Prof. dr. sc.

Ivan Balta

Priroda i drutvo

Filozofski fakultet u Osijeku, 2015.

BLAGDANI
Uvod
Npr. Hrvatska je veinska katolika zemlja, a Bosna i Hercegovina je zemlja
tri konstitutivna naroda i sa sigurnou se moe rei da je jedna od zemalja
moda s najvie blagdana.
Blagdani su vjerski praznici. Lijepo je potivati druge vjere i obiaje, a
obiljeavati i proslavljati svoje vjerske blagdane sa svojom obitelji i
najmilijima.
Prema nezvaninim procjenama dravne Agencije za statistiku Bosne i
Hercegovine, danas, muslimani ine 45% stanovnitva, srpski pravoslavni
hriani 36%, rimokatolici 15%, protestanti 1%, a druge zajednice,
ukljuujui i idove, 3% stanovnitva.
Bonjaci su uglavnom islamske vjeroispovijesti, bosanski Hrvati su
uglavnom rimokatolici, a bosanski Srbi pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

KRANSKI - KATOLIKI - BLAGDANI

KRANSKI BLAGDANI
USKRS - raanje novog ivota
Uskrs je najvei kranski blagdan kojim se obiljeava uskrsnue Isusa
Krista.
Za Uskrs se daruje oslikano jaje uz estitku Sretan Uskrs. To jaje je znak
nastanka novoga ivota. Zato se kae da je to blagdan oprosta, ljubavi i
novoga ivota. Uvijek se slavi nedjeljom u proljee.
Za Uskrs se priprema sveanija hrana: kuhana unka, kuhana jaja koja se
bojaju (pisanice), mladi luk, hren.
Bijelo cvijee i maslinova granica znakovi su mira meu ljudima.
Ujutro na Uskrs obiava se ii na misu i posvetu hrane. Tijekom mise
posveuju se i maslinove granice i bijelo cvijee koje je simbol mira.
Crkva je u to vrijeme posebno lijepo i sveano ureena.

 Bliili su se dani Isusove muke i smrti. Bilo je to u rano proljee pred najvei
idovski blagdan - Blagdan Pashe - kada je izraelski narod slavio
osloboenje iz egipatskog ropstva.
Isusova je Posljednja veera s apostolima (oprotajna veera) bila slina
pashalnim veerama koje je Isus prijanjih godina blagovao na blagdan
Pashe sa svojim najbiima. Ali, ta veera je po neemu bila i posve
drugaija. Na njoj se dogodilo neto neoekivano, neto to je Isus ostavio
kao najdragocjeniji dar, kao najdragocjeniju batinu. Isus je tada ustanovio
euharistiju.
Euharistijska gozba slina je idovskoj pashalnoj gozbi. U euharistijskoj
gozbi pashalno je janje koje se rtvuje Isus Krist. Isus je iz ljubavi i vjernosti
prema Bogu i ljudima dobrovoljno prihvatio muku i smrt da ljude oslobodi i
spasi od razorne snage zla, grijeha i smrti.
Nakon ustanovljenja Euharistije na oprotajnoj veeri, Isus se s apostolima
uputio prema Maslinskoj gori. Tu je uhvaen i odveden na suenje.

 Prema evaneoskim izvjeima, Isusa su najprije osudili vjerski voe

idovskog naroda.
Zatim je predan Ponciju Pilatu, rimskom upravitelju Palestine, da ga osudi u
ime politike vlasti.
Nakon to je osuen na smrt, Pilat je predao Isusa vojnicima da ga razapnu.
Oni su ga izrugivali, navalili na njega kri i odvukli do mjesta Golgote.
Tamo su ga i razapeli. Dok je nosio kri, Isus je tri puta pao idui prema
mjestu gdje ga je ekala smrt. Umro je iz vjernosti i ljubavi.
Nekoliko dana nakon Isusove smrti, njegovi su uenici doivjeli veliko i
neizrecivo iskustvo.
Bog je uskrisio Isusa od mrtvih, darovao mu je potpuno nov nain
postojanja, darovao mu je novi ivot.

 Isusova muka i smrt na kriu raalostili su i razoarali sve one koji su ga

voljeli i koji su mu vjerovali.
No prvi put u ljudskoj povijesti smrt nije znaila kraj, nego poetak. Nitko
nije bio svjedok samog dogaaja uskrsnua, ali prazan grob i odloeni
povoji (perizomum) bili su Isusovim uenicima znak za razumijevanje
njegova uskrsnua.
Iako su idovski sveenici injenicu praznoga groba pokuali tumaiti
drukije, vijest o uskrsnuu nije se vie niim mogla zaustaviti.

Uskrsna misa: posveta hrane, bijelo cvijee i maslinova granica

Priprema hrane: kuhana unka, kuhana jaja, mladi luk i hren i izrada
pisanica
Objed u obitelji: sveaniji objed

Slika 1 :
Alfa prirunici za nastavu

BOI Isus je roen

Boi je blagdan radosti, mira i ljubavi. Na taj dan se slavi roenje Isusa
Krista.
Katolici slave Boi 25. prosinca/decembra. Proslavljanje Boia poinje dan
ranije, 24. prosinca/decembra, Badnjom veeri.
Na taj dan krani kite bor, prave jaslice i pjevaju boine pjesme.
Poslije se odlazi na misu polnoku, nakon koje nastupa Boi. Djeca i odrasli
tada otvaraju darove koje nalaze ispod bora.
Isusova majka Marija bila je zaruena s Josipom. Prije nego su se sastali ona
je ve bila trudna po Duhu Svetom. Josip je bio jako dobar i pravedan te
nije htio Mariju izvrgnuti sramoti. Uzeo je Mariju za enu, a nakon
roenja sina nadjenuli su mu ime Isus.

 Isus je roen u Betlehemu, u tronoj talici. etrdeset dana nakon roenja,

Marija i Josip su otili u Jeruzalem.
U vrijeme vladavine kralja Heroda doli su i mudraci s Istoka. eljeli su
vidjeti Kralja idova. Kada je to uo, kralj Herod se jako uznemirio. Pozvao
je sveenike i pismoznance te ih je ispitivao o Isusovu roenju. elio se
pokloniti djetetu.
Kada su proroci ugledali dijete s Marijom, majkom njegovom, pali su na
koljena i poklonili se Isusu. Nisu su vratili Herodu, otili su drugim putem u
svoju zemlju. Poto su oni otili, aneo Gospodnji se u snu javio Josipu.
Rekao je da Herod eli ubiti sina njegova. On je ustao, uzeo dijete i majku
njegovu te krenuo u Egipat.
Kada je shvatio da su ga mudraci prevarili, Herod se naljutio i naredio smrt
svih djeaka u Betlehemu.

 Nakon Herodove smrti, aneo je rekao Josipu da se vrati u Izrael. Josip,

saznavi da Judejom vlada sin Herodov, nije se usudio otii tamo.
Otiao je u kraj galilejski, nastanio se u gradu Nazaretu, da ispuni ono to su
govorili proroci: Zvat e se Nazareanin.1
Boi je za krane od najdavnijih vremena najsveaniji blagdan radosti,
ljubavi, mira i slobode. Na Boi i u ostale boine dane spremnije i
radosnije se slavi i prima Boji dolazak u Isusu Kristu. U Boino vrijeme
vjernici se sveano i radosno poklanjaju Bogu i jedni drugima. Zato se za
Boi, kao Isusova zajednica, vjernici radosno okupljaju u crkvi i na
euharistijskim slavljima.
---1. Mt 2,19-23 (usp. Evanelje na blagdan Svete obitelji, god. A)

 Hrvatske boine pjesme pripadaju moda najljepim boinim pjesmama

u svijetu. Vjernici proivljavaju Boi pjevajui pjesme koje su nastajale
prericanjem prekrasnih evaneoskih tekstova o Isusovu roenju i njegovu
djetinjstvu. One su vrlo brojne pa se mogu birati zajedno s ukuanima,
prijateljima i pripadnicima kranske zajednice.
Rije badnjak izvedena je iz staroslavenske rijei koja znai bdjeti.
Badnjak je, dakle, veer i no kada se bdije i eka Boi. Zato se badnjak
zove i veliki komad drveta od hrasta, masline, ili nekog slinog drveta, koji
se u naim krajevima nekada palio i koji se jo uvijek u nekim krajevima pali
na taj dan. Domain je stavljao badnjak uz rub otvorenog ognjita da bi
lagano i dugo gorio u badnjoj noi.
U starim boinim obiajima dolazi do izraaja veliko znaenje svjetla i
toplina u noi iekivanja Bojeg svjetla i ljubavi.

 Jedan od najradosnijih boinih obiaja jest unoenje slame u kuu. U

nekim se krajevima slama stavlja samo na stol i pod stol, a u drugim se
slamom nastirala cijela prostorija i tako ostavljala do Nove godine. Djeca su
na slami i spavala na badnju veer do odlaska na polnoku. Boina slamica
podsjea na Isusovo roenje u tali, na njegovo siromatvo koje je prihvatio
iz ljubavi prema siromanima i prema svim ljudima.
U mnogim krajevima na badnju veer gore tri svijee u ai punoj penice.
Te se svijee sveano uiu na poetku badnje veeri, a nakon toga slijedi
molitva. U nekim se krajevima svijeu unose izvana dok ukuani sjede u
mraku. Svijee obino unosi najmlai lan obitelji i govori pozdrav:
Hvaljen Isus, estitam vam poroenje Isusovo!
Na to prisutni odgovaraju : Ti iv i zdrav bio!
Domain ga tada zaspe akom penice. U tom boinom obiaju takoer
dolaze do izraaja simboli svjetla i topline. Trima svijeama predouje se
otajstvo Presvetoga trojstva. Penica je simbol plodnosti i obilja koje
ukuani posebno ele i mole od Boga u boinim danima.
Boi: godinje doba zima, 25. prosinac (stalni datum)
Badnjak - dan prije Boia
Polnoka - sveta misa

Slika 2.
Alfa prirunici za nastavu

BLAGDAN SVIH SVETIH i DUNI DAN

Dunost ivih je prisjeati se umrlih i brinuti se za njihove grobove. Grobovi
se iste i ureuju cvijeem. Pale se svijee ili lampioni, prisjeaju se umrli i
prema elji se za njih i mole.
Prilikom posjeta grobljima posjetitelji moraju biti tihi, pristojni i ne trebaju
dirati tue grobove.
Prvog dana mjeseca studenoga/novembra katolici slave blagdan Svih
svetih. Tog dana oni slave sve svece i svetice koje je Crkva proglasila
svetima, kao i one koji nisu proglaeni svetima, ali su svojim ivotom
ostvarili ideal kranskog ivota.
Kako svi umrli na glasu svetosti nisu poimence poznati, Crkva je odredila
ovaj dan kada se zajedniki moli za sve svete i blaene, poznate i
nepoznate.

 Duni dan slavi se drugog dana mjeseca studenoga/novembra. To je dan

sjeanja ne sve drage pokojnike. Posjete grobovima i grobljima u tom
pogledu redoviti su znak panje i vjere. Tog dana vjernici mole za due
svojih pokojnika, za njih pale svijee na grobovima, prisustvuju svetoj misi,
povezujui se tako svojim molitvama s njima.
Duni dan ili Dan svih svetih je izraz kranske nade i vjere u zagrobni ivot.
Datumska povezanost blagdana Svih svetih i Dunog dana treba potaknuti
vjernike na razmiljanje o vjenosti.

Blagdan Svi sveti obiljeava se 1. studenoga.

Dan nakon Svih svetih naziva se Duni dan.
Grobove se ukraava cvijeem.
Na grobovima se pale svijee.
Na groblju treba biti: tih i pristojan.

Slika 3.
Alfa prirunici za nastavu

HRIANSKI - PRAVOSLAVNI - BLAGDANI

PRAVOSLAVNI BLAGDANI

VASKRS -
Vaskrs je blagdan radosti jer se slavi dana kada je Hrist vaskrsao od mrtvih.
Vaskrsnom doruku prethodi kupusanje vaskrsnog gnezda. Deca obino
ue u hodniku, ili na drugom mestu gde se gnezdo nalazi, zatim na brzinu
pogledaju ta im je zeko doneo. Onda sve to, skupa sa gnezdom, prenesu u
trpezariju (blagovaonicu), gde deo ve serviranog stola mora imati posebno
mesto za gnezdo i ostale darove.
Blagdan vaskrsenja Gospoda Isusa Hrista slavi se svake godine u razliito
vreme i jedan je od tzv. pokretnih blagdana. Za datum Vaskrsa uzima se
prva nedelja posle punog meseca, na dan prolene ravnodnevnice, ili
odmah posle nje. Kod pripadnika pravoslavne veroispovesti Vaskrs pada
svake godine u periodu od 4. travnja/aprila do 8. svibnja/maja.
Glavno obeleje Vaskrsa jesu pisanice. Nekada su se bojala samo crvenom
bojom, a veruje se da taj obiaj potie od Marije Magdalene, koja je prema
Bibliji odnela crvena jaja pred tadanjeg rimskog cara Tiberija, nakon ta se
saznalo da je Hristos () vaskrsnuo.

 Na dan Vaskrsa pravoslavni hriani irom sveta pozdravljaju se sa

HRISTOS VASKRSE, a odgovaraju sa VAISTINU VASKRSE.
Jaja se farbaju na Veliki etvrtak, Veliki petak, a ponekad na Veliku subotu.
Za farbanje jaja zaduena je domaica kue. U mnogim krajevima, ona se
prvo prekrsti i pomoli Bogu, a zatim u posudu predvienu za kuhanje jaja
natoi malo posveene vodice. Po obiaju, prvo jaje treba biti crveno i ono
se smatra uvarkuom. Ono se uva do sledee godine.
U nekim krajevima prologodinja uvarkua se stavlja kod stoke, a neretko
se zakopava u mravinjak.
Prema nekim verovanjima crvena boja predstavlja boansku prirodu, dok
plava boja predstavlja ljudsku prirodu. Zato se u nekim krajevima jaja
farbaju u te dve boje. Tokom Velike subote, domaice uglavnom pripremaju
hranu za Vaskrs. Ona pripremi i vodu za umivanje u koju se stavlja
uvarkua. Ovaj obiaj je i danas prisutan u mnogim obiteljima.
Proslava Vaskrsa: Svake godine u periodu od 4. travnja do 5. svibnja
Glavno obeleje Vaskrsa: Pisanice
Vaskrsni obed: Sveaniji obed

BOI -
Obeleavanje Boia poinje Badnjim danom, 6. sijenja/januara (po
Gregorijanskom kalendaru, a po Julijanskom kalendaru 24. prosinca/decembra).
Tog jutra domain odlazi po badnjak, a to je najee hrastovo drvce. Ono se taj
isti dan unosi u kuu i time zapoinje obeleavanje boinih blagdana. Nakon
toga se niu razni obiaji.
Boi se blaguje tri dana. Domain i svi ukuani se sveano odevaju i odlaze u
crkvu na jutrenje liturgiju. Pre izlaska sunca, na Boi se odlazi na izvor ili bunar
po nenaetu vodu. Od te vode se mesi esnica, deo se odvaja za umivanje
ukuana, a ostatak vode se koristi za pripravu ostalih boinih jela.
U narodu se verovalo da nenaeta voda ima isceliteljsku mo pa tom vodom
majke kupaju svoju decu.
Boi se slavi 7. januara (sijenja), a zapoinje unoenjem nenaete vode.
Vernici odlaze u crkvu na misu i priest, a povratkom iz crkve zapoinje prvi mrsni
doruak.

 esnica je izuzetno vaan obredni kola. Pravi se od belog brana, sa

vodom i masnoom, bez germe (kvasca). esnica se mesi prvog dana
Boia, pre izlaska sunca, kada prvo zvono zazvoni u crkvi.
esnica se okree kao slavski kola, prelije se vinom i tek onda lomi na broj
delova koliko ima i ukuana. Onaj ko dobije deo esnice u kojoj je novi,
po narodnom verovanju, biti e srean tokom cele godine. esnica je dobila
ime zato ta se mesi za est (ast ili deo)
Isusa Hrista, ili ta se lomi na esti (delove), odnosno na broj delova koji
odgovara broju ukuana.
Novac koji se stavlja u kola treba biti zlatni ili srebreni, odnosno od
plemenitog metala koji ne hra jer je to dar novoroenom Isusu Hristu.

Slika 5.
Kola esnica

ISLAMSKI BLAGDANI

ISLAMSKI BLAGDANI
RAMAZANSKI BAJRAM
Ramazanski bajram je islamski blagdan koji se obiljeava na kraju
ramazana. Svaki vjernik ramazanom, mjesecom posta, u prilici je okuati
snagu svoje volje i pobijediti svoj nefs - strasti, koje ga bezgranino vode
poudi za jelom, piem te materijalnim i tjelesnim uivanjem.
Jedna od pet temeljnih dunosti svakog vjernika je i post koji se provodi u
ovom mjesecu. Post je obvezatna i trea po redu temeljna dunost koju
vjernici moraju izvravati. Postiti trebaju svaki dan, poevi neto prije od
imsaka (zore) pa do akama (prvog sumraka). Poslije prvog mraka, jede se i
pije i ini sve to je vjernicima inae doputeno i pohvaljeno.
Nakon trideset dana posta slijedi mjesec eval, a prva tri dana tog mjeseca
je jedan od dva blagdana u islamu.
Ramazanski bajram (prvi, drugi i trei dan u mjesecu) oznaava kraj posta.
Na prvi dan Bajrama post nije pohvalan.

 Bajram je dan igre, veselja i pjevanja pobonih pjesama. Sve ovo treba biti
u skladu s propisima vjere, ne zanemarujui islamske dunosti koje vjernici
trebaju izvravati tijekom ivota. U znak sjeanja vjernici za vrijeme
bajramskih blagdana obilaze mezarja svojih najdraih. Mole Allaha da im
primi post i oprosti grijehe te da im vrati meusobno povjerenje i spusti
ljubav u njihova srca.
Lijepo je estitati Bajram rijeima - BAJRAM ERIF MUBAREK OLSUN (Neka vam je mubarek Bajram). Za dane Bajrama treba se veselo drati pri
susretu s rodbinom i prijateljima iskazujui svoju panju i ljubav prema
njima. Treba nastojati posjetiti to vie rodbine i prijatelja.
Na dan Bajrama lijepo je:
Prije odlaska na Bajram namaz okupati se
Odjenuti najljepu odjeu
Jesti prije ramazanskog Bajrama (neparan broj hurmi, ili neto drugo ako
nema hurmi)
Otii u damiju jednim putem, a vratiti se drugim
Bajram provesti u molitvi ili sluajui uenje Kur'ana
Posjetiti rodbinu i prijatelje (zirajet)

KURBAN BAJRAM
U obiajima proslave Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama nema bitne
razlike, osim to se na Kurban bajram donosi simbolina rtva, tj. kolje se
ovan, ovca, odnosno govedo.
Meso se, po pravilu dijeli rodbini i prijateljima (najbolje siromanima) i to
dvije treine, a dio (jedna treina) domain obino ostavlja samoj obitelji.
Obiaj je prvog dana Bajrama primiti u posjet rodbinu i prijatelje, ili ih
posjetiti (zijaretiti), ovisno ve o uhodanim pravilima ophoenja.
Mlai prvog dana posjeuju roditelje i stariju rodbinu, a narednih dana
doekuju svoje bajramske goste.
Darovi koji se daju i izmjenjuju Bajramom, zovu se bajramluci.

 U bonjakoj tradiciji stoljeima se uz Bajram prakticiraju odreeni obiaji

proistekli iz islamske prakse:
-Ne jesti nita dok se kurban ne zakolje -prvi obrok prvog dana Bajrama
treba biti od kurbanskog mesa
-Odjenuti najljepu odjeu i obuu
-Okupati se no uoi Bajrama (ili na dan Bajrama)
-Darivati djecu bajramlucima
-Kurban podijeliti na tri jednaka dijela
-Podijeliti kurbane
-Priprava slastica - kadaif i baklava
-Posjetiti rodbinu i prijatelje
-Bajram estitati rijeima BAJRAM ERIF MUBAREK OLSUN
-Provesti no uoi Bajrama u ibadetu
-Uiti tekbir i tesrik no uoi Kurban bajrama, sve do etvrtoga dana Kurban
bajrama

 Nije Bajram onome tko oblai nove

i gizdave haljine.
Bajram je samo onome tko je siguran
od prijetnje (Allahove).
Nije Bajram onome tko se nakadi na
miriljavo drvo.
Bajram je samo onome tko se pokaje
i ne vraa se vie na grijeh.
Nije Bajram onome tko se gizda
i kiti ovozemaljskim nakitima.
Bajram je samo onome tko se
bogobojaznou opskrbi i osigura.
Nije Bajram onome tko punokrvne atove jae.
Bajram je samo onome tko se proe
i napusti poroke i grijehe.

Nije Bajram onome tko stere skupocjene

tepihe.
Bajram je samo onome tko sretno prebrodi
svoj put ivotni.

IDOVSKI BLAGDANI

IDOVSKI BLAGDANI
RO HAANA

Dananji idovi su poznati po blagdanu Ro Haana, to znai glava godine.

idovi diljem svijeta na taj dan proslavljaju Novu godinu. Taj blagdan se
slavi prvi dan mjeseca zvanog Tiri (rujan-listopad). Na taj dan idovi su
duvali u rog zvani ofar i pjevali su se hvalbeni himni.
Ro Haana je nova godina za ljude, ivotinje i poslove, ali i dan koji
odreuje i poetak raunanja kalendarske godine. Po idovskoj tradiciji ovaj
blagdan simbolino predstavlja dan nastanka svijeta.
Kao i svi drugi idovski blagdani, Ro Haana predstavlja dan odmora.
Tradicionalni idovski pozdrav za ovaj blagdan jeste ana tova, u
prijevodu dobra godina, ili ana tova ve metuka, to znai dobra i slatka
godina.

 Neizostavne namirnice za Ro Haanu su jabuke i med, koji simboliziraju

elju za slatkom novom godinom, ali se i druga raznovrsna jela koja nose
odreenu simboliku mogu nai na stolu.
Druga hrana koja se tradicionalno priprema je crni grah, poriluk, pinat i
tikvice, a u mnogim idovskim zajednicama i nar (ipak).
Upotreba jabuka i meda je uvedena relativno kasno, od strane Akenaza, ali
je danas uglavnom prihvaena.
Tradicionalno, servira se i okrugli upleteni kruh ala koji simbolizira
zaokruene godinje cikluse.

Slika 6.
ofar

 Druge noi Ro Haana servira se svjee voe, to predstavlja blagoslov za

narednu godinu.
Iako u idovskom kalendaru postoje etiri nove godine, Ro Haana je
najvanija jer se odnosi na ljude, ivotinje i pravne ugovore.
U idovskoj tradiciji, Ro Haana nije vrijeme velikih proslava. Deset dana
koji slijede zavravaju se sa najsvetijim idovskim blagdanom Yom Kippur.

-Ro Haana se obiljeava puhanjem u ofar (rog)

-Neizostavne namirnice za Ro Haanu su jabuke i med
-idovska nova godina obiljeava se skromno
-Tradicionalni idovski pozdrav za Ro Haanu je ANA TOVA

Slika 7.
Upleteni kruh ala (challah)

YOM KIPPUR - Dan pomirenja

Yom Kippur je jedan od poznatijih idovskih jednodnevnih blagdana. U prolosti
je bio poznat po jednostavnom nazivu Dan. Od svog osnutka uvijek je slavljen
na isti dan, deseti Tiria (rujan-listopad) koji je bio sedmi mjesec.
Dan pomirenja bio je dan potpunog poinka, pokore i posta. U hramu se okupljala
kultna skuptina, prinosile se posebne rtve u zadovoljtinu za svetite, kler i
narod. Veliki sveenik je prinosio junca kao rtvu za grijehe. Zatim je rtvovao
jarca za grijehe naroda te je i od njegove krvi neto unosio u sveto mjesto. Krvlju
se premazivao i kropio i oltar.
Bio je to jedini dan u godini na koji je veliki sveenik ulazio u najsvetije mjesto.
idovi tradicionalno obiljeavaju ovaj sveti dan 25-satnim potpunim postom i
posveenou molitvama. Post poinje po zalasku sunca, a zavrava se poetkom
noi narednog dana.
Molitvom Kol Nidre poinje vjerska sluba u sinagogi. Napisana je na
aramejskom jeziku. Molitva je dobila naziv po uvodnim rijeima pjesme i znai
svi zavjeti. Pjeva se u sinagogi prije poetka veernje slube za Yom Kippur, prije
zalaska sunca. Za vrijeme blagdana vjernici iskazuju kajanje za svoje grijehe, kako
bi dobili oprost od Boga.
-Najsvetiji dan u idovskoj godini Ro Haana
-Jednodnevni blagdan Yom Kippur
-Kol Nidre je molitva koja se pjeva za Yom Kippur
-Narod se oiuje od grijeha tako to ih alje rtvenom jarcu

Slika 8.
rtveni jarac

Zakljuak

ZAKLJUAK
Tisuama godina ljudi su imali duhovnu potrebu i enju. ovjek je ivio sa
svojim nevoljama i tegobama, sa svojim nedoumicama i pitanjima. Vjerske
osjeaje izraavao je na mnogo razliitih naina obraajui se bogovima
traei blagoslov i utjehu.
Istina je da ljudi mogu imati snana neslaganja po pitanju svojih religijskih
vjerovanja, ali neosnovano je mrziti neku osobu zato to ona zastupa
drugaije gledite .
U katolikim zemljama vide se ljudi koji se mole u crkvama i katedralama
dok dre raspelo ili krunicu, u islamskim zemljama moe se uti glas
mujezina, muslimanskih pozivara, koji pozivaju s minareta pet puta na dan
okupljajui vjernike na namaz ili obrednu molitvu.
Vjerojatno, nitko ne moe razumjeti ovjeka ako ne razumije njegovu vjeru!
Npr. u Hrvatskoj i BiH, kao i u nekim drugim zemljama, postoji vie religija,
zato se moe rei da je ona bogata blagdanima.
Svi vjernici trebaju u miru i veselju proslavljati svoje, ali isto tako potivati i
uvaavati druge blagdane i obiaje.