Digitalizacija kulturne batine u Republici Hrvatskoj : od trenutne situacije prema nacionalnoj strategiji The digitization of the cultural heritage

in the RePublic of Croatia from the current situation toWards the national strategy1

Dunja Seiter-verko Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu dseiter-sverko@nsk.hr Lana Kriaj Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Uprava za zatitu kulturne batine Konzervatorski odjel u Krapini Lana.Krizaj@min-kulture.hr UDK / UDC 02:004.9:008 Primljeno / Recived: 20. 7. 2012.

Saetak
Primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svim segmentima ljudskog djelovanja omoguuje i stvaranje informacijskog drutva i njegovu transformaciju u drutvo znanja. Hrvatska je Vlada uspostavila Program e-Hrvatska, temeljem direktiva Programa e-Europe 2005, koji je znaio nastojanje da se i hrvatsko drutvo transformira u informacijsko, a potom i u drutvo znanja.

1 Izlaganje na 2. NAPLE konferenciji, Supetar, 2005. [Pregledano 19. 7. 2012.]. Preuzeto s: http://www.min-kulture.hr/UserDocsImages/dokumenti/bastina/indok/digitalizacija_kulturne_bastine/Digitalizacija.pdf objavljuje se uz suglasnost autorica te Ministarstva kulture RH. Rad je opremljen u skladu s uzusima Vjesnika bibliotekara Hrvatske. (op. J.L.)

Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55, 2(2012), 29-40 ISSN 0507-1925 VBH 2012.

29

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 2(2012)

Kljune rijei: Hrvatska, Program e-Hrvatska, Program e-Europa 2005, informacijsko drutvo, drutvo znanja

Summary
The use of information and communication technologies in all segments of human activity enables both the establishment of the information society as well as its transformation into the knowledge society. The Croatian Government has set up the programme e-Croatia based on the directives of the programme eEurope 2005 in an effort to transform the Croatian society first into the information society and subsequently into the knowledge society. Keywords: Croatia, programme e-Croatia, programme eEurope, information society, knowledge society

1. Uvod Sve vea primjena informacijsko komunikacijskih tehnologija u svim segmentima ljudskog djelovanja svakim danom bitno utjee na opa drutvena kretanja i mijenja karakter suvremenog drutva. Unazad nekog vremena bili smo skloni suvremeno drutvo nazivati informacijskim, ba zbog tog olakanog pristupa i protoka informacija, kojemu je pridonijela i kojega je omoguila suvremena tehnologija. No, kontekstualnim povezivanjem tih informacija, izgradnjom sustava vrednovanja tih informacija i stvaranjem novih saznanja, na putu smo transformacije tog tzv. informacijskog drutva u drutvo znanja. Na temelju tih spoznaja, a u suglasju sa znaajnim meunarodnim dokumentima, ponajprije s preporukama Europske unije iz programa e-Europe 2005, Hrvatska je Vlada osmislila i usvojila Program e-Hrvatska, koji obuhvaa njene napore da hrvatsko drutvo transformira u informacijsko, a potom i drutvo znanja. Tim je programom dakako obuhvaena i kultura, na ijem se podruju predvia razvoj informacijske i komunikacijske infrastrukture, no istovremeno i stvaranje visokokvalitetnih digitaliziranih kulturnih i nacionalnih sadraja na temelju materijala iz knjinica, muzeja, galerija i arhiva.

30

D. SEITER-VERKO, L. KRIAJ: DIGITALIZACIJA KULTURNE BATINE U ...

Pravni okvir za razvoj informacijskog drutva odreen je: Zakonom o elektronikom potpisu (NN 10/02), Pravilnikom o evidenciji davatelja usluga certificiranja elektronikih potpisa (NN 54/02), Pravilnikom o registru davatelja usluga certificiranja elektronikih potpisa koji izdaju kvalificirane certifikate (NN 54/02), Pravilnikom o mjerama i postupcima uporabe i zatite elektronikog potpisa i naprednog elektronikog potpisa, sredstava za izradu elektronikog potpisa, naprednog elektronikog potpisa i sustava certificiranja i obveznog osiguranja davatelja usluga izdavanja kvalificiranih certifikata (NN 54/02), Pravilnikom o tehnikim pravilima i uvjetima povezivanja sustava certificiranja elektronikih potpisa (NN 89/02), Zakonom o elektronikoj trgovini (NN 173/03), Zakonom o telekomunikacijama (NN 122/03), Pravilnikom o adresiranju i numeriranju u javnim telekomunikacijama i plaanju naknade (NN 177/03), Pravilnikom o pristupu mrei i meusobnom povezivanju (NN 185/03), Pravilnikom o namjeni radio frekvencijskog spektra (NN 193/03), Pravilnikom o koncesijama i dozvolama za obavljanje telekomunikacijskih usluga (NN 49/04), Pravilnikom o plaanju naknade za obavljanje telekomunikacijskih usluga i djelatnosti (NN 26/05 i NN 57/04), Pravilnikom o plaanju naknade za dodjelu i uporabu radijskih frekvencija (NN 49/04 i NN 57/04) Zakonom o elektronikim medijima (NN 122/03), Zakonom o elektronikoj ispravi (NN 150/05) skupinom tehnikih pravnih propisa: Zakonom o normizaciji (NN163/03), Zakonom o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN 158/03), Zakonom o akreditaciji (NN 158/03), Zakonom o opoj sigurnosti proizvoda (NN 158/03) zakonima o pravima intelektualnog vlasnitva:

31

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 2(2012)

Zakonom o autorskom i srodnim pravima (NN 167/03), Zakonom o patentu (NN 173/03), Zakonom o igu (NN 173/03), Zakonom o industrijskom dizajnu (173/03), Zakonom o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga (NN 173/03) Zakonom o zatiti topografija poluvodikih proizvoda (NN 173/03) pravom na zatitu osobnih podataka: Zakonom o zatiti osobnih podataka (NN 103/03) te pravom na pristup informacijama: Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 172/03). Uz ove zakone, neki vidovi informacijskog drutva pokriveni su i Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97), Zakonom o medijima (NN 59/04) i Zakonom o zatiti potroaa (NN 96/03). Kako bismo to preglednije ocrtali trenutno stanje na podruju digitalizacije kulturne batine u Hrvatskoj, moramo razlikovati etiri (4) osnovne batinske djelatnosti: knjininu, arhivsku, muzejsku i konzervatorsko restauratorsku. Sve se one bave prikupljanjem, obraivanjem, istraivanjem, pohranjivanjem, zatitom i komuniciranjem naslijeenog iskustva i imaju isti zajedniki nazivnik batinu. Takoer se i polja njihova djelovanja preklapaju i u praktinom smislu, jer se, primjerice, Zakonom o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/1999.) tite i arhivska graa, stare i rijetke knjige, te muzejski predmeti. U dananjem informacijskom okruenju, svi su oni proizvoai digitalne batine i digitalnih kulturnih sadraja. Ono to ih razlikuje u praksi, ne mislei pri tom u ovom trenutku na sve posebnosti svake od navedenih djelatnosti i predmete njihova bavljenja, jest njihov poloaj u dravno upravnim okvirima. Zato emo ovdje izloiti pojedinano svaku od djelatnosti i pokuati ukratko oslikati stanje s obzirom na digitalizaciju kulturne batine u svakoj od njih.

32

D. SEITER-VERKO, L. KRIAJ: DIGITALIZACIJA KULTURNE BATINE U ...

2. Trenutno stanje 2.1. Knjinina djelatnost Nadleno dravno tijelo za narodne knjinice u RH jest Ministarstvo kulture, dok je za kolske, sveuiline i znanstvene knjinice nadleno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Sredinja knjinica hrvatskoga knjininog sustava jest Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu. U skladu sa zakonom o knjinicama, pri Ministarstvu kulture, kao struno i savjetodavno tijelo djeluje Hrvatsko knjinino vijee, iji je temeljni zadatak unapreivanje knjiniarstva i razvitak hrvatskoga knjininog sustava. lanove Hrvatskoga knjininog vijea imenuju ministar kulture, ministar znanosti, prosvjete i porta, Rektorski zbor visokih uilita Republike Hrvatske, te Hrvatsko knjinino vijee. Od projekata na nacionalnoj razini, u segmentu informatizacije knjinine djelatnosti, vodei je svakako Program kooperativne katalogizacije, iji je nositelj NSK. Radi se o Skupnom katalogu knjinica umreenih u knjinino informacijski sustav CROLIST, na kojem je rad zapoeo 1999. godine preuzimanjem zapisa iz kataloga NSK-a u lokalne kataloge knjinica lanica. Danas su programom umreene 43 knjinice, bez obzira na njihovu vrstu (nacionalna, sveuiline, narodne, specijalne), od kojih su 33 aktivne lanice, dakle, sudjeluju u stvaranju Skupnog kataloga, dok je preostalih 10 lanica pasivno, to znai da one samo preuzimaju zapise iz Skupnog kataloga, ali ne sudjeluju u njegovom stvaranju. to se tie ba same digitalizacije knjinine grae, treba rei da, iako je hrvatskom Strategijom kulturnog razvitka u 21. st. kao jedan od ciljeva postavljeno i donoenje nacionalnog plana digitalizacije knjinine grae, te njegova koordinacija s digitalizacijom analogne kulturne batine, a osobito muzejske i arhivske grae, takav nacionalni plan jo nije izraen. To dakako ne znai da u Hrvatskoj projekata digitalizacije knjinine grae nije bilo i da nisu steena stanovita iskustva i postignuti nezanemarivi rezultati na tom podruju, ali su se svi to projekti razvijali odvojeno, bez meusobne koordinacije i razliitim metodama, te esto bez meusobnih saznanja o postojanju takvih projekata. Iz tog je razloga Ministarstvo kulture poetkom ove godine provelo anketu meu narodnim knjinicama o kojima skrbi, vezano uz digitalizaciju njihove grae. Iz dobivenih odgovora od matinih slubi upanijskih narodnih

33

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 2(2012)

knjinica, razvidno je da veina knjinica zasad nije pristupila postupcima digitalizacije, ali ih je isto tako veina iskazala elju i namjeru da to uine. Kao glavne razloge zbog kojih se do sada nisu odluile na takve korake, glavnina knjinica istie: nedostatak opreme za potrebe digitalizacije vrijedne grae, nedostatak financijskih sredstava, nedostatak strunih djelatnika, neosposobljenost knjiniara za postupke digitalizacije i neosposobljenost po pitanju svih vidova toga posla, potreba za nacionalnom strategijom digitalizacije vrijedne grae, te jedinstven stav NSK i preporuka to digitalizirati. Dio knjinica koji je zapoeo projekte digitalizacije, sustavno je te projekte pripremio i provodi ih profesionalno, pa ih spomenimo: 1. Gradska knjinica Slavonski Brod zapoela je s digitalizacijom grae u sklopu pilot projekta oblikovanja vlastite digitalne zaviajne zbirke. Pri tome koristi Greenstone Digital Library (http://greenstone.org.) raunalni program kao sveobuhvatni sustav za izgradnju i prezentaciju digitalnih zbirki. 2. Narodna knjinica Petar Preradovi Bjelovar digitalizirala je temu Petar Preradovi i njegovo djelo (ivotopis, bibliografija, izbor iz djela, suvremenici, uglazbljene pjesme s mogunou sluanja) te ju postavila na mrene stranice knjinice. U planu je djelomina digitalizacija Kataloga zaviajne zbirke. 3. Gradska knjinica u Virovitici mikrofilmirala je Virovitike novine od 1880. g. do 1930. g., a trenutno je u poslovima prijenosa mikrofilma u digitalni oblik. 4. Na podruju Vukovarsko-srijemske upanije do sada nema digitalizirane knjinine grae, ali je Drutvo knjiniara Slavonije i Baranje dobilo sponzorstvo HT a u iznosu od 8.000,00 za digitalizaciju zaviajne grae. 5. U Splitsko-dalmatinskoj upaniji u tijeku su poetne radnje i pripreme za digitalizaciju u Gradskoj knjinici Split, a ostale knjinice u upaniji nisu ulazile u postupak digitalizacije.

34

D. SEITER-VERKO, L. KRIAJ: DIGITALIZACIJA KULTURNE BATINE U ...

6. Gradska knjinica Ivan Goran Kovai digitalizirala je: Grad Karlovac i njegova okolica, fotomonografija Hinka Krapeka iz 1889. g., Tri siela narodne itaonice karlovake, rukopis s fotografijama iz 1864. g., a planira se u 2005. digitalizirati jo tri jedinice vrijedne grae. 7. U Meimurskoj upaniji, u knjinici Nikola Zrinski, akovec digitalizirano je nekoliko naslova iz hrvatske knjievnosti, nekoliko razglednica grada akovca te dio zaviajne zbirke. U planu je digitalizacija dva lokalna lista. 8. Gradska knjinica Franjo Markovi u Krievcima digitalizirala je dijelove zaviajne zbirke Crisiensia, a Knjinica i itaonica Fran Galovi zapoela je s digitalizacijom odabranih primjeraka iz svoje zbirke starih razglednica (dio zaviajne zbirke Capronsensis). 9. U Varadinskoj upaniji jedino je Gradska knjinica i itaonica Metel Oegovi zapoela digitalizaciju dijela zaviajne zbirke. Presnimljene su Varadinske novosti od 1929. do 1941. kao i Varadinske vijesti od 1945. do 1961. Knjinica u Ludbregu Mladen Kerstner ima u planu digitalizaciju vlastitih izdanja. 10. Gradska i sveuilina knjinica Osijek zajedno s Filmotekom d.o.o. pokrenula je projekt Digitalna knjinica Osijek, s ciljem oblikovanja i izgradnje modela digitalne knjinice u dijelu zbirke digitalnih objekata lokalne batinske knjinine i druge grae. 11. U Krapinsko-zagorskoj i Zagrebakoj upaniji niti jedna knjinica nije pristupila digitalizaciji vrijedne grae, ali su Knjinice grada Zagreba kao matina knjinica za ove upanije (ukljuivo i Grad Zagreb) pristupile izradi cjelovitog projekta mogue digitalizacije grae te u svom dopisu navode mogunost da se takav projekt moe uklopiti u jedinstveni projekt digitalizacije grae u hrvatskim knjinicama. Takoer su izradili projekt za stvaranje programske podrke za stvaranje baze digitaliziranih dokumenata te za njihovo pregledavanje. Takoer treba rei da NSK ve godinama radi na digitalizaciji svojih fondova te da sustavno digitalizira najvredniju rukopisnu i knjinu grau. Takoer je planu sustavna obrada svih ostavtina, poevi od Adama Baltazara Krelia pa sve do Mate Ujevia, uz pomo programa Kalliope, a u tijeku je i izrada projekta Hrvatska batina u suradnji s Hrvatskim dravnim arhivom i Muzejsko dokumentacijskim centrom.

35

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 2(2012)

Od vrednijih projekata digitalizacije spomenimo i prve sustavne mrene stranice o hrvatskom pjesniku Silviju Strahimiru Kranjeviu, kao zajedinki projekt CARneta (Hrvatska akademska i istraivaka mrea) i niza drugih institucija koje uvaju dijelove njegove ostavtine (HAZU, NSK i Muzej knjievnosti i pozorine umjetnosti BiH), a koja je ovim projektom ujedinjena na mrenim stranicama (http://www.sskranjcevic.hr/). U sklopu knjinine djelatnosti, a vezano uz teme informacijskih sustava i usluga u digitalnom okruenju, u Hrvatskoj se, poevi od 2000., ve tradicionalno odrava godinja meunarodna konferencija LIDA (Libraries in the Digital Age).

2.2. Muzejska djelatnost Muzejska je djelatnost u Hrvatskoj regulirana opsenom legislativom, no po pitanju razmatrane teme kljuni dokument jest Pravilnik o sadraju i nainu voenja muzejske dokumentacije o muzejskoj grai (NN 108/02). Sukladno odredbama tog pravilnika, te potujui meunarodne smjernice i standarde, razvijen je Integrirani muzejski informacijski sustav M++, kao cjelovito muzejsko informacijsko dokumentacijsko rjeenje koje omoguuje jednostavnu i pouzdanu raunalnu obradu muzejske dokumentacije. Njegovu primjenu u muzejima preporuaju i podravaju Muzejsko dokumentacijski centar, kao sredinja ustanova za unapreivanje muzejske djelatnosti u Hrvatskoj i Ministarstvo kulture, a s namjerom ujednaenog i standardiziranog pristupa dokumentiranju muzejskih predmeta. Jednako tako, s ciljem sustavnog predstavljanja muzeja kao vrijednoga i jo uvijek irokoj javnosti nedovoljno poznatog dijela hrvatske kulturne batine, MDC je 1996. pokrenuo projekt Muzeji Hrvatske na internetu. Zamiljen je kao vodi kroz muzeje, njihove zbirke i najreprezentativniju grau. Muzeji iz svih dijelova Hrvatske, od onih s raznorodnom graom vanom za odreenu regiju ili grad, do specijaliziranih muzeja koji vezanih za specifinu disciplinu ili osobu predstavljaju se opim podacima, povijeu institucije, djelatnostima, opisom zbirki te izborom muzejskih predmeta.

36

D. SEITER-VERKO, L. KRIAJ: DIGITALIZACIJA KULTURNE BATINE U ...

2.3. Arhivska djelatnost Arhivska djelatnost u Hrvatskoj u nadlenosti je Ministarstva kulture koje obavlja upravni nadzor nad arhivima. Pri Ministarstvu kulture djeluje Hrvatsko arhivsko vijee, kao savjetodavno tijelo ministra kulture, koje daje i prijedlog o financiranju arhivske djelatnosti. Matinu funkciju arhivske djelatnosti, strune poslove i nadzor obavlja Hrvatski dravni arhiv. Stoga je 1998. Hrvatski dravni arhiv pokrenuo projekt izgradnje jedinstvenog informacijskog sustava ArhIS, za opis, upravljanje i nadzor nad arhivskim gradivom. Sustav je usklaen s meunarodnim standardima ISAD(G) za opis arhivskog gradiva i ISAAR(CPF) za normirani zapis za pravne i fizikeosobe, te obitelji. 2.4. Konzervatorsko restaurtorska djelatnost Od 1998., Hrvatski restauratorski zavod radi na uspostavi informacijskog sustava BREUH, odnosno Baze restauratorski evidentiranih umjetnina Hrvatske. S druge strane, Ministarstvo kulture zapoelo je 2002. godine rad na izgradnji jedinstvenog informacijskog sustava kulturne batine Teuta, ija je osnovna namjera osigurati bazu znanja neophodnu za rad na zatiti i ouvanju kulturne batine. Ova dva informacijska sustava razvijala su se odvojeno, ponajprije za upotrebu na lokalnim raunalnim mreama svake od ustanova, ali s mogunou meusobne razmjene podataka te, u perspektivi da vremenom prerastu u interoperabilne, mreno usmjerene sustave. U tu je svrhu tijekom ove godine zapoeo razvoj mreno usmjerene platforme temeljene na XML standardima, na kojoj e se ubudue razvijati oba sustava, a ujedno i postati dostupni za javnu upotrebu na internetu. S obzirom da su tijekom rada na ISKB-u Teuta steena i stanovita iskustva na podruju digitalizacije dokumentacijskih fondova, ukratko u vam prikazati taj sustav. Njegova svrha je trojaka: prva i osnovna namjera je pruiti uvid u cjeloviti spomeniki fond RH druga je stvaranje baze znanja neophodne za rad na zatiti kulturne batine u smislu pruanja uvida u razinu dokumentiranosti spomenika i u postojeu dokumentaciju o spomeniku a trea

37

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 2(2012)

je zatita kulturne batine u njenom najizravnijem smislu, jer je digitalizacija dokumentacijskih zbirki, koje su i same po sebi kulturno dobro, najuinkovitiji oblik njihove zatite. Okosnicu sustava ini Sredinji inventar kulturne batine RH, a sustavom su obuhvaene i dokumentacijske zbirke s podruja kulturne batine (fototeka, fotoCDteka, planoteka, mikroteka, hemeroteka, sredinji arhiv), Registar kulturnih dobara RH, prijedlozi programa zatitnih radova na spomenicima kulture, adresar osoba i ustanova znaajnih za zatitu kulturne batine, te cijeli niz pomonih datoteka, neophodnih za funkcioniranje slube zatite spomenika kulture. Sustav je usklaen s europskim standardima (preporuke i smjernice Vijea Europe, ISO standardi), kako u smislu sadraja i strukture podataka, tako i u smislu tehnike platforme na kojoj je sustav razvijen, ime su ostvareni preduvjeti za brzu i laku razmjenu podataka sa srodnim ustanovama u Hrvatskoj (ponajprije s Hrvatskim restauratorskim zavodom), ali i na irem, meunarodnom planu.

3. Zakljuak: Prema nacionalnoj strategiji

Unato ovako divergentnoj slici na podruju digitalizacije u pojedinim batinskim djelatnostima, treba rei da je vrlo rano, ve 1997., hrvatska struna batinska zajednica prepoznala potrebu za koordiniranom akcijom vodeih batinskih djelatnosti, te pokrenula niz seminara pod nazivom Arhivi, knjinice, muzeji mogunosti suradnje u okruenju globalne informacijske infrastrukture. Iduih godina tim se djelatnostima pridruila i etvrta batinska djelatnost konzervatorsko restauratorska. Otada je organizirano osam seminara, s ciljem istraivanja, prezentiranja i raspravljanja cijelog niza praktinih i teoretskih pitanja pred kojima se nalaze sudionici svih batinskih djelatnosti, teei razvoju to kvalitetnijih servisa unutar svojih djelatnosti, no imajui u vidu zadae koje pred njih postavlja suvremeno informacijsko okruenje, pa tako i to laki i bri pristup krajnjeg korisnika informacijama, bez obzira iz koje su djelatnosti one izvorno potekle. Imajui u vidu ovdje prikazano stanje, te napore strune zajednice da poradi na nunom povezivanju svih batinskih struka u virtualnom okruenju,

38

D. SEITER-VERKO, L. KRIAJ: DIGITALIZACIJA KULTURNE BATINE U ...

Ministarstvo kulture je 2004. g. pokrenulo inicijativu za osnivanjem radne skupine za digitalizaciju arhivske, muzejske i knjinine grae, te je u lipnju 2005. ministar kulture imenovao njene lanove. Zadaa je radne skupine da u 2005. godini izradi prijedlog nacionalnog programa digitalizacije AKM grae, u okviru ve postojeih, ali i planiranih, zakonskih i stratekih okvira za digitalizaciju kulturne batine i stratekih dokumenata za koordinaciju digitalizacije kulturne batine u Europi. Radna skupina sastavljena je od strunjaka iz arhivske, muzejske i knjinine djelatnosti, koji su dosad izradili prvu verziju Prijedloga, u kojem se kao kljuna pitanja prepoznata sljedea: kako stvarati/potaknuti stvaranje kvalitetnoga digitalnog sadraja, kako stvarati/potaknuti stvaranje kvalitetnih usluga na temelju digitaliziranog sadraja, kako osigurati dugoronu zatitu i iskoristivost digitaliziranog i drugoga digitalnog sadraja, kako unaprijediti sredstva, institucionalne sposobnosti, razmjenu iskustva i znanja. Na temelju ove prve verzije dokumenta, Radna skupina svoje je zadatke prepoznala u tri vida djelovanja: Radu na dokumentu strategije odnosno Nacionalnom programu digitalizacije kao temeljnom prvom produktu, Radu na Nacionalnom projektu digitalizacije kao drugoj fazi rada Radne skupine, Radu na izradi portala radnog naziva Hrvatska batina koji e, u treoj fazi, biti rezultat Nacionalnog projekta. Zakljuno treba rei da je Hrvatska spremna i na meunarodnu suradnju kako na drugim podrujima, tako i na polju digitalizacije kulturne batine. Razmjenom iskustava i znanja mogue je znatno olakati i ubrzati postupke koji nam svima predstoje, ukoliko elimo odgovoriti na sve izazove koje pred nas postavlja suvremeno drutvo. Stoga se Hrvatska ukljuila u razne meunarodne projekte na tom i bliskim podrujima, pa tako aktivno sudjeluje u izradi digitalne Kulturne karte Podunavlja, u sklopu Radne zajednice Podunavskih zemalja lanica je mree HEREIN European Heritage Network Vijea Europe, u sklopu koje se takoer raspravljaju pitanja digitalizacije ima svojeg predstavnika u projektu CALIMERA, te nizu srodnih projekta.

39

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 2(2012)

Hrvatska je takoer sudjelovala na Regionalnom sastanku zemalja JI Europe na temu digitalizacije kulturne batine, odranom u Ohridu u oujku 2005., u organizaciji makedonskog Ministarstva kulture i UNESCO-vog ureda u Veneciji. Kao rezultat tog sastanka izraen je nacrt Preporuke za koordinaciju digitalizacije kulturne batine u JI Europi, pa vjerujemo da nai napori kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj, pa i iroj europskoj razini nee ostati bez rezultata.

40