nemaju resurse i uslove koje daruje priroda kao {to ih imamo mi, p~elari ìve od vo}ara, a vo}ari zadovoljno trljaju ruke kad ih nazove neki p~elar i ponudi im saradnju u vidu opra{ivanja nepreglednih vo}njaka.
Gora`de kao i drugi dijelovi zemlje

Kao i u svim dijelovima na{e zemlje, ni u Gora`du nema neke ve}e saradnje izme|u lokalnih p~elara i vo}ara. Kako nam je kazao Semir Nevori}, vo}ari iz Udruènja "Drina" uredno obavje{tavaju p~elare kad do|e vrijeme prskanja kru{ke, jabuke, malina... - [to se ti~e unajmljivanja ko{nica u svrhu opra{ivanja vo}njaka, do toga jo{ uvijek nije do{lo - kazao je Semir iz Savjetodavne slu`be u sklopu Udruènja gora`danskih vo}ara.
P
12
~elar bi trebao biti najbolji prijatelj vo}aru. I obrnuto. No, naàlost, rijetka su takva prijateljstva u na{oj zemlji ili ih nema uop{te. Na dràvnom nivou ne postoje savezi p~elara niti vo}ara koji bi zajedni~kim snagama mogli raditi na projektima od dobrobiti za na{u zemlju. A toliko se di~imo na{om poljoprivredom i Evropi nudimo sliku koja nije ba{ tako idili~na. Ni jedan dosada{nji poku{aj organiziranja vo}ara na dràvnom
Kom{ijski odnosi
Sredinom pro{le godine, objavili smo pri~u o tome kako su vo}ari otrovali p~ele na podru~ju Semberije. Tretirali su vo}njake raznim pesticidima u vrijeme kad su p~ele najaktivnije. To se nije smjelo desiti. Ovakvih primjera nema nigdje u svijetu. Zna se da jabuka, kru{ka, malina, breskva, smokva... ne moè uspjeti bez malih leta~ica o kojima svi ovisimo. Naàlost, problem u Semberiji nije presedan u p~elarstvu
Naàlost, nema saradnje

U âpljini i {irom zapadne Hercegovine, ne postoji neka konkretna saradnja. Kako nam je rekao Slaven Kordi}, p~elar i predsjednik Nadzornog odbora ~apljinskih p~elara, na planu saradnje vo}ara i p~elara nije bilo nekih konkretnijih koraka. - Naàlost, nismo mogli uspostaviti neki vid suradnje sa vo}arima ovog kraja. Znam da p~elari u svijetu zara|uju velike novce kada je Slaven rije~ o opra{ivanju, ali mi smo jo{ uvijek daleko Kordi} od toga - kratko je kazao Kordi}.
BH p~elar
vo}ari u na{oj zemlji?
p~ela!
Bosne i Hercegovine. Doga|alo se to i ranije, doga|a se jo{ uvijek. Rijetki su primjeri poput vo}ara Sulje Selimovi}a iz Visokog koji sara|uje sa p~elarima. - Sara|ujem sa jednim lokalnim p~elarom koji ima oko 80 ko{nica i bez ~ijih p~ela ne bi bilo toliko prinosa na 12 hektara zasada moje jabuke, kru{ke, {ljive, borovnice, tre{nje, brusnice i jagode - kaè Suljo. Kako kaè, sve je na bazi
kom{ijskih odnosa koje ima sa p~elarom i ne pla}a nikakvu naknadu za to. Tako|er, u blizini njegovog nalazi se jo{ jedan vo}njak kojeg opra{uju p~ele lokalnih p~elara.
Bez trovanja p~ela

U Vi{egradu postoji saradnja izme|u vo}ara i p~elara. Naime, kako nam je rekla Dragica Kaku}a, sekretarica Udruènja p~elara, vo}ari i p~elari se ~esto druè na razli~itim predavanjima koja su interesantna za jedne i druge. - [to se ti~e unajmljivanja p~ela za opra{ivanje vo}njaka, toga jo{ uvijek nije bilo na ovoj op{tini. Udruènje vo}ara koje postoji u Vi{egradu, uvijek nas obavje{tava kada prskaju vo}e pesticidima kako ne bi do{lo do pomora p~ela kaè Dragica. Dragica je dodala da su p~elari Vi{egrada ove godine dobili i podsticaj od Op}ine u vidu poga~a za p~ele. - Dobili smo 3990 poga~a u vrijednosti od 11.172 marke. Dijelit }emo ih krajem avgusta ili po~etkom septembra - dodala je. nose obilnijem rodu i kvalitetu plodova svih vo}arskih vrsta. U zimskom periodu, kada miruju i vo}ke i p~ele najbolje bi bilo da vo}ari i p~elari sjednu za sto i sporazumiju se da vo}ke budu za{ti}ene, a da p~ele ne budu otrovane. Zima ide... J. H.
Daleko smo mi od Amerike

Iako su pojedini mediji prenijeli informaciju da je postignut sporazum izme|u vo}ara i p~elara u Br~kom, naàlost, taj sporazum se ne po{tuje. Kako kaè prvi ~ovjek br~anskih p~elara, Velimir @ivanovi}, vo}ari jo{ uvijek predstavljaju problem za p~elare. - Evo, i ove godine de{ava se ono {to se desilo i pro{le. Prijavili su mi uginu}a p~ela zbog nemara vo}ara koji u nevrijeme tretiraju svoje vo}njake pesticidiVelimir ma. Dokle @ivanovi} }e ovo ovako i}i, stvarno ne znam - kaè @ivanovi}. Kako kaè, nema informacija da neki vo}ari sa ovog prostora unajmljuju ko{nice za opra{ivanje vo}njaka. - Vo}ari su pri~a za sebe. Njima je bitno da im vo}e danas rodi, a sutra {ta }e biti o tome ne brinu. Znam da je u Kaliforniji potrebno milion ko{nica u rano prolje}e kako bi opra{ili zasade badema. Daleko smo mi od Amerike kazao je Velimir.
Svijetla budu}nost
U Republici Srpskoj, ovaj problem nije toliko izraèn. Naprotiv, Udruènje vo}ara ovog entiteta, u ovoj i narednoj godini planira pro{iriti saradnju sa p~elarima kada je rije~ o opra{ivanju i naknadi za taj posao. - Prije rata, to je bilo sasvim normalno. Intenzivno smo krenuli od ove godine u saradnju sa p~elarima, posebno kada je rije~ o prskanju vo}a i vremenu kad se to radi. Od naredne godine planiramo intenzivirati opra{ivanje u vo}njacima {irom Republike Srpske, a u tome nam najbolje mogu pomo}i p~elari kaè Dragoja Doj~inovi}, predsjednik Udruènja vo}ara Republike Srpske, koji se vo}arstvom bavi skoro 40 godina te posjeduje modernu plantaù jabuke i kru{ke na povr{ini od 15 hektara u Donjim Podrgadcima kod Gradi{ke. Krajnje je vrijeme da p~elari i vo}ari po~nu sara|ivati i dogovarati se. Kako }e to u~initi, to je njihova stvar. Najbitnije je da sami vo}ari shvate da su p~ele nezamjenjivi opra{iva~i u njihovim vo}njacima i da one dopri-
Nema trovanja
Kraji{ki vo}ar Enes Koba{li} jo{ uvijek nije ostvario saradnju sa lokalnim p~elarima iz Sanskog Mosta. Kaè kako je alergi~an na ubode p~ele, ali ne isklju~uje da }e u budu}nosti u svojim zasadima breskve, {ljive, jabuke i kru{ke vidjeti ko{nice i p~ele kako rade. - Ono {to ja kao predsjednik udruènja vo}ara ovog kraja radim jeste to da apelujem svojim kolegama vo}arima da ne tretiraju svoje vo}ke u odre|enom periodu kada p~ele najvi{e rade i unose polen - kaè Enes. Na podru~ju Sanskog Mosta trenutno ima preko 22 hiljade zasada razli~itog vo}a. U budu}nosti, ovaj kraj na{e zemlje mogao bi biti nositelj razvoja vo}arstva, a Enes nadamo se i Koba{li} p~elarstva.
13
BH p~elar TEME
Svjetski p~elari i poljoprivredni proizvo|a~i
P~elar dobije med, a vo}ar

Kako bi izmjerili potrebu opra{ivanja, u Rusiji su napravili eksperiment na djetelini. Razlika u dva testa, sa p~elama i bez p~ela, bila je drasti~na. Naàlost, upotreba pesiticda sve je izraènija
rocjenjuje se da oko jedne tre}ine svih biljaka ili biljne proizvode koje jedu ljudi, izravno ili neizravno ovise o p~elinjem opra{ivanju. Vi{e od polovice proizvodnje svjetskih masti i ulja potje~e iz uljarica kao {to su pamuk, repa, suncokret, kokos, kikiriki i palmino ulje. Iako neke od tih biljaka imaju posebne opra{iva~e, one uveliko ovise i od opra{ivanja p~ela. Vrijednost p~elinjih opra{ivanja u Zapadnoj Evropi procjenjuje se na 30 - 50 puta vrijednosti meda i voska koji se proizvede u ovoj regiji. U Africi, p~elinje opra{ivanje do 100 puta je vrijednije (u novcu) od vrijednosti proizvodnje meda. U zemlji poput Danske, oko 3000 tona meda proizvede se svake godine. Kad se pretvori u novac, to je vrijednost od 7.6 miliona eura. Me|utim, vrijednost uljarica, vo}a i plodova koji su dobijeni opra{ivanjem i radom p~ela iznosi od 200 do 400 miliona eura. Drasti~na razlika, zar ne?
zatvorili mjesto kako p~ele ne bi mogle u}i i opra{iti usjeve. Nakon izvjesnog vremena, prona{li su tek gram sjemena na kvadratnom metru. Nakon toga, slijede}e godine, napravili su isti eksperiment. Ovaj put, pustili su p~elama da "odrade" svoj dio posla. Na jednom metru kvadratnom prona{li su 331 gram sjemena djeteline. Dakle, 331 put vi{e nego u prvom eksperimentu koji je ura|en bez p~ela. Nedostatak p~ela za opra{ivanje
moè zna~iti gubitak za seljaka i do 75 posto na usjevima. Za proizvo|a~e bijele djeteline, preporu~ljivo je da uvijek imaju 2 - 3 ko{nice po hektaru. Jedan cvijet kafe otvara se samo tri do ~etiri dana u periodu cvjetanja. Ako p~ela ili neki drugi insekt ne opra{uju cvijet u ovim danima, on }e uvehnuti i nijedno zrno kafe ne}e biti proizvedno. Pametan proizvo|a~ kafe brine o ovim stvarima. Na svoje nepregledne usjeve, postavaljaju sto-
tine ko{nica i zbog toga spavaju bez brige. Mnogi poljoprivrednici {irom svijeta, ba{ kao i u na{oj zemlji, ne prepoznaju potrebu za opra{ivanjem p~ela. Naprotiv, koriste pesticide kako bi pove}ali svoju proizvodnju. Na taj na~in, ubijaju p~ele. Nema smisla, zar ne?
Nema napretka
U Evropi, Australiji, Novom Zelandu i Sjevernoj Americi, vo}ari i uzgajiva~i drugih kultura, pla}aju p~elarima kako bi njihove p~ele opra{ile biljke u cvatu. Oni znaju da }e im to dati mnogo ve}e {anse za boljim urodom. Neki seljaci vjeruju da }e p~elar kroz ovakvu saradnju dobiti velike koli~ne meda, i zbog toga im ne èle platiti za opra{ivanje. Me|utim, to ponekad nije tako. Naime, p~elari vrlo ~esto gube mnogo p~ela dok ih prevoze i ne dobiju dovoljnu koli~inu meda kako bi pokrili svoje tro{kove. U Danskoj, recimo, postoje pravila za naknadu u opra{ivanju i zasniva se na veli~ini dru{tva koje se unajmljuje. Preporu~uje se da dru{tvo ne bi trebalo imati manje od ~etiri rama nezatvorenog legla kako bi se osiguralo da ima
U [VICARSKOJ svi na dobitku!

Na osnovu prodaje meda kao najva`nijeg p~elinjeg proizvoda, p~elari po ko{nici zarade oko 250 franaka godi{nje po jednoj ko{nici. Dakle, proizvodnja meda nije primarni izvor prihoda za p~elare. Oko 80 % usjeva i divljih biljaka zasniva se na opra{ivanju p~ela. Svojevrsnim akcionim planom i ve}om saradnjom izme|u p~elara i farmera ovdje je imperativ stalno pobolj{avati i odràvati ekolo{ke razli~itosti, p~elarstvo, poljoprivredu i okoli{. Tako su svi na dobitku! Dràvno ministarstvo poljoprivrede napravilo je posebne priru~nike kojih se svi poljoprivrednici, a samim time i p~elari moraju pridràvati. Cilj im je, kako kaù, pobolj{ati p~elarenje, uzgajanje boljih matica, edukacija o za{titi i tretmanu p~elinjih bolesti.
Problem sa kafom
Kako bi izmjerili potrebu opra{ivanja, u Rusiji su napravili eksperiment na djetelini. Rusi su 14
BH p~elar
imaju isti cilj kada je rije~ o opra{ivanju
mnogo ve}i urod

dovoljno p~ela i da imaju gdje unijeti polen. Bilo je slu~ajeva da su farmeri traìli od p~elara da im plate to {to }e njihove p~ele boraviti na plantaàma vo}a. Dok i jedni i drugi ne budu svjesni va`nosti opra{ivanja. naàlost, nema nam napretka. Poljoprivrednik dobiva manje koli~ine usjeva a p~elar gubi mjesto za ispa{u. Dakle, svi su na gubitku. Vrijednost opra{ivanja, naravno, ovisi od mjesta do mjesta, od koli~ine vode, od temperature, vrste drugih insekata u tom dijelu. U Indiji je, recimo, pro{le godine ubrano duplo vi{e kokosa nego prethodne kada u blizini plantaà nije bilo p~ela.
AUSTRALIJA: p~elarski biznis sa opra{ivanjem

U jednom od proteklih brojeva na{eg ~asopisa pisali smo o p~elarstvu [vicarske gdje smo se uvjerili kako proizvodnja meda i ostalih p~elinjih proizvoda ne mora biti osnov za bavljenje p~elarstvom. Naime, p~elari ove zemlje na osnovu prizvodnje meda zarade oko 65 miliona dolara. Od opra{ivanja razli~itih vo}arskih kultura i naknade za to, p~elari Australije zarade od 100 miliona do 1,7 milijardi dolara godi{nje. Na ovu cifru, svaki komentar je suvi{an.
Pesticidi ubice
Za p~elara koji ima deset ko{nica, potrebno je od 10 do 60 metara kvadratnih na va{oj plantaì. P~ele ne idu na cvije}e koje nije spremno za opra{ivanje. Neke biljke mogu se opra{ivati samo u toku nekoliko sati. Mo`da niste znali za ovu zanimljivost, ali p~ela pamti od 7 do 10 biljaka i vrijeme kada su one spremne za opra{ivanje. U Sjevernoj Evropi, procjenjuje se da ~ak 75 % biljaka ovisi o opra{ivanju. Vrijednost, kako ekolo{ka tako i nov~ana, ne moè se mjer-
iti. Preporu~uje se da 5 do 12 dru{tava boravi na jednom hektaru usjeva. Problem sa pamukom izraèn je u svijetu zbog toga {to u isto vrijeme ova biljka zahtijeva nekoliko opra{iva~a. U isto vrijeme, pamuk je biljka koja se najvi{e tretira pesticidima. Saradnja izme|u p~elara i poljoprivrednika od izuzetne je va`nosti. Od koristi je svima. Pesticidi se u ovom slu~aju javljaju kao veliki problem. Neki sinteti~ki pesticidi ne ubijaju p~ele ve} im poremete biolo{ki sat zbog ~ega one same ugibaju. Ovakvi navodni lijekovi za biljke, poremete p~elinju orijentaciju i komunikaciju. Mnogi pesticidi koji su zabranjeni u nekim zemljama, prebacuju se u druge u kojima je to dozvoljeno. Smatra se da tre}ina tih pesticida kori{tenih u svrhu boljih usjeva, ne odgovara zakonskim odredbama i pravilima tretiranja biljaka. Svjetske poljoprivredne organizacije i nevladini pokretni upozoravaju na to da su ovakve hemikalije {tetne i za ljude. Posljednja istraìvanja pokazuju da trebamo mnogo vi{e uloìti u saradnju izme|u vo}ara i p~elara. Jedino tako }emo imati kvalitetan proizvod.
SIRIJA: krediti za p~elare

Velika polja pamuka koji se uzgaja na obalama Eufrata omogu}avaju sigurnu ispa{u za p~elare. Isto vrijedi i za Stuwedo, obronke vulkana u isto~nom dijelu zemlje gdje se proizvode potpuno ekolo{ki ~iste jabuke. Kako bi se zajam~ila bolja opra{ivanja usjeva, vlada je u posljednjih deset godina uveliko pomogla p~elare kroz vrlo povoljne kredite. Napravili su pet radionica za proizvodnju ko{nica. âk su otvorili centre za savjetovanje p~elara u kojima radi stotinjak stru~njaka. Po veoma povoljnim cijenama nude se rojevi i ko{nice a sve s ciljem pove}anja broja p~elara. Cilj vlade je pola miliona ko{nica koji }e zadovoljiti potrebe opra{ivanja na hiljadama plantaà vo}a. Tako|er, na ovaj na~in stimuliraju mlade ljude da se bave p~elarstvom jer u ovoj zemlji stopa nezaposlenosti iznosi 30 %.
15
BH p~elar TEME
P~elari i malinari u
Da li su zavidov za trovanje p~ela

Prema rije~ima jednog od o{te}enih p~elara, Safeta Mujki}a, neki od njihovih kom{ija malinara su u periodu od 9. do 22. maja prskanje malina vr{ili tokom dana, {to je direktno uzrokovalo trovanje p~ela. Me|utim, s druge strane, malinari tvrde kako do nepravoremenog prskanja nije do{lo, te da pomor p~ela nema nikakvih dodirnih ta~aka sa tretiranjem malina...
e tako davni slu~aj pomora p~ela nekolicine zavidovi}kih p~elara, jo{ nije rasvijetljen. Naime, u maju ove godine, u mjestu Hajderovi}i, op}ina Zavidovi}i, navodno, uzgajiva~i malina su nepravovremeno vr{ili prskanje malina insekticidima, {to je, kako tvrde ovda{nji p~elari, izazvalo pomor njihovih p~ela.
Iz ugla p~elara Safeta Mujki}a

Prema rije~ima jednog od o{te}enih p~elara, Safeta Mujki}a, neki od njihovih kom{ija malinara su u periodu od 9. do 22. maja prskanje malina vr{ili tokom dana, u terminu od 10 do 12 sati, {to je direktno uzrokovalo trovanje p~ela. Mujki} tvrdi kako su uzgajiva~i malina prilikom kupovine otrova upozoreni da prskanje obavljaju isklju~ivo u kasnim no}nim ili ranim jutarnjim satima. Tako bi se izbjegla opasnost po p~ele. - Tog dana sam obavio redovni pregled p~ela u svoje 34 ko{nice, te ustanovio da su izuzetno zdrave i jake. I onda, nakon samo sedmicu dana, primje}ujem da p~ele slabo izlaze. Na isti problem mi se poàlio i kom{ija, p~elar \ulaga Mujki}, kao i Mirsad Parli}. P~ele su po~ele da ugibaju u velikom broju - podsje}a Mujki}, te nastavlja: - U me|uvremenu doznajemo da
su u{i napale maline na{ih kom{ija malinara, te da su maline tretirane insekticidima u pogre{no vrijeme. Moje kolege i ja samo zaklju~ili da je to vrlo indikativno, te odgovara na pitanje zbog ~ega su p~ele po~ele tako iznedana da ugibaju. U kona~nici, brojnost p~ela je smanjena za tre}inu ili ~ak polovinu po ko{nici. Dakle, i sada imam 34 dru{tva, ali znatno oslabljena.
Iz ugla malinara Nedàda Im{irovi}a

Me|utim, s druge strane, malinari tvrde kako do nepravoremenog prskanja nije do{lo, te da pomor p~ela nema nikakvih dodirnih ta~aka sa tretiranjem malina. Nihad Im{irovi}, predsjednik Upravnog odbora PZ Malinar iz Zavidovi}a isti~e kako malinari saosje}aju sa o{te}enim p~elarima, ali i da ti nekorektno optuùju malinare. - Malinari iz na{e zadruge od 2004. godine vr{e tretiranja malinjaka insekticidima i fungicidima. Niti jedan slu~aj pomora p~ela usljed trovanja ovim tvarima se nije desio isti~e Im{irovi}, te nastavlja: - Odgovorno tvrdim da su optu`be hajderovi}kih p~elara neosnovane. Jer, s obzirom da malinari na{eg kraja maline prodaju sarajevskom Klasu, nadzor stru~nih lica iz ove firme nad proizvodnjom malina je
P~ela na cvijetu maline

16
BH p~elar
Zavidovi}ima u sukobu
i}ki malinari krivi u Hajderovi}ima??

strog. Agronomi iz Klasa, Esad Babi} i Fikret Javorovac, vr{e nadzor nad na{im malinjacima, a samim tim, i nad prskanjem malina. Njihove instrukcije su jasne i pravovremene. Im{irovi} obja{njava kako se tretiranje malina insekiticidima i fungicidima u svakom slu~aju obavi prije cvatnje, odnosno prskanje se zavr{i prije otvaranja cvata. Ovaj postupak se vr{i prema godi{njoj listi sredstava za tretiranje malina, kao i kalendaru tretiranja, a koje za malinare pripremaju agronomi iz Klasa. S tim u vezi, tvrdi Im{irovi}, do trovanja p~ela nije moglo do}i. Jer, najkra}e govore}i, prskanje se strogo obavlja ili u ranim jutarnjim ili u kasnim no}nim satima, kada su p~ele u ko{nicama. bi se izbjegla prepucavanja izme|u o{te}enih p~elara i optuènih malinara, predloìo sam slanje uzoraka p~ela na analizu u Sarajevo - obja{njava Alihodì}. Analiza bi zasigurno dala zaklju~nu rije~. Me|utim, do slanja uzoraka nije ni do{lo, {to baca potpuno novo svjetlo na cijeli ovaj slu~aj, ali jo{ uvijek ne i jasan odgovor na pitanje za{to. Safet Mujki}, u odbranu p~elara, isti~e: - \ulaga, Mirsad i ja smo ~lanovi PU P~elar iz Zavidovi}a. Svom udruènju smo uputili dopis o ovom slu~aju. Dopis smo uputili i PZ Malinr, kao i Op}ini Zavidovi}i. Pismeni odgovor ni od koga nismo dobili. Istina, predsjednik p~elarskog udruènja, gospodin Alihodì}, jeste predlagao analizu uzorka p~ela, ali samo usmenim putem, ni{ta zvani~no. Da li }e ova svojevrsna misterija ostati nerije{ena, ne zna se. I p~elari i malinari iz Zavidovi}a poru~uju isto - konflikte ne èle. No, do konflikta je ipak do{lo. [ta je uzrok pomora p~ela u Hajderovi}ima, ne}e se znati ta~no sve dok ne bude dokaz crno na bijelo. U ovom slu~aju, prema do sada poznatom, znaju se samo dvije stvari - p~ela nema, a malinari trpe posljedice optu`bi koje nemaju ~vrst dokaz. Dajana ZEÎ]
StimulanS
za p~ele
TE^NI VITAMINSKO - MINERALNI DODATAK ZA PÊLE
NOVO! NOVO! NOVO!
Pospje{uje rast p~ela Pove}ava otpornost prema bolestima Ubrzava oporavak bolesnog dru{tva Stimuli{e maticu na ve}u produktivnost
Na~in upotrebe: StimulanS se dodaje 10 do 12 kapi u litar {e}ernog sirupa, ili u kilogram {e}erne poga~e ili ~itav sadràj bo~ice dodati u 50 do 60 litara (kilograma) pomenutih proizvoda.
Analiza uzoraka p~ela?

Ovim povodom, kontaktirali smo i predsjednika UP P~elar iz Zavidovi}a, Saida Alihodì}a i pitali za njegovo mi{ljenje o ovom slu~aju. - Istina, u maju jeste do{lo do gubitka p~elinjih dru{tava. P~elari, s jedne strane, tvrde da su maline prskane u periodu kada p~ele posje}uju malinjak, a malinari, s druge, tvrde da to nije ta~no. Da bi cijela ova situacija bila {to jasnija, da bi istina iza{la na vidjelo, te da
PROIZVODI: DOO KIKO 76328 CRNJELOVO - BIJELJINA
Tel.: 055/24 08 00; Fax: 055/24 09 00

e-mail: kiko@kiko.ba
17
BH p~elar USPJESI
Me|unarodno takmi~enje mladih
Krajina, ponos bh.

Od 11. do 14. jula 2011. godine odràno je Drugo me|unarodno takmi~enje mladih p~elara u Austriji. Organizatori takmi~enja su pozvali i na{u zemlju da po{alje svoje predstavnike. Oni su, naravno, osvjetlali obraz na{eg p~elarstva
18
irza Hodì}, 15-godi{nji p~elar iz Cazina i njegov vr{njak Belmin ]orali}, a pod mentorstvom jednog od najpoznatijih bh. p~elara, Kraji{nika Hazima Hodì}a, napravili su izvanredan rezultat na ovogodi{njem Me|unarodnom takmi~enju mladih p~elara u austrijskom gradu Warthu. Zahvaljuju}i prvenstveno svom marljivom radu i Savezu p~elara Slovenije, poziv je stigao na adresu Saveza p~elara USK. Na svojoj redovnoj sjednici u Velikoj Kladu{i, najbolji kantonalni savez u na{oj zemlji, odlu~io je da na ovo presti`no takmi~enje po{alje u~enike koji su ujedno vrijedni i marljivi ~lanovi UP "Kesten" iz Cazina. Pravo u~e{}a su imali u~enici, odnosno mla|i p~elari od 12. do 16. godina. Uslov je bio da u~enici poznaju engleski ili njema~ki jezik.
ovom takmi~enju. Ve}ina ostalih timova ve} su drugi put na takmi~enju, te su znali za koje se oblasti moraju pripremati - kaè Sulejman Alijagi}, predsjednik Saveza p~elara USK. Osim toga, ve}ina zemalja u~esnica ima organizovane p~elarske {kole u okviru obrazovnog sistema i dobru finansijsku podr{ku struktura vlasti. No i pored toga, ipak smo bili bolji od Nizozemske, Engleske, Bjelorusije, Litvanije, Velsa i Rusije. - Uz malo bolju podr{ku struktura vlasti i organizovanost nadamo se dogodine mnogo boljim rezultatima, pa ~ak da mo`da u nekom narednom periodu mi budemo doma}ini i organizatori - kaè Alijagi}.
Druènje i zabava
Pored takmi~enja u p~elarstvu, za mlade p~elare organizovane su razne sportske i kulturno-zabavne aktivnosti. Najva`nije od svega je da su na{i momci tokom trodnevnog takmi~enja i druènja stekli va`na
Nedostatak finansija
Na ovom takmi~enju u~estvovalo je 16 evropskih zemalja: Austrija, Njema~ka, Holandija, [vicarska, Italija, Engleska, Vels, Slovenija, ê{ka, Slova~ka, Latvija, Litvanija, Lihten{tajn, Bjelorusija, Rusija te Bosna i Hercegovina. - Na{ tim postigao je odli~an rezultat s obzirom da je ovo prvi put da na{i mladi p~elari u~estvuju na
Na{i takmi~ari sa osvojenim medaljama
Traìlo se znanje iz svih oblasti

Mladi p~elari takmi~ili su se u prakti~nom radu sa p~elama i odnosu prema njima, poznavanju p~elarskog pribora i alata, poznavanju medonosnog bilja, teorijsko znanje, mikroskopiranju odnosno prepoznavanju dijelova tijela p~ele. Tako|er, morali su pokazati i znanje iz oblasti p~elinjih proizvoda, otklapanju sa}a, izradi svije}a i drugih materijala.
BH p~elar
p~elara u austrijskom gradu Warthu
Stari p~elar
Petnaestogodi{nji Mirza Hodì} uskoro }e u drugi razred cazinske Gimnazije. P~elarstvom se bavi ve} tri godine i, kako kaè, jedini je p~elar u svom razredu. - Prve p~elarske korake i tajne nau~io sam od svog oca Hazima koji je ujedno bio i mentor Belminu i meni na ovom takmi~enju mladih p~elara. Ja sam prezadovoljan rezultatom. Naredne godine bit }emo jo{ bolji, jo{ iskusniji - kazao je Mirza.
p~elarstva!
Mlada p~elarka iz Latvije Katrina Maurina i Mirza Hodì}
pojedina~no Mirza je bio 22. dok je Belmin zauzeo 31. poziciju. Pojedina~ni pobjednik bio je Austrijanac Manfred Geschwentner. - Momci su pokazali zavidne rezultate s obzirom na pote{ko}e sa finansijama i brziAustrijska Kraljica meda sa na{im nom priprema. Dogodine, ako takmi~arem Bog da, ima da osvojimo zlato. Ovako se brane boje dràve, a ne kao polupismeni politi~ari iskustva i nova prijateljstva. kazao je Sulejman Alijagi}, - Upoznali smo svu djecu iz predsjednik Saveza p~elara svih zemalja koje su poslale USK. takmi~are. Belmin i ja smo se U ime Saveza, Alijagi} se zahnajvi{e druìli sa predstavnicima valio Belminu i Mirzi kao i meniz Slovenije sa kojima smo toru Hazimu Hodì}u koji je dijelili i sobu. Tako|er, druìli odvojio svoje dragocjeno vrijeme smo se i sa Austrijancima i na pripremanju u~enika i Englezima kaè Mirza. boravku u Austriji. J. H. Na{ tim osvojio je 10. mjesto, a avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011. 19
Belmin proizvodi matice

Uz Mirzu, ekipu je ~inio i 14-godi{nji Belmin ]orali}, koji }e ove godine krenuti u srednju {kolu. Po~eo je p~elariti prije nekoliko godina zahvaljuju}i svom ro|aku p~elaru. Trenutno ima 15 svojih dru{tava i, kako kaè, po~eo je samostalno proizvoditi matice. Svakodnevno ~ita p~elarsku literaturu i prati p~elarske forume i internet stranice.
Uspje{no zavr{eni 7. Dani meda Semberije
Kad Semberija zamiri{e na bagrem,

Iako se o~ekivao veliki broj izlaga~a na ovogodi{njoj najsla|oj semberskoj manifestaciji, bilo ih je tek devet. Mnogi p~elari koji su najavili svoj dolazak, nisu bili u mogu}nosti do}i u Bijeljinu. Kako nam je rekao Milorad Te{i}, sekretar Udruènja p~elara "Semberija", slaba sezona bila je glavni uzrok slabog odziva p~elara i medara. Po Pravilniku, dodijeljene su nagrade za najkvalitetniji med, za najljep{e ure|en {tand i specijalna nagrada za p~elara koji se pojavio sa ne~im novim i specifi~nim na ovogodi{njem sajmu. Tako su nakon testiranja meda, p~elinjih proizvoda i {tandova, prvu nagradu za najbolji med dobili Jovanka i Milorad Te{i}. Drugi su bili Tomka i Milan Mitrovi} dok je tre}u nagradu za kvalitet meda dobio Dragan Jovi} iz Pu~iva kod Bijeljine. Posebna komisija organizatora pregledala je sve {tandove i priznanje za najure|eniji {tand pripalo je p~elarima iz Karanovca kod Petrova Zorici i Neboj{i Andri}u. Drugo mjesto pripalo je @eljki i Mladenu Mer}epu iz Dervente, a tre}e Tomki i Milanu Mitrovi}u iz Bijeljine. Specijalnu nagradu za svoju specifi~nu ko{nicu dobili su Dragoslava i Slobodan Luki}. "Dani meda Semberije" trajali su tri dana, a organizaciju manifestacije i ove godine je pomogla Administrativna slu`ba Op{tine Bijeljina. Nadamo se kako }e naredna sezona biti mnogo bolja, te da }e p~elari na ovu manifestaciju po kojoj je Bijeljina prepoznatljiva, do}i u ve}em broju.
Uvoze ozra~eni med Na~elnik hvali AFERA ispod svake cijene i vi{egradske p~elare u BiH uzimaju poticaje
Na policama trgovina diljem Bosne i Hercegovine prodaje se hercegova~ki med s la`nim deklaracijama, koji ni izgledom ni okusom ne nalikuje ni jednom hercegova~kom medu, upozoravaju iz udruga p~elara. - Trgovci ne otkupljuju uop}e na{ med nego ga ispod svake cijene uvoze iz Ukrajine, koji je vjerojatno i ozra~en, ne{to od uljane repice i suncokreta koji vi{e sli~i ulju nego medu. Ali ga dobivaju jeftino i prodaju pod naljepnicom hercegova~ki med na koji ~ak i diù poticaj, a sve uz pomo} nekih me{etara na koje samo evidentiraju da su oni od njih otkupili med - tvrdi Joà Lasi}, predsjednik Udruge p~elara Dra~a. Najve}i krivac, tvrde p~elari, su poticaji. Osim toga {to su nedostatni, prijedlog da se poticaji daju po kilogramu meda a ne po ko{nici, poti~u me{etare da se obogate uvoze}i jeftin med i, uz to, na njega dobivaju poticaj. Novi zakon predvi|a poticaje po otkupljenom kilogramu meda, ali ako svaka ko{nica da po 15 kilograma, koje }e otkupiti na{i trgovci. - Kada bismo mogli dobiti 15 kilograma po ko{nici, tada ne bismo imali ni potrebu za poticajem - ustvrdio je Lasi}. Prema tvrdnjama p~elara, za ovu godinu bilo je u prosjeku oko 5 kilograma meda po ko{nici, a negdje i manje. Poticaji od 10 maraka po ko{nici su mali i tvrde kako bi realno bilo da to bude 20 maraka. Hercegova~ki med je poznat na cijelom Balkanu, ali i {ire, prije svega zbog svoje aromatske kvalitete, ali i zbog proizvodnje u podru~jima gdje su pa{njaci na kojima p~ele prikupljaju nektar nezaga|eni i rado je vi|en na svjetskom trì{tu. 20
Tomislav Popovi}
^lanovima Udruènja p~elara Vi{egrad podijeljene su dvije poga~e po p~elinjem dru{tvu, {to je ukupno 4000 poga~a. Sredstva za nabavku poga~a u iznosu od 11.172 KM su donirana od strane Op{tine Vi{egrad u okviru redovnih podsticaja za razvoj poljoprivrede. Prve poga~e dodijelio je na~elnik Op{tine g. Tomislav Popovi}, koji je tom prilikom pohvalio i rad ovog udruènja.
Podjela poga~a direktno sa kamiona
BH p~elar 9. Bee-Fest" Sajam p~elarstva i p~elarske opreme u Sarajevu je na pragu
livadu i {umu...
KOME PLAKETA BH PÊLAR 2011?

Samira KaticaPripreme za deseti Bee-Fest Sajam Arnautovi} p~elarstva i p~elarske opreme, koji }e se ove godine odràti od 7. do 11. septembra na Trgu oslobo|enja - Alija Izetbegovi} u Sarajevu, u punom su jeku. Kako je za BH p~elar kazala Samira Katica-Arnautovi}, direktorica Sajma, glavni grad BiH }e ponovo ugostiti na desetine p~elara i proizvo|a~a p~elarske opreme iz cijele BiH, te goste iz Hrvatske, Srbije i Slovenije. Ove godine p~elari }e se po tre}i put boriti i za presti`nu nagradu BH p~elar koju dodjeljuje na{ nacionalni ~asopis za p~elarstvo, zdravlje i ekologiju. U najuèm krugu su p~elarska udruènja/udruge i zadruge iz Ljubu{kog, Sanskog Mosta, Trebinja i Br~kog. - Radi se zasigurno o jednom od najrenomiranijih sajmova p~elarstva u regionu. Zbog toga smo se i potrudili da ove godine mo`da napravimo i najkvalitetniji program do sada. Za gra|ane smo obezbijedili prodaju najkvalitetnijeg meda, a za p~elare smo organizovali kvalitetnu laboratorijsku (hemijsku) i organolepti~ku analizu izloènih p~elinjih proizvoda, takmi~enje za najkvalitetnije p~elinje proizvode, edukativni sadràji iz oblasti za{tite zdravlja p~ela i unapre|enja sektora p~elarstva, kao i druge sadràje - kaè KaticaArnautovi}.
Na Trgu Kralja Petra I Kara|or|evi}a od 7. do 9. avgusta odràni su tradicionalni "Dani meda u Semberiji". Ovo je bilo sedmo po redu okupljanje p~elara iz Semberije, ali i drugih krajeva na{e zemlje
Organski siguran u~inkovit protiv varoe

Karakteristike proizvoda ApilifeVar je organska otopina na bazi eteri~nih ulja (timol, ulje eukaliptusa, mentol i kamfor), natopljenih u neutralni medij za preventivni tretman i lije~enje Varoe kod p~ela (varoa Destructor) i krpelj grinje Akarapis (Acarapis Woodi Ren). U~inkovitost i pouzdanost Mnogogodi{nja uporaba proizvoda i brojna istraìvanja ra|ena u zemlji i inozemstvu dokazuju visoku u~inkovitost ApilifeVara u borbi protiv Varoe izme|u 94 - 98%. Kako ApilifeVar djeluje? Isparina eteri~nih ulja zasi}uje prostor ko{nice, a grinje ugibaju gu{enjem zbog direktnog kontakta ili udisanja para, i tako otpadaju sa tijela p~ele. Svaka otpala grinja, iako ìva, nema mogu}nost povratka na p~elu. Otpornost na djelovanje proizvoda Otpornost na ApilifeVar je potpuno siguran za potro{a~e p~elinjih proizvoda, p~ele i p~elare. Njegovi sastojci su uklju~eni u Prilog II Uredbe Vije}a (EEZ-a) br. 2377/90 o sastojcima bez ostataka u hrani za ljude i ìvotinje a prema tome i u medu. Stoga, uporaba ApilifeVara isklju~uje svaki toksikolo{ki problem ostataka u medu i ostalim p~elinjim proizvodima. Organsko p~elarstvo Zahvaljuju}i svom prirodnom i sigurnom sastavu, ApilifeVar je potvr|en i odobren, bez ikakvih ograni~enja, Pravilnikom o organskom p~elarstvu u borbi protiv Varoe (Pravilnik 2092/91 EEZ-a i dopunom pravilnika od 24. lipnja 1991. Vrijeme za uporabu Idealno vrijeme uporabe proizvoda razlikuje se od zemlje do zemlje, ovisno o klimatskim uvjetima, stoga mi preporu~ujemo uporabu proizvoda tijekom toplog razdoblja a najbolje neposredno nakon vrcanja meda. Preporu~uje se tretiranje na temperaturi izme|u 18C - 35C. Na~in primjene i doziranje Tretman obavljati istovremeno u svim ko{nicama Tretiranje vr{iti u vrijeme kada nema rizika od grabeì Tretiranje vr{iti ili rano ujutro ili kasno popodne u zalazak sunca Ako je temperatura visoka (iznad 30C) osigurati da se p~ele naviknu na miris proizvoda tako da postavite mali komad tablete ApilifeVara u ko{nicu dan prije tretmana. Pakiranje Vre}ica sadrì 2 isparavaju}e tablete. Pakiranje od 25 i 100 vre}ica. ApilifeVar je veterinarski medicinski proizvod koji se izdaje bez recepta. Moè se distribuirati u specijaliziranim trgovinama za p~elarstvo, poljoprivrednim apotekama, veterinarskim stanicama, veleprodajama veterinarskih lijekova i trgovinama za ku}ne ljubimce. Na~in rukovanja l. Otvorite vre}icu koja sadrì 2 tablete 2. Razlomite jednu tabletu na 4 dijela 3. Otvorite ko{nicu i postavite po jedan dio na gornje okvire u svaki kut ko{nice tako da dio tablete bude malo odmaknut od ruba ko{nice. 4. Zatvorite ko{nicu i ostavite tabletu da djeluje 7 - 10 dana, ovisno o temperaturi. Postupak ponoviti 3 puta. Uporaba ApilifeVera u zemljama i regijama s niìm temepraturama (npr. Sjeverna Europa, Sjeverna Amerika): dvije cijele tablete postaviti istovremeno na vrh ko{nice i ponoviti postupak nakon 14 - 15 dana.
Proizvo|a~ Chemicals Laif srl Italija, Generalni zastupnik za BiH Orlando d.o.o. Grude
Tel: 039 662 681, Fax: 039 661 681

www.orlando.ba
21
BH p~elar CRNA HRONIKA
Za{to je Sreto ZIROJEVI] u hodnik Op{tine Gacko istresao roj p~ela?
Dodijala nepravda i birokratija!

P
~elaru Sreti Zirojevi}u (40) iz Bodeì{ta kod Gacka koji je pro{li mjesec u hol Op{tine Gacko istresao roj p~ela, prijeti kazna od jedne do osam godina zatvora. No, p~elari su stali u njegovu za{titu, protestuju jer smatraju da je to suludo! âk i recepcioner op{tine u kojoj se desio ovaj incident tvrdi da je cijeli slu~aj prenapuhan i da ~ovjeka treba pustiti na miru. - U toku je podno{enje izvje{taja na osnovu zakona RS koji tretira izazivanje op}e opasnosti, a na Tuìla{tvu i Sudu je da odlu~e koji stepen kazne }e se primijeniti. Za izazivanje op}e opasnosti, kazna se po zakonu RS moè kretati od jedne do osam godina zatvora, naravno, ukoliko tuìlac ili sudija ne odlu~e druga~ije izjavila je za BH p~elar Rajna Pareànin, portparol Centra bezbjednosti Trebinje. Gacko kaè da se radi o ~ovjeku koji je vjerovatno lo{eg psihi~kog zdravlja. Ovda{nji p~elari ga poznaju, ali u njemu ne vide nikakvu opasnost. - âk je i od na{eg udruènja nekoliko puta traìo donaciju kaè Milo{evi}.
Mediji napuhali cijeli slu~aj

- P~ele nisu ubole nikoga. Naprotiv, radilo se o dvije {ake p~ela koje je Zirojevi} donio u p~elarskoj kapi. Osim toga, tek nekoliko p~ela je bilo ìvo, a ve}ina ih je umrla prilikom transporta. Cijeli ovaj slu~aj ima zabiljeèn na vidonadzoru kaè Milo{ Milo{evi}, recepcioner u Op{tini. I on je mi{ljenja da se ne radi o opasnom p~elaru. ôvjeku treba pruìti mo`da i lije~ni~ku pomo}. Zirojevi} se u Bodeì{ta doselio prije nekoliko godina iz Sreto Zirojevi} Kasindola kod Sarajeva. Iako je visokoobrazovan, ìvi u Gacko staroj ku}i i godinama je bez zaposlenja. Vi{e puta se Op{tini Gacko obra}ao za pomo}, traìo je zaposlenje, a pro{le godine je {trajkovao i gla|u ispred zgrade lokalnog parlamenta. Zirojevi} se p~elarstvom bavi ve} {est godina. Dok je ìvio u Kasindolu, imao je oko 40 dru{tava. Vodi pomalo boemski ìvot. Uìva u prirodi. Nekoliko puta u medijima se pojavljivao sa interesantim tuma~enjima p~ele kroz matematiku. A. A.
Panika me|u op}inarima

Sreto Zirojevi}, inènjer organizacije rada, ogor~en jer mu op}inska vlast ve} godinama ne nudi nikakav posao, krajem jula, oko deset sati kada su svi uposlenici u zgradi, donio je p~ele u prostorije Op{tine Gacko i pustio ih nasred hodnika. Na ovaj na~in je èlio kazniti op}inske slu`benike zbog nerje{avanja njegovog slu~aja. Zirojevi} se ne javlja na telefon danima, a Dimitrije Milo{evi} predsjednik Udruènja p~elara
Za ovo djelo, predvi|ene su kazne od jedne do osam godina zatvora. Zirojevi} ne èli da se pravda, ali oni koji ga poznaju kaù da ga je nepravda psIhi~ki dotukla. Koliko su op{tinari osjetljivi i nedodirljivi, kazuje i podatak da su sve medijski napuhali i izdigli do najvi{eg nivoa. Sretine p~ele nisu ubole nikoga. Uz to, on je donio dvije {ake p~ela u kapi. Vi{e od pola bilo ih je ve} mrtvo
22
PÊLAR SAM, TIM SE DIÎM BH p~elar
Dèmil HALILOVI] (66), p~elar iz Visokog
ako se p~elarstvom kao porodi~nim nasljedstvom i tradicijom bavi otkako zna za sebe, Dèmil Halilovi}, najstariji i najpoznatiji viso~ki p~elar, ne bira velike i pompezne rije~i da bi opisao svoj ìvotni odabir. Skroman, {krt na rije~ima, ponudio nas je doma}inski da ku{amo njegov med i sami ocijenimo kvalitetu. Potom nas je proveo kroz svoj p~elinjak koji broji 105 LR ko{nica, uredno razmje{tenih oko porodi~ne ku}e u Visokom. - Za vrijeme medobranja ko{nice selim u Bjelovac, malo ìvopisno selo u okolini Bratunca. I to je sve! Nema velike nauke ni misterije kazat }e kratko, dodaju}i kako njegove p~ele godinama uspje{no zaobilazi varoa, ali i sve druge p~elinje po{asti. - Ne bih ja znao re}i zbog ~ega i kako sam ovladao p~elinjom tehnologijom. Znam ih u du{u, kako di{u, {ta vole, {ta ne vole. Poput zaljubljene omladine su
Dèmil bri`no skrbi oko p~elinjaka
P~ela je k'o zaljubljena mlada!

Dobar i kvalitetan med donose samo jaka p~elinja dru{tva. Zato, brinite se o p~elama i u {to ve}oj mjeri konzumirajte med, polen i propolis. Nema boljeg lijeka, posebno za prostatu...
osjetljive. Mora se biti oprezan i njeàn s njima - kaè Dèmil. Dodaje i da se od p~elarstva moè ìvjeti. Ako jedna godina podbaci, ne treba gubiti nadu ni dizati ruke od p~elarstva. - Pro{la je godina bila slabo rodna, mada se ja nikada ne àlim i sva de{avanja u ìvotu prihvatam bogomdanim. Im'o sam oko 10 kilograma meda po ko{nici, ali zato sam pretpro{le po ko{nici znao izvrcati po 45 kg. Nisam nezadovoljan ni ovogodi{njim prinosima kaè Dèmil. Na kraju na{eg druènja, nagla{ava kako slika govori vi{e od hiljadu rije~i, pa nas je jo{ jedanput bri`no proveo kroz p~elinjak, da okom fotoaparata zabiljeìmo njegove krasotice. - Bolje da vi slikate nego da ja pri~am, mada }u jo{ samo ovo kazati: dobar i kvalitetan med donose samo jaka p~elinja dru{tva. Zato, brinite se o p~elama i u {to ve}oj mjeri konzumirajte med, polen i propolis. Nema boljeg lijeka, posebno za prostatu... E. KARAHMET
150 LR ko{nica idealna je mjera za iskusnog p~elara

23
Nakon vi{egodi{njeg istraìvanja ameri~ki entomolozi obznanili
HIGIJENSKE PÊLE
Ovo istraìvanje radili smo na Italijanskoj medonosnoj p~eli. No, pona{anje je sklono svakoj rasi p~ela u Americi i ostatku svijeta. Ovakva vrsta p~ela prihva}ena je od ameri~kih p~elara objeru~ke. U toku na{eg istraìvanja, uzeli smo u obzir i proizvodnju meda, karakterne osobine p~ele kao i sposobnosti preìvljavanja u toku zimskih mjeseci. @eljeli smo da bude dostupna p~elarima profesionalcima kao i hobistima
Pi{e: Marla Stiva, Odjeljenje za entomologiju ameri~kog Univerziteta Minessota
rocjenjuje se da jedna tre}ina ljudske prehrane dolazi izravno ili neizravno od insekata koji opra{uju biljke. Medonosne p~ele su najva`niji svjetski opra{iva~i vo}a i povr}a, vrtova i divljeg cvije}a. Broj p~elinjih kolonija i p~elara uveliko opada zbog pojave varoe i drugih p~elinjih bolesti. Za kontrolu ovih nametnika, p~elari su koristili pesticide (pyrethroide i organofosfate) u svojim p~elinjim zajednicama. Me|utim, taj pristup generirao je druge probleme, uklju~uju}i razvijeniji otpor parazita, ogromne operativne tro{kove prilikom nabavke pesticida i rizike one~i{}enja meda i p~elinjeg voska. Na{ cilj treba biti uzgajanje medonosne p~ele Apis mellifere otporne na bolesti i druge parazite, 24
smanjenje upotrebe antibiotika i pesticida te na taj na~in pobolj{ati kvalitetu okoli{a i poljoprivrednu odrìvost pojedina~nih p~elinjaka, ja~anje poljoprivrednog sistema baziranog na malim i srednjim poljoprivrednim dobrima kao i za{tita ljudskog zdravlja i sigurnosti tako {to }emo sprije~iti rizik one~i{}enja meda i drugih proizvoda koji dolaze iz ko{nice. Trebamo promovirati p~elarstvo i vi{e cijeniti na{e p~elare za dobro svih nas.
Slika 1. Higijenske p~ele otkrivaju, otklapaju i uklanjaju larvu koja je zaraèna ameri~kom gnjilo}om ili kre~nim leglom. P~ele mogu otkriti da je larva oboljela prije nego do|e do stadija infektivnosti. Na ovaj na~in uklanjaju patogene iz ko{nice i na taj na~in sprje~avaju dalje {irenje kroz dru{tvo
otkriju i fizi~ki uklone bolest zaraènog legla iz kolonije prije nego {to postane zarazno. Ove higijenske p~ele bile su u mogu}nosti da otklone bolest i prije negoli ljudskim okom moèmo otkriti bilo kakve znakove ili simptome bolesti. Kad p~ele uklone bolest u njenom po~etnom, nezaraznom stanju, to sprje~ava njeno {irenje dalje u koloniji. Na{e istraìvanje je pokazalo da su p~ele uzgojene na ovaj
Uzgajanje otpornijih p~ela

Mi uzgajamo p~ele otporne na bolesti i varou od 1994. godine. Najve}u {tetu nam pravi ameri~ka gnjilo}a, vrlo zarazna bakterijska bolest p~elinjeg legla. Istraìvanja su pokazala da medonosne p~ele koje smo uzgajali, pokazuju dobru otpornost na ameri~ku gnjilo}u i na gljivi~ne bolesti kao {to je kre~no leglo. Ovako uzgojene p~ele bile su u mogu}nosti da
Matice i higijenski trutovi

Svaka rasa p~ela moè se testirati i uzgajati da budu higijenske. Predlaèmo da se uzimaju p~ele koje su ve} pokazale svoje sposobnosti kada je rije~ o koli~ini polena kojeg donose, prezimljavanju, koje nisu agresivne i koje izraàvaju sposobnosti koje su poèljne uzgajiva~u. Na{a istraìvanja pokazala su da nije bilo negativnih utjecaja na p~elinja dru{tva u toku istraìvanja. Godine istraìvanja pokazale su da bi bilo od velike koristi za p~elarsku industriju da matice pravimo u higijenskim dru{tvima i da ih parimo sa higijenskim trutovima. Na taj na~in pove}at }emo proizvodnju meda i ostalih proizvoda koji dolaze iz ko{nice.
BH p~elar
rezultate i tvrde da imaju recept za spa{avanje p~elarstva i civilizacije

na~in, postale otporne i na Varou destructor jer su bile u mogu}nosti otkriti i odstarniti zaraène dijelove legla. Ovaj nametnik hrani se od krvi odraslih p~ela i razvija se na p~eli dok je ona jo{ u razvoju (stanje pupe). P~ele koje uklone takve pupe iz dru{tva prekidaju lanac razmnoàvanja varoe u njenom po~etnom stadiju (slika 1.) Ovo istraìvanje radili smo na Italijanskoj medonosnoj p~eli. No, pona{anje je sklono svakoj rasi p~ela u Americi i ostatku svijeta. Ovakva vrsta p~ela prihva}ena je od ameri~kih p~elara objeru~ke. U toku na{eg istraìvanja, uzeli smo u obzir i proizvodnju meda, karakterne osobine p~ele kao i sposobnosti preìvljavanja u toku zimskih mjeseci. @eljeli smo da bude dostupna p~elarima profesionalcima kao i hobistima.
Upozorenje!
Ovi testovi trebaju biti ra|eni na istim p~elinjim dru{tvima. Rezultati mogu varirati. naprimjer, p~ele u prvom testu mogu uklonuti 95% zamrznutog legla dok u drugom testu mogu uklonuti tek 50% legla. Ova kolonija, koja je uklonila tek pola, nije higijenska. Va`no je da se kolonije smatraju "~ista~ima" samo u slu~aju da uklone 95% ili vi{e zamrznutog legla. smrznutog dijela za 48 sati. U isto vrijeme, nehigijenskoj koloniji trebalo je vi{e od {est dana za isti posao. Brzina kojom su p~ele uklonile mrtvi dio legla u koleraciji su sa brzinom kojom bi uklonile bolesti i parazite u leglu. Zamrzavanje legla te~nim hidrogenom je efikasnije i manje destruktivnije za }elije na ramu od ovog prethodnog testa koji smo koristili. Te~ni hidrogen je prili~no jeftin i lako je upravljati sa njim. Moète ga prona}i na benziskim pumpama, veterinarima kao i u hemijskim prodavnicama. Ne postoji neka zabrana kada je rije~ o upotrebi industrijskog nitrogena. Naravno, da biste ga koristili morate imati odgovaraju}i spremnik koji }e biti sigurno vezan u toku prevoza kako ne bi do{lo do prosipanja. Budite oprezni kod rukovanja te~nim hidrogenom jer ima ta~ku klju~anja 160 stepeni Celzijusa {to zna~i da je prili~no hladan i u
Slika 3. Zabiljeìte broj praznih }elija u zamrznutom krugu
Testiranje dru{tava
Dvije najbolje metode za ispitivanje higijenskog pona{anja p~ela su smrzavanje testnog legla i te~ni nitrogen. U na{em testu, koristili smo dio zatvorenog legla koji je sadràvao oko 100 }elija na svakoj strani (2 x 2,5 cm) i zamrznuli je na 24 sata na temperaturi od - 23 stepena Celzijusova. Smrznuti dio smo ubacili u okvir gdje je leglo zatvoreno (slika 2.). Testiranja su pokazala da nije bitno da li zamrznuti dio dolazi iz istog ili nekog drugog dru{tva. Dva dana kasnije (48 sati) okvir je izva|en i zabiljeèni su odli~ni rezultati. Higijensko dru{tvo p~ela otvorilo je i uklonilo 95%
trenutku ubija va{u koù. Preporu~ujemo da pro~itate uputstvo o upotrebi sa pole|ine svakog punjenja.
Potrebni elementi
Za ovaj test, potreban vam je {upalj cilindar u koji }ete sipati teku}inu na zatvoreno leglo. Mi smo upotrebljavali PVC cijev promjera 7.5 centimetara. Takav cilindar mora biti dug najmanje 10 centimetara duìne jer }e do}i do hemijske reakcije prilikom sipanja na leglo. Potrebno vam je 3 decilitra te~nog nitrogena kako bi smrzavanjem ubili dio zatvorenog legla (oko 160 }elija) sa 7.5-centimetarskim cilindrom. Manja koli~ina nitrogena moè dovesti do neta~nih rezultata jer ne}e ubiti cijeli dio legla. Za sipanje moète upotrijebiti plasti~no
kuhalo kako biste imali mjeru koliko sipate. Uzmite ram sa najmanje 7.5 centimetara {irokim i zatvorenim leglom koje ima manje od 30 nezatvorenih }elija u tom krugu. Postavite ram horizontalno preko prazne hranilice. Utisnite cilindar u srednji dio rama koji smo opisali u prethodnoj re~enici. Zabiljeìte broj nezatvorenih }elija unutar cilindra. Naspite od 40 do 60 mililitara i sa~ekajte da zamrzne krajeve i ispari. Onda saspite ostatak nitrogena u cilindar. Sa~ekajte od tri do pet minuta (slika 3). Ako imate dodatne cilindre, moète po~eti slijede}i test dok ~ekate da se prvi zavr{i. Obiljeìte ram koji testirate jer neke p~ele ~iste tako brzo da kad se vratite ne moète prepoznati koji ste ram koristili. Stavite ram u sredinu legla (slika 4. i 5.).
Slika 2. Zatvoreno leglo koje sadrì oko 100 }elija na svakoj strani
Slika 4. Primjer higijenske kolonije ~ije su }elije otvorene i gdje je uklonjeno 95% zamrznutog legla sa nitrogenom. Sve ovo desilo se u roku od 48 sati
Slika 5. Primjer nehigijenskog dru{tva koje je uklonilo tek ne{to manje od pola zamrznutog legla u 48 sati koliko je trajao test
25
BH p~elar SAJMOVI
Odràni 6. Dani meda Hercegovine u Neumu

U Neumu je ove godine bilo 18 izlaga~a. Osim hercegova~kih p~elara, na Sajmu su sudjelovali i p~elari iz susjednih hrvatskih op}ina, Metkovi}a, Opuzena i Stona. Bosnu je predstavljala porodica Batini} sa Sokoca
ao {to je i obi~aj, krajem sedmog i po~etkom osmog mjeseca, p~elari iz Hercegovine organiziraju sajmove {irom ovog dijela na{e zemlje. P~elari iz Ljubu{kog, Ravnog, Stoca, Neuma, âpljine, Ljubu{kog, îtluka, Mostara, [irokog Brijega i Gruda okupili su se u jedinom bh. gradu na Jadranskom moru, na 6. Danima meda Hercegovine. - Po tradiciji, Dani meda organizirani su u srcu turisti~ke sezone, kad je najvi{e gostiju u Neumu. Osim meda, nudili su se i drugi p~elinji proizvodi, polen, vosak, polenov prah, medova~a - kaè Zdravko Konjevod, predsjednik Udruge p~elara "Kadulja" koja okuplja p~elare iz devet hercegova~kih op}ina. U Neumu je ove godine bilo 18 26
izlaga~a. Osim hercegova~kih p~elara, na Sajmu su sudjelovali i p~elari iz susjednih hrvatskih op}ina, Metkovi}a, Opuzena i Stona. Bosnu je predstavljala porodica Batini} sa Sokoca. - To su na{i prijatelji, p~elari koji svake godine do|u na neumski sajam i predstavljaju svoje p~elinje proizvode - kaè Mato Jogunica, drugi ~ovjek neumskog udruènja p~elara "Kadulja".
Pred zidom
Nedavno se kod hercegova~kih p~elara pojavio zahtjev za progla{enjem elementarne nepogode u Hercegova~ko-neretvanskoj i Zapadno-hercegova~koj ùpaniji/kantonu, kao i u Federaciji. Kaù, uvjeti u p~elarstvu su takvi da prijete opstankom p~elara koji ne sele. - Treba nam pomo} za nabavu p~elinjih poga~a, jer se zbog siroma{ne pa{e p~ele ne mogu prehraniti. Zbog toga mnogima prijeti nestanak produkcije za idu}u godinu! Pred nama je zid nerazumijevanja, tek lani smo uspjeli osigurati na{e predstavnike u Federalnom ministarstvu poljoprivrede. Ove godine smo opet pred zidom, o nama se odlu~uje bez nas kaè Konjevod.
- Prvi put za vrijeme Sajma imali smo ki{u koja se pokazala saveznikom, jer su umjesto na plaù turisti do{li na Sajam, pa je bila dobra prodaja svih proizvoda - {ali se Zdravko te dodaje kako su ovo okupljanje iskoristili i za se neke druge dogovore o budu}nosti p~elarstva u Hercegovini.
Sezona nije lo{a, ali...

Ova sezona, slo`ni su p~elari sa Sajma, bila je ispod prosjeka. Ali, neki drugi problemi ih mu~e. I ove godine, izostala je pomo} nadle`nih institucija. Uz njihovu pomo}, kaù, ovaj sajam bi mogao i morao biti doga|aj za cijelu Bosnu i Hercegovinu. - Planiramo u budu}nosti organizirati dane meda i ljekovitog bilja. Me|utim, izostao je {iri kontekst, podr{ka institucija i ministarstava - dodaje Zdravko.
Sajam na rivi
Ba{ kao i prethodni, i ovogodi{nji sajam odràn je na rivi, pred hotelom Sunce. No, ki{a je za trenutak pokvarila p~elinju idilu u ovom primorskom gradu. Mnogobrojni turisti, kupa~i i slu~ajni prolaznici, sakrili su se od ljetne ki{e u obli`nje kafi}e, prodavnice ali i pod p~elarske tende.
BH p~elar
BH p~elar
Dovoljno je da popunite pretplatni~ki kupon, izvr{ite uplatu za naru~ene brojeve ~asopisa ili kontaktirate na{u pretplatni~ku slu`bu. Do pet naru~enih primjeraka jednog ~asopisa postoji mogu}nost pla}anja i pouze}em, ali su u cijenu ura~unati i tro{kovi po{tarine.
PRETPLATA NA
P~elarskim udruènjima, poljoprivrednim i p~elarskim zadrugama, proizvo|a~ima p~elarske opreme, budu}im p~elarima, op}inama, kantonalnim, entitetskim i dràvnim institucijama, medicinskim i obrazovnim ustanovama i ostalim ~itateljima, nudimo mogu}nost dostave BH p~elara na adresu.
NA[I KONTAKT TELEFONI SU:

Tel: 033 767 566, Fax: 033 767 566
E-mail: bhpcelar@avaz.ba
Adresa: BH PÊLAR, Dèmala Bijedi}a 185, 71000 Sarajevo
PRETPLATNI^KI KUPON
Ime i prezime ili naziv p~elarskog udruènja, zadruge, firme, institucije: ....................................................................................... Adresa: ........................................................................................... Kontakt telefon: .............................................................................. Potpis: ............................................................................................ Naru~ujem: ............................. komada (pisati broj primjeraka)
Kupon popunite, isijecite i po{aljite na na{u adresu: BH PÊLAR, Dèmala Bijedi}a 185, 71000 Sarajevo (Za pretplatu). Op{irnije informacije putem telefona 033 767 566.
Mato Jogunica, drugi ~ovjek neumskog udruènja p~elara "Kadulja"

Kao da je Bog prokleo hercegova~ke p~elare te im u najmedonosnijim danima poslao nezapam}enu buru koja je trajala 28 dana. Zbog toga su prinosi bili izuzetno skromni. - Cijena meda iznosila je 15 maraka. Iako je u trgova~kim
centrima ve} od 18 do 20 maraka, p~elari su uzeli u obzir i op}u krizu, pa je i poskupljenje skromnije - dodaje Konjevod. Kako kaè, bolja sezona nije bila ni u kontinentalnom dijelu na{e zemlje. Bagrem je, veli Konjevod, izvukao bosanske p~elare. - Zbog nedostatka hrane p~ele se hrane leglom, a to je katastrofa - tvrdi Konjevod koji nagla{ava kako su ~lanice Saveza p~elara "Kadulja", koji je registriran na dràvnom nivou, nezadovoljne politikom poticaja nove federalne vlade i resornog ministarstva. Zbog toga, moraju tijesno sara|ivati s poljoprivrednim i drugim udruènjima u Federaciji kako bi prona{li rje{enje za novonastalu situciju koja im nimalo ne ide naruku. Nisu isklju~ili ni proteste.
CIJENE ZA BIH
GODINA DANA (6 brojeva) 24 KM POLA GODINE (3 broja) 12 KM ÊTIRI MJESECA (2 broja) 8 KM
CIJENE ZA INOZEMSTVO
GODINA DANA POLA GODINE ÊTIRI MJESECA 30 EURA 15 EURA 8 EURA
U cijene nisu ura~unati tro{kovi po{tarine, ako èlite pla}anje pouze}em.
OGLA[AVAJTE SE NA STRANICAMA BH
p~elara !
KONTAKTIRAJTE NA[U MARKETING SLU@BU
+387 33 767 566 0 E-mail: zumretan@avaz.ba

27
BH p~elar PÊLARSKE TEME
Novi ar{ini za podsticaje ministra poljoprivrede i dopredsjednika

Vrijeme }e pokazati da li su najnoviji potezi aktuelne vlade i omraènog ministra Lijanovi}a {ok terapija ili su strate{ki koraci na putu neophodnih reformi u oblasti poljoprivrede, vo}arstva i p~elarstva. Prvi majski pucanj iz Posu{ja na Lijanovi}eve mjere, zatalasao je ve}inu p~elarskih udruènja i udruga. Po kuloarima i u saop}enjima svi iskazuju nezadovoljstvo novim mjerama. Da li su u Lijanovi}evom kabinetu odlu~ili da pre~e{ljaju sve dosada{nje spiskove za podsticaje? Javna je tajna da su podsticaji dodjeljivani za p~ele na Bjela{nici, farmu krava na Bjelavama, ili vlasnicima kafana, koji su se registrirali kao p~elarska udruga
28 avgust/kolovoz oktobar/listopad 2011.
akon decenijske SDA HDZ SBiH devastacije u svim sferama dru{tva na nivou Federacije BiH, platforma{ki poku{aji pospremanja nailaze na mnoge otpore. Samo {to su po~eli uvoditi rezove, mnogi potezi su do~ekani na no`. îni se, u najteòj poziciji je Jerko Ivankovi} Lijanovi}, aktuelni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva FBiH. Sjeo je u vru}u ministarsku fotelju, kada je
erozija korupcije, rasipni{tva i netransparentnog tro{enja budètskih sredstava, dosegla svoj vrhunac.
Prvo PDV, pa podsticaji!

Kritike na njegove mjere u oblasti poljoprivrede, vo}arstva i p~elarstva i pritisci prosvjedima, dale su rezultate kod sedam udruènja poljoprivrednika. P~elari su ostali kratkih rukava! Ni jedan njihov zahtjev nije ispunjen. Dakle, ostaje na snazi Lijanovi}ev paket. Umjesto dosada{nje prakse da svaki p~elar koji ima 30 i vi{e ko{nica moè ostvariti podsticaj u visini od 10 KM po
Jerko Ivankovi} Lijanovi}
ko{nici, pravo na podsticaj }e ostvariti svaki p~elar koji ima 20 i vi{e ko{nica, ali pod uvjetom da prethodno 15 kg po ko{nici proda registriranom otkupljiva~u. O~ito, cilj novih mjera je da se i p~elari uvedu u sistem poreskih obveznika. - Na ovaj }emo na~in eliminirati diskriminaciju me|u proizvo|a~ima, jer oni koji ne plate PDV na prodani med, ne}e mo}i koristiti poticaje, a oni koji plate PDV, mo}i }e koristiti poticaje, {to smatramo pravednom odlukom - obja{njava Lijanovi}. Izbjegava odgovore na temu isplate p~elarskih podsticaja u prethodnim godinama ~ak i nekim federalnim poslanicima koji p~ele drè u susjednoj Hrvatskoj, te vlasnicima kafana u Mostaru koji su registrirali p~elarsku udrugu, zatim p~elarima i farmerima sa sarajevskih Bjelava. Izbjegao je i susret sa na{om ekipom o~i u o~i. Iz pouzdanih izvora znamo da su to njegovi aduti u eventualnom nastavku kampanje protiv njega i novih rezova Federalne vlade, koje imaju samo jedan cilj zaustaviti zloupotrebu i malverzacije sa budètskim sredstvima i u p~elarstvu. Prve o{tre optu`be i kritike Lijanovi}evih mjera stigle su ove godine u maju iz Posu{ja. U svome saop}enju Udruga Iva je naglasila: - P~elari su stajali{ta da ne treba mijenjati dosada{nji na~in ostvarivanja poticaja koje su prije vi{e godina usaoglasili p~elari Federacije sa Ministarstvom poljoprivrede i koji je u funkciji razvoja p~elarstva i p~elarske proizvodnje. - Traìt }emo svoja prava na sve mogu}e na~ine poru~uje Vahid êbo, generalni sekretar
GROBAR ILI
BH p~elar
Vlade Federacije Jerka IVANKOVI]A LIJANOVI]A do~ekani na no`

P~elari grije{ite; imate najve}u otkupnu cijenu meda u Evropi!
Nijaz Kadiri}, direktor jedne od najve}ih p~elarskih zadruga u BiH APIMED iz Sanskog Mosta, kaè da se problemi koji su nastali u bh. p~elarstvu trebaju rije{iti {to prije: Ministarstvo treba za{tititi svoje proizvo|a~e, ali i p~elari moraju biti malo fleksibilniji. - P~elari u BiH imaju jednu averziju prema zadrugama, i davanju meda na veliko. Me|utim, moram napomenuti da je u BiH cijena otkupnog meda najve}a u cijeloj Evropi. Dok u Srbiji i Hrvatskoj ona se kre}e oko dva eura, u jednoj Njema~koj oko tri eura, na{a zadruga za kvalitetan med doma}im p~elarima pla}a i do ~etiri i pol eura po kilogramu - kaè Kadiri}. Saveza p~elara FBiH, dodaju}i da je Lijanovi}eva odluka ishitrena, te da }e ugu{iti jednu od najperspektivnijih grana sto~arstva u BiH. izme|u {est i osam maraka (3 4 eura). U Njema~koj je 3 eura. - Mi ne bjeìmo od PDV-a, ali se prvo moraju ostvariti uslovi za tako ne{to poru~io je Osman Ibrahimspahi}, predsjednik Saveza p~elara FBiH. - Interesatan je podatak odakle Lijanovi}u brojka od 15 kg po ko{nici koju p~elar treba dati otkupljiva~u. Kako je do{ao do te brojke?! Koliko znam, nije kontaktirao, nije se posavjetovao, nije traìo mi{ljenje niti od jednog kantonalnog saveza, a niti od Federalnog saveza p~elara kaè Ibrahimspahi}. Po njegovom, sve ukazuje da se u ovome procesu nekome {tima da za male pare dobije visokokvalitetan bh. med. Ministru o~ito nije poznato da Kraji{nici ove godine nisu imali ni deset kilograma po ko{nici, a Hercegovci nisu ni palili vrcaljke. Kome }e onda isplatiti podsticaje? Ne èle}i da preuzmemo ulogu sudije, u ovom ratu izme|u p~elara i federalnih vlasti, ipak, treba podsjetiti da je krajnje vrijeme da se prvo p~elari u FBiH uozbilje, organizuju i uvedu transparentnost u radu. S druge
Vahid êbo: Traìt }emo svoja prava na sve mogu}e na~ine
Najve}e otkupne cijene u Evropi

Nezadovoljni su p~elari i otkupnim cijenama meda u Federaciji BiH, iako je me|u najve}im u Evropi!!!? Kod nas se kre}e
[ta su napisali posu{ki p~elari Jerki Lijanovi}u?
Ispuni obe}anja, ovo je prevara!

Po~etkom maja/svibnja ove godine posu{ka udruga p~elara Iva je uputila priop}enje za javnost, koje je potpisao Ivan Mili}evi}, dopredsjednik. U saop}enju se, izme|u ostalog, navodi: - Neprihvatljivo je i pogubno za razvoj p~elarstva na~in i uvjeti ostvarivanja poticanja u p~elarstvu kako ga je predvidjelo Ministarstvo poljoprivrede, jer predloènim na~inom samo pogoduje trgova~kim lobijima i uvoznicima meda upitne kvalitete. Predlaèmo Ministru i Ministarstvu da se poticaji ostvaruju po ko{nici, a ne po kilogramu jer poticaj po ko{nici istinski doprinosi razvoju p~elarstva i da se udvostru~i iznos poticaja po ko{nici, te bi na taj na~in Ministar ispunio osobna predizborna obe}anja o poticanju doma}e proizvodnje i razvoju poljoprivrede, u suprotnom ako na snazi ostane prijedlog Ministarstva za 2011. god. to }e biti klasi~na predizborna prevara i politi~ka obmana i uni{tavanje dosad te{ko ste~enih prava p~elara na poticaje po ko{nici i zaustavljanje razvoja p~elarske proizvodnje. Nadamo se da }e Ministar uvidjeti lo{e pripremljen prijedlog od strane svojih suradnika i da }e osobno intervenirati i uvaìti prijedloge p~elara a ne administratora koji nemaju pojma o p~elarstvu i razvoju p~elarstva.
Osman Ibrahimspahi}: Mi ne bjeìmo od PDV-a, ali se prvo moraju ostvariti uslovi za tako ne{to
SPASITELJ
strane dràvna kasa od op}ine, preko kantona do Federacije, namijenjena p~elarima morala bi se dobro pro~e{ljati. Kad se odlu~e na takav korak ~elni ljudi kantonalnih i federalnog saveza bit }e ozbiljan i autoritativan pregovara~ sa vlastima. Ovako su i van vremena, i van prostora! Armin ALJOVI]
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011. 29
BH p~elar SUSRETI
Brajs HOOTON, slijepi
Po p~elinjoj znam kad su

Na osnovu teìne rama u rukama, Brajs zna koliko su p~ele donijele i kako su radile proteklog dana. Na osnovu pjesme p~ela i njhovog zujanja, Brajs osjeti stanje legla i nagon rojenja
ko èli{ imati sladak ìvot, mora{ ga zaraditi. Za Brajsa Hutona (Bryce Hooton) i njegovog asistenta Derena (Darren) to zna~i svakodnevno provjeravanje 1.200 ko{nica u Golden Flow p~elinjacima u Matamati na Novom Zelandu. Brajs p~elari preko 20 godina nakon {to je, nesretnim slu~ajem na svojoj farmi, oslijepio. - Svaki dan ubode me nekoliko desetina p~ela. Ne nosim rukavice i, po{to ne vidim, moram se voditi osje}ajem sluha, dodira i mirisa. Dok su u polju, Brajs se oslanja na Derenov vid. Svom pomo}niku govori {ta i kako da radi.
Osjeti p~ele
Na osnovu teìne rama u rukama, Brajs zna koliko su p~ele donijele i kako su radile proteklog dana. Vrhovima prstiju pregleda leglo. 30
- Jednostavno, osje}am p~ele, leglo, med i u tome prsti su mi veoma va`ni. Proizvodimo preko 20 tona meda u toku godine i plasiramo ga u supermarkete u mojoj zemlji, a odre|enu koli~inu izvozimo u Japan i Evropu - kaè Brajan. Sluh je tako|er vaàn u bavljenju p~elarstvom. Na osnovu pjesme p~ela i njihovog zujanja, Brajs osjeti stanje legla i nagon rojenja. Tako|er, zna kad su p~ele sretne a kad nisu. - Na osnovu zvuka kojeg proizvode p~ele, znam kad dru{tvo ostane bez matice kaè. Prije vi{e od dvadeset godina, nesretnim slu~ajem na o~evoj farmi, Brajs je oslijepio. Metak kojim su trebali uspavati jednu od svojih krava, odbio se i pogodio Brajsa u oko. - Uzeo sam jedno stakleno i, kad bih sjedio sa dru{tvom,
BH p~elar
p~elar sa Novog Zelanda
pjesmi i zujanju moje p~ele sretne!

Budu}nost neizvjesna
Brajs kaè kako metode za{tite biosigurnosti Novog Zelanda nisu dovoljne te postoji velika mogu}nost da se u ovu zemlju uvoze nekvalitetni p~elinji proizvodi. - Tako|er, mehanizam za{tite prirodnog potencijala Novog Zelanda nisu se pokazali efikasnim. Sistem pra}enja nije dovoljno dobar te svakakvi {tetnici ulaze u zemlju. Hrana sumnjivog kvaliteta i moè u}i preko. Pogledajte industriju kivija i {ta su uradili od nje. Uvezli su polen sa PSA bakterijama kaè Brajs.
Pas vodi~ najbolji prijatelj

Brajs ima psa vodi~a koji mu pomaè u kretanju kada nije u svom p~elinjaku. Brajsa svakodnevno vi|aju u {tenjama sa Silom, crnim labradorom. Do prije nekoliko godina, rijetko je izlazio van svog dvori{ta. Ali, zahvaljuju}i Sili, mnogo toga se promijenilo. - Pas Sila daje mi osje}aj slobode. On meni vjeruje kao {to i ja vjerujem njemu - kaè Brajs. Iako je slijep vi{e od 20 godina, ovaj p~elar psa vodi~a nabavio je tek prije tri godine. Kaè da je znao da }e mu ovoliko pomagati u svakodnevnom ìvotu, nabavio bi ga mnogo ranije.
zezali bismo se na moj ra~un. Svaku no} vadio sam to stakleno oko i stavljao ga u ~a{u vode. Deset mjeseci poslije, prilikom popravke traktora, izletio je neki dio koji me pogodio direktno u ono zdravo oko. Na kraju, postao sam potpuno slijep. Mislio sam da je za mene ìvot zavr{en govori.
Smiraj na bakinom imanju

Nakon ovoga, ìvot poljoprivrednika postao mu je izuzetno teàk. Poslove koje je do tada radio bez problema, morao je zauvijek napustiti. - Za mene, ìvot je postao pravi pakao. Dotakao sam dno-dna. Nisam mogao nikome ni{ta pomo}i. Za svaku sitnicu, trebala
mi je pomo}. Odlu~io sam napustiti farmu i oti}i {to dalje od tog mjesta - kaè Brajan. Svoj smiraj prona{ao je kod bake koja se bavila p~elarstvom. Uvijek je, kaè, imao neku posebnu vezu sa njenim p~elama jo{ kao dijete. Uprkos tragediji koja ga je sna{la, Brajs je odlu~io nastaviti sa svojim ìvotom. Osim sa sljepilom, borio se i sa predrasudama i osudama okoline. Mnogi su sumnjali u njega. - Zapo~eti ovaj biznis bilo je izuzetno te{ko. Moja sestra mi je posudila pet hiljada dolara koje su mi bile potrebne za po~etak. I tako je sve krenulo... Evo, danas p~elarim sa 1200 ko{nica. Bez ikakvih problema - dodaje. Sa dolaskom varoe na Novi Zeland, Brajs se suo~io i sa velikim problemima. Budu}nost je postala neizvjesna. - Stvarno me ljuti ovakva situacija. Cijeli svoj ìvot posvetio sam p~elama a sada sam u bezizlaznoj situaciji. Ja i moja supruga uloìli smo mnogo novca i vremena u na{e p~elinjake i sada se nalazimo u nezavidnoj situaciji. Svaki dan je kao igra. Nadam se da }emo se uspjeti rije{iti ovog problema ubrzo - kaè Brajs. Danas, 20 godina poslije nesre}e, on i njegova supruga Susan spadaju u najve}e p~elare Novog Zelanda, a njihov med je izuzetne kvalitete. J. H. 31
BH p~elar PÊLAR SAM, TIM SE DIÎM
Smajo HUKI], Tuzlak uzoran p~elar na otoku Hvaru
Ljekoviti otok ostaje bez lavande i p~ela

R
o|eni je Bosanac. Iz sela Slavinovi}i kod Tuzle. Ali je zbog posla sredinom osamdesetih godina do{ao na otok Hvar u Hrvatskoj i tu ostao do danas. U Tuzlu, gdje ìve njegova dva sina sa porodicama, dolazi tek za praznike. Vi{e njega posje}uje rodbina iz Bosne. Iako je po struci gra|evinski radnik, Smaju Huki}a posljednjih petnaestak godina Hvarani poznaju kao dobrog p~elara, savjesnog uzgajiva~a maslina i dobrog poznavaoca lavande. - Kao da je ro|eni Dalmatinac kaè kroz {alu jedan Smajin poznanik, koji dodaje i to da na otoku svi vole i po{tuju ovog Bosanca zbog njegovih radnih navika, ali i dobre du{e i otvorenog srca. i ostali p~elari primaju premije od dràve za svaki prodati kilogram meda. - Kada ~ovjek ho}e da radi, onda za njega nema problema gdje god da ìvi. O p~elama, maslinovom ulju i lavandi, dok sam bio u Bosni, ni{ta nisam znao. Danas, to jednako dobro radim kao i ro|eni Hvarani kaè nam Smajo. Broj ko{nica na njegovom p~elinjaku smje{tenom u selu Brusje, udaljenom svega pet{est kilometara od centralne gradske rive, varira izme|u 50 i 80. U dobrim godinama toliki broj ko{nica moè sakupiti preko jedne tone meda. A med izvrcan na Smajinom p~elinjaku jedva da moè i preno}iti.
Na Hvar je do{ao prije dvije i po decenije. A p~elarski biznis je zapo~eo nakon {to iza rata nije mogao prona}i adekvatan posao. Vrlo brzo je izrastao u pravog dalmatinskog p~elara ~iji se med traì na cijelom otoku, a najvi{e ga kupuju turisti
Kupci, naj~e{}e stranci, dolaze na njegov ku}ni prag. - Na~in p~elarenje se na Hvaru, prvenstveno zbog klime, donekle razlikuje od p~elarenja u BiH, ali to se uglavnom odnosi na kalendar radova. Unos nektara ovdje po~inje ve} od februara, a zavr{ava se kasno u 12. mjesecu kaè Smajo. Ali, za Smaju kao i za ostale p~elare na Hvaru, posljednjih godina je sve teè.
P~elarski biznis
P~elarski biznis na Hvaru Smajo je zapo~eo nakon {to nije mogao prona}i adekvatan posao iza posljednjeg rata, kada je cijelu Hrvatsku, naro~ito otoke, zahvatio val ekonomske krize. Upustio se u p~elarstvo i vrlo brzo izrastao u pravog p~elara. âk je zavr{io i {kolu p~elarstva koju je prije nekoliko godina u Hrvatskoj vodio poznati p~elarski nau~nik iz Hrvatske dr. Zlatko Tomljenovi}, a u gradskom uredu grada Hvara uredno je registrovan kao p~elar koji kao 32
Su{i se aromati~ni vrt Sredozemlja

Nekada je cijeli Hvar bio poznat kao ljekoviti otok. Pravi aromati~ni vrt Sredozemlja. Opojni mirisi ru`marina, kadulje, lavande, vrijeska i planike milovao je du{u svakog Hvaranina, doma}eg ili gosta, posebice na njegovoj ju`noj strani. Med od ru`marina, tipi~an ba{ za Hvar, smatra se finijim vrstama meda. Med od hvarske kadulje tako|er je popularan zbog njegovog ljekovitog utjecaja na di{ne organe. Med od lavande isto tako, posebno se
BH p~elar
Prodaja rojeva, matica i dru{tava 065 526 192

35 godina iskustva sa 350 p~elinjih dru{tava
BIMED povezuje najbolja iskustva p~elara sa najsavremenijim dostignu}ima na polju p~elarstva
BIMED je firma specijalizirana za snadbjevanje svim repromaterijalom i opremom za p~elarstvo
Hvarani p~elare jo{ od rimskog doba

Hvarani su davno po~eli p~elariti u tom svom Bogom danom vrtu. Arheolo{ki nalazi ukazuju da je p~elarenje na Hvaru bilo va`no i u Rimsko doba, na {to ukazuju ostaci ko{nice od pe~ene gline cilindri~nog oblika, koji su na|eni na ~etiri lokaliteta na Hvaru. U novijoj historiji ~esto se govorilo i pisalo o hvarskom medu. preporu~uje trudnicama jer djeluje blago smiruju}e. Tu je i mali i veliki vrijes. Veliki cvate u prolje}e, a mali po~inje u septembru. Med od vrijeska se preporu~uje za reumati~na oboljenja, giht i bolesti mokra}nih putova. Godine 1974. Veterinarski fakultet u Zagrebu, Uprava za veterinarstvo tada{nje SR Hrvatske, te trgova~ka asocijacija Veterinara osnovali su Centar za p~elarstvo SR Hrvatske upravo sa sjedi{tem na otoku Hvaru. Te godine za voditelja Centra postavljen je dr. Zvonimir [ver, koji je broj p~elinjih zajednica ubrzo sa ~etiri podigao na 6,5 hiljada ko{nica, vodio ve~ernje p~elarske {kole, proizvodnju meda sa 100 pove}ao na 200 tona godi{nje. - Slika vi{e ni izbliza nije takva. Medonosno bilje nestaje, a mi p~elari se moramo snalaziti na razne na~ine. Posljednjih godina svoje p~ele selim u Liku, kao i ostali p~elari sa otoka kaè Smajo. - Na cijelom otoku ostalo je samo 60 p~elara i pribli`no 2500 ko{nica. Oni malo optimisti~niji podaci kaù da nas ipak ima oko stotinu. Ali svejedno, ponovo stanje nije sjajno. Za ovakvu situaciju, Smajo kao i ostale kolege iz P~elarskog dru{tva Lavanda, krive poàre koji ~esto haraju otokom. Nekada je na Hvaru bilo oko 95 posto hrvatske lavande, a danas je ima barem dva puta manje, i to sve zbog poàra. A mijenja se i struktura stanovni{tva na otoku. Mla|i nara{taji idu u kontinentalni dio Hrvatske zbog lak{ih poslova, pa i ono malo polja ljekovitog bilja {to je ostalo, nema ko obra|ivati. Armin ALJOVI]
BIMEDrazvija proizvodnju i promet meda, voska, polena, propolisa i mati~ne mlije~i u vlastitim p~elinjacima U BIMED-u na licu mjesta se moète uvjeriti u kvalitet mati~ne mlije~i i polenovog praha te preuzeti od maja do jula
U BIMED-u se mogu nabaviti p~elinja dru{tva, matice, rojevi, poga~e za p~ele
Za dobar med navratite u BIMED

BIMED-ove proizvode moète nabaviti u: Banja Luka - PZ Matica Ul. Bana Lazarevi}a br. 10 Tel: 051/218-538 Sarajevo Na p~elarskim sajmovima u junu i septembru
U Bijeljini u vlastitoj prodavnici Ul. Save Kova~evi}a 4 Prodaja
055/212 - 249
Proizvodnja
055/392-135, 055/392-188
33
BH p~elar ZANIMLJIVOSTI
BH p~elar
Irske p~ele pokazale su ve}i stepen prilago|avanja na nove uslove nego njihove rodice iz drugih zemalja koje teè podnose globalni poreme}aj odumiranja p~ela. Nedavno zavr{ena studija pokazuje da su autohtone irske p~ele zdrave te da im ne prijeti opasnost kao kolonijama u drugim svjetskim uzgajali{tima. - Ne vjerujemo da su stvari tako stra{ne - kaè dr. Michael Geary i dodaje kako je studija pokazala da su irske p~ele vrlo otporna vrsta koja je jo{ uvijek dominantna u Irskoj. Istraìva~i i uzgajiva~i p~ela primijetili su kako su irske p~ele razvile super otpornost i uspjele prilagoditi svoje cikluse kako bi {to bolje iskoristile ono {to im se nudi bez da pri tome stave pritisak na ekosistem ili samu koloniju. Prirodna p~elinja stani{ta na udaru su od pesticida, civilizacijskog progresa i radio valova, do bolesti koje prenose uvezene, ne autohtone p~ele, no irske Tamne p~ele na{le su na~ina da se prilagode takvim uslovima.
U odijelu od 100.000 p~ela bez ijednog uboda
Super otporne irske p~ele
Wang Dalin Kinez privikao 26 kg p~ela na sebe
Ljetne nevolje jednog Mostarca

Norman Gary
Norman Gary, koji je vode}i svjetski stru~njak za p~ele, ima nevjerovatnu sposobnost da kontroli{e svaki pokret insekata. Penzionisani profesor iz Kalifornije u stanju je privu}i 100.000 p~ela na svoje tijelo, a da ga pri tome nijedna ne ubode, a moè ~ak i da ih navede da izvode sloène manevre. Nakon vi{e godina usavr{avanja svojih vje{tina Gary je u stanju usmjeriti p~elu da se okrene za 90 stepeni, a moè i da kontroli{e roj od milion p~ela. - Ljudi me stalno pitaju koliko puta su me p~ele ugrizle. Pa otprilike 75.000 puta - odgovara. - âk i kada na sebe skupim 100.000 p~ela, to je prili~no bezopasna situacija. P~ele nisu agresivne ni prema meni, niti prema bilo kome, sve dok njihova ko{nica nije u opasnosti. Norman je, kao izvrstan stru~njak u ovoj oblasti ve} radio i za BBC, i za Animal Planet, ali i za serije poput X-Files. Uprkos njegovim sposobnostima i umije}u, prilikom snimanja uvijek se pobrine da se u blizini nalazi i medicinsko osoblje. Od udara groma za vrijeme olujnog nevremena u Mostaru popodne raspolovilo se vi{e tona te{ko stablo koje je palo na jedan automobil. Zbog toga je nekoliko sati jedna od najprometnijih ulica u sredi{tu grada bila blokirana. Na vozilo Nissan Terrano, koje je bilo u pokretu u ulici Kneza Branimira palo je vi{e te{kog granja, no zahvaljuju}i prisebnosti i brzoj reakciji gra|ana, ozlije|eni mladi} koji se nalazio u vozilu je preba~en u Sveu~ili{nu klini~ku bolnicu u Mostaru. Nesretnog mladi}a napao je i roj p~ela koji se nalazio u unutra{njosti 20-metarskog stabla. Pripadnici policije blokirali su pristup ulici Kneza Branimira dok su ekipe vatrogasaca uklanjale ostatke sru{enoga stabla.
Veoma neobi~no takmi~enje odràno je u kineskom gradu Shaoyang u provinciji Hunan. Dvojica p~elara takmi~ila su se ko }e privu}i vi{e p~ela na sebe. Pobijedio je 42-godi{nji Wang Dalin koji je privukao vi{e od 26 kilograma p~ela na sebe. Odjeveni samo u {orceve Dalin i 20-godi{nji Lv Kongjiang krenuli su u bitku. Maticama su privla~ili ostale p~ele, ali uspje{niji je bio stariji i iskusniji p~elar. Dalin je za 60 minuta uspio privu}i 26,8 kilograma p~ela na sebe, dok je Kongjiang privukao 22,9 kilograma. Ovo nesvakida{nje takmi~enje privuklo je i mnoge posmatra~e, ali su oni, za razliku od p~elara, uglavnom nosili za{titna odjela, objavio je Daily Mail.
Kinez privukao 26 kg p~ela na sebe

Lv Kongjiang izgubio u takmi~enju prikupljanja p~ela na sebe
Kineski specijalitet pe~ene p~ele!

Kineska pokrajina Guangdong poznata je po neobi~nim jelima, a njene stanovnike prati glas kako nikada ne biraju hranu. Ipak, neke specijalitete koji se mogu na}i u [angaju malo koji stranac bi ku{ao. Me|u njima su i divlje pe~ene p~ele. Naime, mje{tani grada Yunnana no}u odlaze duboko u planinu u potrazi za ko{nicama. P~ele su najbolje kad se pripreme u ulju sa soli i paprom, a njihov okus je slatkast. 34
I p~ele vole zaspati

Istraìva~i su utvrdili jo{ jednu sli~nost p~ela sa ljudima. Naime, iako spadaju u insekte, p~ele tako|er spavaju. I to dubokim snom, ako su iscrpljene. Mi{i}i su im opu{teniji, antene fiksirane, manje se kre}u i na blagi stimulans ne reagiraju. Nije poznato da li sanjaju, ali dogodi se da proizvode zvukove sli~ne hrkanju.
35
BH p~elar SUSRETI
Neobi~an dom za vi{e od 50.000 p~ela
Ko{nica od dèver javora visoka vi{e od 10 metara
Rade Durutovi} iz Pive na granici BiH i Crne Gore napravio najve}u ko{nicu na svijetu. @elja mu je da u|e u Ginisovu knjigu rekorda. Ko{nica od dèver javora visoka je 10,2 metara a pre~nik joj iznosi 75 centimetara. U zemlju je ukopana metar i pol
Rade Durutovi} pored svog "~uda"
K
36
ada su p~ele u pitanju, postavljeni su neobi~ni rekordi u svijetu po kojima su ljudi u{li u Ginisovu knjigu rekorda. Tako je Mark Bjankanjelo, ameri~ki dreser p~ela, 1998. godine na sebi nosio odijelo od 350.000 p~ela ukupne teìne 43 kilograma. P~elar iz Gr~ke Argyriou Koskou je 2006. godine postao ginisovac njegove p~ele su izgradile i napunile najteì ram sa medom od 10,02 kilograma. Dr. Norman
Gari, nau~nik za p~ele je rekorder u drànju najve}eg broja p~ela u ustima. âk njih 109 drào je u trajanju od 10 sekundi. Ovih dana Rade Durutovi}, biv{i novinar "Politike", porijeklom iz Brezana, iz Pive, sprema se da postavi rekord u najve}oj ko{nici na svijetu. Ko{nica koju je napravio od dèver javora i koja se u selu vidi sa svih strana visoka je 10,20 metara, pre~nika 75 centimetara, a u zemlji je ukopana metar i pol.
- Prije 15 godina po~eo sam se baviti p~elarstvom i èlja mi je bila da drìm najbolji soj p~ela na svijetu durmitorske p~ele. Razmi{ljao sam kako su te p~ele opstale u ovoj surovoj klimi kada nije bilo modernih ko{nica koje ja sada imam kaè Rade.
"Napad" na Ginisa
Razmi{ljaju}i i lutaju}i ovom {umom sa sinom Vladimirom, izme|u planine Njego{ i
Ljeljenijeh dola nai{li su na ovu grdosiju od dèver javora, staru nekoliko stotina godina, koja je bila zdrava i {uplja od vrha do dna. - Tada sam odlu~io da to bude novi dom za p~ele - pri~a Rade dok pokazuje ko{nicu sa kojom se sprema da "napadne" Ginisa. Trebalo je dèver javor, teìne oko {est tona, prenijeti u dvori{te. Rade je angaòvao dizalicu koja je prenijela drvo te ga ukopao metar i po u zemlju, vezao ga sajlama i ankerima,
BH p~elar
napravio krov od slame. Rade ga namjerava glazirati bezbojnim brodskim lakom i tako mu dati dugovje~nost. Stanari su ve} useljeni. - Pribojavao sam se da }e p~ele, kada ih prebacim iz najmodernijih LR ko{nica sa tri nastavka, odbiti prirodno stani{te. Me|utim, to se nije dogodilo i nastanio sam najja~e, najsuperiornije i najmnogobrojnije dru{tvo koje ima od oko 50.000 do 60.000 jedinki - kaè Durutovi}.
Kamen iz doba jure

Rade u svom dvori{tu ima jo{ jedan kuriozitet najstariji kamen na zemljinoj kugli. - Na lokalitetu @ive prona{ao sam kamen iz doba jure. Nosio sam ga na Rudarskogeolo{ki fakultet u Beogradu koji su utvrdili njegovu starost i od njega namjeravam da ispred vikendice napravim guvno. U njemu je prikovan ostao i gmizavac iz tog perioda kaè Rade dok pokazuje obrise gmizavca.
Ponosan na ko{nicu i imanje

Oko ko{nice je napravio kamenu potkovicu i spojio porodi~ne simbole - sin voli konje, a Rade p~ele. Iz drveta su izbacili ~itavu trule` i unutra ubacili smr~ino drvo koja je sa rogljevima i na kome p~ele mogu da zidaju sa}e. - Na ko{nici sam napravio tri otvora kako bi mogao da kontroli{em kako napreduje njeno
Rade u svom dvori{tu ima jo{ jedan kuriozitet najstariji kamen na zemljinoj kugli
Drvo u izumiranju
Nekada je pivski kraj bio pun dèver javora, rijetkog drveta boje voska koji je akusti~ne vrijednosti idealan za obradu i izradu mnogih instrumenata, od gusala, preko violine, do gitare i klavira. Ovaj javor u sebi duè zadràva zvuk, ima bolju rezonancu i ve}u "gustinu" drvne mase u odnosu na obi~an javor. - Ovo drvo je, naàlost, u izumiranju. Ovdje ga je prije Drugog svjetskog rata, na prostoru izme|u Bundosa i Lati~nog, bilo dosta. Firma "Ombla" je 1936. napravila put ne zato da bi povezala durmitorska sela, ve} da bi do{la do {umskog resursa i do dèver javora - kaè Rade, i dodaje da je trì{na vrijednost dèver javora velika. porodici i najbolja i najsigurnija vojni~ka komora na svijetu koja nikada nije zakasnila i koja je odavde nosila bra{njenik vojnicima na Drini, Bregalnici, Mojkovcu, Fundini...- poja{njava Rade, te sa osmijehom na licu dodaje: - Ona je temelj koji ovaj reljef kultivi{e i uzdiè! Ponosan je na ko{nicu, ali i na roditeljsko imanje koje godinama kultivi{e i vra}a mu zaboravljeni izgled, na vikendicu koju pravi i ~iji donji sprat namjerava da pretvori u muzej doma}e radinosti. Svetlana MANDI] 37
Trebalo je dèver javor, teìne oko {est tona, prenijeti u dvori{te

punjenje medom, ali i da povremeno uzmem malo "boànske hrane" da se ja i prijatelji zasladimo - kaè Rade. Ne namjerava da od p~ela "ukrade" previ{e jer èli da za tri do pet godina, {to zavisi od pa{e, dobije ko{nicu punu meda. Mo`da tada krene i u neko novo obaranje Ginisa. - Durmitorske p~ele su jedan od crnogorskih fenomena. Drugi fenomen su durmitorske ovce koje imaju vunu, mlijeko i meso, kakve nemaju ni jedne ovce. A durmitorske ène su nevi|en svjetski fenomen. To je nevi|ena persona koja je bila oslonac
BH p~elar MOJ PÊLINJAK
ad je te 2002. godine u njen vrt zalutao roj, Tatjana nije mogla ni zamisliti da }e devet godina poslije, postati profesionalna p~elarka i jedna od najutjecajnijih p~elara èna u Srbiji. Danas, ima preko 70 ko{nica i ambasadorica je Saveza udruènja p~elara Republike Srbije. - P~elarstvo je moja velika ljubav. Bilo me malo strah pri}i tom roju koji je do{ao u moj vrt. Kupila sam ko{nicu i lijepo ga smjestila. I onda sam krenula u prou~avanje p~ela, njihovog rada, odnosa i hijerarhije u jednom p~elinjem dru{tvu. U~ila sam o bolestima, {teto~inama i svemu onome {to danas ~ovjeku treba da se bavi ovim plemenitim pozivom - kaè Tatjana. Iako nezaposlena, posla joj ne manjka. Ima ga i previ{e. No, za ovu 39-godi{nju p~elarku iz Sivca izme|u Kule i Sombora u Vojvodini, to ne predstavlja problem. U trenutku na{eg razgovora, zadovoljno je trljala ruke. - U narednim danima, vrcat }u med. Ko{nice su ve} pune. Uljana repica i suncokret zamedili su bolje od o~ekivanog - dodaje. U predjelu gdje ìvi, osim suncokreta i repice, slaba je ispa{a. Zbog toga je Tatjana kupila tami} i prikolicu kako bi svoje p~elice prevozila na bagremovu, {umsku i livadsku ispa{u. Kaè kako bez podr{ke supruga Markana ne bi bila ovako uspje{na u p~elarstvu, ali dodaje i to kako ima velike planove kada je rije~ o organima krovnog srbijanskog p~elarskog saveza. - @elim da se ène vi{e uklju~e u p~elarstvo i to je ono za {ta se trenutno najvi{e zalaèm kod ~elnih ljudi SPOS-a. P~elarstvo mora biti zanimanje i nje`nijeg spola - dodaje. Tako|er, na kraju razgovora je dodala da njene p~ele nekoliko dana u godini "rade" u lokalnim vo}njacima za {ta dobije nemalu naknadu.
Tatjana CVIJANOVI]-MRDAK iz Vojvodine
P~elarska prikolica u bojama prolje}a!

Roj nije uspio pobje}i Ko{nice u njenom vrtu. Srce joj je na mjestu kada moè pro{etati pored njih
P~ele bi da se vozaju
Ko{nice se sele na razli~ite pa{e. Ovaj put, to je vo}njak kru{ke
POZIV PÊLARIMA
Pozivamo sve p~elare iz BiH i sa balkanskih prostora da nam {alju fotografije svojih p~elinjaka na adresu: Magazin BH p~elar, Dèmala Bijedi}a 185, 71000 Sarajevo ili putem e-maila bhpcelar@avaz.ba
38
PÊLAR SAM, TIM SE DIÎM BH p~elar
Mile JANKOVI], p~elar iz êlinca
U p~elinjaku nema stresa ni napetosti

U
Staroj Dubravi, na proplanku iznad êlinca, u ti{ini i mirisu naj~istije prirode stotinjak p~elinjih dru{tava vrijedno skuplja najsla|i eliksir zdravlja ~elina~ki med. P~elinjak pripada Miletu Jankovi}u, srda~nom vrijednom p~elaru. Odlaskom zime, Mile je pripremio svoja dru{tva za ono {to slijedi. Za njega najteì, ali i najsla|i bio je po~etak sedmog mjeseca, kada po~inje ubirati plodove onoga {to je radio prethodnih mjeseci. Na svom p~elinjaku, kaè, najbolje se odmara i lije~i svaku napetost i stres.
Mile Jankovi}
Pomo} vlade
- P~elarstvo sam naslijedio od roditelja, a za ovih 15 godina, ta djelatnost iz hobija polako je pre{la u profesiju. U poslu mi, naravno, pomaè cijela porodica. Kad je dobra pa{a, godi{nje dobijemo tonu do dvije meda i od toga moèmo solidno da ìvimo - kaè Mile na po~etku razgovora. Onaj ko je jednom kupio med od ovog ~estitog p~elara, do{ao je ponovo po svoju dozu zdravlja. Osim livadskog i bagremovog meda, Mile nudi vosak, propolis i polen. Punopravni je ~lan ~elina~kog udruènja p~elara koje mu, kaè, pomaè u ostvarivanju prava na donacije, podsticaje i zdravstvenu za{titu p~ela, te u~e{}u na sajmovima i seminarima. Osim udruènja, ponosno kaè, pomo} stiè i iz Vlade Republike Srpske. - Prije tri godine sam registrovao djelatnost. Time sam, zajedno sa brojem ko{nica, stekao uslove za pomo} iz Vlade.
P~elarstvo je naslijedio od roditelja, a za ovih 15 godina, ta djelatnost iz hobija polako je pre{la u profesiju. U poslu mu, naravno, pomaè cijela porodica. Na ovom podru~ju nema pesticida ni hemikalija, {to medu daje posebnu kvalitetu
Nedostatak novca najve}i problem

^lanovi ~elina~kog udruènja p~elara posjeduju 1512 p~elinjih zajednica, a o~ekivani godi{nji prinos meda na nivou Udruènja je od 15 do 23 tone. - Udruènje se finansira iz ~lanarine koju pla}aju ~lanovi Udruènja i donacija me|unarodnih organizacija, dok je op{tina za tri godine rada Udruènja izdvojila svega 300 maraka pomo}i. Nedostatak nov~anih sredstava je upravo i najve}i problem Udruènja - kaè Uro{ Srdi}, predsjednik Udruènja.
Godi{nje po ko{nici dobijam sedam maraka i sedamdeset feninga i to mi je zna~ajna pomo} i podsticaj da odrìm postoje}e brojno stanje ko{nica, pa ~ak i da taj broj pove}am dodaje Mile. Svjestan je da je p~elarstvo u na{oj zemlji pomalo potisnuto i da treba raditi na promociji te djelatnosti, kako bi se dobila stru~na pomo} u rje{avanju problema plasmana proizvoda i za{tite dru{tava od {teto~ina.
Prirodna sredina
U tegli zdravlja, stopile su se vrijedne ruke porodice Jankovi}, zdrava p~elinja dru{tva i ljepota prirode koju p~ele skupljaju i pretvaraju u ~udnovati slatki eliksir - med. Da se na ovom plemenitom podru~ju proizvodi dobar i kvalitetan med, potvr|uje i Mladen Dujakovi}, sanitarni
inspektor i ~lan Upravnog odbora udruènja p~elara. - êlina~ki p~elari odràvaju zdrave p~elinjake, bez upotrebe hemijskih sredstava. Na kvalitet meda utje~u i povoljni prirodni uslovi, odnosno nezaga|enost sredine u kojoj su smje{teni p~elinjaci - kaè Mladen. Nagla{ava da prednost trebamo dati na{em kvalitetnom doma}em proizvodu, a ne onom iz uvoza za koji uvijek postoji bojazan da je patvoren odnosno falsifikovan. Kao {to smo rekli, Mile je punopravni ~lan Udruènja p~elara "êlinac" koje je osnovano 2008. godine i broji 64 punopravna ~lana. U decembru pro{le godine, ovo udruènje postalo je ~lan Saveza udruènja p~elara Republike Srpske. Jedno je od najistaknutijih po radu i rezultatima u na{oj zemlji. J. H. 39
Medom Krajine do zdravlja Sr

Savez p~elara USK sa oko 50 p~elara sa cijelog Kantona posjetio Srebrenicu. Bila je ovo humanitarna posjeta pod nazivom Medom Krajine do zdravlja Srebreni~ana prilikom ~ega je Srebreni~anima uru~eno oko 400 kilograma meda. Delegaciju Saveza p~elara USK i Poljoprivrednog zavoda USK na ~ijem ~elu su se nalazili prof. Sulejman Alijagi} kao predsjednik saveza p~elara USK i mr. Smail Toromanovi} kao direktor Poljoprivrednog zavoda USK, primio je zamjenik na~elnika Op}ine Srebrenica ]amil Durakovi}. Na ovom sastanku gospodin Durakovi} je izrazio posebnu zahvalnost p~elarima Krajine na dugom putu sa jednog na drugi kraj dràve. Nakon toga predsjednik Saveza p~elara USK prof. Sulejman Alijagi} odrào je p~elarima Srebrenice i Krajine edukativno predavanje. Razmijenjena su iskustva i svakako ponu|ena odre|ena pomo} p~elarima Srebrenice od strane Saveza p~elara USK, pro{le godine progla{enim kao najbolji Savez p~elara u BiH, a ova gesta potvr|uje da "ljuti" Kraji{nici imaju i meko i veliko srce. Doma}ini druènju p~elara bili su predsjenik UP Skelanka Mujo Salihovi}, te njegov zamjenik Ljuban Petkovi} kao i drugi p~elari iz dva srebreni~ka udruènja. Savez p~elara USK je donirao odre|enim organizacijama oko 400 kg meda i to: Dje~ijem obdani{tu Poletarac, Udruènju èna BOSFAM, Centru za izbjeglice i Udruènju Majke Srebrenice. Svakako nezaobilazna posjeta je bila Poto~arima gdje su p~elari svako na svoj na~in odali po~ast ubijenim u genocidu. Treba napomenuti da su u grupi od oko 50 p~elara USK bili p~elari svih nacija i vjera. Pri povratku za Krajinu poseban poklon je uru~en najve}em borcu za ljudska prava nani Fati Orlovi} za koju je poseban poklon spremio p~elar iz Cazina Ro{i} [efik. Ovo je bila simboli~na i prije svega normalna ljudska gesta koja je naàlost bila bez medija koji za ovakve akcije nemaju sluha koje vrijede mnogo vi{e od politi~kih i drugih laì, i to je na{a realnost.
Iranci obradovali p~elare iz Hadì}a, Nevesinja, Konjica i Kiseljaka

Humanitarna organizacija Islamske Republike Iran BIRDS donirala je 50 p~elinjih zajednica za 20 p~elara iz BiH. Osamnaest zajednica sa ko{nicama dobilo je Udruènje p~elara iz Hadì}a, a ostale trideset i dvije ko{nice dobili su p~elari iz Nevesinja, Konjica i Kiseljaka. - Cilj nam je razvoj p~elarstva u Bosni i Hercegovini, ali i obezbijediti uslove za samozapo{ljavanje i sticanje odre|nih prihoda nezaposlenim osobama saop{tili su iz ove humanitarne organizacije. Humanitarna organizacija Islamske Republike Iran BIRDS i ranijih godina je donirala p~elinje zajednice bosanskim p~elarima. 40
BH p~elar
ebreni~ana
Refik Ja{i} iz Mihaljevi}a najbolji p~elar na bratuna~kim
DANIMA MALINE
U okviru Sajma poljoprivrede, prehrambene industrije, turizma i vo}arstva "Dani maline 2011., odràn od 24. do 26. juna u Bratuncu, najboljim p~elarom progla{en je Refik Ja{i} iz Mihaljevi}a. Drugo mjesto osvojila je Dana Je{i} iz Grabovi~ke rijeke, a tre}u nagradu dobili su Ratko Majstorovi} iz Tegare i Sulejman Ibrahimovi} iz Glogove. Ja{i}u je uru~ena i nov~ana nagrada u iznosu od 400 KM, Je{i}evoj 300 KM a Majstorovi} i Ibrahimovi} su dobili po 150 KM. - Sajam je uspje{no organiziran. Mnogi izlaga~i ostvarili su me|usobne poslovne kontakte i sklopili ugovore o saradnji, a oko 3000 posjetilaca imalo je priliku da vidi proizvode 72 izlaga~a iz BiH, Srbije i Hrvatske i upoznati tehni~ka dostignu}a u poljoprivrednoj oblasti rekao je Vjekoslav Stevanovi}, predsjednik Organizacionog odbora. Organizator sajma bila je Op}ina Bratunac uz podr{ku Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Razvojnog programa UN-a i Ameri~ke agencije za me|unarodni razvoj.
Budu}nost u sadnji medonosnog bilja

Uprkos velikim o~ekivanjima da }e ovogodi{nja sezona za p~elare Semberije i Podmajevi~kog kraja biti uspje{na, poslije pa{e bagrema, bagremca i livada ko{nice su neuobi~ajeno prazne, samo desetak kilograma meda po jednom dru{tvu. Bagrem je dobro cvjetao, ali je slabo medilo. Ovdje se nadaju da bi lipa mogla spasiti totalno lo{u p~elarsku sezonu. Prema rije~ima Marka Jovi}a iz loparskog sela Tobut, osim meda bilo je i manje polena, koji se, tako|e, dosta traì na trì{tu. Da bi sa~uvali p~ele, p~elari su vrlo malo prikupljali polen. Sve su ostavljali njima da se prehrane. - O~ito, priroda se mijenja i na te zakone ne moèmo utjecati. Ja {ansu vidim u sijanju medonosnog bilja kaè Jovi} i dodaje da op{tina Lopare planira da u blizini ve}ih p~elinjaka finansira sadnju medonosnog drveta evodije. - To bi bilo veoma zna~ajno prije svega u proizvodnji zdravog meda nagla{ava Jovi}.
Marko Jovi}
41
BH p~elar PÊLARSKA PRAKSA
HIGIJENSKO PO
Izba~eno leglo na letu ko{nice -
Pi{e: Rajko RADIVOJAC, Petrov Gaj, Prijedor Tel: 065 969 393
P~ele izbacuju uginule trutovske lutke
avr{enstvo prirode se moè vidjeti i u mehanizmu na koji se p~elinja zajednica sama {titi od bolesti. Zna~ajan dio tog mehanizma je rano otkrivanje bolesnih p~ela i bolesnog legla i njihovo odstranjivanje iz ko{nice. P~ele straàrice na letu ko{nice imaju zadatak, ne samo da ~uvaju ulaz u ko{nicu od tu|ica, nego i da otkriju sve eventualno bolesne ili otrovane p~ele i onemogu}e njihov ulazak u ko{nicu.
O{te}eno leglo
U ko{nici p~ele higijeni~arke traè oboljelo leglo, izbacuju ga iz ko{nice, ~iste i poliraju }elije. Ovaj posao je veoma zna~ajan u spre~avanju {irenja bolesti kao {to su kre~no leglo i ameri~ka kuga. Ako p~ele uspiju da na vrijeme prepoznaju i izbace prve bolesne larve, napredovanje bolesti }e se zaustaviti. Leglo koje je o{te}eno djelovanjem varoe p~ele izbacuju iz ko{nice i tako spre~avaju razvoj opasnih bakterija i gljivica na uginulom leglu. Taj mehanizam funkcioni{e bez kontrole, a ~esto i bez znanja p~elara. Kad p~elar uo~i izba~eno leglo na letu ko{nice to je jasan 42
U ko{nici p~ele higijeni~arke traè oboljelo leglo, izbacuju ga iz ko{nice, ~iste i poliraju }elije. Ovaj posao je veoma zna~ajan u spre~avanju {irenja bolesti kao {to su kre~no leglo i ameri~ka kuga. Ako p~ele uspiju da na vrijeme prepoznaju i izbace prve bolesne larve, napredovanje bolesti }e se zaustaviti. Leglo koje je o{te}eno djelovanjem varoe p~ele izbacuju iz ko{nice i tako spre~avaju razvoj opasnih bakterija i gljivica na uginulom leglu. Taj mehanizam funkcioni{e bez kontrole, a ~esto i bez znanja p~elara
znak da i on hitno mora ne{to u~initi da pomogne p~elama da se izbore sa bole{}u ili invazijom varoe. Sve jedinke iste vrste se prirodno me|usobno razlikuju po nekim osobinama. Tako je i sa ljudima, ali i sa p~elama. Uo~eno je kroz praksu da je kod nekih p~elinjih zajednica nagon za ~i{}enjem oboljelog legla i uop{te higijensko pona{anje vi{e izraèno nego kod drugih. To je pozitivna osobina koja se uzima u obzir prilikom selekcije i odabira matice rodona~elnice za proizvodnju matica. Cilj je na p~elinjaku imati zajednice sa izraènim, dobrim higijenskim pona{anjem.
Fotelja{i i po{teni
Pitam se, kada bi postojao nekakav Pin test kojim bi procijenili na{e p~elarstvo kakav bi bio rezultat? Da li su p~elari sposobni da brzo uo~e {tetne pojave, {tetne tendencije, {tetne radnje i naravno lo{e ljude u na{em p~elarstvu? Da li p~elari mogu na vrijeme osjetiti katastrofu koja nam prijeti? Moèmo li brzo da se rije{imo svega lo{eg? Moèmo li izbaciti ljude mi{eve koji razjedaju i prljaju na{e p~elarstvo? Moèmo li izbaciti ljude pauke
BH p~elar
NA[ANJE PÊLA
jasan znak da su p~ele bolesne!

Kako odabrati zdravu maticu?
Procjena nivoa higijenskog pona{anja se naj~e{}e vr{i tzv. Pin testom. Ovaj test se radi najmanje dva puta godi{nje i u pravoj i u polukontrolisanoj selekciji matica. Bilo bi dobro da ga rade i p~elari koji proizvode matice za svoje potrebe. Oni biraju zajednice sa najboljim o~iglednim osobinama za uzimanje larvi u proizvodnji matica. Higijensko pona{anje je osobina koja se ne vidi od oka kao {to se npr. vidi dobro }ebasto leglo. Ovaj test je koristan jer nam ukazuje na ono {to ne uo~avamo prostim posmatranjem. Samo pomo}u njega je mogu}e odabrati matice ~ije potomstvo }e imati dobre higijenske osobine. Test je vrlo jednostavan i ne zahtijeva nikakva materijalna ulaganja. Potreban nam je samo karton od koga }emo napraviti {ablon tako {to }emo ga na sredini isje}i u obliku romba. Za ovaj test se koriste {abloni koji uokviruju 100 }elija legla i {abloni koji uokviruju 50 }elija legla. Vanjske dimenzije kartonskog {ablona koji uokviruje 50 }elija su 10 x 5 cm. Isje~eni romb je dimenzija 5 x 3 cm sa dijagonalom duìne 7 cm. Karton se stavi na poklopljeno leglo i markiraju se krajevi romba. Iglom se ubiju lutke u svih 50 }elija i ram vrati p~elama. Nakon 12, 24 i 48 sati kontroli{emo da li su p~ele otkrile i o~istile sve mrtve lutke. Naslonimo romb na oznake i brojimo neo~i{}ene }elije. Ako su sve lutke o~i{}ene nakon 12 sati zajednica dobija najvi{u ocjenu 4. Takva zajednica ima izuzetno dobro higijensko pona{anje. Ako su }elije o~i{}ene nakon 24 sata ocjena je 3, nakon 48 je 2, a ako ni nakon 48 sati sve }elije nisu o~i{}ene ocjena je najlo{ija 1 (Selekcijske mjere mr. N. Bandòv i ing. V. Bandòv). U uì izbor za maticu rodona~elnicu uzet }emo samo maticu ~ije je potomstvo na ovom testu dobilo ocjenu 4 ili bar 3. Sa malo truda moèmo mnogo u~initi na pobolj{anju èljenih osobina p~ela na svom p~elinjaku. Pravilna procjena rodona~elni~ke zajednice je od presudnog zna~aja za na{ p~elarski uspjeh. Bez dobrih matica sve {to u~inimo na stvaranju jakih proizvodnih zajednica je uzalud. koji oko nas pletu svoje spletkaro{ke mreè? Moèmo li se rije{iti ljudi vidri koji gledaju samo svoj interes? [ta uraditi sa ljudima kengurima koji samo ska~u iz fotelje u fotelju? [ta }emo sa spava~ima koji se ne mogu probuditi, a {ta sa ljudima ekserima koje je nemogu}e pomjeriti sa pozicija koje zauzimaju. Lovci u mutnom, bahati, samoìvi, licemjerni, umi{ljeni, nedodirljivi...? Eh... ru`ne rije~i sa jo{ gorim zna~enjem. A obi~ni, po{teni i normalni ljudi? [ta je sa njima? Ima ih mnogo, naravno. Mogu li se oni prepoznati u ovoj op{toj maskaradi? Padamo li na ovom testu? Mnogo je pitanja bez odgovora. Izgleda da su p~ele ipak, korak ispred nas. One umiju ono {to je potrebno. Da ne umiju propale bi. A, mi..? Mi propasti ne}emo. Valjda. Hm..? Poku{ajte sami sagledati postoje}e stanje i procijenite {ta }e biti sa na{im p~elarstvom u pet narednih godina. [ta nam je potrebno, {ta je realno mogu}e, a {ta moèmo da o~ekujemo? Ako budete zadovoljni, blago vama... Moje mi{ljenje je da je ipak vi{e {ansi da doìvimo katastrofu ogromnih razmjera, nego da u~inimo kapitalan napredak. Jedino {to ohrabruje u svemu tome je ~injenica da, na na{u sre}u, sve zavisi od nas samih. Zavisi od nas... hm..?
[ablon od kartona
PIN TEST
50 poklopljenih ~elija legla
Uni{tavanje larvi iglom
Rezultat Pin testa nakon 24 sata

43
BH p~elar ZDRAVLJE PÊLA
Kako otkriti i lije~iti Ameri~ku p~elinju bolest?

U odsustvu klini~kih znakova bolesti na p~elinjem leglu mogu}e je dobiti i pozitivan i negativan laboratorijski nalaz, a me|u va`ne klini~ke znakove spadaju promjene na poklopcima. Kako postupiti sa zajednicama koje nisu testirane na prisustvo vegetativnih formi ili spora ove bolesti Profilakti~ki ili terapijski antibiotski tretmani?
alignu p~elinju bolest prvi put je prou~avao amerikanac White 1904. godine i nazvao je tada Ameri~ka p~elinja bolest. Uzro~nik ove bolesti, Paenibacillus larvae (ranije Bacillus larvae) je sporogena bakterija a stadij razvoja spore su odgovorne za nastanak ove podmukle bolesti. Epizootiolo{ki zna~ajno je da se spore mogu odràti neograni~eno u vanjskoj sredini, na p~elarskoj opremi. Osim grabeòm i zalutalim p~elama, {irenju bolesti pomaù i p~elari kojima stru~njaci savjetuju da na p~elinjacima sa poznatim historijatom postojanja ove bolesti ne koriste p~elarsku opremu tokom pregleda zajednica. Tako|er, prihrana p~ela medom ili polenom iz bolesnih zajednica moè pomo}i {irenju ove zarazne bolesti. U odsustvu klini~kih znakova bolesti na p~elinjem leglu mogu}e je dobiti i pozitivan i negativan laboratorijski nalaz, a me|u va`ne klini~ke znakove spadaju promjene na poklopcima obojeni tamno-sme|e, uobi~ajeno sa rupicama i potonuli u stanicu. Boja larvi (normalno sedefasto - bijela) je rangirana od sivkasto-bijele pa
Pi{u: Prof. dr. Tarik Bajrovi}, i mla|i stru~ni saradnik Toni Eterovi} Katedra za zarazne bolesti, Veterinarski fakultet u Sarajevu Kontakt: zaraze@vfs.unsa.ba
sme|e sve do crne boje. Nakon propadanja larvi (maceracija) zaostaje rastegljiva masa sa kojom dijagnosti~ki va`nu probu rastegljivosti (duìna niti do nekoliko centimetara) mogu napraviti i sami p~elari ubodom drvceta u sredi{te zaraène stanice i povla~enjem prema gore. Krajnji stadijum uni{tenja larve je suhi tra~ak u obliku jezi~ka (lutkin jezik) koji str{i sa dna stanice, a veoma je pogodan ispituju}i materijal u laboratorijskoj dijagnostici ove bolesti. Nakon klini~ke sumnje i/ili laboratorijske potvrde Ameri~ke opake bolesti p~elinjeg legla, dileme oko dalje sudbine zajednice nema radikalno uklanjanje ili radikalan postupak u skladu sa zakonom. Odmah nakon toga uslijedi niz pitanja i dilema s obzirom da do tada nisu sve zajednice obi~no testirane na prisustvo vegetativnih formi ili spora ove bolesti. [ta se moè o~ekivati u preostalim zajednicama s obzirom na karakter uzro~nika i bolesti ? 1. P~elinjak bez historijata u prethodnom periodu a. Pozitivan klini~ki nalaz na nekim zajednicama b. Pozitivan i klini~ki i laboratorijski nalaz c. Pozitivan laboratorijski nalaz d. Negativan klini~ki i laboratorijski nalaz
2. P~elinjak sa historijatom a. Slabe zajednice (p~elinjak) uz pozitivan laboratorijski nalaz b. Rezistencija izoliranih bakterija na antibiotike c. Rezidue na antibiotike Tretman profilakti~ki Nakon uklanjanja bolesnih, a bez testiranja preostalih zajednica na p~elinjaku moè se dati peroralno antibiotik. Preporu~uje se geomicin koji u 1 g sadrì 55 mg oksitetraciklinhidroklorida u obliku pra{ka, a mije{a se sa {e}erom u prahu u slijede}em omjeru: 4 dijela {e}era u prahu: 1 dio antibiotika geomicina. Koristi se zapra{ivanjem rubnih dijelova satne osnove izbjegavaju}i pri tome otvoreno leglo, a jedno tretiranje se moè izvr{iti nakon medobranja. Metod aplikacije antibiotika sa {e}erom u prahu je brz i lako izvodljiv, ali moè rezultirati neujedna~enim dozama unutar ko{nice. Nakon svega, dileme oko kontrole ove bolesti o ~emu }emo pisati u nekom od narednih izdanja BH p~elara su: 1. Sele}e ili stacionarno p~elarenje 2. Naredne sezone na p~elinjacima sa poznatim historijatom 3. Ponavljane terapije i testiranja 4. Rezidue 5. Uloga varoa u odràvanju i {irenju infekcije i dr.
44
IZLOG KNJIGE BH p~elar
@ivotno ostvarenje Ra{ida ZORLAKA
BISERJE PRAKTI^NOG PÊLARSTVA knjiga za svakog p~elara!

Naziv Biserje prakti~nog p~elarstva sam naslovio iz dva razloga: prvo {to meni lijepo zvu~i, a drugo {to sam svakim ovim postupkom prosuo bisere na moj rad sa p~elama kojima je moj ìvot oplemenjen i kojima puno dugujem
akon {to je prije {est godina izdao prvijenac Tehnologija prakti~nog p~elarstva Ra{id Zorlak, jedan od najpoznatijih ìvu}ih p~elara u BiH, p~elare je po~astio jo{ jednom odli~nom knjigom Biserje prakti~nog p~elarstva koja je svjetlo dana ugledala po~etkom jula ove godine. Kritike p~elara na ìvotno ostvaranje ovog p~elara su odli~ne. O~ekivanja, nadanja, èlje p~elara, sude}i barem prema prvim kritikama, su opravdana! Na 86 moderno dizajniranih strana, Zorlak ~itateljima nudi vlastita iskustva i saznanja iz skoro svih oblasti p~elarske prakse. Knjiga je pisana razumljivim stilom pa ostavlja mogu}nost da je razumiju p~elari profesionalci, ali i oni koji se p~elama bave tek iz hobija. Cijela knjiga ilustrovana je vrhunskim fotografijama. - Kada drìm neka od svojih predavanja uvijek
nastojim {to bolje prenijeti svoje znanje i saznanja koja sam stekao kroz dugogodi{nju p~elarsku praksu. Ali, pomislio sam, neka i na ovaj na~in ostane trag mog postojanja rekao je Zorlak.
Knjiga kao p~elinjak

U ovom djelu autor se postavlja kao p~elar koji ba{ u tom trenutku radi na p~elinjaku, na momente zaboravljaju}i uop{te da sjedi za stolom i pi{e knjgu. Sa velikom precizno{}u prolazi kroz svaki segment u
p~elarstvu, po~ev{i od zazimljavanja p~elinje zajednice pa sve do lije~enja p~ela od raznih oboljenja... Posebno mjesto u knjizi Zorlak je posvetio maticama. Velikodu{no, bez imalo {krtosti, otkriva proizvodnju matica po vlastitoj metodi, a po ~emu je autor ina~e izuzetno cijenjen u p~elarskim krugovima ne samo u BiH, ve} i van njenih granica. Velikodu{no otkriva i sa mnogo zanosa opisuje vlastite na~ine vje{ta~kog razrojavanja p~elinjih zajednica, naseljavanje oplodnjaka prosijanim mladim p~elama, recepte za stvaranje imuniteta p~elinjoj zajednici na razne zarazne bolesti.
naslovio iz dva razloga: prvo {to meni lijepo zvu~i, a drugo {to sam svakim ovim postupkom prosuo bisere na moj rad sa p~elama kojima je moj ìvot oplemenjen i kojima puno dugujem. A. ALJOVI]
Vojnik i p~elar
Ra{id Zorlak ro|en je 1948. godine u selu Zorlaci kod Gora`da. Nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja, oti{ao je na Vojnu akademiju u Beograd i Kru{evac, a ubrzo je stekao i zvanje inènjera hemije u Zagrebu. Prve ko{nice je nabavio 1976. godine. Ve} tada, uz dostupnu literaturu postizao je dobre rezultate. Uz posao redovnog predava~a na Vojnoj akademiji u Sarajevu, a kasnije i na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu, Zorlak intenzivno prati ìvot p~elinje zajednice, a putem ~uvene staklene ko{nice koju je sam dao uraditi, do{ao je do zna~ajnih spoznaja o ìvotu p~elinje zajednice u no}nim uslovima. Veliki dio p~elarske prakse posvetio je proizvodnji matica, a vrhunac u p~elarskoj praksi postigao je u pripremanju p~elinje zajednice za glavnu planinsku pa{u. Objavio je knjigu Tehnologija prakti~nog p~elarstva (2005), vi{e nau~nih ~lanaka, TV emisija, odrào je veliki broj predavanja, od{kolovao je veliki broj p~elara kroz razne kurseve i {kole p~elarstva. 45
Dugogodi{nje iskustvo
- Sve {to je napisano u knjizi Biserje prakti~nog p~elarstva ~ini moj autenti~an rad ili ne{to {to je u praksi vi{e puta provjereno. P~elarima nikada ne nudim ne{to {to prethodno nisam dobro izu~io i prakti~no primijenio - kaè Zorlak. - Naziv Biserje prakti~nog p~elarstva sam
Ra{id Zorlak: Posebno mjesto u knjizi je posvetio maticama. Velikodu{no, bez imalo {krtosti, otkriva proizvodnju matica po vlastitoj metodi, a po ~emu je autor ina~e izuzetno cijenjen u p~elarskim krugovima ne samo u BiH, ve} i van njenih
BH p~elar PÊLARSKE MUKE
Medvjedi sve ~e{}i gosti u p~e

Bilo je to u no}i sa petka na subotu. Medvjed je, pri~a @eljka, uni{tio dvije ko{nice u svojoj prvoj "posjeti". Nakon toga, dolazio je jo{ nekoliko puta. Medvjed je dolazio u p~elinjake Velibora Banjca, Marinka i êde Risovi}a iz obli`njeg sela Gusije
eliki sivi medvjed polomio je trideset ko{nica", "Medvjed uni{tio tri ko{nice p~ela, "Medvjed se gostio u p~elinjaku", "Miris meda privla~i medvjede" samo su neki od naslova koje smo ove godine mogli pro~itati u novinama ili vidjeti na televizijskim ekranima. P~elari su nemo}ni, zakoni na strani ove ìvotinje. No, dok je p~elinjaka i meda u ko{nicama, bit }e i ovakvih slu~ajeva. Posljednji slu~aj susreta sa medvjedom desio se u ribni~kom selu Gusije. Kako kaè na{a sagovornica @eljka Landeka, susret je bio zastra{uju}i. Jednog vikenda pred kraj jula, kao {to to obi~no rade, oti{li su na svoju vikendicu gdje uzgajaju razne vrste vo}a, izme|u ostalog i maline koje se nalaze odmah ispod prozora spava}e sobe. - Poslije pono}i, dok smo sjedili u vikendici, ~uli smo lomljenje i stra{nu riku. Bio je to medvjed koji je do{ao u p~elinjak. ûli smo lupanje ko{nica sje}a se @eljka.
Zakon na me
Zakon Republike Srpske o lovstvu

^lan 58. ovog Zakona precizirao je nadoknadu {tete kada je rije~ o posjetama medvjeda u p~elinjake. (1) Za {tetu koju pri~ini lovostajem za{ti}ena divlja~ naknadu pri~injene {tete pla}a korisnik lovi{ta. (2) [tetu koju u~ini divlja~ za koju je propisana stalna zabrana lova duàn je da nadoknadi subjekat koji je propisao zabranu. (3) Izuzetno, za {tetu koju u~ini medvjed naknadu pla}a Republika iz budèta u visini od 45%, op{tina u visini od 25% i korisnik lovi{ta u visini od 30% procjene {tete.
Stravi~na rika
Bilo je to u no}i sa petka na subotu. Medvjed je, pri~a @eljka, uni{tio dvije ko{nice u svojoj 46
BH p~elar
elinjacima Ribnika i Mrkonji}a
dinoj strani!
prvoj "posjeti". Nakon toga, dolazio je jo{ nekoliko puta. U potpunosti je uni{tio {est Dadan Blatovih ko{nica punih meda. A Landeke ve} spremile vrcaljku da vrcaju. - Na jednom ramu bilo je oko tri kilograma meda. Ali, eto, {ta se moè. Uni{tena su i dru{tva, matice, sanduci, okviri... Sve je oti{lo u nepovrat - àli se \or|e Landeka, @eljkin brat. Na podru~ju Ribnika, nastavlja @eljka, postoje ~etiri medvjeda koji selom haraju ve} nekoliko godina. Mje{tani su prepla{eni, strahuju za svoje ìvote. Ru`no je, veli, kad u pono} nedaleko od tebe ~uje{ kako medvjedi oru po mravinjaku ili lome lokalno vo}e kako bi do{li do hrane. - Trebamo li ~ekati da neko izgubi ìvot? - pita se @eljka. Naàlost, slu~aj Landeka nije usamljen u Ribniku. U ovu op{tinu pristiglo je osam od{tetnih zahtjeva u kojima p~elari traè nadoknadu {tete. Medvjed je dolazio u p~elinjake Velibora Banjca, Marinka i êde Risovi}a iz obli`njeg sela Gusije. Bio je i u p~elinjaku Save Dmitrovi}a kod kojeg je "potamanio" dvije ko{nice. - Stravi~no je no}u slu{ati riku medvjeda, a kad svane, u dvori{tu ima{ {ta vidjeti. Sve je razlupano i uni{teno - kaè Savo. ku}u. Pla{imo se da bi nas mogli napasti, a ne znamo kako da se odbranimo jer im ograde ne predstavljaju problem. Pucat ne smije{. U ovom slu~aju ruke su nam vezane dodao je ovaj p~elar. Porodica Landeka i ostali mje{tani ~etiri puta su traìli odstrel ovih ìvotinja. No, po ovom pitanju jo{ uvijek ni{ta nije ura|eno. - Izgleda da su se oglu{ili na na{e zahtjeve - govori @eljka dok gleda ostatke ko{nica koje su prije samo nekoliko dana bile pune meda. Nadle`na op{tinska inspekcija je obi{la o{te}ena podru~ja i na~inila zapisnike o {teti. Na~elnik Ribnika Ne|o Stojakovi} smatra da je ovo ozbiljno upozorenje [umskom gazdinstvu "Ribnik", koje gazduje lovi{tem, a prema lovnoj osnovi ima u planu odstrel dva medvjeda godi{nje.
Kako za{tititi p~elinjak?

Postoji nekoliko na~ina za{tite p~elinjaka od medvjeda. Neki p~elari postavljaju alarme u svoje p~elinjake. Drugi stavljaju za{titnu ogradu koja se, u na{em slu~aju, nije ba{ pokazala korisnom. Tre}i pak koriste tzv. ~obanicu koja radi na principu visokog napona, ali slabe struje, ta sluì za ~uvanje stoke, pasa, a dobra je za{tita protiv divljih svinja i ostalih divlja~i. - Traìt }emo od nadle`nih u [umskom gazdinstvu "Ribnik" da pove}aju broj odstreljenih medvjeda kaè Stojakovi}. Prema rije~ima Draènka Topalovi}a, iz [umskog gazdinstva "Ribnik", na ovom podru~ju medvjed je zakonom za{ti}ena ìvotinja pa se zato {teta koju na~ini nadokna|uje sto posto. J. H.
Mijenjati zakon?
Nakon {to mu je polupao ko{nice i zasladio se medom, medvjed je pobjegao. Kako kaè, sada strahuje od nove posjete i pla{i se da bi {teta mogla biti puno ve}a. Osim {to mu pojede med prve klase, àli se Savo, medvjedi polupaju i sanduke te polome ramove. - Proteklih godina medvjedi su napadali i stoku. Toliko su se ohrabrili da nam dolaze pred
Ribnik
47
Sanski p~elari iznena|eni potra`njom meda u Turskoj: Da smo imali ve}e zalihe, sve bismo izvezli
- Sanski p~elari su put Turske izvezli pet tona meda, a u planu su i nove isporuke kaè direktor Specijalizirane zadruge "Api med" Nijaz Kadiri}. - Ovo je na{ prvi zna~ajniji izvozni poduhvat. Iznenadili smo se koliko je velika potra`nja za medom u Turskoj i da smo imali ve}e zalihe, sve bismo uspjeli izvesti izjavio je Kadiri} za banjalu~ke Nezavisne novine. Prema njegovim rije~ima, ovih dana bit }e upu}en probni kontingent meda u [vajcarsku, te je istakao nadu kako }e se uskoro otvoriti i novo trì{te za p~elarske proizvode sa ovih prostora. - Ono {to bi moglo predstavljati problem u narednom periodu jesu nedovoljne koli~ine meda za otkup. Zbog toga }emo u narednom periodu poku{ati uspostaviti saradnju sa p~elarima iz drugih op}ina Unsko-sanskog kantona, ali i {ire - rekao je Kadiri}. On je istakao zadovoljstvo {to su u me|uvremenu rije{eni svi proceduralni problemi zbog kojih je ranije bio
Muhamed al Farisej
onemogu}en izvoz p~elarskih proizvoda iz Bosne i Hercegovine u druge zemlje. Zanimljivo je da je nedavno kuvajtski biznismen Muhamed al Farisej investirao zna~ajna sredstva u punionicu meda, koja djeluje u sklopu P~elarske zadruge "Api med", te je najavljeno zna~ajno pove}anje proizvodnje kao i asortimana p~elarskih proizvoda u ovoj zadruzi.
Projekt COLOSS (Prevention of honey bee COlony LOSSes Sprje~avanje nestajanja dru{tava medonosne p~ele) je organizacija koja je osnovana 2008. godine, a podràla ju je i Organizacija za evropsku saradnju iz oblasti nauke i tehnologije (COST). Okuplja 248 nau~nika i stru~njaka prakti~ara
Nijaz Kadiri}
Kuvajtski biznismen Muhamed al Farisej investirao je zna~ajna sredstva u punionicu meda, koja djeluje u sklopu P~elarske zadruge "Api med", te je najavljeno zna~ajno pove}anje proizvodnje.
Na COLOSS konferenciji o bolestima legla u BiH!

U radu Sedme COLOSS konferencije, koja }e se odràti od 25. do 28. avgusta ove godine u Beogradu, u~estovat }e oko 70 nau~nih radnika iz Evrope i svijeta. Organizatori ovog nau~nog skupa su Biolo{ki fakultet i Poljoprivredni fakultet iz Beograda. Pokrovitelji su COST program, Ministarstvo prosvjete i nauke Republike Srbije, Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, {umarstva i vodoprivrede i Savez p~elarskih organizacija Srbije. Konferencija }e biti zatvorena za p~elare prakti~are. Iz BiH najavljeno je u~e{}e Radivoja Maksimovi}a, predsjednika Saveza udruènja p~elara Republike Srpske, te magistrice Violete Santra~ sa Veterinarskog instituta Dr. Vaso Butozan iz Banje Luke. Ona }e u Beogradu predstaviti rezultate mikrobiolo{kih istraìvanja uzoraka meda na prisustvo uzro~nika bolesti legla ameri~ke i evropske gnjilo}e u Bosni i Hercegovini za 2010. godinu. - Stvara se utisak da u BiH ima dosta gnjilo}e, i to vi{e evropske nego ameri~ke kratko je otkrila dr. Santra~ za BH p~elar. Upitana {ta je doprinijelo da u
Dr. Violeta Santra~: Za{to su iz Federacije BiH skepti~ni prema kapitalnom dràvnom projektu?
BiH ima dosta gnjilo}e, ali i drugih p~elinjih oboljenja, mr. Santra~ kaè da u BiH aktivnosti koje se sprovode na zdravstvenoj za{titi p~ela su zna~ajne, ali jo{ uvijek nisu dovoljne. Kao prvo, ne postoji nacionalni plan zdravstvene kontrole i za{tite p~ela, nadle`ne dràvne institucije poprili~no su nezainteresovane da se odupru ovakvim problemima. Posebno su pasivni i skepti~ni prema ovom projektu p~elari iz Federacije BiH!!!
SLJEDE]I BROJ BH
48
p~elara U PRODAJI od 15. oktobra/listopada 2011.
BH p~elar
Mali p~elari izvadili prvi med iz ko{nica
Na inicijativu u~enika iz Osnovne {kole Jova Jovanovi} Zmaj - podru~no odjeljenje Ljubomir prije godinu dana osnovana je dje~ija p~elarska zadruga, a ovih dana vidljivi su prvi plodovi rada. Naime, prve koli~ine meda izva|ene su iz ko{nica, a novac od prodaje }e biti kori{ten za odlaske na ekskurzije i izlete. - Koliko je meni poznato, ovo je prva dje~ija p~elarska zadruga u isto~noj Hercegovini, koja je sa prvobitne ~etiri pove}ana
na {est ko{nica, ali }emo p~elinjak pro{irivati, kako bi jednoga dana, nadamo se, bio najve}i barem u selima ove regije - kaè nastavnik informatike i tehni~kog obrazovanja u ovoj vaspitno obrazovnoj ustanovi Krsto Markovi} koji je pokrenuo projekt osnivanja zadruge. On dodaje da jo{ uvijek, iako je on nastavnik tehni~kog obrazovanja, ne mogu sami praviti ko{nice, jer {kola za to nema adekvatne ma{ine, ali da
ko{nice ne}e ni biti problem, samo kada djeca vole ovaj posao. Djeca }e, kaù, sakupljati sredstva zara|ena na ovaj na~in za ekskurzije i izlete, ali je mnogima od njih zna~ajnije {to su mnogo nau~ili o p~elama. - Mnogi od nas nisu imali pojma o p~elarstvu kao {to sam i ja sama, ali sada znam mnogo o njima, a, {to je najva`nije, nau~ila sam i od p~ela da je rad u zajednici veoma vaàn i koristan - kaè u~enica osmog
razreda Nikolina Miljanovi} koja je ovaj dan va|enja meda sa nestrpljenjem o~ekivala. Djeca kaù da su cijelo jutro pjevu{ili - do{lo doba da se med oproba. U |a~koj p~elarskoj sekciji su, ina~e, u~enici starijih razreda ove seoske podru~ne {kole, njih dvanaestoro, ali im se polako priklju~uju i mla|i drugovi. Animirat }e, kaù, i drugove iz gradske, mati~ne {kole, koji ovdje mogu dolaziti da nau~e dosta o p~elarstvu...
U Udruènju p~elara Vrijesak iz @ivinica obavljaju potrebne aktivnosti, kako bi obezbijedili dovoljne koli~ine ambalaè za nedavno dobijeni med iz ko{nica. Proteklih dana vrcaljke su radile punim kapacitetom, sve dok iz sa}a nisu iscijedili posljednje kapi meda. Poznato je da prvi med dolazi sa bagrema, pa su mnogi p~elari svoje ko{nice selili na podru~ja bogata medonosnim bagremom i drugim proljetnim cvatovima. U 2011. godini Udruènje p~elara Vrijesak ima 138 ~lanova i 4300 ko{nica na koje imaju pravo podsticaja. Pred prostorije Vrijeska stigli su paketi galona u koje }e p~elari pakovati svoj med. Kaù nam da je zbog ~estih ki{a ovogodi{nji prinos meda umanjen za oko 30 odsto, ali i pored toga meda ima, o ~emu su svjedo~ili naru~eni paketi staklenih galona. Sada su mnogi p~elari svoja p~elinja dru{tva preselili na druge lokacije, u potrazi za novim medonosnim biljkama. Samo da ih vrijeme ne iznevjeri! [. G.
Grudski U @ivinicama vrcaljke p~elari ne radile punim kapacitetom zuje u prazno
Grude
www.spos.info
U novootvorenim prostorijama, na redovitoj godi{njoj skup{tini P~elarske udruge Matica koja djeluje na razini op}ine Grude, ponovo je Sre}ko Boban izabran za predsjednika, a za dopredsjednika @eljko Bu{i}. Tijekom skup{tine utvr|eno je kako je Udruga uspje{no radila i zastupala interese grudskih p~elara u posljednje ~etiri godine. Dobro vo|enje udruga p~elara, kako u grudskoj op}ini tako i u ùpaniji ZH gdje je Boban tako|er predsjednik, rezultiralo je ostvarivanjem poticaja na Federalnoj razini, a od ove godine se poticaji po ko{nici o~ekuju i na razini @upanije. Ostvarivanje poticaja je od iznimne va`nosti jer se ulaskom u sustav olak{ava poloàj malog p~elara. A da bi se to ostvarilo potrebno je ispuniti odre|ene uvjete kao {to su registracija p~elara i p~elinjaka u op}ini, pozitivno zdravstveno stanje p~ela potvr|eno od veterinara te ~lanstvo u op}inskoj udruzi. Op}inska skup{tina je prihvatila pristupanje savezu Kadulja koji je osnovan s ciljem da se stvori brend Hercegova~ki med te je i to jedan od pokazatelja da grudsko p~elarstvo ide naprijed jer su u savezu udruge iz Stoca, Neuma, Ravnog, âpljine, Ljubu{kog, îtluka i Mostara. Predstavnici nekih udruga iz navedenih te drugih op}ina su bili i gosti grudske skup{tine p~elara.
49
BH p~elar PIRAMIDA USPJEHA
SPZ APIMED iz Sanskog Mosta primjer kako se udruìvanjem i prepoznavanjem zajedni~kog interesa niù uspjesi i u vremenima krize, recesije, otu|enja dràve
Nakon nekoliko godina mukotrpnog i upornog rada menad`menta Zadruge, APIMED je uspio da se uspje{no pozicionira na trì{tu BiH kao, kvalitetan, pouzdan i povoljan servis svim p~elarima na podru~ju BiH u otkupu meda, preradi voska, proizvodnji poga~ica i nabavci registriranih lijekova
Pi{e: Nijaz Kadiri}, dir. SPZ APIMED Sanski Most
OVE GODINE OTKUP 5O TONA DOMA]EG MEDA!

Osnovna uloga zadruge
da unaprijedi ekonomski razvoj svojih ~lanova i kooperanata da obezbijedi organizovanu proizvodnju za trì{te da pove}a konkurentnost da pravi profit za nova ulaganja, radi finalne proizvodnje da se uspje{no pozicionira na trì{tu BiH kao, kvalitetan, pouzdan i povoljan servis svim p~elarima na podru~ju BiH u otkupu meda, preradi voska, proizvodnji poga~ica i nabavci registriranih lijekova. Razvojni put u zadnjih pet godina nije bio nimalo lak ni jednostavan. Uspjeh dolazi sa napornim radom, ulaganjem sredstava, kvalitetnim planiranjem i sposobnim i po{tenim menad`mentom. Najbitnija stavka, me|utim, jeste me|usobno povjerenje ~lanova i dugoro~no planiranje. O uspje{nom razvoju i piramidi uspjeha, najbolje ilustriraju slijede}i podaci: od osnivanja APIMED-a, otkup svake godine rastao je za 100%. Ove godine APIMED ima za cilj da otkupi najmanje 50 tona meda i plasira na trì{te. Ako se to desi, pove}anje u 2011. godini bit }e preko 50%. Dalje, pokazatelji nam govore da }e otkup rasti iz godine u godinu kao i sam broj p~elara i proizvodnja, {to je i cilj APIMED-a. Pove}anjem broja p~elara, odnosno, proizvodnje pove}avaju se koli~ine doma}eg meda na bh. trì{tu i na taj na~in se vodi uspje{na trì{na borba sa uvoznim medom. Druge borbe nema jer je trì{te otvoreno. Na kraju jo{ jednom nagla{avam da je vrijeme da se {to vi{e p~elara sa podru~ja cijele BiH uklju~e u saradnju sa APIMED-om. Zajedno }emo biti ekonomski ja~i, organizovaniji i tako }emo pove}ati bh. med na na{em trì{tu. Pred nama je dug i naporan put i on ne}e zavr{iti 2011. ili 2012. nego }e trajati godinama. Na takvu borbu svi p~elari treba da budu spremni ako èle bolju budu}nost vlastitom biznisu, bio on dodatni ili osnovni vid zanimanja.
Problemi u zadrugarstvu
Nerazumijevanje zadru`nog koncepta i nedostatak kvalitetnih kadrova Nedostatak finansija Nedovoljna podr{ka dràve Nerazumijevanje funkcionisanja zadruga od strane njenih ~lanova
poljoprivrednoj proizvodnji najbitnija je dobra organizacija proizvo|a~a. Dobrom organizacijom se stvaraju uslovi za kvalitetniji nastup na trì{tu. U tom smislu zadruge su najbolji vid organizovanja poljoprivrednika jer plasiraju njihove proizvode i na taj na~in ja~aju doma}u poljoprivredu. Prvenstveni cilj je proizvodnja i plasman, a nikako uvoz i sama trgovina.
SPZ APIMED
Primjer funkcionisanja zadruga jeste Specijalizirana p~elarska zadruga APIMED iz Sanskog Mosta. APIMED je osnovan 2005. godine udruìvanjem i prepoznavanjem zajedni~kog interesa i cilja 10 iskusnih p~elara iz Sanskog Mosta koji su na taj na~in htjeli da osiguraju trì{te za svoju proizvodnju meda. Nakon nekoliko godina mukotrpnog i upornog rada menad`menta Zadruge, APIMED je uspio
Zadruge u svijetu
Prema podacima USAID-a u svijetu ima oko 800 miliona ~lanova zadruga. Svaki tre}i stanovnik EU je ~lan barem jedne zadruge, 85% farmera Njema~ke su ~lanovi zadruga. SAD ima 47.000 zadruga. 50
BH p~elar
51
Nau~noistraìva~ki rad mr. Lejle Biber-Spiljak na temu "Fizi~ko-he
Nektarski med, zbog ve}eg svjetlost ulijevo, dok medljiko

U ovom radu, koji BH p~elar ekskluzivno objavljuje, dat je prikaz kvaliteta livadskog meda proizvedenog u Bosni i Hercegovini. Ispitano je 120 uzoraka meda koji su uzimani sa ~etiri geografska podru~ja. Rije~ je o regijama sjeverne Bosne, srednje Bosne; visoke Hercegovine, niske Hercegovine. Laboratorijska ispitivanja i procjena kvaliteta livadskog meda su provedena u skladu sa zahtjevima Pravilnika o kvalitetu meda i drugih p~elinjih proizvoda i Direktive EU
ci livadskog meda, klasifikovani prema geografskim regionima, pokazuju odre|enu varijabilnost u fizi~ko-hemijskim karakteristikama.
Zaklju~ci istraìvanja
Cilj rada je bio da se utvrdi fizi~ko-hemijski i senzorni kvalitet livadskog meda iz razli~itih geografskih podru~ja BiH, odrede pokazatelji karakteristi~ni za odre|eno podru~je i ispita da li postoje statisti~ki zna~ajne razlike izme|u meda iz razli~itih geografskih podru~ja zbog klimatskih i pedolo{kih uticaja na biljke. U radu je ispitano 120 uzoraka vrcanog livadskog meda, prikupljenog direktno od proizvo|a~a sa ~etiri geografska podru~ja BiH, tokom 2009. i 2010. godine. Iz rezultata dobijenih u radu moè se zaklju~iti slijede}e: Bosna i Hercegovina ima obilje i razli~itost medonosnog bilja, raznolikost reljefa i zoniranu klimu, {to predstavlja izvanredne uslove za razvoj p~elarstva. Tako|er, velika prostranstva ekolo{ki potpuno ~istih cjelina omogu}avaju proizvodnju p~elinjih proizvoda organskog porijekla. I jedno i drugo predstavljaju izazov za stvaranje nacionalnog brenda za med. Pored toga udruènja p~elara u BiH su sve vi{e zainteresovana za odre|ivanje kvaliteta meda, kao i za za{titu geografskog porijekla. Od ukupno 120 analiziranih uzoraka 64, odnosno 53,33% nije zadovoljilo uslove propisane Pravilnikom o kvalitetu meda i propise EU Direktive i Codeks Alimentariusa. Posmatrano po geografskim podru~jima radi se o 13 uzoraka sa podru~ja Sjeverne Bosne, 18 uzoraka sa podru~ja Srednje Bosne, 16 uzoraka sa podru~ja visoke Hercegovine, te 16 uzoraka sa podru~ja niske Hercegovine. Pravilnikom propisani zahtjevi nisu ispunjeni u pogledu sadràja vode, mineralnih materija, HMF-a i elektri~ne provodljivosti, {to ukazuje na gre{ke u tehnologiji proizvodnje vrcanog meda (nedovoljna zrelost i filtracija, te pregrijanost meda) uz eventualno prihranjivanje p~ela {e}erom, odnosno lo{e p~elarske prakse (Sl. Glasnik BiH br. 37/09). Na osnovu ukupnog fizi~ko-hemijskog kvaliteta moè se konstatovati da su medovi sa razli~itih podru~ja Bosne i Hercegovine pokazali pribli`no jednak i ne ba{ visok kvalitet. Ovo upu}uje na potrebu edukacije p~elara o savremenim tehnologijama p~elarenja i postizanju maksimalnih prinosa meda, ali isto tako i o postupku sa medom nakon va|enja iz sa}a, pakovanju, deklarisanju i ~uvanju. Budu}a proizvodnja i prerada p~elinjih proizvoda svoje upori{te treba na}i u izda{nim resursima cijele BiH i izgra|enoj tradiciji brojnih p~elarskih podru~ja. Da se ta budu}nost po~ne ostvarivati, treba dalje razvijati sirovinsku osnovu, pristupiti izgradnji prera|iva~kih pogona, usvojiti (izvozni) marketin{ki koncept, primijeniti EU standardizaciju, te zadru`no organizovati p~elare na principima racionalnosti i ekonomije obima.
Razlike u provodljivostima
Elektri~na provodljivost je fizi~ko svojstvo koje ovisi o sadràju mineralnih materija i kiselina u medu; {to je on ve}i, ve}a je i elektri~na provodljivost. Uz pH vrijednost, provodljivost je parametar koji moè pokazati razliku u botani~kom porijeklu, odnosno razlikovanja nektarskog meda i medljikovca. Medljikovac sadrì ve}e koli~ine minerala {to se odraàva u elektri~noj provodljivosti mednog rastvora. Prema dobivenim rezultatima najnià srednja vrijednost elektri~ne provodljivosti bila je kod uzoraka sa podru~ja SV (0,650,09 mS/cm), dok je najvi{a srednja vrijednost zabiljeène na podru~ju SB (1,020,13 mS/cm). Srednja vrijednost druga dva podru~ja je iznosila 0,800,11 ms/cm (VH) i 0,672,05 mS/cm (NH). Variranje elektri~ne provodljivosti je kod uzoraka sa podru~ja SV bilo od 0,03 do 1,69 mS/cm, sa podru~ja SB od 0,14 do 2,74 mS/cm, sa podru~ja VH od 0,08 do 2,09 mS/cm i sa podru~ja NH od 0,18 do 2,05 mS/cm. Prema Pravilniku o kvalitetu meda u BiH i direktivi EU, nektarski i mije{ani med moraju imati elektri~nu provodljivost manju od 0,8 mS/cm, a medljikovac i med od kestena ve}u od 0,8 mS/cm (Sl. Glasnik
Mr. Lejla Biber-Spiljak
1.
astav meda je ~vrsto povezan sa geografskim podru~jem iz kojeg potje~e. Proizvodi iz jednog podru~ja mogu imati dodatnu vrijednost koja uve}ava njegov kvalitet u odnosu na sli~ne proizvode iz drugog podru~ja. U ovom radu je dat prikaz kvaliteta livadskog meda proizvedenog u Bosni i Hercegovini. Ispitano je 120 uzoraka meda, iz 4 geografska podru~ja. Laboratorijska ispitivanja i procjena kvaliteta livadskog meda su provedena u skladu sa zahtjevima Pravilnika o kvalitetu meda i drugih p~elinjih proizvoda (Sl. glasnik BiH, br. 37/09) i Direktive EU 2001/110/EC. Odre|eni su fizi~ko-hemijski pokazatelji kvaliteta (sadràj vode, mineralne materije, ukupna kiselost, elektri~na provodljivost, hidroksimetilfurfural i specifi~ni ugao rotacije kao dopunski parametar kvaliteta, prema Me|unarodnoj komisiji za med. Ustanovljeno je da uzor52
2.
3. 4.
BH p~elar
mijska svojstva livadskog meda na podru~ju Bosne i Hercegovine" (2)
sadràja fruktoze zakre}e vac zakre}e svjetlost udesno

BiH br. 37/09; Council Directive 2001/110/EC). Izuzetke ~ine medovi od eukaliptusa, vrijeska i lipe, zbog prirodno velikih varijacija u elektri~noj provodljivosti (Bogdanov i sar., 1999). U grafikonima 17 - 20 prikazani su rezultati za elektri~nu provodljivost meda, na osnovu kojih se moè zaklju~iti da veliki broj uzoraka nije zadovoljio Pravilnikom propisane limite za nektarski med. Deset uzoraka meda sa podru~ja Sjeverne Bosne (15SV, 18SV, 19SV, 21SV, 23SV, 24SV, 25SV, 26SV, 28SV, 30SV), sedamnaest uzoraka sa podru~ja Srednje Bosne (1SB, 2SB, 3SB, 5SB, 6SB, 7SB, 18SB, 19SB, 20SB, 21SB, 22SB, 23SB, 24SB, 27SB, 28SB, 29SB, 30SB), dvanaest uzoraka sa podru~ja visoke Hercegovine (6VH, 7VH, 11VH, 13VH, 14VH, 16VH, 17VH, 20VH, 22VH, 24VH, 27VH, 29VH), i osam uzoraka sa podru~ja niske Hercegovine (2NH, 8NH, 13NH, 16NH, 17NH, 18NH, 19NH, 23NH) su imali elektri~nu provodljivost vi{u od dozvoljene. Provodljivost (mS/cm) Provodljivost (mS/cm)
Grafikoni 17. i 18. Elek. provodljivost kod meda iz Sjeverne i Srednje Bosne
Provodljivost (mS/cm)
Provodljivost (mS/cm)
Grafikoni 19. 20. Elek. provodljivost kod meda iz visoke i niske Hercegovine
Razli~iti uglovi zakretanja

Obzirom na visoku vrijednost elektri~ne provodljivosti kod nekih uzoraka livadskog meda ispitivanih u ovom radu u moè se konstatovati da ovako visoke vrijednosti elektri~ne provodljivosti ukazuju na prisustvo medljikovca ili na prihranu p~ela {e}ernim sirupom. Kod nekih uzoraka je tokom senzorne analize uo~eno da se radi o kestenovom medu {to moè biti jo{ jedan od razloga visoke elektri~ne provodljivosti. Kod uzoraka meda se nije radila polenska analiza, tako da se ne moè sa sigurno{}u tvrditi da li se zaista radi o medu kestena. Vodeni rastvor meda opti~ki je aktivan, odnosno ima sposobnost zakretanja ravni polarizovane svjetlosti. Nektarski med zbog ve}eg sadràja fruktoze zakre}e svjetlost ulijevo, dok
medljikovac zbog ve}eg sadràja oligosaharida, zakre}e svjetlost udesno. Me|unarodnim standardima nisu propisane vrijednosti za specifi~ni ugao rotacije, ali se koriste kao dopunski parametar kvaliteta (Council Directive 2001/110/EC; Codex STAN 12-1981). Prema dobivenim rezultatima srednje vrijednosti za specifi~ni ugao rotacije su se kretale od 3,4100,36 kod uzoraka sa podru~ja VH do -1,3400,33 kod uzoraka sa podru~ja SV. Kod uzoraka sa podru~ja Srednje Bosne prosje~na vrijednost
specifi~nog ugla rotacije iznosila je -2,2600,35, a sa podru~ja niske Hercegovine -2,7500,49.
Odstupanje od Pravilnika
Izme|u uzoraka unutar podru~ja istraìvanja utvr|ene su velike varijacije opti~ke aktivnosti. Kod uzoraka sa podru~ja SV vrijednost specifi~nog ugla rotacije se kretala od -3,1 do 2,670, sa podru~ja SB od -2,94 do 3,150, sa podru~ja VH od -3,22 do 3,350 i sa podru~ja NH od -0,18 do 2,790. Sve vrijednosti se nisu pokazale
negativnim {to potvr|uje da se u tim uzorcima radilo o medljikovcu. Sedam uzoraka sa podru~ja Sjeverne Bosne (19SV, 23SV, 24SV, 25SV, 26SV, 28SV, 30SV), 18SB, pet uzoraka sa podru~ja Srednje Bosne (20SB, 24SB, 28SB, 29SB), ~etiri uzorka sa podru~ja visoke Hercegovine (11VH, 14VH, 27VH, 29VH) i jedan uzorak sa podru~ja niske Hercegovine (18NH) imali su pozitivan specifi~ni ugao rotacije (grafikoni 21 - 24). Ovi uzorci su tako|er imali i vi{u vrijednost elektri~ne provodljivosti, odnosno iznad 0,8 mS/cm. Na osnovu ova dva ispitana parametra moè se pretpostaviti da se radi o medljikovca i ovi medovi ne mogu biti deklarisani kao nektarski livadski med. Mjerenje specifi~nog ugla rotacije u Italiji, Gr~koj i Velikoj Britaniji se koristi za razlikovanje nektarskog meda od medljikovca. Na osnovu rezultata istraìvanja utvr|en je ukupan broj uzoraka meda koji po bilo kom osnovu nisu ispunjavali uslove propisane Pravilnikom o kvalitetu meda. Rezultati su prikazani u tabeli 1 po podru~jima istraìvanja i
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011. 53
ukupno za podru~je BiH. Na osnovu podataka prikazanih u tabeli 1 moè se konstatovati da su rezultati 83 analize pokazali odstupanje od zahtjeva propisanih Pravilnikom. Me|utim, neki uzorci meda su pokazali odstupanje kod dva ili ~ak tri pokazatelja kvaliteta. Pregledom rezultata je utvr|eno da 64 uzorka ili 53,33% od ukupno ispitanih medova nisu zadovoljili uslove propisane vaè}im Pravilnikom o kvalitetu meda (Sl. Glasnik BiH br. 37/09). Od toga devetnaest (15,83%) uzoraka nije ispunjavalo dva parametra kvaliteta. Posmatrano po podru~jima radi se o petnaest uzorka sa podru~ja Sjeverne Bosne, osamnaest uzoraka sa podru~ja Srednje Bosne, petnaest uzoraka sa podru~ja visoke Hercegovine i {esnaest uzoraka sa podru~ja niske Hercegovine. To se prije svega odnosi na elektri~nu provodljivost, a zatim na sadràj vode i pepela u medu. Uzorci koji ne ispunjavaju bilo koji od parametara kvaliteta ne bi se trebali nalaziti u prometu.
Polaritet Polaritet
Grafikoni 21. i 22. Specifi~ni ugao rotacije kod meda iz Sjeverne i Srednje Bosne
Polaritet Polaritet
Grafikoni 23. i 24. Specifi~ni ugao rotacije kod meda iz visoke i niske Hercegovine
Zna~ajne razlike po regijama

Primjenom Tukey testa poku{alo se utvrditi u kojoj mjeri su statisti~ki zna~ajne razlike fizi~kohemijskih parametara izme|u podru~ja. Statisti~ki zna~ajne razTabela 1. Broj uzoraka koji ne ispunjavaju zahtjeve Pravilnika Tabela 2. Rezultati wtesta za kiselost meda za dva nivoa statisti~ke zna~ajnosti (W0,05 = 5,39 i W0,01 = 6,62) * Statisti~ki zna~ajne razlike
Tabela 3. Rezultati wtesta za specifi~ni ugao rotaci- Tabela 4. Rezultati wtesta za sadràj HMF u medu je meda za dva nivoa statisti~ke zna~ajnosti (W0,05 = za dva nivoa statisti~ke zna~ajnosti (W0,05 = 4,53 i W0,01 = 5,57) 0,67 i W0,01 = 0,83) ** Statisti~ki visoko zna~ajne razlike ** Statisti~ki visoko zna~ajne razlike
like u sadràju vode, pepela, elektri~ne provodljivosti i pH vrijednosti meda izme|u podru~ja nisu utvr|ene. Rezultati Tukey testa za kiselost, hidroksimetilfurfural i specifi~ni ugao rotacije prikazani su u tabelama 2 - 4. Na osnovu statisti~ke analize moè se zaklju~iti da postoji statisti~ki zna~ajna razlika u kiselosti ispitivanih uzoraka sa podru~ja Sjeverne i Srednje Bosne i uzoraka sa podru~ja Srednje Bosne i niske Hercegovine. Razlike izme|u vrijednosti specifi~nog ugla rotacije uzoraka sa podru~ja Sjeverne 54
Bosne i niske Hercegovine, Sjeverne Bosne i visoke Hercegovine, Sjeverne Bosne i Srednje Bosne su visoko statisti~ki zna~ajne. Statisti~ki visoko zna~ajne razlike se jedino podudaraju za parametar HMF kod uzoraka sa podru~ja niske Hercegovine u odnosu na preostala tri podru~ja. Na osnovu testiranja aritmeti~kih sredina ocjenjivanih parametara Tukey testom nije utvr|ena statisti~ki zna~ajna razlika izme|u sadràja vode, pepela i provodljivosti ispitivanih uzoraka sa sva ~etiri podru~ja.
OGLASI BH p~elar
PRODAJA
PÊLARSKA ZADRUGA MATICA iz Banje Luke nudi sav pribor, opremu i literaturu za p~elarstvo, te sve p~elinje proizvode po izuzetno povoljnim cijenama. Kontakt telefoni: 051/218-538; 051/216-799; mob: 065/535-557
Prodajem prezimljene rojeve na 10 okvira i produktivna dru{tva u Farrarovim ko{nicama, a u sezoni i kvalitetne matice. Sadik âmdì}, Kladanj. Zvati iza 19 sati. 035/621-302
/ / / /
Prodajem bagremov i kestenov med, te mati~nu mlije~. @eljko Maleti}, Prijedor. 065/578-160 Prodajem mati~nu mlije~ i matice tokom sezone. Mogu i narud`be unaprijed 062/435-031 Bajro [ehovi}, Sarajevo
Prodajem matice, mati~nu mlije~, izimljena dru{tva i rojeve. 065/581-090; e-mail: mladenko.milisic@gmail.com, Mladenko Mili{i}, Derventa.
Prodajem vrcaljku i p~elinja dru{tva, rojevi na 5 i 6 ramova. 035/226-636, 061/651-828 Prodajem p~elinja dru{tva. Cijena po dogovoru. 066/064-221
Prodajem kvalitetnu mati~nu mlije~ i uzgajam mlade matice po veoma povoljnim cijenama. 061/732-813 (Senad, Doboj), i 061/892-961 (Amir, Sarajevo). Posjetite na{ web www.pcelarstvo-nahl.com i najposje}eniji bh. p~elarski forum
/ / / /
Prodajem ko{nice sa p~elama, 10 komada 1900 KM. 061/314-198 Prodajem p~elinja dru{tva i ko{nice. 10 komada 350 KM. 062/962-445
P~elarska farma REPE[A po povoljnim cijenama nudi med, polen, propolis, mati~nu mlije~, nukleuse na pet LR okvira, rojeve i p~elarsku opremu. 061/722-942 i 035/819-273. Asel Nahl d.o.o Grada~ac. www.aselnahl.com
Prodajem ko{nice sa p~elama i svom prate}om opremom. 065/871-978
Prodajem vi{e p~elinjih dru{tava i primam narud`be za nove p~elinje zajednice i mlade matice. Boro, Derventa.
/ 065/624-321 / /
Prodajem ko{nice LR i DB, nove podnja~e, hrastove, visoke. Komplet 69 KM. 065/338-314
Vr{im prakti~nu obuku p~elara za proizvodnju mati~ne mlije~i, te prodajem mati~nu mlije~ u ve}im koli~inama. 061/796-447 Emir Muhtari, Sanski Most Prodajem polenov prah, med i matice. Neboj{a Andri}, Karanovac, So~kovac. 065/869-209 i 061/654-430 P~elarska farma KIJAMETOVI] po najpovoljnijim cijenama nudi matice, paketne rojeve, rojeve na pet LR okvira, rojeve po èlji i drugu p~elarsku tehni~ku opremu. Rezervacija matica i rojeva po~inje od 1. januara, a isporuka se vr{i po redoslijedu rezervacija. 062/686-576; 061/386-904; 035/774-297 SOLIDMED d.o.o. @ivinice
KAKO OBJAVITI OGLAS?

Oglase za slijede}i broj BH PÊLARA, koji }e se objaviti na kioscima 15. 10. 2011. godine, primamo do 5. 10. 2011. godine.
CIJENE:
Za oglase do 30 rije~i - 10 KM. Svaka slijede}a rije~ 0,30 KM. POSEBNO PLASIRAN I UOKVIREN OGLAS 20 KM Kontaktirajte na{u slu`bu marketinga
033 767 566

55
BH p~elar PÊLARSKA PRAKSA
Pravilno uzimljavanje moè u{tediti va{ novac
Za{titite p~elinjak od vjetra i osigurajte dovoljno hrane za p~ele

Pitajte starije p~elare
U jesen bi p~elinje zajednice, posebno one slabije, trebale dobiti potrebne koli~ine zaliha hrane na okvirima s medom koje smo spremili u toku sezone. Ko{nice sa dva nastavka u startu uzimljavanja trebaju imati od 15 do 20 kilograma meda na okvirima, a zajednice u jednom nastavku od 10 do12 kila. Iskusniji dugogodi{nji p~elari znaju odokativno procijeniti koli~inu zaliha koje treba ostaviti p~elama. Oni manje iskusni koriste p~elinje vage. Ukoliko je nemate, pozovite nekog starijeg p~elara i upitajte za savjet. Ne}e vas ni{ta ko{tati a moète mnogo toga sprije~iti i do~ekati prolje}e sa jakim i spremnim dru{tvima.
Bale sijena mogu biti od koristi pri za{titi ko{nica
Z
56
a one koji drè p~ele u prohladnim podru~jima, vrlo je va`no poduzeti korake kako bi uzimili ko{nicu i na taj na~in za{titili svoju dugogodi{nju investiciju u p~elinjak. Jedan od najva`nijih koraka za osiguranje p~elinjaka je dobra izolacija ko{nice kako bi p~ele za{titili od niskih temperatura. Drugi razlog za uzimljavanje p~ela je proljetna proizvodnja meda. Sa pravom izolacijom, p~ele }e tro{iti manje energije za zagrijavanje dru{tva. To zna~i da
}e vi{e energije biti usmjereno ka proizvodnji meda i radu na terenu. I posljednji, veoma bitan razlog je promocija ranijeg razvoja legla. To }e dovesti do pove}anja p~ela radilica koje }e skupljati nektar u polje}e i na taj na~in proizvoditi vi{e meda.
Izolirati ko{nicu ili ne?

U slu~aju ranijeg zahladnjenja na podru~ju gdje p~elarite, bit }e najbolje ako odmah krenete u za{titu va{ih ko{nica od niskih temperatura. U toplijim klimama,
polovina jeseni je najbolja za uzimljavanje jer se u to vrijeme zavr{ava sezona hranjenja. Svoje ko{nice moète izolirati na vrlo jednostavan na~in. U tome vam uveliko mogu pomo}i lokalne trgovine koje mogu biti nepresu{an izvor materijala koji vam trebaju da biste izolirali svoje ko{nice. Za one koji ìve u vi{e umjerenim klimatskim podru~jima, jedan od na~ina izolacije je oblaganje ko{nice lepenkom. Tako|er, za izolaciju moète koristiti rolne staklene
plastike. Imajte u vidu da plasitka mora biti crne boje i da je otporna na UV zrake. Postoje jo{ mnoge druge izolacije p~elinjaka kao {to su stiropor, karton, }ebe ili neki drugi materijal. U slu~aju da su va{i p~elinjaci izloèni jakim vjetrovima, neophodno je ko{nice za{tititi i u tom smislu. Kako bh. p~elarski stru~njaci savjetuju, p~elinjak je najbolje postaviti u maloj uvalici. Na taj na~in, p~ele }e biti prirodno za{ti}ene od udara jakih vjetrova. Ako je
BH p~elar
i pove}ati proizvodnju u sezoni koja dolazi

U slu~aju ranijeg zahladnjenja na podru~ju gdje p~elarite, bit }e najbolje ako odmah krenete u za{titu va{ih ko{nica od niskih temperatura. Neki p~elari smatraju da je neophodno, dok se drugi protive ovoj praksi. Sve ovisi o vama
Osigurajte potpuni mir u p~elinjaku

Kada nastupe zimski uslovi, p~elama morate osigurati potpuni mir. Izbjegavajte svako nepotrebno uznemiravanje p~ela. Kod uznemiravanja p~ela zimi one }e reagirati uzimanjem dodatnih zaliha hrane. Time optere}uju nepotrebno probavne organe, pa nerijetko od toga i mnoga dru{tva stradaju. Ukoliko ste dobro i ispravno uzimili svoje p~elinje zajednice {to vam je i du`nost, nema potrebe za uznemiravanjem p~ela. Ukoliko niste, zimi to vi{e ne}ete mo}i ispraviti pa opet ne dirajte nepotrebno ko{nice. Eventualne va{e manje propuste p~ele su ispravile, a svaki ve}i propust zna~i naj~e{}e gubitak zajednice. Va{ jedini i neizbje`ni zimski zadatak je briga o osiguranju mira na p~elinjaku i eventualno ~i{}enje leta nakon zimskih oborina - snijega. Snijeg ~istimo samo s leta ko{nice kako bi omogu}ili ulaz svjeèg zraka u ko{nicu. Sa same ko{nice snijeg ne treba ~istiti jer sluì kao dodatni prirodni izolator ko{nice. Povremeno prije nego temperature porastu ispred ko{nica na snijeg nabacajte malo slame ili ne~eg sli~nog da p~ele kod pro~isnog leta ne slije}u na hladan snijeg {to za njih moè biti kobno. mogu}e, odnosno ako ima prostora, ne bi bilo lo{e zasaditi na prolje}e ~emprese ili neko drugo drve}e. U slu~aju da ste to zaboravili uraditi, moète napraviti mehani~ke pregrade u vidu ograde od dasaka ili postavljanja bala oko p~elinjaka.
ûvanje od moljca
Kod dobre jake zajednice problemi sa uzimljavanjem su minimalni. Ima slu~ajeva kada p~elari ovisno o tipu ko{nice stavljaju jedan nastavak ili polunastavak na podnicu. Time se postiè da su p~ele udaljene od leta odnosno direktnog udara hladnog zraka iz leta. Vlaga koja se javlja u ko{nici pada ne po p~elama i sa}u ve} u prazan nastavak i vremenom kroz leto izlazi van. Uzimljujemo li p~ele na tri nastavka rije{ili smo se dodatne brige oko skladi{tenja okvira i nastavaka. Ovakvim skladi{tenjem i brige oko voskovog moljca prestaju. P~ele u klupku tro{e zalihe hrane odozdo prema gore. Ispod sebe ostavljaju prazne sa}e. Voskov moljac zimi miruje, u prolje}e ili za vrijeme toplijih dana odnosno pro~isnih letova, p~ele iz gornjih dijelova prelaze preko praznih sa}a i time ga ~uvaju od moljaca. Dodatna nimalo neva`na stvar je da donji nastavak sprje~ava ulaz sun~eve svjetlosti za vrijeme previ{e hladnih sun~anih dana. P~ele }e izlaziti samo u slu~ajevima kada je dovoljno toplo i ne}e stradavati od hladno}e. i najteì period u jednoj kalendarskoj godini. Prethodne zalihe meda koje ste ostavili, vjerovatno su pri kraju ili ih nema. Prilikom pravljenja sirupa, omjer vode i {e}era mora biti 1:1. Izmije{ajte {e}er i vodu zajedno na toplini va{e pe}i. U ovom slu~aju, ~ekanje je neizbje`no jer {e}eru treba odre|eno vrijeme da se pretvori u sirup. Kada vidite da mje{avina kuha, sa~ekajte jo{ minutu i skinite sa pe}i i ostavite da se ohladi. Nemojte dopustiti da se stvori karamela od vode i {e}era. Nakon {to ste napravili {e}erni sirup, vrijeme je da nahranite svoje p~ele. Jedan od njih je stavljanje plasti~ne vre}ice pune slatke smjese unutar ko{nice. Tako|er, p~ele moète hraniti te~nim sirupom u rano prolje}e i u kasnu jesen tako {to }ete nasuti slatku smjesu u hranilicu. Ako pak p~ele hranite poga~ama, morate napraviti otvore na kesi prilikom ubacivanja u ko{nicu. V. MARI] 57
Osigurajte ventilaciju
Va`no je da se u zimu ulazi s dovoljno jakim zajednicama. Slabe zajednice u klupku tro{e previ{e hrane i energije za proizvodnju topline pa ih prije zime treba spojiti sa zdravim i jakim p~elinjim zajednicama ili sa srednje jakima, kako bismo dobili jednu jaku zajednicu. Velika ve}ina p~elara koji su zajednice uzimili bar i jednu zimu zna da su jaka zajednica, dovoljno hrane i prozra~nost ko{nice va`ni elementi za dobro i pravilno uzimljavanje. Vlaàn zrak bolje provodi toplinu od suhog, p~ele samo posredno griju ko{nicu griju}i klupko, hladan zrak ulazi kroz sve otvore ko{nice a ponajvi{e na samo leto koliko god ga mi smanjili Mnogi p~elari grije{e ako prilikom utopljavanja ko{nica prije nadolaze}e zime prakti~ki onemogu}e cirkulaciju zraka u ko{nici. Pravilno uzimljena ko{nica mora imati cirkulaciju zraka gotovo kao i ljeti. Samo utopljavanje ko{nice bitno je i dolazi do izraàja tek kada matica sredinom ili potkraj januara po~inje zalijegati prva jaja{ca. Tada dodatna izolacija smanjuje u~inak razlika izme|u niìh no}nih i vi{ih dnevnih temperatura.
Ostavite dovoljno meda

Me|u p~elarima vlada velika polemika kada je u pitanju utopljavanje dru{tava. Neki p~elari smatraju da je neophodno, dok se drugi protive ovoj praksi. Za tre}e, dovoljno je samo ubacivanje novinskog papira izme|u krova i poklopne daske. Jo{ jedan vaàn segmet uzimljavanja je i prihrana p~ela. U ovim hladnim mjesecima, p~ele ne izlaze iz svoje ku}e kao {to i vi rijetko to radite. Ciklus je takav da i one vas puste na miru preko zime, da odmorite od prethodne p~elarske sezone. Ustaljena je praksa da p~ele prihranjujemo {e}ernim sirupom preko zime i u toku proljetnog dijela u kojem biljke ne cvjetaju. Na ovaj na~in osiguravamo dovoljno hrane da p~ele preìve mo`da
BH p~elar PITANJA ÎTATELJA
VI PITATE MI TRA@IMO ODGOVOR
Za{to p~ele sate provode na letu?

? Preko ljeta, moje p~ele su ~esto izlazile iz ko{nice i po nekoliko sati ~ekale na letu? [ta je uzrok tome?
îtatelj iz Doboja. - Obi~no, p~elari ovo zovu "p~elinja brada" jer tako i izgleda kada pogledate svoju ko{nicu. Preko ljeta, velika je gu`va u ko{nici. Nedostatak ventilacije i vru}ina su uzrok ove pojave. Napravite dovoljno prostora unutar ko{nice i ovakve stvari se ne}e de{avati. Visoka temperatura u ko{nici smanjuje aktivnost p~ela i matice a moè do}i i do uginu}a p~elinjeg legla. Leta dràti {irom otvorena, poklopne daske zamijeniti ì~anom mreòm, a u pojilima za p~ele uvijek se mora nalaziti ~ista i svjeà voda. Ako ste vi{ak meda iz prija{njih pa{a izvrcali a p~ele ne selite, provjerite zalihe hrane u ko{nici.
Kako dodati maticu u bezmati~no p~elinje dru{tvo?

Hamdo, p~elar iz Olova - Ko{nica se zadimi dimilicom oko 20 puta kroz leto, odnosno ulaz u ko{nicu. Neposredno poslije toga, nova matica se pu{ta unutra na ulaz ko{nice i nakon 30-ak sekundi se zatvara vatom. Malo kasnije, ko{nica se opet zadimi oko 15 puta i ulaz se zatvori za desetak minuta. Kod dodavanja na ovaj na~in, u ko{nici ne smije biti druga matica.
Gdje da postavim svoj p~elinjak?

Ivan iz îtluka - Na to pitanje, Ivane, ne postoji jednostavan odgovor. Ali, postoji neka lista kojom se p~elari obi~no vode. Prvo, mora{ gledati na sigurnost p~elinjaka. P~elinjak postavi na mjesto gdje krupna stoka i ìvotinje ne mogu do}i. Tako|er, mora{ imati na umu i kradljivce kojih je u zadnje vrijeme sve vi{e. Druga stvar je pristupa~nost p~elinjaka. Dakle, p~elinjak mora biti na mjestu gdje se moè do}i autom jer, ponekad, p~elarstvo zna biti "teàk" hobi. Hranilice, ramovi, nastavci, poklopci, stalci i ostala p~elarska oprema zna teìti i po nekoliko desetina kilograma. U tom mjestu gdje }e ti biti p~elinjak, mora biti dobra ispa{a jer bez toga, uzaludno je baviti se p~elarstvom. Jo{ jedan od savjeta bio bi da p~ele udalji{ od ljudi i kom{ija jer ponekad znaju biti pravi napasanici. A, sa svojim kom{ijom mora{ imati dobre odnose. Najbolje je da cijeli p~elinjak bude osun~an jer tada su {anse manje za bolesti i druge nametnike. P~elinjak za{tititi od vjetra jer on p~elama moè napraviti veliki problem. Medno!
Na ovim stranicama odgovaramo ~itateljima koji su od redakcije BH p~elara zatraìli pomo} ili savjet iz oblasti p~elarstva. Vjerujemo da }e vam odgovori na{ih stru~nih saradnika, najpoznatijih p~elara sa kojima sara|ujemo, ali i stru~ne literature koju redakcija posjeduje, biti od koristi
Pitanja i SMS-om
Svoja pitanja {aljite e-mailom: bhpcelar@avaz.ba, po{tom na adresu BH PÊLAR, Dèmala Bijedi}a 185, Sarajevo.
Moète nam slati i SMS poruke na broj 091 610 102. Ukucajte rije~ PRESS, napravite razmak i napi{ite pitanje.Na sva pristigla pitanja nastojat }emo odgovoriti u {to kra}em roku.
(Cijena poruke je 1,20 KM + PDV)
58
PODSJETNIK ZA PÊLARE BH p~elar
[TA RADITI NA PÊLINJAKU?

DETALJAN PREGLED SVIH DRU[TAVA RADI UTVR\IVANJA: ZDRAVSTVENOG STANJA PÊLA I LEGLA, KVALITETA MATICE I LEGLA, KVALITETA SA]A I KOLIÎNE HRANE ZA[TITA OD VISOKE TEMPERATURE SANIRANJE OBOLJELIH DRU[TAVA SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI PÊLA I LEGLA (VAROA, NOZEMOZA, TRULE@ I DR.) NJEGA ROJA ZAMJENA STARIH I NEKVALITETNIH MATICA
AVGUST
UKLANJANJE STAROG I NEISPRAVNOG SA]A IZ KO[NICA RASPODIJELITI SA]E U KO[NICI NA NAÎN KAKAV PÊLAMA ODGOVARA ZA NORMALAN RAD I FORMIRANJE ZIMSKOG KLUBETA POÊTI SA INTENZIVNIM PRIHRANJIVANJEM (HRANU DAVATI SAMO UVEÊ DA NE BI IZAZVALI GRABE@) ZA[TITA OD OSOVA I STR[LJENOVA ZA[TITA SA]A OD VOSKOVOG MOLJCA UREDNO ODR@AVANJE POJILA
SEPTEMBAR
ZAVR[ITI EVENTUALNO PROPU[TENE POSLOVE IZ AVGUSTA UTVRDITI KOLIÎNU HRANE U KO[NICAMA HITNO DOPUNITI ZALIHE POTREBNE ZA ZIMU NASTAVITI BORBU SA OSOVIMA I STR[LJENOVIMA POSTAVITI Ê[LJEVE NA LETA KO[NICA / ZA[TITA OD MI[EVA / ZA[TITA SA]A OD VOSKOVOG MOLJCA PRIPAJATI SLABA DRU[TVA JAKIM KONTROLISATI ISPRAVNOST POJILA
OKTOBAR
OBAVITI EVENTUALNO PROPU[TENE POSLOVE IZ PRETHODNOG MJESECA TRETIRATI PÊLE PROTIV VAROE OBNOVITI I POJAÂTI POSTOLJA IZVR[ITI POPRAVKE O[TE]ENIH KROVOVA DRU[TVA SA NEDOVOLJNO HRANE PRIHRANITI PÊLINJIM POGAÂMA FARBANJE KO[NICA PROVJERITI USKLADI[TENO SA]E RADI VOSKOVOG MOLJCA OBEZBIJEDITI MIR NA PÊLINJAKU
OTKUP SIROVOG VOSKA

Zamjena starog za novo sa}e bez nadoknade Hranilice (Kod Pravoslavne crkve prema Osijeku) Sve vrste lijekova protiv p~elinjih oboljenja Najjeftiniji p~elarski kutak u Sarajevu Ko{nice, krovovi, nukleusi ... Uì~eni ramovi sa postavljenom Specijalna ponuda satnom osnovom P~elarsko posu|e TEGLA sa metalnim Prodaja bugojanskog voska poklopcem (sa}e) Lipovi ramovi 0.70 KM Edikativni CD-ovi za p~elare 4 KM Dimilice od 16 do 22 KM VRCALJKE PARNI Proteinski dodatak za p~ele (peludal) Prokramove 280 KM TOPIONIK Pocin~ane 240 KM pogodan za uzimljavanje p~ela 6 KM
POLJO - PÊL
Sarajevo - Ilidà
SVE VRSTE POGAÂ
061 170 225 062 123 272
0.50 KM
850 KM
NOVO
Kasetne vrcaljke
Kod nas moète nabaviti preparat BeeVital i ApiLifeVar letvice

59
BH p~elar SAJMOVI
P~elarske manifestacije, izlo`be, susreti...
Avgust i septembar najsla|i dani u godini

KNE@EVO 19. avgust 2011. Sajam meda i p~elarstva Kneèvo 2011. Kontakt telefon: 065/638-042 Marinko \eli} SARAJEVO 7. - 11. septembar 2011. 8. BEE-FEST Internacionalni Sajam p~elarstva i p~elarske opreme, Dani p~elarstva Sarajevo Kontak telefon: 061/104-500 Samira Katica BR^KO 8. - 10. septembar 5. Me|unarodni sajam meda i zdrave hrane u Br~kom Kontakt telefon: 065/416-481 Velimir @ivanovi} VI[EGRAD 14. septembar 6. Me|unarodni sajam u Vi{egradu Kontakt telefon: 058/630-351 Dragica Kaku}a
Dani meda Prijedor 2011. Kontakt telefon: 065/969-393 Rajko Radivojac
va dva mjeseca, p~elari i proizvo|a~i p~elarske opreme iskoriste za predstavljanje svojih proizvoda, prodaju te razmijene iskustava o protekloj p~elarskoj sezoni i savjetovanja za zimu koja slijedi. Naàlost, ove godine Trebinje i Doboj ne}e organizirati sajamske manifestacije, jer su se neke druge stvari umije{ale u p~elarstvo. No, p~elari ne}e biti uskra}eni za druge sajmove kao {to su u Sarajevu, [amcu, Kneèvu, Br~kom, Prijedoru, Vi{egradu i Mrkonji} Gradu. U [amcu i Modri~i jo{ uvijek nisu odre|eni datumi sajmova. U prodaji je
PRIJEDOR 23. - 25. septembar
PÊLARSKI KALENDAR
ZA PÊLARSKU 2011./2012. GODINU ({esti po redu)
Uvodni, kalendarski i op{ti dio, Nauka i paksa, Gajenje p~ela, P~elinja pa{a i ishrana p~ela, Polen, Bolesti, trovanje i neprijatelji p~ela, P~elarski vremeplov, Apiterapija - lije~enje p~elinjim proizvodima, Iz na{ih krajeva, P~elarski adresa
MRKONJI] GRAD 26. septembar Dan p~elarstva u Mrkonji} Gradu Kontakt telefon: 050/221-160 i 065/529-461 Slavko Savi}
38. Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije "Sajam {ljive" Kontakt telefon: 035/817-440 [abanovi} Ha{im
GRADAÂC 1. - 4. septembar
[AMAC (datum jo{ nije utvr|en) Tre}i sajam meda, p~elarske opreme i zdrave hrane "[amac 2011" Kontakt telefon: 054/611-237 TE[ANJ (po~etak septembra) 5. sajam p~elarstva Te{anj 2011. Kontakt telefon: 032 663 489 Senad Ahmi} MODRIÂ (po~etak septembra) Izlo`ba meda i p~elarstva Modri~a 2011. Kontakt telefon: 065/922-113 Anto Milardovi} TUZLA (septembar) Sajam p~elarstva "Medena Tuzla 2011" Kontakt telefon: 061/937-977 Mubera Isabegovi}
4. Dani meda Hercegovine, 26. i 27. 10. 2011. Organizator Udruga p~elara Kadulja
Format B-5, ica 240 strana - latin M Cijena: 10,00 K + po{tarina

Narud`bine kod Izdava~a: DOO Biznis klub, Zorana Radmilovi}a 3, 76300 Bijeljina
LJUBU[KI
Broj ìro ra~una: 554-001-00000128-85
Tel: +387 55 21 51 76 i +381 21 51 13 28 Mob: 065/65 56 76, 065/90 89 19 i +381 64 12 89 476

E-mail: bcbn@teol.net i dejailic73@neobee.net www.poljoprivredaiselo.com
DERVENTA 4. - 5. novembar Regionalna izlo`ba proizvoda i usluga iz ruralnih podru~ja "BIODAR" Kontakt telefon: 053/332-180 i 065/575-879 êdomir ]ori}
60
AFRI^KA EKOLOGIJA BH p~elar
Kako su kenijski poljoprivrednici rije{ili problem sa slonovima
P~ele ~uvaju straù i glavna su linija odbrane
ok u na{oj zemlji p~elari i drugi poljoprivrednici vode borbu sa medvjedima i drugim divljim ìvotinjama koje nerijetko ulaze u p~elinjake i poljoprivredna gazdinstva, ostavljaju}i za sobom veliki nered, uni{tene usjeve, polupane ko{nice, polomljene ramove, ubijene p~ele, poljoprivrednici u Keniji imaju sli~an problem. Samo {to su njihovi napasnici mnogo ve}i. Naime, slonovi lokalnim farmama zadaju velike probleme u svojim naletima i potrazi za hranom. No, izgleda da se i tome stalo ukraj.
P~elari odràvaju vrijedne ko{nice
Zahvaljuju}i p~elama i ko{nicama koje su postavljene oko usjeva, napadi slonova su manji za 97%. Osim {to tjeraju slonove od zasa|enih povr{ina, farmeri imaju korist i od opra{ivanja i meda iz ko{nica
trovanja, kako bi otjerali najve}e hodaju}e sisare. No, nije im polazilo za rukom. Prethodna istraìvanja pokazala su da slonovi izbjegavaju afri~ke p~ele. U 2009. godini, stru~njaci sa Univerziteta Oxford u Velikoj Britaniji, u saradnji sa udruènjem za za{titu slonova krenuli sa sa projektom testiranja da li ko{nica p~ela moè sprije~iti sukobe na farmama {irom ove afri~ke zemlje. Nakon dvije godine promatranja, rezultati su nedavno objavljeni u ~asopisu Afri~ka ekologija. - Pronalaènje na~ina za kori{tenje ìvih p~ela bio je sljede}i logi~an korak u socijalnom i ekolo{kom pristupu ka rje{enju ovog problema. Uzeli smo njihov strah od p~ela kao na{u prednost i za{titili poljoprivredne usjeve - rekla je dr. Lucy King, sa Univerziteta Oxford, voditeljica studije. pod stalnom kontrolom p~ela. - Bilo je vrlo uzbudljivo vidjeti da je na{ teoretski rad pretvoren u prakti~nu primjenu - dodala je dr. King. U 32 poku{aja u posljednje tri poljoprivredne sezone, samo je jedan slon uspio pro}i ìvu ogradu od p~ela. Ko{nice, sa tradicionalnim slamnatim krovom, postavljene su na ìce izme|u stabala, tako da im sa zemlje ni{ta ne moè pri}i. Tim istraìva~a je ogradio 17 poljoprivrednih gazdinstava, za {ta im je trebalo 170 ko{nica i 1.700 metara ìce. - Me|usobno povezane ko{nice nisu samo sprije~ile slonove od napda na usjeve ve} su i seljaci fino profitirali od prodaje meda {to je za njihove uslove novi izvor prihoda koji ìvot zna~e pojasnila je dr. King. Proizvodnja meda i pristojni prihodi bili su veliki poticaj za farmere da se po~nu baviti p~elarstvom i da {tite svoje usjeve. Istraìva~i se nadaju da }e se ova iskustva prenijeti i na druge zemlje okruènja i poljoprivredne usjeve. Za sada, paradajz, kukuruz, krompir i paprika u nekim dijelovima Kenije su pod budnim okom p~ela straàrica. J. H. 61
Dvogodi{nje istraìvanje
Zahvaljuju}i p~elama i ko{nicama koje su postavljene oko usjeva, napadi slonova su manji za 97%. Istraìvanje koje je provelo nekoliko svjetskih nau~nika, dalo je rezultate kada je rije~ o ovoj problematici koja je lokalne seljake godinama mu~ila. Nerijetko su slonovi napadali i ljude {to je ~esto dovodilo i do upotrebe vatrenog oru`ja. - U posljednjih 20 godina, broj slonova u Keniji dosegao je brojku od 7500, {to je veliki uspjeh za lokalne borce protiv krivolova kenijskih slonova navodi se u istraìvanju. No, sukobe izme|u seljaka i krda slonova, nisu mogli sprije~iti. Koristili su razne na~ine, od pucanja do
@iva ograda
Ovakvim neèljenim situacijama napokon se stalo ukraj. Osim {to tjeraju slonove od zasa|enih povr{ina, farmeri imaju korist i od opra{ivanja i meda iz ko{nica. Krompir, paradajz, paprike i kukuruz od sada su
Agresivne p~ele
P~ele ne mogu ubosti slona zbog debljine njihove koè, ali mogu bocnuti àoku u podru~ju o~nih kapaka i dijelu ispod stomaka. P~ele u Keniji (Apis mellifera scutellata) su male, ali imaju jaka rilca i vrlo ~esto se roje. Afri~ke medonosne p~ele su kriàne sa evropskom medonsonom p~elom i u svijetu su danas poznate kao p~ele ubice zbog svoje prenagla{ene agresivnosti.
P~ele straàre 24 sata
BH p~elar PROJEKTI
P~elarski
Urbano p~ela
Cilj ovog projekta je interakcija sa lokalnim okoli{em i ekosistemom u ovom japanskom gradu. Potaknuti ovom inicijativom, mnogi u Ginzi su po~eli ure|ivati vrtove na krovovima svojih zgrada i proizvoditi povr}e za svakodnevnu upotrebu
O
62
no {to je Peta avenija, najve}a ulica u New Yorku, to je Ginza u Tokiju. Ginza je jedna od najve}ih svjetskih gradskih ~etvrti s robnim ku}ama visoke klase i prodavnicama dizajnerske robe. Danas, u toj ~etvrti, p~ele prikupljaju med u ko{nice i sve vi{e privla~e pozornost ljudi. Te p~ele su dobile nadimak "Ginpachi" (skra}enica za "Ginza p~ele" na japanskom), a od nedavno
su postale i nova maskota za cijeli ovaj dio Japana. Pet minuta od samog sredi{ta Ginze, na krovu jedne zgrade i visini od 45 metara iznad ulica, nalaze se ko{nice s p~elama.
Vratile se p~ele
Med koji izvrcaju, koriste za proizvodnju lokalnih proizvoda po kojima je Ginza poznata, a prodaju se u specijaliziranim prodavnicama unutar same
~etvrti. Naprimjer, za ukusne poslastice i pripravke sa {lagom, te za posebno pripremljeno tijesto. Tako kori{ten med posebno se isti~e u izlozima i vitrinama lokalnih trgovina. Neki p~elari od svog p~elinjeg voska pripremaju i svije}e koje se koriste u crkvama Ginze pri Boì}noj misi. Cilj ovog projekta je interakcija sa lokalnim okoli{em i ekosistemom u ovom japanskom gradu. Iako ova ~etvrt,
koja se nalazi u sredi{tu Tokija, ima malo zelenih povr{ina, volonteri iz Ginza Shokugakujukua se trude da nau~e vi{e o tome kako odrìvo dru{tvo i okoli{ djeluju u radu s p~elama i kori{tenjem meda koji se proizvode u toj urbanoj sredini. Na po~etku projekta, krajem 2005. godine, neki ljudi su izraàvali zabrinutost da bi p~ele mogle biti opasne u tako gusto naseljenom urbanom okrugu,
BH p~elar
projekt Ginza
rstvo usred Tokija

jer su mislili da }e napadati ljude. Ali, p~ele su se uglavnom pokazale kao blaga stvorenja, i one nikada ne napadaju osim ako ih se iznenada uznemiri. Nakon {to su temeljito objasnili prirodu p~ela stanarima zgrade, u kojoj su planirali postaviti ko{nice, u martu 2006., ~lanovi projekta postavili su tri ko{nice na krov zgrade, a p~ele su po~ele letjeti nebom iznad Ginze.
Sve vi{e meda

Iako u samoj ~etvrti ba{ i nema ne{to zelenila, na udaljenosti od dva-tri kilometra nalaze se zna~ajni tokijski parkovi kao {to su Imperial Palace, Hibiya Park i Hama-rikyu Gardens. Pa kako p~ele lete u radijusu od tri do ~etiri kilometra koli~ina prikupljenog meda stalno raste. Tako je u 2006. godini prikupljeno 160 kilogra-
ma, naredne godine 30 kilograma vi{e, a 2008. vaga je pokzala 440 kilograma. Prije dvije godine, p~ele su donijele vi{e od 700 kilograma kvalitetnog meda, a pro{le godine ne{to vi{e. P~ela je izvrstan ekolo{ki indikator, jer je vrlo osjetljiva na pesticide, koji se koriste na ogromnim povr{inama poljoprivrednog zemlji{ta u Japanu, a uzrokuju sve u~estalije pomore p~ela. U Ginzi, koja se nalazi u sredi{njem dijelu glavnog japanskog grada, nema razloga za masovno kori{tenje pesticida pa je ovaj dio vrlo pogodan za p~elarenje i prikupljanje meda visoke kvalitete. I ljudi su postali svjesni da ìve u bogatom prirodnom okruènju.
Okrug pun zelenila

Potaknuti ovom inicijativom, mnogi u Ginzi su po~eli ure|ivati vrtove na krovovima svojih zgrada i proizvoditi povr}e za svakodnevnu upotrebu. Time se dodatno pomoglo p~elama, ali i drugim opra{iva~ima koji su se vratili u grad, a pove}anjem zelenih povr{ina "betonizirano" urbano sredi{te dobilo je humaniju sliku. - Na{a vizija budu}nosti Ginze nije da se zgrade takmi~e u visini, ve} mjesto gdje ljudi, pa ~ak i mali insekti, mogu ìvjeti u harmoniji s prirodom - kaè Tanaka Atsuo, osniva~ "Ginza Bee" projekta. Vjeruje kako }e zahvaljuju}i p~eli, ljudi stvoriti urbani okrug prepun zelenila, ba{ kao {to su i stare satoyame - tradicionalni, prirodom bogati ruralni pejzaì u blizini japanskih sela. - Bilo bi nam drago da na{ projekt bude od neke pomo}i za budu}e urbanisti~ko planiranje u Japanu - rekao je on. V. M. 63
BH p~elar PÊLARSKI GLOBUS
ISLAND, dràva sa najm
22 p~elara i 41 ko
Sve do prije 13 godina, p~elarstvo kao profesija bilo je "zamrznuto" na Islandu. Presudni trenutak u p~elarstvu ove zemlje desio se '98. godine. Med se pakuje u 250 gramske tegle i ova koli~ina meda ko{ta 32 konvertibilne marke
sland nije prva zemlja na koju }ete pomisliti kada se spomene rije~ p~elarstvo. Ovaj mali otok smje{ten u sjevernom Atlantiku nalazi se na vjetrometini i u podru~ju obilnih ki{a koje padaju tokom cijele godine. Tako|er, ova zemlja je jedna od najhladnijih na svijetu. Naime, nalazi se u polarnom klimatskom pojasu, gdje su ljeta kratka i prohladna a zime duge i hladne. U vrijeme ljeta, dani traju i po 24 sata {to lokalnoj flori omogu}ava brzi razvoj. Ko{nice, p~ele i sva druga oprema, u ovu zemlju uvozi se iz [vedske i Norve{ke. P~alariti sa dru{tvima koja su proizvedena u ovim skandinavskim zemljama zna~i i ve}e {anse da te p~ele prezime te{ke islandske zime. Svi p~elari znaju da najve}a prijetnja ne dolazi od hladno}e ve} od ki{e i vjetra.
Zima neprijatelj broj 1

Prve ko{nice na Island su do{le 1930. godine iz Norve{ke. Te ko{nice proizvele su deset kilograma meda, ali nisu preìvjele zimu. Od tada, eksperimenti sa p~elama su ponavljani, ali naàlost, bez uspjeha. Udruènje p~elara u ovoj zemlji osnovano je 1952. godine od strane Melitte Urban~i} iz Austrije koja je svoje p~ele uvezla iz [kotske. Osam godina nakon toga, Melita je bila primorana da prekine sa p~elarstvom jer su se njene kom{ije àlile. Sljede}e ko{nice uvezene su iz Danske 1975. godine. Ali, opet, nijedno dru{tvo nije preìvjelo te{ku i dugu zimu. 64
Te{ke godine
Sve do prije 13 godina, p~elarstvo kao profesija bilo je "zamrznuto" na Islandu. Presudni trenutak u p~elarstvu ove zemlje desio se '98. godine kada je Egill Rafn Sigurgeirsson, dana{nji predsjednik p~elara ove oto~ke zemlje, donio ko{nice iz [vedske. P~elarstvo je ponovo zaìvjelo. P~ele uvezene iz [vedske pokazale su mnogo bolju otpornost na zimu te je nekoliko dru{tava uspjelo preìvjeti do nove p~elarske sezone. Od tada, p~ele se redovno uvoze iz ove zemlje. Med se pakuje u 250 gramske tegle i ova koli~ina meda ko{ta 32 konvertibilne marke. - Znam da je ovo skupo, ali morate imati obzira na sva ulaganja i papirologiju koju moramo srediti prije nego {to uvezemo p~ele na Island - kaè predsjednik Sigurgeirsson koji p~elari sa sedam ko{nica. Islandski med tako|er se moè prona}i u zoolo{kom vrtu i poro-
Nema bolesti
Na Islandu nema p~elinjih bolesti. Do sada nisu prona{li znakove varroe, ameri~ke ili evropske gnjilo~e, u ko{nicama nisu prona|eni nikakvi virusi niti kre~no leglo. Budu}i da nema p~elinjih bolesti, nema razloga ni za tretiranje hemikalijama. îni se da su se p~ele i njihov med pridruìle na prelijepoj slici kada je rije~ o ~isto~i zraka i vode po ~emu je Island nadaleko poznat. di~nom parku u glavnom gradu Reykjavik. Sigurgeirsson, po zanimanju medicinar u lokalnoj bolnici, praksu je radio u [vedskoj gdje mu je mentor bio jedan {vedski fizijatar, ujedno i p~elar. Bio je op~injen kako njegov mentor od jedne ko{nice ubire oko 80 kilograma meda. Rekao je sebi "kad on moè p~elariti u [vedskoj, mogu i ja u Islandu". Tako je, pri povratku u svoju zemlju, Sigurgeirsson uvezao i pet ko{nica. [est mjeseci ganjao je papirologiju i vodio rat sa administracijom svoje zemlje kako bi ostvario san o p~elarstvu na Islandu. Naàlost, dva najja~a dru{tva uginula su u toku ljeta. Ve} nakon prve zime, izgubio je jo{ jedno dru{tvo, da bi i
BH p~elar
anje p~elara na svijetu
{nica
Rije~i islandskih p~elara

- Kristiana Bergsdottir je kompjuterski stru~njak Jedna od dvije ko{nice koliko je imala, nije preìvjela zimu. Ovog ljeta planira nadomjestiti tu ko{nicu, ali kako kaè, najvi{e je brinu njene kom{ije koje se boje p~ela. - Tomas Gudjonsson je biolog u lokalnom zoolo{kom i botani~kom vrtu. Njegovo dru{tvo preìvjelo je zimu i spojeno je sa bezmati~nim Kristininim dru{tvom. Ko{nica se trenutno nalazi na Tomasovom radnom mjestu. Jedne sezone, ovaj biolog poslao je teglu meda predsjedniku dràve i njegovoj èni. Nedugo nakon toga, primio je pismo zahvale i narud`be za jo{ meda. - Hafberg Thorisson radi u lokalnoj piljarnici i uzgaja 27 vrsta jestivih biljaka. Za razliku od drugih, imao je mnogo sre}e kada je rije~ o preìvljavanju njegovih dru{tva. Sve tri ko{nice, sa koliko p~elari, iza{le su iz zime bez gubitaka. Tako|er, njegov djed bio je p~elar u '50-im godinama. - Bjorn Thomsson je specijalista kada je rije~ o staklenicima. On uzgaja banane, te drugo vo}e i povr}e na Islandu. P~ele iz njegove dvije ko{nice opra{uju zasade iako, kaù, to nije prakti~no jer se p~ele u staklenicima jednostavno izgube. - Svaka ko{nica u sebi ima senzor topline kako bi p~elar znao kakvo je stanje legla. Digitalni mjera~i povezani su sa ku}ama p~elara gdje, u svako doba dana i no}i, p~elar zna da li je njegovim p~elicama toplo ili hladno - govori Sigurgeirsson. U posljednjih nekoliko godina, broj p~elara se pove}ava i, {to ohrabruje, ène se sve vi{e interesuju za ovaj poziv. Posljednji podaci govore da na podru~ju cijele zemlje ima 41 ko{nica koje su u vlasni{tvu 21 p~elara. J. HAD@IAHMETOVI] 65
Skup hobi
Ve}ina od 41 ko{nice su LRovke. Predsjednik p~elara Sigurgeirsson koristi ko{nice sa plasti~nim osnovama obloène stiroporom. P~ele su iz rase Carnica jer su mirnije i opu{tenije. Jedna matica ko{ta 39 ameri~kih dolara. Paketni roj ko{ta 286, a tro{kovi prevoza iz [vedske ne prelaze 20 dolara.
naredne izgubio preostala dva dru{tva. - Bio sam iznena|en. Nije mi bilo jasno {ta se desilo. Uradio sam sve {to p~elari [vedske rade - kaè najve}i p~elar Islanda.
Senzor topline
Naredne godine slijedio je istu proceduru. Zazimio je p~ele po uzoru na svoje kolege iz [vedske, s tim da ih je vi{e za{titio od zime. No, opet nije bilo dovoljno. Izgubio je ~etiri dru{tva i tri matice. Dok se sje}a svojih neslavnih po~etaka bavljenja p~elarstvom, Sigurgeirsson kaè: - P~ele sam gubio zbog hladnog vjetra, dugog zadràvanja p~ela u ko{nici i nedostatka zimskog pro~isnog leta! Na Islandu, ljeta su vrlo krtka, a medenje po~inje krajem aprila i zavr{ava se u septembru kad se mraz po~ne spu{tati na vegetaciju. P~ele prihranjuju {e}ernim sirupom, no izgleda kako to nije dovoljno da prezime te{ku islandsku zimu gdje sunce u ljetnom periodu sija samo ~etiri sata dnevno. Kako bi pomogli p~elama, p~elari svoje ko{nice natkrivaju i stavljaju drvene za{titne plohe oko njih. Tako|er, na LR ko{nice lijepe stiropor kako bi odràli unutarnju temperaturu dru{tva.
BH p~elar GASTRO KUTAK
MED U GASTRONOMIJI
Ni najdelikatesniji recepti ne bi bili tako delikatni da u njima med nije jedan od glavnih sastojaka. Nakon specijaliteta namijenjenih vegetarijancima, kola~a, umaka, ribljih specijaliteta te juha ~iji je neodvojivi sastojak med, kako smo i najavili, objavljujemo recepturu najboljih salata za~injenih medom...
SALATA OD BU]ICA
Potrebno: 200 g peteljki celera, 100 g mrkve, 25 g luka, 200 g zelene salate, 250 g breskvi, malo poprènih sjemenki pinije, crnih maslina. Za umak: 0,5 dl kiselog vrhnja, 1 ka{ika limunovog soka, 2 ka{ike Balsamico octa, ka{ike senfa, 1 ka{ika meda, 2 ka{ike za~ina (bosiljak, maùran, per{in), 2 - 3 ka{ike maslinova ulja, sol, papar. Peteljke celera oprati i narezati na tanje rezance duìne 3 - 4 cm, mrkvu naribati, zelenu salatu usitniti, luk oguliti i nasje}i na sitne kockice, breskve nasje}i na tanke plo{ke, a masline nasje}i na ~etvrtine. Za umak pomije{ati sve sastojke i dodati 1 - 2 ka{ike vode. Preliti preko salate i pomije{ati. Prije posluìvanja salatu posuti pinijama.
SALATA OD BRESAKA I PETELJKI CELERA
ka{ike meda, 3 - 4 ka{ike ulja. i naribati. Poriluk oprati, posu{iti, pa Bu}ice oguliti, o~istiti od sjemenki sje3 - 4 cm. Jabuku prepoloviti, izvaditi uzdu`no narezati na rezance duìne za preljev pomiojke Sast ti. ije{a pom dno zaje Sve menke i narezati na {tapi}e. posuti i jabuka, ukrasiti plo{kama kivija i je{ati, preliti preko bu}ica, poriluka prènim sjemenkama sezama.
g poriluka, 150 Potrebno: 400 g bu}ica, 150 ,1-2 nova soka, malo soli, malo |umbira limu ke ka{i 4 3 : ljev Za pre
g jabuka, 2 ka{ike sezama, 1 kivi.
ZELENA SALATA S NARANÔM I BANANOM

Potrebno: 200 g zelene salate, 1 jabuka, 1 banana, 100 g filetirane naran~e, 30 g o~i{}enih sjemenki suncokreta. Za umak: 1,5 dl jogurta, 1 ka{ika senfa, 1 ka{ika meda, 2 ka{ike mednog ili jabu~nog octa, sol, papar, 2 ka{ike ulja, prstohvat korijandera. Salatu oprati i usitniti. Bananu oguliti, nasje}i na koluti}e, jabuku prepoloviti, izvaditi sjemenke pa isje}i na tanke plo{ke. Naran~u oguliti pa filetirati. Umije{ati ocat, jogurt, senf, med, sol i papar, korijander i ulje. Salatu i vo}e izmije{ati, preliti umakom te posuti sjemenkama suncokreta koje smo u tavi isprìli na ulju.
66
SALATA OD [PAROGA S OVÎJIM SIROM

Potrebno: 800 g {paroga, 50 g mladog luka, 120 g {pinata bez peteljki, 150 g rotkvica, 50 g ov~ijeg sira, 3 - 4 ka{ike lista per{ina. Za umak: 1 dl jogurta, 1 ka{ika meda, 1/2 ka{ike senfa, 2 ka{ike maslinova ulja, 2 ka{ike vinskog octa, sol, papar. [paroge i mladi luk o~istiti i narezati na tanke plo{ke. Listove {pinata oprati, posu{iti te usitniti. Oprane rotkvice narezati na {tapi}e. U posudi povr}e lagano promije{ati. U manjoj posudi pomije{ati sve sastojke za umak. Gotovim umakom preliti salatu. Isje}i ov~iji sir na manje kockice i posuti po salati.
Recepturu salata ~iji je med obavezni sastojak dopunjavamo i u narednom broju BH p~elara. Dobar tek.

2011-8 BH Pcelar

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

2011-8 BH Pcelar

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Najve}i prera|iva~i i izvoznici voska na BALKANU

15. AVGUST/KOLOVOZ 2011. - 15. OKTOBAR/LISTOPAD 2011.

KAO BEBA IZ EPRUVETE

KAKO SARA\UJU P^ELARI I VO]ARI U BiH I SVIJETU? TEMA

Jerko Ivankovi} Lijanovi}

DA LI SU MALINARI KRIVI ZA TROVANJE P^ELA U ZAVIDOVI]IMA??

Vode}i proizvo|a~ satnih osnova u Bosni i Hercegovini

U svojoj proizvodnji koristimo vosak najboljeg kvaliteta

D.o.o. EKOMED-MK Veleprodaja i maloprodaja Crkvina bb. 76239 CRKVINA, BiH

e-mail: bee@tea-fest.ba; www.bee.tea-fest.ba

od 7. do 11. septembra 2010, Trg oslobo|enja Alija Izetbegovi}, Sarajevo, BiH

/ 061 170 225

GROBAR ILI SPASITELJ?

Tel/fax: 053/331-039, Mob: 065/624-321

pleta n LOGA program R-S loven marke ija

Za{to se ogla{avati na webu Aure?

Najpovoljnije cijene p~elarske opreme i pribora u Sarajevu

033 / 767 - 566.

PIRAMIDA USPJEHA - SPZ APIMED iz Sanskog Mosta

OVE GODINE OTKUP 5O TONA DOMA]EG MEDA!

42. 43. P^ELARSKA

Transakcijski ra~un broj:

UniCredit Bank d.d.

(sa naznakom ZA REVIJE PRESS)

36. 37. Neobi~an dom

10. 11. Slavo Suboti},

P^ELAR SAM, TIM SE DI^IM

avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.

Nau~nici krenuli u drugom smjeru tragaju}i za odgovorom: za{to nestaju opra{iva~i?

SUPERP^ELA - odgovor na krizu prehrambene industrije?

Kre~no leglo i paraliza

Zato se bolest naj~e{}e javlja u suho godi{nje doba.

BIRAMO [AMPIONE SATNIH OSNOVA

Izdvajaju se Ekomed i Samadex

KAKO GLASATI SMS-OM ZA [AMPIONE SATNIH OSNOVA?

091 610 102

avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.

EKSKLUZIVNO: Dr. sc. Damir [EK

P~ele nisu pred izumiranjem

Hrvatsko p~elarstvo i EU?

avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.

ULJA, profesor Veleu~ili{ta u Rijeci

BiH je povr{na i marginalna

Projekti za bolje p~elarstvo

^udotvorni {tapi} je u na{im rukama

Mo`emo uvesti med, ali ne i opra{iva~e

U OKTOBRU JO[ JEDNA KNJIGA RAJKA RADIVOJCA

Rajko Radivojac sa knjigom prvjencom

Ima li nau~ne aktivnosti u BiH koja se bavi problematikom bolesti p~ela?

Dr. Violeta Santra~

avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.

[uma i livada spa{avale p~elarsku sezonu

Stolarska radnja TUR^INOVI]

Mob.: +387 61 890 330

Slavo SUBOTI], gradi{ki p~elar koji bi mogao napraviti

Slavo Suboti}: P~elari i vo}ari trebaju prona}i zajedni~ki jezik

Moje p~ele }e biti prve u komercijalno opra{iv

revoluciju u bosanskohercegova~kom p~elarstvu i vo}arstvu

Dragoja Doj~inovi}, predsjednik Udru`enja vo}ara RS

Od naredne godine ozbiljnija saradnja sa p~elarima

Koliko sara|uju p~elari i

Nek kom{iji crkne

Gora`de kao i drugi dijelovi zemlje