M

4 1 / 4 2

INORMACIJSKI SUSTAV KULTURNE BATINE RH TEUTA

LANA KRIAJ Ministarstvo kulture, Uprava za kulturni razvitak i kulturnu politiku Zagreb, Hrvatska

UVOD Informacijski sustav kulturne batine Teuta razvijen je u Ministarstvu kulture ponajprije za obavljanje poslova zatite i ouvanja kulturne batine, ali je jednako tako namijenjen i iroj strunoj zajednici, a njegovim postavljanjem na Internet bit e dostupan i najiroj javnosti. Zadaa sustava je trostruka: prvo i osnovno, treba pruiti uvid u cjeloviti spomeniki fond RH; druga je stvaranje baze znanja nune za rad na zatiti kulturne batine u smislu pruanja uvida u razinu dokumentiranosti spomenika i u postojeu dokumentaciju o spomeniku, a trea je zatita kulturne batine u njezinu najizravnijem smislu, jer je digitalizacija dokumentacijskih zbirki, koje su i same po sebi kulturno dobro, najuinkovitiji oblik njihove zatite. Projekt izgradnje jedinstvenoga informacijskog sustava kulturne batine deniran je 2000./2001. godine, a u jesen 2002. godine Ministarstvo kulture zapoelo je programsku provedbu tog projektnog zadatka. Opsenim informatikim radovima otprije postojei digitalni dokumenti (baze

podataka izraene u dBASEIV, nekolicina kunih Access aplikacija) uspjeno su preneseni na SQL server i objedinjeni u jedinstvenu relacijsku bazu podataka, te je razvijeno korisniko suelje u Accessu. Zahvaljujui tome, danas raspolaemo viekorisnikim informacijskim sustavom koji omoguuje praenje promjena u podacima, automatsku mrenu komunikaciju, prijavu pogreaka, automatsku mrenu dogradnju sustava te dodjeljivanje ovlasti na razini korisnika, odnosno grupe korisnika. Okosnicu sustava ini Sredinji inventar kulturne batine RH, a sustavom su obuhvaene i dokumentacijske zbirke s podruja kulturne batine (fototeka, fotoCDteka, planoteka, mikrolm), Registar kulturnih dobara RH, prijedlozi programa zatitnih radova na spomenicima kulture, adresar osoba i ustanova relevantnih za zatitu kulturne batine te niz pomonih datoteka nunih za funkcioniranje slube zatite spomenika kulture. Sustav je usklaen s europskim standardima (preporuke i smjernice Vijea Europe, ISO standardi), kako u smislu sadraja i strukture podataka, tako i u smislu tehnike platforme na kojoj je sustav razvijen, ime su ostvareni preduvjeti za brzu i laku razmjenu podataka sa srodnim ustanovama u Hrvatskoj (ponajprije s Hrvatskim restauratorskim zavodom), ali i u irim, meunarodnim razmjerima. Pri utvrivanju koncepcije sustava, ali i tijekom cjelokupnog rada na sustavu, razmatrana su iskustva drugih zemalja na podruju dokumentiranja i inventariziranja kulturne batine, pa se u tom smislu redovito prati razvoj sustava English Heritagea, vodeega dravnog tijela za zatitu kulturne batine u Engleskoj

196

4 1 / 4 2

(Historic Buildings, Sites & Monuments Database), te francuskog sustava Mrime, koji vodi i odrava Ministre de la Culture et de la Communication, Direction de lArchitecture et du Patrimoine. Takoer su uspostavljene i veze sa susjednim dravama, ponajprije s Republikom Slovenijom, iji je informacijski sustav kulturne batine vrlo nalik hrvatskome i u potpunosti usklaen s europskim standardima, to ini pretpostavke za buduu suradnju i razmjenu podataka. Nakon, uvjetno reeno, dovretka, jer je rije o jednom otvorenom i permanentnom sustavu, ISKB Teuta pruat e cjelovit pregled spomenikog fonda RH, popraenog podacima o pravnom statusu, stanju spomenika te stupnju dokumentiranosti kulturne batine, a bit e dostupan i javnosti putem Interneta. Osim tekstualnih baza podataka, informacijski e sustav sadravati i digitaliziranu dokumentacijsku zbirku fototeke i planoteke, a planira se i digitalizacija zbirke mikrolmirane tehnike dokumentacije. U sljedeoj se razvojnoj fazi predvia integriranje geospacijalnih podataka u sustav (GIS), to e osigurati kvalitetniju podlogu za potrebe prostornog planiranja i interpretaciju batine u prostoru i prirodnom okoliu te omoguiti interdisciplinarni pristup ouvanju kulturne batine. Konano, cijeli e sustav biti povezan u jedinstvenu cjelinu s postojeim sustavom Hrvatskoga restauratorskog zavoda - BREUH (Baza restauratorski evidentiranih umjetnina u Hrvatskoj). BAZE PODATAKA U SKLOPU ISKB-a TEUTA Kao to je ve u uvodu spomenuto, informacijski sustav Teuta obuhvaa niz

baza podataka s podruja zatite kulturne batine koje su radi bolje preglednosti grupirane u nekoliko osnovnih skupina: 1. Sredinji inventar kulturne batine (Graditeljska batina; Povijesne cjeline; Arheoloka topograja), 2. Administrativne baze (Zatitni radovi; Registar kulturnih dobara RH), 3. Dokumentacijske zbirke (Fototeka; Mikroteka; Planoteka; FotoCDteka), 4. Ratne tete, 5. Pomone baze (Slubeni popis naselja u RH; Adresar osoba i ustanova; Tezarurus spomenikih vrsta). Sredinji inventar kulturne batine RH Sredinji inventar je popis ili katalog cjelokupnoga spomenikog fonda nepokretne kulturne batine na podruju RH. Razdijeljen je u tri baze podataka - Povijesne cjeline, Arheoloku topograju i Graditeljsku batinu - jer tako raznorodne kategorije ili klase kulturnih dobara nije mogue dokumentirati po jednoobraznoj strukturi podataka, ve svaka od njih zahtijeva odreenu modikaciju osnovne podatkovne strukture. Strukture podataka za svaku od spomenutih baza utvrene su na temelju europskih standarda za dokumentiranje i inventariziranje kulturne batine, tako da su sauvani svi podaci iz prijanje prakse biljeenja podataka i usklaeni, odnosno dopunjeni novima, koje preporuuju spomenuti europski dokumenti.1

Vidjeti: The Council of Europe and cultural heritage 1954-2000 / ed. by Jos Maria Ballester. Strasbourg: Council of Europe, 2001. Guidance on inventory and documentation of the cultural heritage / ed. by John Bold, Monique Chatenet. Strasbourg: Council of Europe, 2001.

197

4 1 / 4 2

Slika 1. Shematski prikaz osnovne strukture podataka o spomeniku

Slika 2. Graditeljska batina izgled korisnikog suelja

198

4 1 / 4 2

Polazina baza cijelog sustava jest baza graditeljske batine jer to je onaj dio spomenikog fonda koji je brojano najzastupljeniji (oko 8 400 spomenika), pa se na nju veu sve ostale baze. Zato je prema Preporuci Vijea Europe2 brino denirana struktura podataka za dokumentiranje pojedinanih nepokretnih spomenika i njihovih sklopova (dakle, graditeljske batine), a potom je taj polazini model, uz konzultaciju adekvatnih meunarodnih smjernica, prilagoen povijesnim cjelinama i arheolokoj topograji. Osnovni podaci o graditeljskoj batini, odnosno o pojedinanim graevinama i njihovim sklopovima, grupirani su u sljedee skupine podataka: 1. Ime (naziv) spomenika i reference, 2. Lokacija, 3. Namjena, 4. Datacija, 5. Pojedinci i organizacije vezani uz povijest graevine, 6. Graevni materijali i tehnike, 7. Stanje spomenika, 8. Pravni status/zatita, 9. Biljeke (povijesni saetak i opis spomenika). Takva osnovna struktura podataka primijenjena je, uz neke nune modikacije, i u preostale dvije baze podataka - u Sredinjem inventaru, odnosno u Povijesnim cjelinama i Arheolokoj topograji.
2

Administrativne baze Drugu cjelinu ISKB-a Teuta ine Administrativne baze, kao to je baza Zatitnih radova, pomou koje se obavljaju administrativni poslovi prikupljanja i obrade prijedloga programa zatitnih radova na spomenicima kulture, te baza Registra kulturnih dobara RH pomou koje se provodi revizija pravnog statusa cjelokupnoga spomenikog fonda na podruju RH. Rije je o opsenom poslu usklaivanja postojeih rjeenja o pravnoj zatiti kulturnih dobara s aktualnim zakonskim propisima. Naime, stupanjem na snagu novog Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara3 iz 1999. godine, te Pravilnika o Registru kulturnih dobara RH4 iz 2001. godine bitno je promijenjen prijanji sustav pravne zatite spomenika kulture koji se temeljio na starom zakonu iz 1967. godine. Kako je stari Registar utemeljen na zakonskim propisima iz 1967. godine posluio kao polazite za izradu Sredinjeg inventara, tako je sada potrebno te podatke revidirati i uskladiti s novim propisima, to je programski zadatak Uprave za zatitu kulturne batine Ministarstva kulture. Dokumentacijske zbirke Sljedeu cjelinu ine Dokumentacijske zbirke, odnosno baze podataka Fototeke, Mikroteke, FotoCDteke i Planoteke. To su raunalna pomagala za inventariziranje i katalogiziranje dokumentacijskih zbirki s podruja zatite kulturne batine
3

Core Data Index (indeks osnovnih podataka) za povijesne graevine i spomenike graditeljskog naslijea: Preporuka R (95) 3 Odbora ministara Vijea Europe dravama lanicama za usklaivanje dokumentacijskih metoda i sustava vezanih uz povijesne graevine i spomenike graditeljskog naslijea. // Godinjak zatite spomenika kulture Hrvatske. 22/23 (1996/97), str. 181-187.

Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara. // Narodne novine 69 (1999), str. 2587-2601. Pravilnik o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske. // Narodne novine 37 (2001), str. 1103-1107.

199

4 1 / 4 2

Slika 3. Planoteka izgled korisnikog suelja

u vlasnitvu Ministarstva kulture RH5, a to su: 1. Planoteka, zbirka starih zemljopisnih karata i graka zbirka. Sadrava planove, projekte, nacrte, snimke i terenske skice nastale u razdoblju od 1800. do 1970. godine, kojih prema inventarnoj knjizi ima 7.320, te 834 graka lista tematski vezana za kulturnu batinu, nastala u rasponu od 1888. do 1950. godine. 2. Mikroteka obuhvaa mikrolmove tehnike dokumentacije spomenika kul5

Informacijskim sustavom Teuta zasad su obuhvaene samo etiri (4) navedene dokumentacijske zbirke, koje, dakako, nisu jedine zbirke to ih Ministarstvo posjeduje. Tu se su jo i hemeroteka, topografska zbirka, zbirke starije pisane grae, zasebni korpusi dokumentacije o orguljama, mozaicima i zidnim slikama itd., za koje tek treba izraditi raunalne baze u sklopu Teute.

ture, iji se originali nalaze u planotekama konzervatorskih odjela6 slube za zatitu kulturne batine i drugih ustanova. Snima se od 1979. godine. Do danas je snimljeno oko 90.000 snimaka u dva tematski odvojena dijela: mikrolmovi iz planoteka pojedinih ustanova i mikrolmirana ostavtina pojedinih znaajnih arhitekata. U bazu podataka Mikrolm zasad je upisano 22.000 jedinica. 3. Fototeka sadrava oko 30.000 negativa i oko 51.000 pozitiva, snimljenih u razdoblju od priblino 1860. godine do
Rije je o Konzervatorskim odjelima Uprave za zatitu kulturne batine Ministarstva kulture, odnosno o bivim Regionalnim zavodima za zatitu spomenika kulture (Dubrovnik, Karlovac, Osijek, Poega, Pula, Rijeka, Split, ibenik,Varadin, Zadar, Zagreb).

200

4 1 / 4 2

Slika 4. FotoCDteka izgled korisnikog suelja

danas, te oko 500 negativa na staklenim ploama i zbirku razglednica (oko dvije ladice). Fototeni fond sustavno se digitalizira, tako da je do sada u bazu uneseno i oko 8.200 fotograja. 4. FotoCDteka najmlaa je dokumentacijska zbirka (osnovana 2002. godine), a obuhvaa fotograje snimljene digitalnim fotoaparatom tijekom akcija evidentiranja i inventariziranja kulturne batine koje provodi Uprava za zatitu kulturne batine, pohranjenima na CD-ROM-ove. Zbirka zasad ima 60 kom-

Slika 5. Shematski prikaz relacijskog modela ISKB-a Teuta

201

4 1 / 4 2

paktnih diskova, koji se brzim i jednostavnim postupkom uitavaju u bazu podataka. Sve te baze povezane su s bazama Sredinjeg inventara u jedinstveni relacijski model (sl. 5.), a kao poveznice slue referencijalni brojevi spomenika: JMBS - jedinstveni matini broj (pojedinanog) spomenika, tj. oznaka spomenika unesenoga u bazu Graditeljska batina; JBML - jedinstveni matini broj lokaliteta u bazi Arheoloka topograja; te JBMC - jedinstveni matini broj cjeline u bazi Povijesne cjeline. Ratne tete Baza Ratne tete nastala je kao rezultat popisa i procjene ratne tete na nepokretnim spomenicima kulture7 i sadrava 2 423 unosa, a preko referencijalnog broja spomenika (JMBS) povezana je s bazom Graditeljska batina. Pomone baze Preostali dio Informacijskog sustava kulturne batine RH Teuta ine pomone baze kao to su Adresar pravnih i zikih osoba, zatim slubeni popis naselja u Republici Hrvatskoj (Dravni zavod za statistiku) te, kao posebno vaan dio sustava, Tezaurus spomenikih vrsta. Potreba za uspostavljanjem jedinstvene klasikacije spomenika kulture i jedinstvenoga spomenikog nazivlja ve je odavno prepoznata kao najvea boljka konzervatorske i restauratorske dokumentacije.
7

Zato je, na temelju ISO standarda za izradu jednojezinih8 i viejezinih9 tezaurusa i relevantnih stranih tezaurusa10, te na temelju dosadanjih hrvatskih iskustava11, razvijena sloena aplikacija za kompilaciju tezaurusa, te je zapoet rad na prikupljanju termina i izradi rjenika spomenikog nazivlja. Nakon dovoljnog broja prikupljenih pojmova, tezaurus e biti povezan s bazama Sredinjeg inventara kao pomagalo za nadzor nazivlja, to e pridonijeti veoj konzistentnosti podataka, a time i njihovu kvalitetnijem pretraivanju. Konano, meu pomonim bazama nalazi se i datoteka korisnika pomou koje se obavlja administriranje cijelim susta8

10

11

Vidjeti: Ukrainik, V.; Uri, B. Ratne tete na spomenicima kulture. // Godinjak zatite spomenika kulture Hrvatske. 24/25 (1998.99.), str. 7-55.

ISO 2788 : Documentation - Guidelines for the establishment and development of monolingual thesauri. 2nd ed. 1986-11-15. Geneva : ISO, 1986. ISO 5964 : Documentation - Guidelines for the establishment and development of multilingual thesauri. 1st ed. 1985-02-15. Geneva : ISO, 1985. Navodimo same neke: Thesaurus of Monument Types : A Data Standard for Use in Archaeological and Architectural Records. 2nd ed. Swindon : RCHME & English Heritage, 1998.; Art and Architecture Thesaurus. Getty Information Institute. http://www.getty.edu/research/conducting_ research/vocabularies/aat/index.html (200402-27); Ministre de la Culture et de la Communication - direction de lArchitecture et du Patrimoine. Base de donnes Thsaurus. http://www. culture.gouv.fr/documentation/thesarch/pres. htm (2004-02-27). Maroevi, Ivo. Model dokumentacije za izradu povijesno-umjetnike topograje na podruju Hrvatske s mogunou primjene automatske obrade podataka. // Vijesti muzealaca i konzervatora. 2-3 (2001), str. 82-117.

202

4 1 / 4 2

Slika 6. Tezaurus izgled korisnikog suelja

vom, tj. upravljanje korisnicima i dodjeljivanje prava za rad sa sustavom i za njegovu upotrebu. DALJNJI RAZVOJ Informacijski sustav kulturne batine Teuta zamiljen je kao otvoreni sustav koji e se sustavno dograivati novim sadrajnim cjelinama, pa se tako u sljedeoj fazi predvia izrada baza podataka za hemeroteku, orgulje, mozaike, te pokretnu i nematerijalnu kulturnu batinu. Takoer se predvia integriranje geospacijalnih podataka u sustav i izgradnja geografsko-informacijskog sustava kulturne batine.

Nadalje, kako bi se omoguio simultani rad na sustavu i u dislociranim konzervatorskim odjelima diljem Hrvatske, te povezivanje sa sustavom BREUH, koji razvija Hrvatski restauratorski zavod, planira se podizanje sustava na web tehnologiju. Osim to emo time olakati pristup podacima strunjacima iz konzervatorske i restauratorske djelatnosti, takav nain rada, u kojemu e daljnji posao na unosu i auriranju podataka biti distribuiran na Konzervatorske odjele Ministarstva kulture, pridonijet e njihovoj tonosti i kvaliteti. Usto, webtehnologija e nam omoguiti da kao tijelo dravne uprave ispunimo i nau obvezu informiranja javnosti o

203

4 1 / 4 2

svom djelovanju, ime se podie opa svijest o kulturnoj batini, potvruje identitet zajednice i pojedinca, potie interes za batinu, to sve pridonosi njezinoj zatiti i ouvanju. Stoga elimo nae podatke putem Interneta uiniti dostupnima najiroj javnosti, ali svakako uz provedene nune sigurnosne mjere kako ba tu batinu koju nastojimo zatititi ne bismo izloili opasnostima od unitenja, pljake ili vandalizma, nepromiljeno objavljujui podatke o poloaju, primjerice, nezatienih hidroarheolokih nalazita u Jadranskome moru ili graevina s vrijednim inventarom koje nisu u upotrebi, a nemaju adekvatnu uvarsku slubu.

INFORMATION SYSTEM OF CULTURAL HERITAGE OF THE REPUBLIC OF CROATIA TEUTA

Information system of cultural heritage TEUTA has been developed in the Ministry of Culture primarily to ensure efcient protection of cultural heritage, but also to serve the wider professional community as well as the general public via the open public access through the Internet. The system has three main purposes: the rst and the fundamental one is to ensure an insight into the complete stock of cultural monuments of the Republic of Croatia; the second one is the creation of knowledge base necessary for fullling the tasks of cultural heritage protection by the way of offering the insight into the existing documentation on a certain monument; and the third one is the preservation of cultural heritage in the most literary way the digitazing of documentation collections, which are already by themselves cultural heritage, is the most efcient way of their protection.

204