UPRAVLJANJE BASTINOM U ENGLESKOJ
Ako se, dakle, usredotoeir
NICHOLAS
COOPER
UVODNA RIJEC:
131 milijuna funti (1,111,613,600 kuna (3))
LANA KRI2AJ
dok je u Hrvatskoj tadasnjoj Drzavnoj upravi
- Kako bi se mnogo vidjelo, nuzno je da se
odvrati pogled od sebe...
(Friedrich Nietzsche, Tako je govorio
Zaratustra)
Evo jos jednog u nizu, vjerujemo, korisnih
tekstova 0 iskustvima i praksi drugih zemalja
u upravljanju kulturnom bastinom i provedbi
njene zastite. Kako je rijee 0 primjeru zemlje
s dugaekom tradicijom konzervatorske
djelatnosti i razvijenim sustavom zastite
kulturne bastine, nalazimo ovo predavanje
instruktivnim i za nase prilike. Koliko bi
smisla imalo komparirati pojedine aspekte
engleskog sustava zastite, kao sto su
primjerice financiranje iii vlasnistvo, s
hrvatskim i izvoditi brojeane pokazatelje s
obzirom na potpuno neusporedive
ekonomske i socijalne prilike, tesko je reei.
Ipak, kazimo da u Engleskoj oko 500000
gradevina ima status spomenika kulture. U
Hrvatskoj je pak registrirano, odnosno
preventivno zastieeno pribl izno 6200
pojedinaenih nepokretnih spomenika i oko
320 povijesnih cjelina (1). S obzirom da u
Engleskoj u sluzbi zastite radi oko 1850
struenjaka, a u Hrvatskoj 221 (2) konzervator,
iz toga proistjeee da u Engleskoj jedan
konzervator skrbi za otprilike 270 spomenika,
au Hrvatskoj za tek 28 spomenika. Drugim
rijeeima, Englezi imaju gotovo 80 puta vise
spomenika od nas, a sarno 8 puta vise
konzervatora. Nadalje, u 1996. godini Royal
Commission i English Heritage (dakle,
drzavna tijela) imale su zajedno proraeun od
50 VIJESTI
Royal Commission on the
ments of England) i lokaln
za zastitu kulturne i prirodne bastine te
godine s drzavnog proraeuna dodijeljeno
ukupno 71,014,300 kuna, od eega je za
zastitu kulturne bastine bilo 46,282,874 kn
(4) (sto je 24 puta manje nego u Engleskoj). U
odnosu na broj spomenika to bi izgledalo
ovako: 2223,22 kn po jednom spomeniku u
Engleskoj godisnje, te 7465 kn u Hrvatskoj,
sto ee reei da Hrvatska godisnje ulaze 3,35
puta vise sredstava u pojedinaeni spomenik
kulture, nego Engleska. Dakako da ove brojke
treba uzeti s velikom rezervom ida one ne
mogu vjerno oslikati stvarne prilike, jer niti se
say novac kojim pojedine organizacije
raspolazu utrosi iskljueivo u konzervatorske
svrhe, niti je broj spomenika, zbog
specijalizacije struenjaka za pojedine vrste
poslova, ravnomjerno rasporeden na sve
konzervatore. No, da nas ovi podaci koji,
gledano u prosjecima, eak govore u prilog
hrvatskoj sluzbi zastite (veea godisnja
izdvajanja po spomeniku, znatno povoljniji
omjer konzervatora i spomenika ... ), ne bi
odveli u zabludu, treba naglasiti da se
navedene brojke odnose iskljueivo na
dr:lavna tijela, ne uzimajuCi u obzir privatne
organizacije, koje u engleskoj zastiti
spomenika, i u financijskom pogledu i u
broju zaposlenih, imaju veei udjel od drzave,
dok je u Hrvatskoj cijela sluzba zastite
ogranieena iskljueivo na drzavni sektor, jer
privatni niti ne postoji. Vodeea medu takvim
privatnim organizacijama u Engleskoj,
National Trust, vee i sarna, po veliCini svog
proraeuna od 150 milijuna funti i po broju od
3000 struenjaka koje zaposljava, u potpunosti
premasuje drzavnu sluzbu.
drzavni sektor i u okviru n
povuei neke usporednice
naseg sustava zastite, vee
pogled uoCiti razliku u br<
tijela i organizacija koje Sl
konzervatorskoj djelatnosl
engleskog Odjela za naci(
English Heritage-a (koji de
u Hrvatskoj sarno Ministal
(doduse, kroz svoju Upra\
kulturne bastine i devet K(
odjela) obavlja sve konzer
za koje je u Engleskoj zad
speci jal izi ranih organizaci
uze specijaliziranih institu
osobito odrazava na podn
i inventarizacije spomenik
zbog stalnog potiskivanja
odlaganja za bolja vremer
kaskaju za bilo kakvom k(
aktivnoseu, umjesto da joj
zgorega podsjetiti da je de
spomenika kulture neizbjE
organiziranoj djelatnosti z
bilo da neki spomenik zel
proueavati, zastiti ga iii pa
intervencije na njemu. Do
omogueuje upoznavanje 5
neposrednog dodira s njin
pronalazenje odgovarajue
pojedini spomenik. Njena
stjecanje sto toenije predo
kako bismo ga mogli sto b
saeuvati za buduee narast
kontekstu treba i promatra
Kraljevskog povjerenstva (
od English Heritage-a, koj
dokumentiranje spomenik
svrhu. Rezultat dokumenti
English Heritage jest "min
inventar", toenije popis re
spomenika kulture, koji sa
podatke 0 spomeniku i eij
mozemo pronaei u nasem
basti ne koj i vod i U prava 2
 Ako se, dakle, usredotocimo iskljucivo na
drtavni sektor i u okviru njega pokusamo
povuCi neke usporednice izmedu engleskog i
naseg sustava zastite, vee cemo na prvi
pogled uoCiti razliku u broju i raznovrsnosti
tijela i organizacija koje sudjeluju u
konzervatorskoj djelatnosti. Naspram
engleskog Odjela za nacionalnu bastinu,
English Heritage-a (koji danas ukljucuje i
Royal Commission on the Historical Monu­
Drtavnoj upravi ments of England) i lokalnih planerskih vlasti,
bastine te u Hrvatskoj samo Ministarstvo kulture
dodijeljeno (doduse, kroz svoju Upravu za zastitu
od cega je za kulturne bastine i devet Konzervatorskih
46,282,874 kn odjela) obavlja sve konzervatorske poslove,
u Engleskoj). U za koje je u Engleskoj zaduten niz
to bi izgledalo specijaliziranih organizacija. To pomanjkanje
ute specijaliziranih institucija u nas se
osobito odratava na podrucju dokumentacije
i inventarizacije spomenika kulture, koje,
zbog stalnog potiskivanja u drugi plan i
odlaganja za bo/ja vremena, neprestano
kaskaju za bi/o kakvom konzervatorskom
aktivnoscu, umjesto da joj prethode. Nije
zgorega podsjetiti da je dokumentiranje
spomenika ku/ture neizbjetan Cinitelj u
organiziranoj dje/atnosti zastite spomenika,
za pojedine vrste bilo da neki spomenik telimo samo
~poreden na sve proucavati, zastiti ga iii pak poduzeti neke
!S ovi podaci koji, intervencije na njemu. Dokumentacija nam
ak govore u prilog omogucuje upoznavanje spomenika cak i bez
veea godisnja neposrednog dodira s njim, a jednako tako i
u, znatno povoljniji pronalatenje odgovarajucih oblika zastite za
)menika ... ), ne bi pojedini spomenik. Njena osnovna svrha jest
naglasiti da se stjecanje sto tocnije predodtbe 0 spomeniku,
! iskljuCivo na kako bismo ga mogli sto bolje upoznati i
juCi u obzir privatne sacuvati za buduce narastaje. U tom
leskoj zastiti kontekstu treba i promatrati djelatnost bivseg
kom pogledu i u Kraljevskog povjerenstva (RCHME), za razliku
veti udjel od drtave, od English Heritage-a, koji takoder provodi
t slutba zastite dokumentiranje spomenika, ali u drugu
I drtavni sektor, jer svrhu. Rezu/tat dokumentiranja koje provodi
Vodeca medu takvim English Heritage jest "minima/ni nacionalni
la u Engleskoj, inventar", tocnije popis registriranih
na, po veliCini svog spomenika kulture, koji sadrti najosnovnUe
ma funti i po broju od podatke 0 spomeniku i Ciji ekvivalent
posljava, u potpunosti motemo pronaCi u nasem Inventaru kulturne
bu. bastine koji vodi Uprava za zastitu kulturne
bastine. I nas je Inventar nastao na osnovi
rjesenja 0 upisu u Registar, odnosno 0
preventivnoj zastiti, a ne na osnovi terenskog
obilaska i arhivskih, odnosno bibliografskih
istrativanja. Stoga je to popis pravno
zasticenih i evidentiranih spomenika, koji
mote udovoljiti osnovnim administrativnim
zahtjevima, ali ne mote pos/utiti kao
podloga za bilo kakvo daljnje
konzervatorsko, povijesno iii znanstveno
istrativanje. U tom pogledu u Hrvatskoj
nedostaje institucija koja bi se bavila
iskljucivo dokumentacijom, ito sustavno i
temeljito, na nacin na koji to radi bivse
Kraljevsko povjerenstvo (RCHME) u
Engleskoj. Dode Ii u nas ikada do te nutne
profilacije u okviru konzervatorske
djelatnosti, tada je buducnost bas ove Uprave
da preraste u jednu takvu instituciju, koja ce
voditi sredisnji arhiv s podrucja ku/turne
bastine, provoditi dokumentiranje svih
gradevina i podrucja koja ce ocijeniti
vrijednima patnje s povijesnog, kulturnog iii
nekog drugog aspekta, bez obzira na njihov
spomenicki status, te publicirati rezultate
svojih istrativanja kroz intenzivnu
izdavalacku djelatnost.
Kako dje/ovanje bivseg Kraljevskog
povjerenstva (RCHME) nije bilo uvjetovano
zakonom, tako je ono obav/jalo
dokumentiranje spomenika po vlastitim
prioritetima iii potrebama koje su se javljale
zbog nag/og urbanog razvoja iii drugih
prijetnji ku/turnoj bastini. U pocetku je
Povjerenstvo sistematski evidentiralo i
dokumentira/o spomenike po teritorijalnom
principu, sto je rezultiralo nizom
spomenickih topografija, a sada su njihova
istrativanja tematska i usmjerena izradi tzv.
korpusa za pojedinacne vrste spomenika.
Kako bi ilustrirali opseg i raznolikost studija
Povjerenstva, navodimo naslove nekolicine
njegovih novijih izdanja: Srednjovjekovne
kuce Kenta, Ladanjske kuce
Northamptonshirea, Tekstilne tvornice
istocnog Cheshirea, Gradevine londonskog
zooloskog vrta, Nonkonformisticke kapele i
VIJESTI 51
 bogoslutna okupljalista na sjeveru Engleske
itd. Osim ovako sarolike izdavacke
djelatnosti cija su tema sami spomenici
kulture i povijesne gradevine, Povjerenstvo
usporedno radi i na publiciranju literature
koja se bavi metodoloskim aspektima
dokumentiranja i inventariziranja kulturne
bastine, izdaje dokumentacijske standarde,
tezauruse i ostale metodoloske prirucnike i
pomagala, koji sluze kao temeljni alati ne
samo povjerenicima RCHME-a, nego i svim
ostalim sudionicima u konzervatorskoj i
srodnim djelatnostima. Navedimo i neke od
tih naslova: Tezaurus spomenickih vrsta ­
podatkovni standard za arheolosku i
graditeljsku bastinu, MIDAS - upute i
podatkovni standardi za spomenicke
inventare, Dokumentiranje povijesnih
gradevina - opisna specifikacija itd. Pa, ako
mozemo reei da se u Hrvatskoj pokusava
odrzati barem kakva-takva izdavalacka
djelatnost koja se bavi samim spomenicima
kulture (5), tada sto se metodoloske literature
s ovog podrucja tice, u Hrvatskoj ne postoji
ni jedan primjer.
Koliko je vazan taj nedostatak
dokumentaeijskih standarda i pomanjkanje
bilo kakve metodologije u dosadasnjem radu
nase Uprave za zastitu kulturne bastine, toga
postajemo svjesni svaki put kada se iznova
spotaknemo 0 "grijeh prijasnjih struktura" i
pokusamo prodrijeti u nered koji su nam
ostavile. Zato je nuzno razviti standarde prije
samog pocetka bilo kojeg ozbiljnog rada na
dokumentiranju spomenika kulture, a
jednako se tako treba pridrzavati dogovorenih
pravila klasifikacije i standarda prilikom
arhiviranja, tj. odlaganja, oznaCivanja i
obrade dokumentacije. Bez jasnih i preciznih
metodoloskih uputa nemoguee je provesti
reambulaeiju terena koja ee uroditi
ujednacenim podacima, a koje ee kasnije biti
lako prebaciti u racunalne sustave, cime ee se
omogueiti njihova efikasna upotreba. Do koje
su mjere Englezi odmakli upravo u pogledu
standardizacije podataka govori, primjeriee,
Cinjeniea da njihov tezaurus spomenickih
52 VIJESTI
vrsta sadrzi 6088 naziva razlicitih tipova
spomenika. Takoder, vee ranije spomenuti
naputak za dokumentiranje povijesnih
gradevina (Recording Historic Buildings - A
Descriptive Specification) tocno propisuje
razine dokumentiranja koje se provode u
odredenim slucajevima i sto one
podrazumijevaju. Naputak razlikuje cetiri
razine dokumentiranja (Levell, 2, 3 & 4), te
fotografsko dokumentiranje (photographic
survey).
Tako prva razina dokumentacije (Levell)
mora sadrzavati pisani izvjestaj u kojemu su
tocno navedeni naziv spomenika, adresa i
ostali podaci 0 lokaciji, podaci 0 pravnom
statusu, datum terenskog obilaska, ime onoga
tko je obavio obilazak, te sazeti opis koji
odreduje vrstu iii namjenu gradevine,
gradevne materijale i pribliznu dataciju,
koliko ju je moguee odrediti iskljucivo na
temelju terenskog pregleda. Nadalje moze,
ali ne mora, sadrzavati skicu gradevine s
pribliznim dimenzijama, te fotografiju
karakteristicnog pogleda (eksterijer), a u
iznimnim slucajevima i fotografiju interijera.
Dokumentiranje prvog stupnja provodi se
radi prikupljanja osnovnih informacija 0
veeem broju gradevina, kao podloge za
prostorno planiranje iii pilot-projekte, te u
drugim slucajevima kada je potrebno
dokumentirati veliko podrucje u sto kraeem
vremenu i s ogranicenim materijalnim
sredstvima.
Druga razina (Level 2) sadrzi detaljniji pisani
izvjestaj, u kojem vee mora biti opisana
tloertna dispozicija gradevine, navedene
osnovne razvojne faze, imena graditelja i
vlasnika, ako su poznata, a moze biti
naznacen i odnos gradevine prema njenom
sirem okolisu (npr. kako se ona uklapa u
postojeeu urbanu matrieu, park, vrt, groblje i
sl., odnosno kakav je njezin udio u sirem
gradevnom sklopu itd.). Sto se tice
arhitektonskih naerta, ova razina
podrazumijeva precizno dimenzioniran tloert
svake etaze (ako se one tloertno razlikuju) s
uertanim polozajem i oblikon
elemenata iz ranijih faza grad
biti upotpunjeno i kojom grul
Osim fotografija karakteristicr
(eksterijer) i glavnih prostora I
detaljno moraju biti snimljenc
kako bi se iz tih fotografija m(
ejelokupni vanjski izgled grac
dokumentacije ove razine ve<
brigu 0 moguenosti njenog pl
Treea razina (Level 3) je vee l
analiticka, a sastoji se od pisa
koji obuhvaea podroban opis
praeen sistematicnim povijesr
kojem ee biti navedeni svi po
gradevine, njezinim pregradnJ
dogradnjama i preobliKovanjil
prenamjenama koje je tijekon
postojanja pretrpjela. Najveeil
podaci moraju biti prikupljeni
istrazivanjem gradevine, bez (
konzultiranja arhivskih izvora
tako, u pisanom izvjestaju tret
pokusaje smjestanja gradevinE
vremenski kontekst iii njenu v
Osim fotografija sadasnjeg sta
moraju biti jos detaljnije u uSJ
prethodnim razinama, podaci
potkrijepljeni i vizualnim mat
datuma, koji svjedoCi 0 prijas
gradevine. Arhitektonski naer
ponovno obuhvaeati tloerte s·
karakteristicne presjeke, te dil
erteze dekorativnih elemenat.
Dokumentiranje na cetvrtoj r.
provodi se samo za gradevinj
znacaja i ono, osim podatakc
temelju neposrednog terensk,
podrazumijeva i opsetna arh
bibliografska istrazivanja, te I
znacenje gradevine u sirem f
socijalnom, regionalnom iii ~
kontekstu. Sve to mora biti 5(
opseznom pisanom izvjestajl
tako moraju biti prilozene i ~
dokumenata 0 razmatranoj ~
 tipova ucrtanim polotajem i oblikom arhitektonskih
elemenata iz ranijih faza gradnje, sto mote
biti upotpunjeno i kojom grubljom skicom.
Osim fotografija karakteristicnog pogleda
(eksterijer) i glavnih prostora u unutrasnjosti,
detaljno moraju biti snimljena sva procelja,
kako bi se iz tih fotografija mogao oCitati
cjelokupni vanjski izgled gradevine. Pri izradi
dokumentacije ove razine vee treba voditi
brigu 0 moguenosti njenog publiciranja.
Treea razina (Level 3) je vee u potpunosti
Levell) analiticka, a sastoji se od pisanog izvjestaja
kojemu su koji obuhvaea podroban opis gradevine
adresa i praeen sistematicnim povijesnim satetkom u
pravnom kojem ee biti navedeni svi podaci 0 postanku
gradevine, njezinim pregradnjama,
dogradnjama i preoblikovanjima, te 0 svim
prenamjenama koje je tijekom svog
postojanja pretrpjela. Najveeim dijelom
podaci moraju biti prikupljeni neposrednim
istrativanjem gradevine, bez opsetnijeg
konzultiranja arhivskih izvora, a jednako
tako, u pisanom izvjestaju treba izbjegavati
pokusaje smjestanja gradevine u siri stilski i
vremenski kontekst iii njenu valorizaciju.
i se Osim fotografija sadasnjeg stanja, koje
~acija 0 moraju biti jos detaljnije u usporedbi s
Roge za prethodnim razinama, podaci mogu biti
iekte, te u potkrijepljeni i vizualnim materijalom starijeg
ebno datuma, koji svjedoci 0 prijasnjim fazama
-sto kraeem gradevine. Arhitektonski nacrti moraju
ialnim ponovno obuhvaeati tlocrte svih etata, ali i
karakteristicne presjeke, te dimenzionirane
crtete dekorativnih elemenata.
taljniji pisani
opisana Dokumentiranje na cetvrtoj razini (Level 4)
avedene provodi se sarno za gradevine izuzetnog
'aditelja i znacaja i ono, osim podataka dobivenih na
e biti temelju neposrednog terenskog uvida,
rna njenom podrazumijeva i opsetna arhivska i
Jklapa u bibliografska istrativanja, te razmatra
vrt, groblje i znacenje gradevine u sirem graditeljskom,
:> u sirem socijalnom, regionalnom iii gospodarskom
~e kontekstu. Sve to mora biti sadrtano u
I opsetnom pisanom izvjestaju, a jednako mu
:ioniran tlocrt tako moraju biti prilotene i kopije drugih
razlikuju) s dokumenata 0 razmatranoj gradevini,
reference za ostale izvore, bibliografski
podaci itd. Osim nacrta koje zahtijevaju
prethodne razine dokumentiranja, ovdje jos
valja dodati kartu podrucja u mjerilu 1 :500 iIi
1 :1250, kopije starijih karata tog podrucja,
trodimenzionalnu projekciju gradevine ako je
ona nutna za njezino razumijevanje, te
jednako tako crtete idealnih rekonstrukcija
ranijih faza gradevine. Fotodokumentacija
mora biti jednako detaljna kao i u prethodnoj
razini.
Osim ovih cetiriju razina dokumentiranja,
postoji i sarno fotografsko dokumentiranje
(photographic survey), gdje je mnostvo
detaljne fotodokumentacije popraceno tek s
najosnovnijim podacima nutnim za
identifikaciju gradevine. Ono se primjenjuje
za gradevine koje su vee otprije
dokumentirane, ali ih je potrebno detaljnije
snimiti poradi proucavanja, primjerice
njihove bogate arhitektonske plastike iii je
zbog bilo kojih drugih okolnosti potrebno
upotpuniti postojeeu dokumentaciju.
Dakako da upravo opisane razine ne treba
shvatiti suvise kruto - naputak ostavlja
dovoljno prostora za fleksibilnost u primjeni,
ovisno 0 svrsi dokumentiranja koja ee
odrediti sadrtaj i opseg dokumentacije.
Osim toga, naputak sadrti i konvencije za
izradu arhitektonskih nacrta (vidi ilusraciju»,
koje propisuju standardiziran nacin za
crtanje, odnosno oznacivanje zida, vrata,
razlicitih tipova prozora, greda i ostalih
arhitektonskih elemenata.
Sve ovo iznosimo jednostavno stoga sto je
potpuno nepoznato u hrvatskoj
konzervatorskoj praksi. No, kako i sam autor
kate da vjerojatno nitko u Engleskoj neee
preporuciti engleski sustav zastite kao model
za oponasanje (6), tako nam nije ni namjera
sugerirati konkretna engleska rjesenja za
pojedine probleme. Namjera nam je da ova;
tekst, a osobito na sire elaboriranom polju
dokumentacije i inventarizacije kulturne
VIJESTI 53
 bastine, otvori neke nove vidike prema
kojima moramo usrnjeriti svoja nastojanja, a
to su prvenstveno, reeimo jos jednom, izrada
dokumentacijs.kih standarda i razrada
metodoloske pod loge za dokumentiranje
spomenika.
Tek kada ozbiljno shvatimo nutnost tih
temeljnih alata za nas rad i kada uspostavimo
metodolosku osnovu za nasu djelatnost, tek
eemo tada ponovno moei konzervatorsku
struku otrgnuti iz sjene cinovnistva, u kojoj je
posljednjih godina protivljavala svoju
agoniju. Nadajmo se da je klima zatiranja i
neuvatavanja strucnog znanja zauvijek za
nama ida se vise nikada ne mote ponoviti da
zapusteni kadar, uljuljkan i nedodirljiv u
"sigurnosti" socijalizma, ostane zatecen
najezdom osiljenog cinovnickog aparata, koji
mu je ubrzo oteo i struku i dostojanstvo.
Uvjerenje da se vojskom pravnika i
ekonomista postavljenih na izmisljena radna
mjesta mote nadomjestiti struka, samo je
pridonijelo otprije zapocetoj dekadansi
konzervatorske djelatnosti, koja je potisnuta
na margine svih kulturnih zbivanja i potpuno
odvojena od svijeta i javnosti gubila svaki
smisao i znacaj. Da je tada postojala
unutrasnja sila strucnosti, profesionalizma i
vizije, koja bi konzervatorskoj struci dala
cvrstinu i vjerodostojnost, tada ona ne bi
pokleknula pod udarima nepostojanih
politickih vjetrova. Zato treba raditi na
profesionalizaciji struke .... kako se povijest ne
bi ponovila.
5 U M MAR Y A WORD BY THE INTERPRETER
Having translated the paper "Man­
aging Heritage in England" by Nicholas Cooper, Ms. KriZaj com­
pares the Croatian and English practices in the management of
heritage and outlines some guidelines she believes should be
followed in the efforts to improve on the management.
54 VIJESTI
Biljeske:
1. Podaci iz Sredisnjeg inventara nepokretnih
spomenika kulture Uprave za zastitu kulturne bastine
(stanje u otujku 2000. godine). (referat je Nicholas Coo
2. Prema podacima Zavoda za zastitu spomenika
Oxfordu 16. rujna 1996
kulture Ministarstva kulture i prosvjete, prikupljenima seminara "Metode invel
1994. godine za potrebe Nacionalnog programa dokumentiranja graditeJ
zastite kulturne bastine.
organizaciji Vijeca furo
3. Preracunato po srednjem tecaju Narodne banke
povjerenstva za povijesl
(GBP 1 ::: 8.4856 kn) na dan 6. 6.1996.
f ngleske /RCHME/)
4. Drtavni proracun za 1996. godinu, "Narodne
novine" 9, 1996.
5. Tu se ponajprije misli na topografske spomenicke Ku'turna bastina jednog na
inventare, koji su, opcenito govoreci, podloga za obuhvaea samo njegove spo
kreiranje vladine politike prema nacionalnoj kulturnoj jednako tako i njegove slike
bastini, te planiranje i odredivanje prioriteta zastite.
lako Hrvatska na tom polju nema osobito bogatu umjetnost, muzeje, kazaliste
tradiciju, ipak valja spomenuti znacajnija djela knjitevnost i njegove kinem
utemeljena na topografskim istrativanjima: Cjelovita u Engleskoj za provedba via
topografija karlovacke Vojne krajine Franza juliusa
Frasa iz 1835. godine; Hrvatske povijesne gradjevine prema kulturnom nasljedu 0
(Mjestopisni i povijesni opisi gradova, kula, samostana, jedno vladino tijelo, Odjelz
crkava i drugih povijesnih gradjevina domovine bastinu (1) (Department of "
Hrvata) Emilija Laszowskog iz 1902. godine;
Spomenici kotara Krapina i Ziatar, Vjesnik hrvatskoga age), naCin na koji se upravl
arheoloskoga drustva, n. s. sv. XIII, 1913. i 1914., kulturnim nasljedem nije jec
Spomenici kotara Ivanec, Vjesnik hrvatskoga Djelomiee je to zato sto Odj
arheoloskoga drustva, n. s. sv. XIV, 1915-1919, Kroz
Hrvatsko zagorje, Zagreb, 1939. Gjure Szaba; Sela nacionalnu bastinu obavlja!
sibenskoga kotara, ~ibenik, 1941. Krste Stosica; posredno, radom drugih org.
Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u djelomiee je to rezultat engl
Medimurju, Zagreb, 1956, te Spomenici u Hrvatskoj,
Zagreb, 1956. Andele Horvat itd., pa sve do povijesti upravljanja, dokurr
recentnijih izdanja Instituta za povijest umjetnosti, kao interpretiranja njenih povije
sto su Koprivnica - grad i spomenici, Zagreb, 1986. i podrucja.
Krizevci - grad i okolica, Zagreb, 1993.
6. Vezano uz tu problematiku, za daljnje citanje
preporucamo djelo Kevina Walsha The representation U Engleskoj, kao i drugdje, :
of the past: museums and heritage in the post-modern nasljede obuhvaea zgrade k
world (izdavac: Routledge, London & New York, i zgrade bez namjene, zgra(
1992), u kojem autor, izmedu ostaloga, iznosi prilicno
ostru kritiku engleskoga sustava zastite, posebice u datuma postanka i spomenil
pogledu pristrane i nedemokraticne vladine politike pri pojedinacne zgrade i cijela
odredivanju prioriteta zastite i pretpostavljanje svjetovne zgrade i erkve. Pc
pojedinih vrsta spomenika, osobito po nacionalnom
kljucu, spomenicima drugih naroda na tlu Engleske. imaju gospodarski zadovolj
Kao primjer autor navodi kult ladanjskih kuca (country primjenu, dok se za odrtav,
houses), kao tipicnog simbola "engleske" bastine, u novae mora pronalaziti na (
ciju se zaStitu ulatu golema sredstva, ne bi Ii se tako
ocuvao povijesni identitet nacije, koja sebe od Drugog Poneke zaslutuju ocuvallje
svjetskog rata smatra ugrotenom. poradi svojih povijesnih vri
radi svoje arhitektonske kvc
Osim kritike engleske konzervatorske politike, u ovom
nadasve aktualnom i intrigantnom stivu autor razmatra pojedine, iako same po seb
i globalne suvremene pojavnosti na polju kulturne
bastine, poput ucestale zloupotrebe nacionalne bastine
nevatne, zbog svog doprin'
u ideoloske svrhe, za promicanje nekritickog u kojem se nalaze. Neke m
nacionalizma iii pak sve vece i sve neukusnije veliku popularnost i potpor
komercijalizacije nasljeda i proslosti, koja dovodi do
njihove potpune degradacije i krivotvorenja.
privlace tek strucnjake i stu
zgrade po svaku eijenu mo
intaktne, dok se za druge rr
 UPRAVLJANJE BASTINOM U ENGLESKOJ
(referat je Nicholas Cooper odrzao u
Oxfordu 16. rujna 1996. godine u sklopu
ima seminara "Metode inventariziranja i
dokumentiranja graditeljskog nasljeda", u
organizaciji Vijeca Europe i Kraljevskog
povjerenstva za povijesne spomenike
Engleske /RCHME/)
Ku'turna bastina jednog naroda ne
obuhvaca samo njegove spomenike, nego
jednako tako i njegove slike i njegovu
umjetnost, muzeje, kazalista, njegovu
knjitevnost i njegove kinematografe. lako je
u Engleskoj za provedba vladine politike
prema kulturnom nasljedu odgovorno samo
jedno vladino tijelo, Odjel za nacionalnu
bastinu (1) (Department of National Herit­
age), nacin na koji se upravlja engleskim
kulturnim nasljedem nije jednostavan.
Djelomiee je to zato sto Odjel za
naeionalnu bastinu obavlja svoj posao
posredno, radom drugih organizaeija, a
u djelomiee je to rezultat engleske duge
u Hrvatskoj,
do povijesti upravljanja, dokumentiranja i
Imjetnosti, kao interpretiranja njenih povijesnih gradevina i
~reb, 1986. i
podrucja.
! citanje
-epresentation U Engleskoj, kao i drugdje, graditeljsko
post-modern nasljede obuhvaca zgrade koje su u funkciji
~York,
i zgrade bez namjene, zgrade novijeg
znosi prilicno
tOsebice u datuma postanka i spomenike velike starosti,
ine politike pri pojedinacne zgrade i cijela podrucja,
!janje svjetovne zgrade i erkve. Pojedine od njih
Idonalnom
u Engleske. imaju gospodarski zadovoljavajucu
kuca (country primjenu, dok se za odrtavanje ostalih
bastine, u novae mora pronalaziti na drugim mjestima.
oi Ii se tako
beod Drugog Poneke zaslutuju ocuvanje i dokumentiranje
poradi svojih povijesnih vrijednosti, pa neke
itike, u ovom radi svoje arhitektonske kvalitete, a
utor razmatra pojedine, iako same po sebi motda
kulturne
maine bastine
nevatne, zbog svog doprinosa sirem okolisu
kog u kojem se nalaze. Neke motda utivaju
snije veliku popularnost i potporu, dok druge
Idovodido
Ija. privlace tek strucnjake i studente. Neke
zgrade po svaku eijenu moraju biti sacuvane
intaktne, dok se za druge mogu dopustiti
stanovite preinake, u svrhu pronalatenja
odgovarajuce namjene tim zgradama; druge
opet mogu biti unistene ako su prije toga
bile temeljito dokumentirane kao zalog
buduCim povjesnicarima. Neke gradevine
vrijedne zastite i dokumentiranja pripadaju
drtavi iii pojedinim organizacijama koje
postoje zato da ih cuvaju, ali ih vecina
pripada privatnim osobama. Povijesne
gradevine vatne su na mnogo razlicitih
nacina i, da bismo ih sacuvali iii adekvatno
zastitili, te da bismo doznali sto nam one
mogu reci 0 arhitektonskoj, soeijalnoj iii
ekonomskoj povijesti naroda, potrebno je
uociti vatnost svake od njih.
Sve su to poznate cinjenice koje svaka zemlja
rjesava u skladu sa svojim vlastitim
tradicijama. Sto se tice Engleske, identificirao
bih tri elementa koji odreduju nacin
upravljanja nasom kultumom bastinom. Prvi
je napetost izmedu drtave s njenim
dutnostima u zastiti naeionalne kulture s
jedne, te duboko ukorijenjenog postovanja
prema privatnom vlasnistvu s druge strane.
Drugi, koji ide uz bok s prethodnim, jest
Cinjeniea da vlada mote poduzeti izvjesne
mjere, ali je stupanj tolerancije javnosti
prema uplitanju drtave promjenjiv: ono sto je
prihvatljivo za jednu generaeiju, ne mora biti
prihvatljivo i za drugu. Treei element je
cinjeniea da se drtava ukljuCila u zastitu
gradevina u Engleskoj prije gotovo 120
godina, te da se tijekom tog vremena javno i
slutbeno poimanje onoga sto je vrijedno
cuvanja uvelike promijenilo. U pocetku je,
zbog uskog pogleda na njihovu naeionalnu
vatnost, bila zasticena tek nekolicina
VIJESTI 55
 sreu njovjekov nih ru in i or vni h ta takCl;
dana - u za. l i ene stoti ne ti su zgr da
mo'
az l i iti h v rsta. Sto pru Ja nj a otpora
brzo j J)romjeni fizi nom lj na ih gr clova , a
to zbog njihov ih posebni h rh itekto nskih •
oel like . Neki od tih ("initelj a z, jeel nicl i u
$v im z m lj ma, no v ina ih je za jedn i ka
sv im i.em ljama zap ci ne Europe. Aka e n gl e~ki
sustav iz I ci a z bun juj u ' 5 razl iCiti m
organizaci jama koj e obavljaju posao ko ji bi
mag lo obav l ja tl jeclno lijelo, s fun k i jama
oel ij Ij ' nim izmedu sred i nj i loka lni h
vi sl i, s raz li( itim vrstama za tite za razli ife
li pove sp om enika i odr d n m zbrk m
gl d arhit ktan k ih. povi j snih i " oko li ~ n i h "
vrij edn . Ii zgra d . to j sfoga to I' susl, v
i7graden d vrl o razno li kih m j 'ra uveclenih u
rn Ji itim vremen im , ne bi Ii e r zri j iii
sp c i fi ~ n i prob lemi koji 511 se Ci ni li vaz nim, u
to de ba.
U za titu i dokumcntiranj e g di telj skog
nasljeda u Engl sko j ve u j clno sto lJe
uklju ceni i drtava i pri vatn i sektor.
U Tab Ii 1, u prv m tupcu naved ne u
glavne aktivnosti ko j podr lumi j vamo p cJ
Ii v J STT
p jmom upravljan ja graditelj sk im naslje em .
Fin n iranje svakako do lal i na vrh Ii. t , jer
bel. nova a nije mOl:(u c n i od rza vanj
gradevin a niti pl acanje slutb nika ko ji ih ti te
i provod zakonsku kontro lu . K 0 sljede e
naveo sa m ' Vl asni tvo', jer je potp uno
posje vanje grad yin najno lj i naC in za
osiguranj njene za tit . Tr c j 'Z kan k
konlro la', pon ajprij e za ko n ki meh, nizm i
ko ji m sr d i nja i loka lne v lasti provod
n;:rdLor nad uni tenj m i izmj nama nih
zg rada ko je ni su u njihovo m via ni tv u.
elvrto, ' Inventar i oku m nta i ja' razum l jivi
St; ~ mi po b i. N poko n ' m nave i
' Interpret iju' jer J dut nost d rlave ob jasniti
m aC j spornenika u njenom posjed u u
intere u javnos ti , dok postojece pri vJ tn e
r . anizac ij e za zaMil u puvije nih gr c1 vina
m r, ju la koder n sl it n naC in pr mi ati te
grade vi ne i u i nili ih do tupnim . Vec ina
asp ka t upravljanjJ ba_ll nom mole se
ukl opi ti LI jedan d ovih pet nil sl ova .
U Engl koj, kao i u v c ini euroflskih
l em alj a, izravna uk lju enost drtav u
z<. tit u pov ije.s nog na ljeda danas je vazn ij a
negoli ona prival no' sekt
stu pac Tabel 1 lla bra jJ Ll
organ izaci je ko je b vl jaj
navedenc u pr m l up II
spomenu m in istars tvo za
dje! Inost - dj I Ze na c i ~
(Department 01 Nilli on al f
je t lu drtavni ministJr z,
konaCnc;, odgo oran za n,
um j tniCke ga l rij . Ie lJ
je ka nal ko jim e j bav ll ­
sr dstv< za s e um jetno;,t i
drt nu p l itiku premJ III
rad iju i meci ij ima. te pr m
ubranog putem nac iollJ I
fi nancira zaSti lli spomeni H
u I vnom dje l al n o~ 'u dl
English Heritage i Royal
H i to ri al Monulllt'llts (2)
Od le!u 0 'Qvorna po fi nJ
pitanji ma, ' Eng lish Heril ,
p ulem koje . VIada provo!
up ravljan ja povij esnim o ~
Heril e takoder upravl jJ
p vi je nim spom nicim a
Ift a e. 0 I Com rni ssio
 W IIITllY, POGLED NA Gl!OBU ,
IZVO~NO GOnCKA S KASNUlM PR<INAKAAIA) I ZAPADNI DIO GRADA,
SNiMIlA: LANA KaIZAl , 19.9.1996.
nego li ona priv tn g ektor , pa rugi
T bel 1 nabr j, ne vlad lne
organi z ij k je o b vljcjLJ fu nk ij
nav d ne LI prvom stup u. Vee sam
spo m ~nu o min istiHstvo zad uL no za 0 u
dj laIn st - dlel z na ionalnu b tinu
(I eparl m II I of ation I H rit age), na ijem
j III drt3vni mini s! r za b ~ t in u . dj I je
kon 110 odgovo r n Z n, iona ln muzeje i
umj tni ke galer ij , te 1a British Library; on
ie ka n I ko ji m 5 dobavlj aju dr:ta vna
sredstva za sve umj tnosti , i n pro vod i
drZ avnu po litiku pr ma tu ri zmu , spo rtu,
r, d i ju i mec\i jim a, t pr ma patro nji novca
ubranog put m nacio naln ili lr ij e. djel
fin Jnc ira za titLi pom n ika kl dture
u"I, vnom jelatn ~ u d ruga dV(1 tij la,
EIl" lish Heritage i Royal Com mi s ion o n
Hi storical M nu m nls (2) . v su tij I
O d jelu odgovorn a p fin anc ij skim
pit nj ima, a En Ii -h H ri lage je vodece tijelo
pul m kojeg Vlada provod i sv j u poli tiku
uprav lj nja p vij sni m ako li m . [ ngli sh
Heri l g I koder upravlja dr deni m
povij 'n im spomenicillla ko ji s.u u v l as ni ~ tvu
dr ~ a ve . 0 I Commission on Hi ! ri al
Sf. MA~ 's PARISti C HURCIi
YORK , AIDWARK SlifE~ . TIi'fCNI PRWJEtCI ENGlESKE STAMBtNE I JAVNE
AAHJTEl(lVRf IZ, PRETUNO, I 8, I 19. SfOUE~A, fUEKOM KO)lH .f UtiCA 00IlJIA
:;VOJU PRErol NArulVU fIZJONOMUIJ . KAM£NA G«All£VINA U PRYOM P1.ANU
ZDESNA ST"'~UfG J£ DATUMA - 5AGRADENA JE ~AO CfHOVSK A VU CNIC
OKO 1450, G. , A DOGRADENA OPfKOM U 17, STOUfCU,
OOK Sf U DNU fOTOGRAfUf S WM SIRANE VIDE ZGP.ADE SAGI!AOENE
70-lH I 80-lH GODINA 20, , t
S N~';I : ~A KRI1.N, 21.9,1996 .
Monum nts bavi se po najprij e
dokurnentacijom, a sa rn o sporedno
provedbom vladi ne po lili ke. Oel ta dva
lij ela, Eng l ish Heritage je ve cc, s
prora unom od oko £120 milijuna godisnje i
osob lj em od 16 00 Ijudi; Royal omrni ssion
ima godi ~ nji proracun od £11 mili jun a i 250
za posle ni h. D ru g planerske kontro le
provod i E ng li ~ h H eril g za potrcbe drugog
ministarst ,Odjel za oko liS (Departme nt
of th e Environ m nt), dli Finan ira nje English
Heritage-a provodi se u p tpu nosti
posredstvom O dje la za nacionalnu baMinu.
eposred no v l a~ni ~tv nad spomen icima ­
drug i aspekt upravlj anja naveden u T bel i 1
- n jstariji je ob li k ukljuCivanja d rzav e, i
ug lavnom se od nosi na pre tpo\lijesn
spomen ike i ru evi ne . amosta na, dvoraca i
51i ne ruin e. sim 0 nj im a, English H r itage
ta" d r brine 0 sli c nim spo m ni c im a koj e
drzava ne posjedu je, al i u pod njenom sk rbi
i koji su stoga u prakti nom smis lu rt avno
vi s n i ~tvo.
Dru ga v tna kateg ri j gr devin a su
kat d rale i c rkv angl i anske crk ve (Church
of Eng land), tij 13 uvelike neza i nog d
kon trole svjetovnih, civi ln ih vlasti. rkva
ima svoj vlast it i, unutra nji mehan iza m za
za~titu povij nih gradev ina i njihov ih
inventara, m ha ni zam nuzan stoga .to
zaMita ov ih spomen ika mot e ponekad biti 1I
suko bu sa z ht jevima mo ern litu rgije i
ritu la. Za sve vec i broj crkava koje vi ~ nisu
u funkcij i, a zna ca jn e su u povij csnom i
arh itekton skom pog ledu, brin e Redundant
Ch ur hes Fund (3), tij elo koje pak
djelom icno fin n( ira hurch of England iz
VI.] ' r! 5
 YORK, All S AlNT~ CHutc~ IIZVO NO I I I . ~
VISE PUT.. OOGAAIllVANA. U RA.SI'ONU 00 12. 00
GOTIOI l'aoZOt s ~£bS M I ISTOv,rM I,'M v
10KO 1340. COOl"E). IsA.Sw., W[ vo)

YOlX , POOlED S GRAOSKIH ZlOINA NA $T""'8( U

BI "Of III uucu H I\MI'OEN S NllaV MA JEIlNOO
OD ofm , I'O~RIV£NIH V£L5It SlClllJlvCf\I, tW
1861 . I 1867. GOOtNE, U AlOOlUU "
YORKA. O VE KlK.f PI no su NE!TO ~VAUTfll
"AM8!N£ ARHTTEK1URE TOG,6, RAlDOSU4. II~tvol
SNl, lA o lANA KRllAI. 21. 9. 1996.

YORK, C UffOI!O'S ToWEl 113. STOllE':"),

2 I .9. 1996. iGORE DESNO I

S NIMIIA : lANA i<J1tAJ, 21 .9. 1996.

YOJ~ IM uSEUM G A ENS) t~ " !ENID' '.

SV. M 'IRUE 151 M ArY'S A Ba vi I) ~EDlS'lJ ,
SNIM'lA : IAN.. KtllAJ. 21 .9 . 1996. I , el

Yo < IM uSEUM G ARDENS) - Y ~".f MuS>. '.'

SAGllAOEN 1'0 PtOJOOU W ILUMIA W 'l"t". 182
GOOINE , U NEPOSI!EONOJ BliZ I Rule ,j#. Iff" ,
S IMllA: lANA KR.2AJ, 2 I .9. 1996. IDOur '

svojih vla sti tih iLvord, a dj 'lomi Cno .Jdj el za
nacio nalnu ba ~t r nll (D P< rtrm'nt of th e
NJtional HeritCl ge) .
I, "0 j n pos r dn a vl asll iStv nad
gradev inama naj igllrn iji nil in za njih v
ot uvallj e, tek vrl o m Ii di ukup n
nacion Ine bast in m te b ili /a ti en na
ta ' na(i n. Kako je ve ina pov lj nih
grac1evina u pri vatnom v i sni tvu, mogu e ih
j 5t1lfti jedino zako nom. Nol j atn ije clrtavn '
akti vnc sLi u zaS titi kultu rne G,lStine
usmjeren' u PI' ma na dzoru nad ru ~ en j e m i
prein ka ma povije nih grad vin n. Engli sh
H rita o , 1I ime M inistra, a -tavlja popise
gradevi na povij snog iii rhi t kLOn kog
Lna \ )ja; one su poznat zb g j ihovog
uklju ivanja na te p pis kao t r ·i strirane
grJd vin ' 'Li ted Buildings')_ Po z kOntl,
nij d na r istrir nil grade in, ne m ije biti
un iStena il i zn a 'ajnije iL rn ij -'nJ cna l ez
pret hodn nozvo le, pozna tc kL0 ' Li sted
Build ing on ent' (s ugl<Sllosl za interv n iJe
na reg istrir. noj gril I vin i) . 'L isted Bu ddi ng
o ns nt ' dobiva se nn lokaln ih pi ner kih
I Ii, ko j ima u d n() ~e " j u odlllk 1I utama i
avj tima po mJzc En , Ii,h Herit ge. ok In e
pl an rsk v lasti rn ogu d d ijeliti iii uskrati li
' l isle Building onscnt ', al i su 0 sv im
mol bama 7a uniSLenje registriranih
pOI11 nika dut ne oiJav ij stiti [n gli sh
B ~l T S'1'
Heritage. Min istar pak mMe, <lko to zE,li,
interven irati i, po Vlilstitolll uvjert:'nju, cldti
odnosn odbiti su glasnost. Prclll ciJ jc
f0 l"l11alno odlllka nj e ' va , op enit on
postu pa po savi Iu trll Ilog osob lj.nglish
H r il a' - 3 . d luk 0 d d jelJ ivanju
suglasn stl 1I t orip je ne politiCka, ali je
neiz hj et.no da n n ke oJluke, b il o cia ih je
don io M ini tar iii lobln pla nerske vi a l i,
utj eu i neki drugi mot ivi osim isklju civo
kO ll zerva lOr kih.
egi tIi ran gradevine (L isted Bu il d in gs) su
kat goriz iran flO valnosti 1I kc t gOI'ij e:
gradev in a I. k t go ri je ( c de I) il11a o ko
9 ,000; II. " !-at g rij ( rade 11 + - poz nala
kao 'lwo sla r') aka 1 ,QOO, te oko 4 16,000
'radev in c II. kategorij e ( ,rade II. Nek i od
tih Upl 3 adrte po n ko l ik "grad a zaj edno,
npr. niz jednoabraz nih ku ca , t ko da je II
En 'l . koj ukupno aka po l mi lijuna
grad vi na r ' ist riran (li st ell. U I. ka tegoriju
spadaJu grad v ine Il<l cion al ne i
intern ian alne vaz nosti, Cije je ru ~e nj e
nel.ami 'Iivo i ij' bi izmj ne 1110 , 1 biti
dopu~t ne lek 1I izn imnim pril ika ma.
G rad 'v ine II. katego rij u J nako taka od
n ciona ln vatno Ii i tr b ju biLi sa u\lan e
neizilli jenj nc gdj 'oel je to Illogu ' .
G rildev ll1 II. kate 'orij e mogll e r ll ~ ili ako
za to pos toj vrlo ja ki razloz i, a cI()nekl 5
Ill ogu i modifi cirati ukoliko Cll
pri donij ti njihov j upotreb ljil
njihovom o · uva njl.i. Dakaku d
izmjen e ne sm iju i n naru. i
p meni ~ ki inle~r itet grac1evill l
sama t in jeni d j ()/la reg isl
jamci da svaki prijedlog bit i
p ll jivo I slru cno r zmotren PI
nego l i se dopuste il i poduZlllu
kakvi za hvaJi.
Pos toj i j o~ jedna, maid ~Ii \,,1 11
skupi na spom n i k<l koj i SU Z,l
dru gim ni z m zakon,kih pro p!
su poznati kao 'Schrdulr,-j 1\ 11
Monum nts' (PopisJni drl'vni
slJo lll eni -i i, i to su, vecim dije
arheo losk i lokalilel i, ruine I sl i
gra devi ne izvan upolrebe, koj /
n p sred nolll drldvnuill VlJ511
RdZloz i ZL postojanjr ()vih dvi
za ~ tit e - reg ; triranja (l isting) p
gractevin a i popisivdnja (se he
dr \lnih spomcilika - su pOl'ij
pro edu ra za POpiS,lll ('se h
spomeni k razli kuje 51:' ocilln
r gi triran ('l isted ') grac1evin
'S hedu led Monuillen t Con I
dozvola za ru ~en j e iii intel"len
' popisanim' (scheclu led) Sp OIll
d biva 51:' od Ministra izravnil'
 y(JR~ , A ll S AINlS C HUROl(ll VOft"lO It 1 1 . SlOUECA,
ySE ~UTAIXX>«AOIV"'''''' U RA$PO U 00 1 2 . DO 15. SIOIJ (: A).
GOTlOu I'ROZO R S MRrnSTfM I I5TOV11EMfI'oIM VlTRAJIMA
101:0 1340. GODINE). (SASVIM LUEVO )

YOft~ , POGlEO 5 GlAOS H ZlO'NA NA ST'-Me~NU eETVU

B'SHCPHll1 1U\lCU H AMPOf.I" ~ NiZOVIMA jroNOO! AZNIH KOCA
Ot> O~I(f , l'OKRIVfN1I1 VtlS 1M $KR lIJfVCfM, IZGRA!J£NIM 111<11:00
186 I . I 1867. GOOINE, U RAZOO8UU INOUSTRIJSKOC PIIOCV"rA
YOI:KA. O V( ~ OCE fRlMlfRCI SU "E$1O KV,l,l~£TNUC ' ADN~~E -----..,.,.-..,.
" AMf\FNE "IHITfKM£ fOG" RAZOO6U . IllIEVo)
ShlM'li . LANA l<JI,lAJ , 21 .9.1996 .

Yo K, C UFFOID'S TOWfR 113 . S"fOUECCj.

21.9.1996 IGORE.DESNOI
~ltAJ , 21.9.1996 .
St4lMllA. LA NA

YORK (MUSEUM G ARDENS ) . RU:l£VINE Ill' EDiKIINSKE OPAfUf

Sv. M ARUf 1ST MAI Y' S AlI8fv) U 5ifOiSTU Gl!ADA ,
S'~lMllA : LANA KaIZAJ, 21.9.1996 . (OESNO)

Ol! (MUSEUM G AlDEN~) • YORKS~ltRE M USEUM,

~DtN 1'0 PROJEKIU W llllAMA W !lION5A 1827 · 1830.
1300'NE, U NEl'OSR£DNOJ SlIIINI RuSfv1NA 6E.NECi~IiNSl<f OPAnrE.
5 'tMolA "KRllAJ, 21.9. 1996. IcooE DESNO)

p3k mote, aka to t eli , rn ogu i mocl ifi c irat i uko li ko c to

vl astitom uvjcrcn ju , dati
uglasnusl. Prell1cia je
njcgava, opcen ito on
I st rul,log osoblja Engl ish
o dodje)jivanju
i je nt'po liti ' ka, Ii je
J nckc odlu ke, hil o ci a ih je
vl ast i,
n go li e dopuste ii i poduzl11u b il )
i rnoti v: asill1 isklJu iva
kakv i Lahvat i.
pl"iclonij eti njih ovoj upotr blj ivost i i
njihovom 0 'u anju. Da ka ko ci a te
izmj ' nc ne srniju i n ce narll siti
sparn eni t ki i ntegril t grCldevin c, j r
arna cinjen i ada je on a registrira na
ja l11 c i ci a 'e svaki prijecllog biti
pat lji vo i strll ' no rCl zmotr n prije

Postaji jos jednil, ma la all vCl t na,

(Li sted Bu ild ing) su
vatnosti 1I 3 k tegori je;
(Grade I) im a oko
(Gra(k' II - oznata
lS ,ooa , te ako 41 6,000
. (' (Crade II ). Neki ad
po nekoliku zgrada zajed no,
nih klll'a, tako di!. je u
okn pola ll1ilijlln a
I. kategori ju
ne nac ion ztin E:' i
valnosti , cije je ru ' nj e
e bi iZll1jcne m , Ie b iti
iznimnil11 IJrili kama .
tegorije su jednaku tako od
. i trebaju biti uvane
gt.i jegoci je to 1110gu .
tegorijc 1l10gll se ru Sl ti aka
rio jaki raz lozi, a danek l S€
skupina p orneni kJ kOJi 'u z ~ t i c ni
drugi m nlz 11) za kon "kih pro pi a. ni
u poz nat i ka '5 h dli led Ancient
Monurnents' (Pop isan i drevni
spomeni ci), i to su , v ti rn dijelorn ,
arh eolo ki lokaliteti , ru ine i licne
gr de in izvan uporrebe, ko je nlSli 1I
n posrednorn drt avnurn v lasn i tv u.
Razlo zi z postoja nj e oVlil dviju vr ·til
zas tit - reBistriranjJ (l isti ng) povij 'nih
grad vin a i popisillanja (sch du ling)
dr vnih spom ~ nik c1 - su povi jesn i, i
procedura za popisane (' schedu led ')
spo menik , razlik uj e se od on e za
reg istri rane (' I isted ') grade i ne.
'Schedu led Monum ent Co n ent ',
dozvo la za ru ~ e nje iii in lervcn c ij e na
'popisanill1 ' ( ch ed ul eI) spornenicill1a ,
dobiva SEc' od Ministra izrav nill1
 posredovanjem English Heritage-a, a ne od
lokalnih vlasti.
Nadalje, postoji i nadzor podrucja za koja se
smatra da imaju povijesni iii arhitektonski
znacaj, iii onih podrucja koja su svojom
cjelinom - podrazumijevajuCi ovdje i
naroda je u odnosu mehanizma za njenu
zastitu i cuvanje s jedne strane, te
mehanizma za njeno dokumentiranje i
promicanje njenog razumijevanja s druge
strane. Inventarizaciju i dokumentiranje,
sljedece kategorije u stupcu 'Aspekti
SPOMENICKO POORUClE FOUNTAINS AI
upravljanja', poduzimaju i English Heritage i TEMPLE OF PIETY (1740. G.) I SKULPTI

otvorene prostore, jednako kao i same
gradevine - posebne vrijednosti iii Ijepote. U
takvim su slucajevima arhitektonske i
povijesne kvalitete u suglasju s kvalitetama
sireg okrutja. Dutnost planerskih vlasti je,
Royal Commission on the Historical Monu­
ments, ali u vrlo razlicite svrhe. Registar
('list') povijesnih gradevina English Heritage­
a upravo je opisan. Taj regrstar je u biti
nacionalni inventar kulturnih dobara naroda,
FouNTAINs ABBEY & STUDLEY ROYAL!
(u BUZINI GRAOA RIPONA, U SJEVERNO~
JEOINSTVENI JE KOMPLEKS ENGLESKOG p,
OPREMUENOG KlASICISTlCKIM HRAMOVI~
U ENGLESKOJ, NAJBOUE OCUVANIM Rui
SAMOSTANA, OSNOVANOG 1132. G<
CUElI KOMPLEKS CINI ZASTICENO PODRl

prije svega, izrada prostornih planova
(Development Plans), kao uputa za tip i
opseg razvoja koji mote biti dopusten na
odredenom podrucju. U izradi tih planova,
one su dutne razmotriti ne samo upotrebu
i osim sto daje adresu dobra, on sadrti i opis
gradevine kOJI ukazuje na one karakteristike
koje su dovele do toga da se gradevina
smatra vrijednom registriranja. Registar tako
ima dvije namjene: prvo, formalnu
POSJEDU I NA SKRBI NATIONAL TRUSTA.
UNESCO-vu llSTU SVJETSKE BASTINE.
SNIMllA: LANA KRltAJ, 22.9.1996.
SPOMENICKO PODRUClE FOUNTAIN~
NA IMANJE I JEONU OD GOS

identifikaciju gradevine u administrativne S~

zemljista i prijevoz, nego i sve aspekte javne
dobrobiti, ukljucujuci i politiku zastite i
unapredenja povijesnog okrutja. Kao drugo,
tamo gdje je osobito vatno sacuvati i
naglasiti karakter odredenog podrucja,
lokalne planerske vlasti mogu proglasiti
zonu zastite (Conservation Area). Ponekad
zasticena zona mote biti proglasena radi
pojedine gradevine osobitog znacaja koja se
nalazi u okviru tog podrucja, ali mnogo
cesce, ona biva proglasena naustrb
posvemasnje kvalitete urbane cjeline.
Zasticenim zonama ne stite se samo
pojedine gradevine u okviru te zone, nego i
odnosi medu njima, koji mogu biti povijesni
i arhitektonski, ali i vizualni, a takoder
parkovi i vrtovi, koji se nalaze u okviru
zone. Zonu mote proglasiti zasticenom
English Heritage, ali to obicno cine lokalne
vlasti, i sve gradevine u okviru zone, bez
obzira jesu Ii iii nisu same po sebi
registrirane, smatraju se registriranima radi
nadzora. Drugim se pak propisima reguliraju
eventualni zahvati na otvorenim prostorima
u okviru zasticenih zona. U Engleskoj
postoji oko 8,000 zastiCenih zona, koje
pokrivaju izuzetno veliku raznolikost
urbanih i ruralnih cjelina i njihovih okolisa.
I
svrhe, i drugo, osiguravanje osnovnih
podataka za slutbenike koji moraju odluciti
da Ii molba za 'Listed Building Consent' dostupnih predodtbi i i
mote biti odobrena iii ne. gradevinama, Povjerem
funkcije jednako kao i
Tako registar povijesnih gradevina English koje se bave izlaganjelT
Heritage-a znaci vrstu minimalnog interpretiranjem predm«
nacionalnog inventara, ali tijelo cija je U proslosti se rad Komi:
osnovna zadaca dokumentacija jest Royal od terenskih istrativanji
Commission on the Historical Monuments. poduzimanih sukcesivn
Ono tu zadacu obavlja provodeci temeljita, (county by county); njel
intenzivna, ali i sveobuhvatna, ekstenzivna sada uglavnom tematsk
istrativanja povijesnih gradevina, lokaliteta i odredene vrste gradevir
podrucja. Ta istrativanja obuhvacaju pisane
izvjestaje i opise, nacrte, fotografije, zracne Dokumentiranje bastinc
snimke, ali i zapise koje su zabiljetili drugi Kraljevsko povjerenstv(
Ijudi i organizacije. Ono tini svoj rad povijesnih okolnosti, a
dostupnim putem svojih publikacija i zakonske zastite i njenE
takoder putem arhiva, gdje se materijalima Povjerenstvo jedino im
mogu slutiti druge organizacije i najsira dokumentiranja gradev
javnost. Povjerenstvo pokriva i gradevine i registrirane, a trebaju b
arheoloske lokalitete: u svom radu Medutim, Royal Comm
zaposljava povjesnicare, arhitekture, za rad English Heritage
arheologe, crtace, fotografe i arhiviste. Arhiv planerskih vlasti, jer je
Povjerenstva, National Monuments Record odgovarajuCih mjera z.
Centre, mote se usporediti s jednim spomenicima iii podrw
muzejom arhitekture: jasno je da je razumjeti njihovu povi

.1
nemoguce prikupiti gradevine na jednaki su arhivi Povjerenstva i
I Temelj za razumijevanje nacina na koji se nacin kao sto muzeji i galerije prikupljaju osoblja u velikoj mjeri
I upravlja povijesnom bastinom jednog artefakte i umjetnine, ali stvaranjem javnosti navedenih tijela. Neko
60 VIJESTI
 SI'OMENICKO POO_OCJE FOUNrAINS ABBEY & STUDlEY ROYAl ,
TEMPlE Of Plm [ 17 4 0 . G.) 15KUIPTUIIA BAK HUSA U PRfONlEM PIANU.
fuUNTM~S A 88EY & STUDlE Y ROYAL ESlAlI'
[U BUZlNI GRAOA RlPONA, U SJF/ERNOM YOR KSIHERU)
JECINSTVENI IE KOMPlEKS ENGLESXOG PAR AS POUIKA 18 . STOUE
OPREM[JENOG KLASIClSTIOcIM HRAMOVlMA , P"VIUONIMA I SK Ut~\A 5,
ENGI£SKOJ , NAJ80UE <XuvANIM .~EV'NAI M CSTI' c m;~OG
SAMOSTANA, OSNOVANOG I 13 2 GOIlINE.
Eu KOMP\D: S ONI ZASflaNO I'OOROCJ[, ~OltJe 00 1983 . GaOl E U
POSJECU I NA 5)(R81 N ATIO At TRUSTA. O D 1987 . GO DIN E UPISAN JE NA •
~==:!!!!~!!~;~~~l!!I1i1111il~!lilIIJjIlii.:IIiiiiiii
UNESCO·vu l.Jsru SVjETSKE BASnNE.
S IMlIA : LANA KRIlAI, 22 .9 .1996 .

S POMENI 0 POOROCJE f OUNTAINS ABBEY & STUDlEY ROYAl , POGtfD

N4 IWINJE I JEONU 00 GOSPOOARSKIH lGRAOA BIVSEG PO$JEO,l. .
SNIMlLA; LANA KR lillJ , 22 .9.1996.
administriltivn e
je osnovnih
ji moraju od luc iti
dostu pn ih predud t bi i inform ac ij a 0
radevin ma, Povjer n stvo ima mnog
funkc ij e jednako kao ion o rgani zac ij e
koje se bilve ,zlaganjem (pokazivanj em) i
int rp r tiranjem predrn t p d svojom skrbi.
U proSlosti ra Ko mi<; ije ve ' inom asto jao
od ter'n skih istrai ival1j a p j din ih podru cja,
podu zim anih suk e~ivno po okruzi ma
( ounty b unty); nj ena pro ucavanja su
sad a uglav no m tematska i obraduju
odreden vrst e gradev ina. tudij Kra lj evsko Povj 'ren tva - ka npr.
ono 0 I kSli lni m [vorni ama, na pu ~ te n im
iotograiije, zra ne Dokumentir nje ba~ tin kQj provodi b ini ama I gospodarskim z r damd izvan
su zabiljezili drugi Kralje ko povjer nstvo poduzelo je po rad i up tr be - hila je posv cena ijelim vrstama
tini svoj r<:ld p vijes nih okoln o Ii , a ne poglavilo rad i g d vina ko jima prijet i uni ~ ten j e. ( il j lih
puhl ik-lcij a i zakonske zaSt ite i nj n provecl be. siudija nij I il sa mo rekon trukc ij a raclnih
je se materij alima Povj renst jedino illl J zdkons ku obvez u met da i u j ta ko ji su neka da tu vlada li , a
doku rn entira nj a gra(lev ina koj e su k ji b i ina e vjeroj atn bili z uv ijek
i gra devine i registrirane, a treb;) ju bili uni ~t e n e. izgu blj n i, nego j .dnako tako i stvaranje
radu M ed utlm, Royal Co mm ission slViHa telllc lj e kriterij z valor izacij u prcoslalih pri mje raka
z.a ,ad English H ritag - 3 i lokalnih lakvih gra devinJ, koju rad i zaS tite provodi
i arhivi ·Ie. Arh iv planersk ih vlJsti , jer je pri odredivanju n ,I i' h Heritag . lako Engli sh HeritJge ima
ments Recor odgovaraju c ih Illj ra za l it iii uprav ij anja m du voj im oso bl j 'm pov j ' ni carc
5 jeclni m spoilleni ill1J ii i poclrucjim a nu zno <:lrhitekture, arheo logc i arhi tekte, oni sc
o je cia je razulllj eti njihovu po ijest i kJrakter. Otuda pona jprij e ba v vakodnevn im upr<lvljanjcm
na jedna ki su arhivi Povjerenstva i zna nje nj enog pomen i im koj i su u njihovolll vlasnistvu i
lerij e prikupljaju os blja u veli ko j Illjeri kon zultirani ad strane upravljanjem zakon skilll me han iL mom za
slVar;}nj em javno II naveden ih tij eia. N k Ii ina ned av nih L a ~tit u reg istri ranih (' li sted') gradt!vin ; oni

••J ST fil
 nemaju vremena niti sredstava za
poduzimanje takvog tipa istrativanja kakav
je poteljan za donosenje dobro utemeljenih
odluka 0 zastiti povijesnih podrucja i
gradevina.
Posljednja tocka u lijevom stupeu Tabele 1
je interpretaeija: prutanje informaeija 0
kulturnoj bastini. Tu je Kraljevsko
povjerenstvo ukljuceno u osnovi putem
svojih publikacija i putem informacija
dostupnih kroz NMRC, no jos izravnije
informaeije 0 spomenieima pod svojom
skrbi osigurava English Heritage putem
vodica i, tamo gdje je to prikladno, putem
interpretacijskih eentara i povijesnih
inseenacija koje posjetiteljima prutaju
jasniju predodtbu 0 povijesti spomenika i
njihovoj izvornoj namjeni i upotrebi. lako
malo spomenika pod drtavnom skrbi ima
neku izravnu gospodarsku namjenu, mnogi
od njih nesumnjivo imaju turisticke
poteneijale, koji bi se mogli istovremeno
iskoristiti kako u edukativne svrhe, tako i u
svrhu namieanja sredstava za njihovo
ocuvanje.
odrtavanju gradevine, premda se od sredstvima kojima ras~
vlasnika ocekuje da sam snosi sto veei dio Ijudstvu: on ima vise 0
troskova; u praksi, samo se vlasnici ukupni godisnji prihoc
gradevina I. i 11.* kategorije (Grade I i Grade osoblje od 3000 Ijudi.
11*) mogu nadati da ee primiti pomoe. drugih organizaeija ko
English Heritage ee uvijek insistirati na tome povijesne gradevine ­ I
da poduzeti radovi zadovoljavaju najvise Trust koji stiti neobicn
moguee standarde, u arh itektonskom i mogle iskoristavati ka(
povijesnom smislu, i arhitekti i povjesnicari Shakespeare Birthplac,
iz njihovog osoblja uvijek ee biti na Shakespeareovoj rodn!
raspolaganju gdje god ee biti potrebne Gorge Museum koji p<
strucne upute. U nacelu, i lokalne vlasti interpretira jednu iznir
mogu jednako tako davati subvencije, ali je Ijevaonieu teljeza - N.
u praksi vrlo malo onih koji imaju sredstava jedinstven po razmjen
za takvo st~. Otuda troskovi ocuvanja svoga rada.
povijesnih gradevina u privatnom posjedu
padaju gotovo u potpunosti na njihove Jasno je da u privatnon
vlasnike. Postoje odredene, vrlo ogranicene vlasnistvo omogueuje i
porezne povlastiee za eijene radova na povijesnim gradevinalT
registriranim (listed) gradevinama, ali ni one postoji nekolicina vatr
nisu znacajne. Nadalje, postoje izvori dijele zanimanje za art
privatnog financiranja kroz dobrotvorne gradevine iii povijest v
ustanove i privatne zaklade od kojih su promicanju njihova ra.i
najvatnije vjerojatno one koje daju novae
za popravak i odrtavanje
povjjesnih erkava.

Desni stupae Tabele 1 nabraja osnovna
privatna tijela i inicijative ukljucene u
zastitu i upravljanje naeionalnom bastinom.
Kako je veCina povijesnih gradevina u
Engleskoj u rukama privatnih vlasnika, tako i
troskovi Iljihovog odrtavanja padaju
uglavnom na njih, sto je do neke mjere
omogueeno zakonima trtista: stare zgrade
koje su skupe za odrtavanje mogu biti
jeftine za kupnju, iako su mnogi Ijudi koji
tele tivjeti u atraktivnim starim kueama
spremni za njih mnogo platiti. Ali trtisne sile
skrbe za zastitu gradevina samo u sirokom i
grubom smislu, te postoji vrlo mnogo
Najvatniji pojedinacni posjednik povijesnih Swindon: The lega
gradevina u Engleskoj je National Trust, of a railway town
osnovan 1895. godine za zastitu povijesnih
gradevina i nenarusenih krajolika, a danas
ujedno i najveca zemljoposjednicka
organizacija u Engleskoj. Ona je u
potpunosti nezavisna od vlade. National
Trust gradevine stjece na nekoliko naCina,
veCinom kao poklon iii nasljedstvo, ponekad
kupnjom, a ponekad vladinim
prosljedivanjem Trustu onih povijesnih
The Country Hou~
gradevina koje je drtava dobila umjesto of N orthamptons~
poreza na nasljedstvo. Trust posjeduje vise
od 200,000 hektara zemlje, vise od 300
~h..~~i'SiCCVM)'I"it:hI"lf.a~~

gradevina cije je ocuvanje mnogo skuplje od
moguee ekonomske dobiti od njih, a koje su
u povjjesnom iii arhitektonskom smislu
toliko vatne da bi bilo kakve prenamjene iii
izmjene na njima bile nedopustive.
Teoretski, English Heritage mote vlasniku
osigurati ogranitena sredstva za pomoe u
62 VIJESTI
povijesnih kuea, te mnoge druge povijesne
gradevine medu kojima ima dvoraea i
industrijskih zgrada. Po svom znanju i
iskustvu kojim odrtava, prezentira i
interpretira te gradevine i njihove sadrtaje,
National Trust je vjerojatno bez premea u
svijetu, a sve to zahvaljujuei velikim
~CM(tl, ta"ill1i n dalt from 1,hf' t ..':'! to the- r~
~t...~ 1Mboo"-~i tf'-et.I:ca:r.plC..ltel
'1IJ<-.<.' t-4tQ!)' ~flt:!rt.oo
"" the, ,I/'th<tct\;~ d ~
,,,,,,,,,,,,,,,,,.... _tdby.h,,,,,,,",_,
llM"'I«i~""'pI<o.m~
h;'~1.'''f''blNthe~~on:fil1 ~dtt'Ue
irp~)!':.l'tt~"tia.."Id a:W ~;a"~
""""''''1'd'''''~_''' __
 prE'meia 5e od
snosi SIO v i d io
se vlasni ci
je (GrJeie I i Grade
l\avJju ndj v i ' e
Jrhitcktonsko m i
arhitckti i po vjes ni cari
ijck ct' bil i il <1
ce viti potrcbne
grJ(lcvinJIllJ , il l i ni one
Ij e, postoj e izvo ri
'a kroz eiohrotvorn
IJklacie od koji h Sli
one kojc ciJju no vac
i posj('cini k povi j snih
j je Nat ional Trust,
nl;' La z li tu pov i j sn ih
ih krajoli k " d nas
joposjed ni k
nJ neko li ko na i na,
kad
rlJv.) dobil a umj esto
, Tru st posjeciu j vi e
zellllje, vige od 300
' ima ima rl vora , i
Po , VOIll zna nju i
, prezenti ra i
inc i njihove sad r1.aje,
jat no bel pr mea u
sredstv im a koj ima raspol ze i b roi n m
Il ud tvu: o n Ima viSe od 2 miliju n ~ Ianova ,
ukup ni godi Snl i p rihod od £ I SO milijun el I
so blj d 000 Ijudi . Premda po toj l 10 ni z
drugih org ni zacija kOJe pos jeduj ll i uvaj u
p vij esn g, dev in - I1a primj r Landma rk
rru t koj i ~tit i n o bi ne zg rade koj bi s
rnog le isko ri Lav ti kao kll e Zel odm r, iii
Shakesp eare Birthpla . Trust k ji skrh i 0
Shakes pear o vo j rod noj ku i, i ii Iro n bridge
Gorge Museum k ji posj duje, CUVrt i
int rp reli ra j d ill! izn imno vai nu po vi jes nu
Ij aon i 'u telj eza - ali nal Tru ·t j
jed instven po raz rnj ru i iro k m 0 gu
sv >a rd .
Jas no jc da u p ri aln m ekt ru 5 mo
v las ni ' rvo omogu 'uie IUdvnu kon tro lu n.. d
po vi j nim gra d vinama i spom ni i ma. 0,
postoj i nek lic ina vatn ih dru lava 'i ji t lanov i
di j I znn im nje za arheol giju , povlj sne
gradev ine iii povi j t vrtova, trade na
prom i anj u nj ihova razurn ijevanj i t to na
SlRANICA IZ RCHM E<>vOG ~ATAlOGA N A l.). 19 98 . GOIlI
nj ihovom 0 uV.1nj u. , lij la. LI esto
pr dvod nic i prom jena uku a i priori t le u
z ~tit i kultUi ne baS tine . Prv i nglcski zakon
l <l za, titu pov lj ni h pomen ika. izgla an
188 2. goel in , h io j don 'n elj I rni no ka
odg vor na p r i li ~ak D ru ·tv z za~t itll drevnih
gradevina (So ietl' for th ' Prote tio n of
An ient BLJildings), pr 0 ti jelo lakv rste,
koj j b ilo novano 187 . go lin .
Razumi jevanje i u cav nj vrijedno ti
tradic ijsk ih grcdev ina n s lima Llvelik je
poras lo zah aljuju i radu Vern a ul r A r 'hi­
lecture rou p (4), d ru tv a utem Ij en g 1957.
godlne za p routa va n je takve arh itekture i Zd
un pr d ivanje n j no r zumij e anja.
Nadal je. cia nije bi l rad V I I ri an ~o iety
k()je je u mj ravalo javn i ukus , grad in 1 ,
slolie a ne o i tako brzo bile pri hv c ne ka
ba tina koju lreba ~t i t it i . Tw entieth Century
Society ad, radi 51i no 5 gradevinam a rane
moderne. Kao Sto je r ten na pocetkll, u
demokra ij i vlada ima vrlo ogra niCen pro t r
djelovanjc u pokusa ju nadzora nad tim ' to
·u SVIEoOCI 0
lNTlNZl'INOJ I lAZNOVISNOJ IZOAVAOcOJ DJBATNOSlI.
Engli h ':Jrm t~:Id
1750- 1<) 14
1/ oJE
 Ijudi Cine sa svojim pr
1 LiMwdshu BtoIcftt Iina bcP'a :No,,' 6om. noc totKhing. 11K' lints obrazovanju i mijenja.
SdppIc$ (co inIfiaM' blocked optniIIp) 1.S-.3S1
&om which dwy tan. povijesnih gradevina i
ca.. PSI Venial Umbtn - posh. MUck. door and window drustva i udruge koje ,
fiamc1- ~ be 6IW in on pbn. politiku imaju veliku i
PIintm. MIls mel *PI (.)-.251
LiM wrip within thew foVIIC$.a-Id be diostn
All (caum thouW be amtOtHC'4 ~ *""
od tih drustava imaju I
~ of doubc. or whcuwr iUrt.hn i~

~ CO 11K' K'ak of11K' cJrawins. &he ~ is n:quiR'd.

u smislu da moraju bit

~ ottHuction for public..... _ 11K' .unounc of molbama za Listed Bu
1'be C'lCCCfmI w.alliint OWI'dootJ _ windoM 1houJd

detail CO 1K- included. mogu davati primjedb

be' showft by a conrinuota .)-.25 mm liM: odwr waD

Alliina should 1K-1CfW'Med by • btc .7mm hm lints OWl' optniIIp . . ~'" ¥ in .. ,abo\~.
nacionalnih dobrotvor
• odwr detail _ pmIId liMJ. CO.1\_ bIodWIt;­
iltwlk-n~
pokrivaju prakticki djE
ukljucujuCi crkve i ind
na taj nacin Cine znan.
clanova dostupnima vi

--- ...... .......... ­

----_ Dokumentiranje i inVE
privatnom sektoru poc
~----
entuzijasti stvarajuCi t
interesantnim povijesr
11 w..JI of unknown rhk:ItMf& samostalno iii kao clal

DtxlTS wim'htws,
VLJANJ~
(filII tIt
12 E:uemaI door with wood fiamto. fram<o 6Itd ift tOr =:7____:c= ASPEkTl UPRA
1.ndl3ancf.l r
..
i

_~,~~_._~~., ,¥~v~~ ~,~.,~.~ <~. __ .... ,

.,,"'~ "~"'V ._

.w.:=i~I=:C::::
.3 Door with IIWOI\f)' jamb,l- *P up
Ww"

Financiranje
InctrNI door ::::J:::::1_ __
......___fI!i!.I!L
BIocbddoof

Wmdow with wood fiamto s Vlasnistvo

Wmdow with mMCW)' jmIbl i S

- - -..~-~--!-
WA-iftwindow
Kontrola/Savjetovanje
19 Dileo (110 wall O\-er)

20 WNow with mWJion

(.a) Wood Ca)
(It) Slone or bride:

2. Blodcd window lnventar &

Dokumentacija

An:hitr.wn. pibicm.. «t". co bc thowa where • or lipi6ranc

................... A~~. lW"...... .•..•...•.••...... , ...

STRANICA IZ RCHME-oVOG NAPUTKA ZA DOKUMENTIRANjE POVUESNIH GRADEVINA

Interpretacij a
(RECORDING HISTORIC BUILDINGS' A DESCRIPTIVE SPECIFICATION)
S KONVENCUAMA ZA IZRADU ARHITEKTONSKIH NACRTA.
 !judi cine sa svojim privatnim vlasnistvom i, u
obrazovanju i mijenjanju javnog prihvacanja
povijesnih gradevina i spomenika, privatna
drustva i udruge koje vrse pritisak na vladinu
politiku imaju veliku i vrlo vaznu ulogu. Pet
od tih drustava imaju polusluzbenu poziciju,
u smislu da moraju biti obavijestena 0 svim
molbama za Listed Building Consent i da
mogu davati primjedbe na njih. Tih pet
nacionalnih dobrotvornih drustava, koja
pokrivaju prakticki cijelo graditeljsko nasljede
ukljucujuCi crkve i industrijsku arheologiju,
na taj nacin cine znanje i strucnost svojih
clanova dostupnima vladi.
Dokumentiranje i inventarizaciju u
privatnom sektoru poduzimaju brojni
entuzijasti stvarajuci biljeske 0 njima
interesantnim povijesnim spomenicima, bilo
samostalno iii kao clanovi privatnih
organizacija. Neki od tih individualaca
suraduju s drzavnim sektorom Cineci svoje
biljeske dostupnima siroj javnosti
posredstvom National Monuments Record
Centra. Posljednja stavka u desnom stupcu,
Interpretacija, u organizacijama poput
National Trusta razumljiva je sama po sebi,
a jednako tako i privatni vlasnici , cije je
vlasnistvo otvoreno za javnost, moraju na
odgovarajuci nacin objasniti vaznost tih
gradevina. U svemu tome postoji uzajamno
djelovanje izmedu javnoga i privatnoga,
koje jamci da ce sluzbena tijela drzati korak
s obavijestenim javnim mnijenjem. Na
slican nacin, vlasnistvo National Trusta nad
gradevinama nacionalne vaznosti, koje su
otuda dostupne javnosti, lezi u dugoj
engleskoj tradiciji jayne sluzbe koju
obnasaju dobrovoljne organizacije i usput
oslobadaju drzavu brige za mnoge gradevine

Tabela 1
I ASPEKTI UPRAVlJANJA VLAOINE I OSTAlE ORGANIZACIJE PRIVATNI SEKTOR
NA OR1A.VNOM PRORAtUNU

Financiran;e Odjel za nacionalnu bastinu (DNH) Vladine subvencije

Subvencije lokalnih planerskih vlasti
Privatni vlasnici

~asni~tvo English Heritage (EH)

Crkvene vlasti
National Trust
Druge organizacije
I Privatni vlasnici
--
Kontrola/Savjetovanje Kontrola: Savietovanje:
Drtavni ministar, DNH Dobrotvorna drustva i udruge koje vrSe
Drtavni ministar za okolis pritisak na vladinu politiku
English Heritage
Lokalne planerske vlasti (LPNs)

Inventar & English Heritage Pojedinci i drustva

Dokumentaci ja
Royal Commission on Historical
Monuments (RCHM):
(ukljucujuci National Monuments
I

Record Centre (NMRC))

I

fpretaciia RCHM
English Heritage
National Trust
Druge organizacije

VIJESTI 65
Tabela 2 Treee bi mogao biti na
ali uzajamno nadopun,
ORGANIZACIJA UlOGA
zastite i povijesnog raz
ususret engleski sistem
Odjel za nacionalnu bastinu Formuliranje vladine politike prema kulturnoj bastini
cetvrto je, u velikoj mjl
zacudujuee ucinkovita
Financiranje izvrsnih organizacija: English Heritage &
drzavnog i privatnog SE

Zakonska odgovornost za registriranje ("listing") spomenika

Zakonska odgovornost za odobrenja za rusenje rpo'i<:tr'ir::lnih

spomenika kulture
Bjfje~ke:

1. U rangu ministarstva (op.

English Heritage Upravljanje spomenicima u drzavnom vlasnistvu i onima 2. Kako je ovaj referat odrta
drzavnom skrbi 1996., u meduvremenu su n
u engleskom sustavu za~tite
se 1. travnja 1999. godine EI
Savjetovanje Ministra za nacionalnu bastinu u kreiranju Commission on the Historic,
politike, pri registriranju spomenika ("listing") i u ra2:m,ltrclnll fuzionirale u jedinstveno, vo
rusenje povijesnih gradevina konzervaciju, upravljanje, u;
engleskog kulturnog nasijed,
3. Siobodni prijevod bi glasil
Upravljanje financijskim subvencijama iz srediSnjih \11-., .............
gradevine izvan kulla.
4. Dru~tvo za tradicijsku arh

Evidentiranje povijesnih podrucja i spomenika sviju vrsta

Upravljanje Centralnim arhivom za nacionalne spomenike ("'I~>til"\n~1

Monuments Record Centre - NMRC)

Dokumentiranje i publiciranje

o kojima bi inace morala skrbiti i Vjerojatno nitko u Engleskoj neee

plaeati za to.
Ovaj kratki pregled iznosi osnovne elemente
upravljanja bastinom u Engleskoj. Tabela 2.
iznosi informacije slicne onima u Tabeli 1.,
ali na alternativni nacin. U Tabeli 2.
nanizana su sluzbena tijela, sa sazetkom
njihovih glavnih aktivnosti. Kompleksnost
engleskog sustava nije lako shvatiti cak ni
onima koji s njim rade; osim toga, sustav se
neprestano razvija, kako nove potrebe
postavljaju nove zadatke, kako se mijenjaju
ciljevi i prioriteti, i kako ukusi, moda i
obrazovanje mijenjaju nacin na koji javnost
dozivljava pros lost.
66 VIJESTI
preporuciti engleski sustav kao model za
oponasanje, i nijedan aspekt engleskog
sustava nije idealan: svi su kompromis i
improvizacija. Ipak, njegova slozenost znaci
da je u nekim pogledima vrlo fleksibilan i
prilagodljiv. Tu su, moguee, cetiri podrucja
na kojima englesko iskustvo moze biti
interesantno za Ijude iz drugih zemalja. Prvo
od njih je nacin na koji Engleska odgovara
na potrebu zastite cijelih urbanih podrucja.
Drugo je nacin na koji je postalo moguee
tijekom vremena uspostaviti ucinkovit
mehanizam za zastitu vise od pola milijuna
gradevina, sto je mnogo veei broj zastieenih
gradevina negoli u ijednoj drugoj zemlji.
 Trece bi mogao biti nacin na koji razliCitim,
ali uzajamno nadopunjujuCim potrebama
zastite i povijesnog razumUevanja izlazi
ususret engleski sistem dokumentacije, i
cetvrto je, u velikoj mjeri improvizirana, ali
zacudujuce ucinkovita interakcija izmedu
drtavnog i privatnog sektora.

IsP()mE~ni~;a kulture

h:>cJic:.tlrir::lnih ("I isted")

Bilje~ke:

1. U rangu ministarstva (op. prev.).

i onima pod 2. Kako je ovaj referat odrtan na seminaru godine
1996., u meduvremenu su nastale stanovite promjene
u engleskom sustavu zaStite kulturne ba~tine. Tako su
se 1. travnja 1999. godine English Heritage i Royal
Commission on the Historical Monuments of England
fuzionirale u jedinstveno, vodece tijelo za
konzervaciju, upravljanje, utivanje i razumijevanje
engleskog kulturnog nasljeda. (op. prev.).
3. Siobodni prijevod bi glasio: Zaklada za sakralne
gradevine izvan kulta.
4. Drustvo za tradicijsku arhitekturu

spomenike (National

koj nece
:v kao model za
lekt engleskog
,u kompromis i
ova slotenost znaci
vrlo fleksibilan i
ee, cetiri podrucja
tva mote biti
Irugih zemalja. Prvo
ngleska odgovara
urbanih podrucja.
postalo moguce
viti uCinkovit
e od pola milijuna
veCi broj zasticen i h
>j drugoj zemlji.
VIJESTI 67