Arhiv Bosne i Hercegovine i istraivanja historije o

lokalnim sredinama
Mina Kujovi
Saetak. Prilog se odnosi na informacije o koliini i sreenosti arhivske grae, pohranjene u Arhivu Bosne i
Hercegovine, te na mogunosti istraivanja i iznalaenja podataka za historiju lokalne sredine. Arhiv Bosne i
Hercegovine je tokom 63 godine svog djelovanja prikupio i u svojim depoima pohranio preko 500 arhivskih fondova i zbirki, nastalih djelovanjem razliitih stvaralaca, u periodu od 1878. godine do danas. Pohranjeni fondova
su, najveim dijelom nastali djelovanjem najviih i viih organa vlasti i uprave koja se prostirala na cijelom teritoriju zemlje. Istraivanje historije o manjim sredinama (lokalne historije) u arhivskim fondovima pohranjenim
u Arhivu BiH se razlikuje i zavisi od stepena sauvanosti i sreenosti grae kao i administrativnog ustrojstva
drave. Istraivaima je od velike pomoi i Biblioteka Arhiva u kojoj se nalazi bogata referentna (pomona) literatura, periodika kao i historijska literatura. Naalost, do sada su katalogizirana (obraena) samo izdanja knjiga i periodike koja je objavljena do 1991. godine. Kljune rijei: Arhiv Bosne i Hercegovine, arhivski fondovi u
Arhivu Bosne i Hercegovine, Zbirka otkupa i poklona

Uvod
Sauvana arhivska graa, koja je nastala na
teritoriji Bosne i Hercegovine, dio je nae i
svjetske kulturne batine i dravno je dobro
od opeg interesa i znaaja.1 Pisani dokumenti su, neosporno, osnovni izvor za
nauno izuavanje nae prolosti, pa je uvanje arhivske grae, njeno struno sreivanje, obrada i prezentiranje najvaniji zadatak
arhivske slube jedne zemljejer nestanak
pisanih tragova o prolosti ne moe se niim
zamijeniti ili nadoknaditi. Arhivska sluba je
obavezna da vrijednosti koje su ostavile prethodne generacije, kao informacije o ivotu
na ovom prostoru, zabiljeene na razliitim
materijalima, razliitim jezicima i pismima,
sauva za potrebe dananjeg, a jo vie budueg narataja.
Navrile su se 63 godine od kad je Vlada
NR Bosne i Hercegovine donijela Uredbu o
osnivanju Dravnog arhiva BiH, koja je stu-

1 Prema lanu 2 Zakona o arhivskoj grai i Arhivu Bosne i Hercegovine, u arhivsku grau se ubraja sav pisani,
fonografisani, fotografisani i na razne druge naine zabiljeen izvorni materijal, od znaaja za istoriju i druge naune discipline, kulturu i ostale drutvene potrebe,
bez obzira na vrijeme njenog nastanka.
168 GRAANIKI GLASNIK 32/16 dodatak

pila na snagu 12. decembra 1947. godine.2

Ovaj datum ubiljeen je kao poetak organizirane arhivske slube u Bosni i Hercegovini, jer su ubrzo nakon Dravnog arhiva
osnivani i gradski arhivi.3 Organiziranom
i sistemskom zatitom bila je obuhvaena,
kako arhivska graa koja je nastala (i nastaje)
radom organa zakonodavne i upravne vlasti
zemlje i gradova, drutveno-politikih organizacija i zajednica, kulturno-prosvjetnih
drutava, privrednih preduzea, prosvjetnih,
obrazovnih, kulturnih i drugih institucija,
tako i graa koja se nalazila u privatnom vlasnitvu: kod vjerskih zajednica, pojedinaca i
drugih imalaca.
Mreom arhivskih ustanova, do 1992.
godine, bio je obuhvaen cijeli teritorij Bosne
i Hercegovine, a arhivske ustanove sa svojim strunim kadrom, iako optereene brojnim, prije svega, materijalnim problemima
2 Sl. list NR BiH, br. 55/47. godine 1962. je 12. 12.
odreen za Dan arhivske slube Bosne i Hercegovine.
3 Dravni arhiv BiH je osnovan 1947. godine kao prva
arhivska ustanova, a potom su osnovani i drugi arhivi
(Istorijski arhiv Sarajevo (1948.), Arhiv Bosanske krajine Banja Luka (1953.), Arhiv Hercegovine Mostar
(1954.) Arhiv Tuzla (1954.), Arhiv Srednje Bosne Travnik (1954.), Arhiv Doboj (1954.), Arhiv Foa (1981.) i
Arhiv Biha (1982.)

su izrasle u znaajne kulturne ustanove. Tragina i destruktivna deavanja tokom proteklog rata (1992. 1995.) kao i dravni ustroj
uspostavljen nakon potpisanog mirovnog
ugovora u Dejtonu (SAD) 1995. godine,
odrazila su se i na arhivsku slubu u Bosni i
Hercegovini, a naroito u njenoj organizaciji
i pravnoj legislativi.
Danas u Bosni i Hercegovini djeluju sljedee arhivske ustanove: Arhiv Bosne i Hercegovine, dva entitetska (Arhiv Federacije
BiH sa sjeditem u Sarajevu i Arhiv Republike Srpske sa sjeditem u Banja Luci) i 8
kantonalnih arhiva: u Bihau, irokom Brijegu, Sarajevu, Tuzli Travniku, Goradu,
Mostaru, Zenici, te Arhiv Brko Distrikt.
U depoima Arhiva Bosne i Hercegovine
pohranjeno je preko 10.000 dunih metara
arhivske grae, rasporeene u preko 500
fondova i 10 zbirki. Sva ta graa nastala je u
periodu od 15. do 21. stoljea. Sauvana, sreena i djelimino obraena, smjetena je na
etiri lokacije kao vaan izvor za istraivanje
nae prolosti.4 Koristili su je i domai i strani
istraivai, pa su ve napisane brojne historijske knjige, razliite monografije i lanci
koji u svojim referencama citiraju injenice
pohranjene u fondovima Arhiva Bosne i
Hercegovine
to se tie lokalne historije, u arhivskim
fondovima pohranjenim u Arhivu Bosne i
Hercegovine mogue je istraivati historijska
deavanja i razliite promjene u manjim sredinama, naalost ne u svim vremenskim razdobljima. Tako, na primjer, u ovom arhivu
nije mogue prouavati historiju Bosne u
vrijeme bosanskih banova i kraljeva i periodu
osmanske vlasti kao i Drugog svjetskog rata,
jer je sauvana graa iz tih perioda neznatna i
vie je ima u arhivskim ustanovama u Hrvatskoj (Dravni arhiv u Dubrovniku), Tur4 Arhiv ima prostorije (kancelarije i depoe) u zgradi
Predsjednitva Bosne i Hercegovine i zgradi Kantonalnog suda Sarajevo, dok u zgradama Vlade Federacije
Bosne i Hercegovine i Skuptine Bosne i Hercegovine
ima samo depoe, pa se graa koja je tamo odloena ne
moe koristiti

skoj (dravni arhivi u Carigradu i Ankari) i u

Srbiji (Arhiv Jugoslavije u Beogradu).
Jedna od primarnih djelatnosti svake
arhivske ustanove je rad sa istraivaima,
odnosno usluivanje korisnika arhivske
grae. U Arhivu Bosne i Hercegovine postoji
itaonica u kojoj svi zainteresirani korisnici/
istraivai mogu naruiti eljenu grau, pregledati je, snimiti ili fotokopirati. itaonica
radi u skladu sa Pravilnikom o radu itaonice, a usluge su regulirane cjenovnikom
koji je odobrilo Vijee ministara. Biblioteka Arhiva Bosne i Hercegovine posjeduje
relativno bogat knjini fond, a korisnici se u
itaonici mogu sluiti i referentnom literaturom.5
Istraivanje lokalne historije u arhivskim
fondovima i zbirkama u Arhivu BiH

Doba srednjovjekovne Bosne

Arhiv Bosne i Hercegovine uva samo dvije
povelje bosanskog kralja Dabie, napisane
krajem 14. stoljea, od kojih je jedna original, dok je druga prijepis, ovjeren u 16. stoljeu. Najvei dio povelja napisanih u periodu bosanske banovine/kraljevine (oko 80),
nalazi se u Hrvatskom dravnom arhivu u
Dubrovniku.
Kako bi ova praznina, koju najvie osjeaju historiari-mediavelisti, bar donekle
bila umanjena, Arhiv Bosne i Hercegovine
je uspio da sabere iz raznih arhivskih zbirki
i asopisa kopije objavljenih dokumenata,
nastalih u periodu srednjovjekovne bosanske
historije. Dokumente je, najveim dijelom,
prikupio prof. dr. Marko unji i oni su uvezani u 7 tomova, a mogu se koristiti samo u
itaonici Arhiva Bosne i Hercegovine, jer jo
5 Naalost, od 1992. godine u Arhivu nije zaposlen bibliotekar, pa su sve knjige i asopisi koje je Arhiv dobio
poslije 1991. godine do danas ostali neobraeni. Istiem
rije dobio, jer su korisnici arhivske grae obavezni da
Arhivu ustupe jedan ili dva primjerka knjiga, nastalih
na temelju istraivanja u Arhivu. Nauni radnici u velikom broju izvravaju tu svoju obavezu i to su jedine
knjige koje, za sada, pristiu u Biblioteku Arhivajer
je u ovoj ustanovi, izgleda, zaboravljeno da se knjige
mogu i kupiti.
dodatak GRAANIKI GLASNIK 32/16 169

nisu tampani u knjigama.

Period osmanske uprave

(1463. 1878.)
Istraivanje nae historije u periodu od preko
400 godina osmanske uprave u Arhivu Bosne
i Hercegovine nije mogue, jer Arhiv ne
posjeduje grau nastalu u tom vremenskom
razdoblju.
Tek u nekoliko arhivskih zbirki uvaju
se samo fragmenti i veoma rijetki cjeloviti
dokumenti nastali u periodu osmanske vlasti.
Zbirka poklonjene i otkupljene grae (ZPO)
sadri 1.043 predmeta koji su nastali u razliitim vremenskim periodima, razliiti su po
tematici, kao i po koliini podataka.6 Zbirka
se stalno dopunjuje, predmeti se upisuju u
zaseban inventar u koji se unose podaci o
vrsti materijala (otkupljenog ili poklonjenog), svaki novi predmet dobija inventarski
broj pod kojim je zaveden. Na period osmanske uprave odnosi se 636 predmeta7. Veinom su pisani arapskim pismom i arebicom.
Za svaki predmet je uraen kratak ispis/
regest koji su uradili historiari prilikom sreivanja ove zbirke. To su, uglavnom, sudske
isprave, vakufname, berati, tapije na zemlju,
sudske odluke kadija i nekoliko fermana.
Meutim, to je samo kap u moru s obzirom na vremenski period osmanske uprave
na ovom podruju, pa zbog toga ovu zbirku
historiari i zaobilaze.
Arhiv je iz Turske dobio i mikrofilmove popisa iz 17. stoljea, ali su ti popisi ispisani arapskim pismom, na staroosmanskom
jeziku, pa je za njih veoma malo zainteresiranih korisnika. Ovi se popisi mogu koristiti
jer Arhiv posjeduje opremu (mikroita),
koja omoguava da se sa mikrofilma dobije
6 Zbirka poklona i otkupa je nastala izdvajanjem grae
iz raznih fondova u Arhivu prilikom njihovog sreivanja, te poklonima i otkupima od privatnih lica, organizacija i ustanova.
7 Ostali predmeti se odnose na period austrougarske
uprave, sarajevski atentat i Mladu Bosnu te period izmeu dva svjetska rata.
170 GRAANIKI GLASNIK 32/16 dodatak

papirna kopija.
Arhivska graa nastala djelovanjem Austrougarskog generalnog konzulata (1850. 1880.),
u skladu sa meunarodnim arhivskim pravnim propisima, vraena je u Be austrijskom
Dravnom arhivu, a u Arhivu BiH su ostale
kopije na 5 mm mikro-filmu koje se mogu
koristiti na mikroitau.8 Za ovu grau uraena su i informativna pomagala, tematskoimenski katalog (i regesta za prezidijalne
spiseispisi svakog pojedinog dokumenta).9
U Arhivu je ostala graa vicekonzulata,
odnosno konzularnih agencija u Mostaru, Trebinju, Bihau, Banjaluci, Brkom i Livnu. Iako
nije obimna (za svaki vicekonzulat po jedna
arhivska kutija), u ovoj grai nalaze se zanimljivi podaci o lokalnoj historiji mjesta u
kojima su djelovali kao i susjednih naselja u
posljednjoj deceniji osmanske uprave. Svi su
dokumenti pisani teko itljivim rukopisom,
na njemakom jeziku i gotikim pismom.
Arhivska graa nastala djelovanjem austrougarskih vicekonzulata nije obraena.
Pet zbirki trgovakih kua (Budimlii Sarajevo, Hadi-Risto Todorovi-Hadiristii Sarajevo, Jelii Sarajevo, Jovo Todorovi Livno i Fufii Travnik) u koliini od
34 kutije sadre fragmentarnu grau koja
se odnosi na trgovake prepiske (narudbe,
rauni, potvrde, privatna porodina pisma).
To su, uglavnom, pisama pisana na raznim
jezicima, bosanskom, njemakom, talijanskom, turskom, ruskom. Naalost, graa nije
sreena, niti obraena, pa korisnici mogu
dobiti samo kutije, a ne mogu traiti odreene dokumente.

8 Ovaj arhivski fond sadri 15 kutija rezervatno-prezidijalnih spisa i 216 kutija optih spisa. Spisi su pisani njemakim jezikom, preteno gotikim pismom u rukopisu, neto na italijanskom, turskom i bosanskom jeziku.
9 Regesta i inventar je uradio Kasim Isovi, prvi arhivist u Bosni i Hercegovini koji je dobio zvanje arhivski
savjetnik.

Period austrougarske uprave

(1878. 1918.)
Tokom 40 godina austrougarske uprave u
Bosni i Hercegovini nastala je obimna dokumentacija u Beu10 i Sarajevu, koja je sreena i obraena, te dostupna za istraivanje.
Graa je odloena u razliitim arhivskim
fondovima,11 najveim dijelom pisana na njemakom jeziku, cjelovita, dobro sauvana,
sreena i dostupna za koritenje.12 Sadri
dosta podataka koji se odnose na historiju
bosanskohercegovakih gradova, pa i manjih
sela i naselja.
U spisima bosanskohercegovakog odjeljenja
Zajednikog ministarstva (opi i prezidijalni spisi)
nalaze se brojni podaci o razliitim temama
koje se odnose na drutveno-politika zbivanja, privredu, zdravstvo, kolstvo, urbanizam
i sl.za cjelokupni teritorij drave. Arhivske
knjige (imenici i registri materije), pomou
kojih se moe doi do traenih podataka
dobro su voene i sauvane za sve godine, pa
nisu ni uraena informativna pomagala. Svi
spisi su zavoeni u imenske registre i registre materije, za svaku godinu posebno, pa se
eljena tema, odnosno ime veoma brzo pronae. Na omotima (kouljicama) predmeta
upisivani su i brojevi (signature) spisa koji se
10 Graa nastala u Beu je 1948. godine predana Arhivu Bosne i Hercegovine.
11 Zajedniko ministarstvo financija Odjeljenje za
Bosnu i Hercegovinu (ZMF), Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu (ZVBH-1), Sabor Bosne i Hercegovine (SBH)
12 Dokumenti koji su nastali prvih godina austrougarske uprave su pisani rukopisnom goticom na njemakom jeziku, to znatno oteava njeno koritenje jer
su neki rukopisi teko itljivi. Zbog toga su uraene
transkripcije brojnih vanijih dokumenata i u izdanju
Arhiva objavljeni kao graa za prouavanje politikih,
kulturnih i socijalno-ekonomskih pitanja: Borba Muslimana Bosne i Hercegovine za vakufsku i mearifsku autonomiju /sabrao i uredio Ferdo Hauptman, Sarajevo, 1967.,
Naune ustanove u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave /sabrao i uredio Hamdija Kapidi, Sarajevo
1973., Kultura i umjetnost u Bosni i Hercegovini pod austrougarskom upravom /redaktor Risto Besarovi, Sarajevo
1968.; Boo Madar je priredio, a Arhiv objavio est
tomova grae koja se odnosi na historiju radnikog pokreta od
1878-1909.

odnose na istu temu ili osobu prethodni i

spisi koji slijede .13
Fond nastao djelovanjem Zemaljske vlade za
Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, 1878.1918.
(ZVS -1) ima dvije serije spisa, opi i prezidijalni i takoer sadri brojne podatke o razliitim temama za sve gradove, pa i manja naselja u Bosni i Hercegovini. Ovaj fond sadri
mnogo vie spisa nego fond Zajedniko
ministarstvoOdjeljenje za Bosnu i Hercegovinu, ali za prve godine mnogi spisi nedostaju.14 Nedostaju i arhivske knjige u koje su
spisi zavoeni (do 1899. godine potpuno, a
od 1900. do 1908. djelimino). Zbog toga je
u arhivu uraen inventar za ope spise Fonda
ZVS-1. za godineod 1878. do 1906. i od
1913. do 1918. Za period od 1907. do 1912.
godine istraivai mogu koristiti arhivske
knjige koje su za navedene godine sauvane.
U seriji povjerljivih spisa predmeti su odlagani hronoloki, od broja 1 pa dalje za svaku
godinu, dok su spisi u seriji opih spisa arhivirani po iframa. Svaka ifra se odnosi na odreenu temu, a ifre su podijeljene na podifre,
odnosno podteme. Odlaganje spisa u odreene tematske cjeline (ifre) znatno je olakalo istraivanje i koritenje ove grae. Kad
je rije o istraivanju lokalne historije, istraiva moe u okviru svake teme kroz inventare potraiti mjesto iju historiju istrauje.
13 Npr. ako se eli istraivati zdravstvo u MaterienRegistru (stvarni registar) pod slovom S i odrednicom Sanitaswesen zavedeni se svi spisi koji se odnose na ovu oblast, klasificirani prema predmetima za
svaku godinu posebno: zdravstvene ustanove dravne, okrune, kotarske, optinske i bolnice za umobolne; zdravstveno osoblje: ljekari pripravnici, sekundarni,
primarni, okruni, zubari, primalje/babice, apotekari;
bolesti zarazne bolesti, izdvojeno svaka zasebno; razne
zdravstvene akcije; sanitarni propisi; metode lijeenja;
banje; humanitarne ustanove itd.; u Arhivu se nalazi i
Zbirka personalnih/osobnih dosjea vladinih uposlenika,
u kojima su arhivirani i personalni dosjei zdravstvenih
radnika, pa se istraivanje teme moe dopuniti ovim podacima.
14 Dok je u Zajednikom ministarstvu financija
Odjeljenje za Bosnu i Hercegovinu godinje bilo najvie
15.000 opih spis, u Zemaljskoj vladi ima nekoliko stotina hiljada opih spisa samo za jednu godinu.
dodatak GRAANIKI GLASNIK 32/16 171

I u ovom fondu spisi i knjige su pisani

preteno na njemakom jeziku i gotikim
pismom, naroito oni nastali u prvim godinama.15 Sve to se rjeavalo u Zemaljskoj
vladi, slalo se Zajednikom ministarstvu
u Be, sva nareenja, upute i odobrenja iz
Bea su dolazila u Zemaljsku vladu u Sarajevo, tako da se ova dva fonda nadopunjuju.
to nije sauvano u jednom fondu, moe se
pronai u drugom, pa je potrebno da se pregledaju obaako se eli doi do potpunih
podataka o pojedinim mjestima. S obzirom
na brojnost predmeta i vrlo esto na neitke
rukopise, istraivanje podataka o pojedinim mjestima, kao i o razliitim temama, je
veoma zahtjevno i iziskuje dosta vremena.16
Podaci koji se nalaze u prezidijalnim/
povjerljivim spisima Zemaljske vlade odnose
se na cijelu Bosnu i Hercegovinu. Postupak
za istraivanje je neto jednostavniji jer se
radi o manjem broju spisa koji su arhivirani
po rastuim brojevima. Svi su spisi zavedeni
u registre materija i imenike koji se koriste kao informativno pomagalo za traenje
odreene teme.
Fond Okruna oblast Sarajevo sadri 114
kutija prezidijalnih spisa iz godine 1878.
1918. i 132 kutije opih spisa od 1900.
1918. godine, nedostaju spisi iz 1906.
godine. U ovom fondu nedostaje veliki broj
spisa, naroito za prve godine austrougarske
uprave. Arhivske knjige nisu sauvane, a nisu
uraena ni informativna pomagala. Zbog
toga je arhivska graa ovog fonda do sada
neznatno istraivana iako je okruna oblast
Sarajevo bila nadlena za sva mjesta u okolini Sarajeva.
15 U praksi Arhiva se deavalo da korisnici u inventarima pronau eljene predmete, pa tek kad dobiju ono
to su traili uposleniku u itaonici kau da ne znaju njemaki jezik. Zbog toga naglaavam da se bez poznavanje
njemakog jezika i gotike paleografije ne moe koristiti
graa, nastala u ranijem periodu austrougarske uprave.
16 Osim toga, dosta je grae tokom dugog niza godina nestalo, pa se esto desi da se i pored utroenog vremena na istraivanju po knjigama i informativnim pomagalima ne mogu dobiti traeni spisi, jer su nestali ili
zagubljeni.
172 GRAANIKI GLASNIK 32/16 dodatak

Fond Sabor Bosna i Hercegovina (1910.

1915.) sadri 5 kutija spisa, nastalih u radu
Sabora. Za istraivanje lokalne historije znaajni su spisi koji se nalaze u seriji tematskih
spisa, a odnose se na interpelacije saboru
koje su upuivali pojedinci, ali i predstavnici iz razliitih bosanskohercegovakih gradova. Najee su to bili zahtjevi za izgradnju puteva ili otvaranje srednjih kola. Da bi
obrazloili zahtjev, trebalo je opisati stanje
u svom mjestu, a to su za istraivaa lokalne
historije dragocjeni podaci. Spisi su pisani na
njemakom i bosanskom jeziku i uglavnom
mainski kucani.
Podaci o pojedinim mjestima mogu se
pronai i u kalendarima Bonjak i Bosanski glasnik (Bosnischer Bote) koji su u ovom
periodu izlazili i sadre ematizme iz svih
oblasti za sve godine, osim za 1914. godinu
zbog izbijanja Prvog svjetskog rata.

Period izmeu dva svjetska

rata (1918. 1941.)
Bosna i Hercegovina je nakon 1918. godine
ula u sastav zajednike jugoslavenske
drave, Kraljevine SHS/Jugoslavije i u njenom sastavu ostala sve do 1941., prvih pet
godina kao cjelovita administrativna cjelina
sa centrom u Sarajevu, a od 1924. administrativno razbijena, pa su pojedini administrativni centri bili upueni na najvie organe
vlasti u Beogradu, a ne u Sarajevu. Ova
injenica u znatnoj mjeri oteava istraivanje lokalne historije, jer su podaci za znatan
dio bosanskohercegovakog teritorija, ako su
sauvani, pohranjeni u Arhivu Jugoslavije i
Arhivu Srbije u Beogradu.
Arhivska graa nastala u periodu izmeu
dva svjetska rata znatnim je dijelom unitena, posebno graa lokalnih organa vlasti. Iz ovog perioda u Arhivu se uva 79 fondova, ali graa koju oni sadre ne odnosi se
u svim periodima na cjelokupni bosanskohercegovaki prostor. to se tie mogunosti istraivanja lokalne historije, razlikujemo
tri vremenska perioda: (1) od 1918. do 1924.
godine, kad su djelovali centralni admini-

strativni organi u Sarajevu, (2) period velikih

upana (1924. 1929.) i (3) period kraljevskih banskih uprava (1929. 1941.).
Period centralnih administrativnih
organa u Sarajevu. Petogodinji period nakon
Prvog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini je imao
buran i dinamian tok, kako na politikom
i drutvenom planu, tako i na privrednom
polju. Bosna i Hercegovina je kraj Prvog
svjetskog rata doekala u sastavu novoformirane drave, Kraljevine SHS. U periodu od
1918. do 1923. godine u Bosni i Hercegovini su se smijenile tri vlade: Narodna vlada
Narodnog vijea SHS za Bosnu i Hercegovinu, od 30. novembra 1918. do 31. januara
1919., Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu, od 1. februara 1919. do 14. jula 1921.
godine17 i Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu, od 21. jula 1921. do 31. decembra
1923. godine.
U ovom periodu Bosna i Hercegovina,
iako u okviru druge drave, Kraljevine
SHS, djeluje kao relativno cjelovita administrativno-politika jedinica, sa narodnom,
zemaljskom, odnosno pokrajinskom vladom, ali vladom sa sjeditem u Sarajevu, ija
se nadlenost odnosila na cjelokupan bosanskohercegovaki teritorij.
Budui da je Bosna i Hercegovina u prvih
pet godina nakon Prvog svjetskog rata djelovala kao jedinstvena administrativna cjelina,
mogue je sve procese drutveno-ekonomskog i politikog razvoja pratiti u njihovoj
povezanosti i loginoj vezi na cijelom njenom teritoriju. U Sarajevu je djelovala vlada,
nadlena za sve manje administrativno-teritorijalne cjeline, a u zemlji se jo zadrala
podjela na okrune oblasti, kotare, gradske
i seoske opine kao najnie instance lokalne
uprave. Sve znaajnije odluke lokalne uprave
su trebale da potvrde vie instance upravne
vlasti kojima su dostavljani prijepisi zapisnika sa sjednica njihovih organa. Zahvalju17 Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu je poela
funkcionirati 1. februara 1919. godine. Administrativno-teritorijalna podjela civilne uprave u Bosni i Hercegovini ostala je ista

jui injenici da su u arhivskim fondovima,

nastalim djelovanjem najviih organa vlasti u
Bosni i Hercegovini, ovi zapisnici sauvani,
moemo donekle sagledati i historiju malih
lokalnih sredina u prvim poratnim godinama.
Arhivska graa nastala djelovanjem najviih organa vlasti u periodu od 1918. do
1924. godine je odlagana u serije opih i serije
povjerljivih spisa, sreena je i arhivski obraena. Za opu grau uraeni su analitiki
inventari sa registrima, dok je za povjerljivu
grau uraena tematsko-imenska kartoteka.
Istraivanje lokalne historije u ovim fondovima je zbog toga znatno olakano.
Period velikih upana. Pokrajinska uprava je likvidirana krajem februara
1924. godine. Od ukidanja Pokrajinske uprave
za Bosnu i Hercegovinu do osnivanja banovina,
1929. godine, Bosna i Hercegovina je bila
razdijeljena na est oblasti velikih upana
(tuzlanska, mostarska, travnika, banjaluka, bihaka i sarajevska oblast), koje su u
slubenom funkcioniranju bile neposredno
vezane za dravne organe u Beogradu.
Teritorij Velikog upana sarajevske oblasti
(VSO). ija je graa cjelovita i pohranjena
u Arhivu BiH obuhvaala je srezove: sarajevski, viegradski, foanski, ajniki, goradanski i rogatiki. Spisi nastali tokom djelovanja VSO odnose se samo na pomenute
srezove, a odlagani su u dvije serije: seriju
povjerljivih i seriju opih spisa. Za ope spise
arhivskog fonda VSO uraen je analitiki
inventar bez registra, dok su povjerljivi spisi
obraeni u vidu tematsko-imenske kartoteke. Istraivanje podataka za lokalnu historiju je olakano jer su u karticama za pojedina mjesta navedene sve signature predmeta
koje sa na njih odnose. Problem je to je to
samo mali broj bosanskohercegovakih gradova, dok za one ostale podatke treba istraivati u drugim arhivima.18
Istraivanje lokalne historije za period od
18 Arhivska graa nastala djelovanjem velikih upana
je sauvana samo fragmentarno a nalazi se u arhivima u
Tuzli, Banjaluci, Mostaru , Travniku i Bihau.
dodatak GRAANIKI GLASNIK 32/16 173

1919. do 1929. godine mogue je i u nekoliko arhivskih fondova nastalih djelovanjem

dravnih organa, ija se nadlenost prostirala
na sva mjesta u Bosni i Hercegovini, iako su
uz naziv imali i odrednicu Sarajevo. Ovi fondovi se odnose na sljedee oblasti: zdravstvo
(Zdravstveni odsjek za Bosnu i Hercegovinu
Ministarstva narodnog zdravlja KHS, 1919
1923.19 i Inspektorat Ministarstva narodnog zdravlja Sarajevo, 1923. 1928.), graevinarstvo (Graevinska direkcija Sarajevo,
1920. 1929.), trgovinu (Ministarstvo trgovine i industrije Odjeljenje za Bosnu i Hercegovinu, 1921. 1929.), agrarne odnose
(Agrarna direkcija Sarajevo, 1920. 1929.)
i umarstvo (Direkcija uma Sarajevo, 1922.
1929.). Arhivska graa, pohranjena u navedenim fondovima odnosi se na sve gradove u
Bosni i Hercegovini. Fondovi su arhivistiki
sreeni i obraeni u vidu sumarno-analitikih inventara, sa uraenim geografskim registrima.
Period kraljevskih banskih uprava.
Zakonom o nazivu i podjeli Kraljevine na
upravna podruja od 3. oktobra/listopada
1929. godine20 Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca preimenovana je u Kraljevinu Jugoslaviju, ukinute su oblasti, a drava je podijeljena
na devet banovina, administrativno-upravnih
jedinica.21 Zakonom o banskoj upravi od 7.
19 U nadlenost Zdravstvenog odsjeka za Bosnu i
Hercegovinu MNZ su spadali sljedei poslovi: organiziranje zdravstvene i sanitetske slube, personalni poslovi,
sastavljanje prijedloga za zdravstvo i banje i prijedlozi
za odobrenje prekoraenja kretanja, bolnice i ambulante, sastavljanje prorauna, doznake mjesenih kredita,
odobrenje prijedloga za dalje lijeenje bolesnika, iskazi
o kretanju bolesnika, primalje, dozvole za vrenje privatne prakse, namjetanje ljekara i drugog zdravstvenog
osoblja kontrola njihovog rada, zubotehniari, vrenje
privatne zubarske prakse, apoteke i drogerije, davanje
koncesija za rad, kolska i stambena higijena, groblja,
ekshumacije i pregledanje umrlih, banje i mineralne
vode, suzbijanje epidemija, bolno-opskrbni trokovi,
borbe protiv alkoholizma i dr.
20 Narodno jedinstvo, 1929. broj 123 I Sl. novine
KSHS broj 233/1929.
21 Dravska (Ljubljana), Drinska (Sarajevo), Dunavska
(Novi Sad), Moravska (Ni), Primorska (Split), Savska
174 GRAANIKI GLASNIK 32/16 dodatak

septembra/rujna, 1929. godine22 utvreni su

djelokrug rada i nadlenosti banovina. Na
elu banovina stajali su banovi, a njihovi su
zamjenici nosili titulu podbana.
U sastav Kraljevske banske uprave Drinske banovine, sa sreditem u Sarajevu, pored
16 srezova iz istonog dijela Bosne i Hercegovine, prikljuen je i 21 srez iz okruga
aak, Uice i Valjevo u zapadnoj Srbiji.
Znai, u Arhivu se za period od 1929. do
1941. godine mogu traiti podaci za sljedea
mjesta: Bijeljina, Brko, ajnie, Fojnica,
Kladanj, Rogatica, Sarajevo, Srebrenica,
Tuzla, Visoko, Viegrad, Vlasenica, Zenica,
Zvornik i epe. Istraivanje historije za
ostale bosanskohercegovake gradove iziskuje rad u arhivskim ustanovama u kojima
se uva graa, nastala djelovanjem banovina
kojima su administrativno pripadala pojedina podruja bosanskohercegovakog teritorija.23
Nekompletnost grae za period od 1925.
godine priinjava veliku tekou istraivaima lokalne historije, koji su prisiljeni istraivati u Arhivu Jugoslavije u Beogradu, u
kojem se uvaju fondovi centralnih organa
dravne vlasti iz ovog perioda.24
(Zagreb), Vrbaska (Banja Luka), Vardarska (Skoplje) i
Zetska (Cetinje).
22 Narodno jedinstvo, 1929. broj 136 ; U sastav primorske banovine iz Bosne i Hercegovine su uli sljedei srezovi: Konjic, Ljubuki, Mostar, Stolac i Tomislav
Grad iz mostarske oblasti, te Bugojno, Kupres, Livno,
Prozor i Travnik iz travnike oblasti. U sastavu Vrbaske banovine, pored srezova iz Bosne i Hercegovine bio
je Dvor na Uni iz Hrvatske; godine 1931. izvreno je
preureenje banovina, pa su iz Drinske banovine izdvojeni srezovi Brko i Gradaac i pripojeni Vrbaskoj, a iz
Primorske banovine srez Travnik je prikljuen Drinskoj
banovini
23 Graa nastala djelovanje KBU Vrbaske banovine sa
sjeditem u Banjaluci je cjelovita, sreena i dostupna za
koritenje u Arhivu Republike srpske u Banja Lici. Graa nastala djelovanjem KBU Primorska banovina je u
Dravnom arhivu u Splitu , a KBU Zetske banovine je
u Dravnom arhivu na Cetinju.
24 U toku je rad na sukcesiji arhivske grae, pa e Arhiv, nadati se je, pribaviti kopije znaajnijih dokumenata. koji se odnose na historiju Bosne i Hercegovine iz
ovog perioda.

U Drinskoj banovini su, kao i kod ostalih

osam banovina, poslovi utvreni temeljem
Zakona o banskoj upravi. Uprava Drinske
banovine bila je podijeljena u 8 odjeljenja,
a unutar odjeljenja na vie odsjeka. Istraivanje lokalne historije u ovom fondu je
mogue, ali je glavni problem to se ta arhivska graa, koja je, inae, cjelovita, sreena i
djelimino obraena, odnosi samo na manji
dio bosanskohercegovakog teritorija.25
Period Drugog svjetskog rat (1941-1945)
Najvei dio grae iz ovog perioda je uniten u toku samog rata i to od strane neprijatelja, prilikom bombardovanja, poara i sl., a
valja rei da su je unitavali i nai ljudi, nekad
iz neznanja, a nekad i iz potrebe. esto je
unitavanje opinskih arhiva simboliziralo i
obraun i raskid s omrznutom vlau.26
U Arhivu su pohranjeni fondovi i zbirke,
ija je graa nastala u toku samog rata ili
prvim poratnim godinama, a svojim sadrajem se odnosi na rat. Fondovi nastali u
ratu kao i oni radom zemaljskih komisija
nisu cjeloviti i kompletni.27 Najznaajniji
su: Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog
osloboenja Bosne i Hercegovine /ZAVNOBiH/, 1943. 1945. (u 9 arhivskih kutija,
sadrana je graa koja se odnosi na tri zasjedanjau Mrkonji Gradu, Sanskom Mostu i
Sarajevu), Zemaljska komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa
/ZKUZ/, 1944. 1947., Republiki odbor
Saveza udruenja boraca Narodnooslobodilakog rata /SUBNOR/, 1948., Zemaljska uprava narodnih dobara Bosne i Hercegovine /ZUND/ 1945. 1946., Zemaljska
komisija za ratnu tetu Bosne i Hercegovine,
1945. 1946., Poglavnikovo povjerenstvo
Sarajevo /PPS/ 1941. (24. 47. 8. 1941.),
25 Graa je sreena i za I, II i IV odjeljenje ope grae su uraeni sumarno-analitiki inventari bez registara, dok je povjerljiva graa obraena u vidu tematskoimenske kartoteke.
26 Vodi Arhiva Bosne i Hercegovine, str. 23
27 Dio grae arhivskog fonda ZAVNOBiH-a, se nalazi u arhivskom odjeljenju Historijskog muzeja u Sarajevu. Graa nastala radom zemaljskih komisija je necjelovita to istraivaima predstavlja veliki problem.

Velika upa Vrhbosna /VV/, 1941. 1945.

(obuhvaala sedam kotara: ajnie, Foa,
Rogatica, Sarajevo, Srebrenica, Viegrad i
Vlasenica i etiri kotarske ispostave: Praa,
Gorade, Kalinovik i Trnovo) i dvije zbirke
prva, nastala radom ZKUZ sadri fotografije
o ratnim zloinima, a druga, nastala 1961.
godine, kad je SUBNOR organizirao popis
poginulih, ranjenih i preivjelih u Drugom
svjetskom ratu. Zbirka se vodi pod nazivom
Anketa SUBNOR-a i dostupna je za koritenje. Podaci su razvrstani abecedno, po mjestima, a unutar svakog mjesta po temama.28

Period poslije Drugog

svjetskog rata (1945. 1956.)
Arhivski fondovi nastali radom najviih i
viih centralnih organa vlasti nekon 1945.
godine koji se uvaju u Arhivu Bosne i Hercegovine, kao i fondovi nekih organa uprave
i drutveno-politikih organizacija su cjeloviti i dobro sauvani, ali je stepen njihove
dostupnosti veoma razliit. Dostupnost
informacijama, odnosno koritenje grae
nastale u ovom periodu je uslovljeno, iskljuivo, stepenom sreenosti i obrade grae.29
Razliite su mogunosti istraivanja
podataka koji se odnose na lokalne sredine
u fondovima ovog arhiva, nastalim nakon
Drugog svjetskog rata, kako zbog karaktera same grae tako i zbog stepena njene
sreenosti odnosno nesreenosti kao i stanja informativnih pomagala. Kako se radi o
fondovima koji su izuzetno obimni po koliini spisa (u prosjeku 300 arhivskih kutija i
28 O koliini grae, sreenosti i dostupnost fondova i
zbirki koje se odnose na period Drugog svjetskog ratas
opirnije vidjeti u u radu, Mina Kujovi, Stanje arhivske
grae o drugom svjetskom ratu u Bosni i Hercegovini, 217-234
29 Iziskivalo bi dosta prostora da navodimo sve fondove nastale djelovanjem centralnih organa vlasti ija se
graa odnosi na cjelokupnu bosanskohercegovaku teritoriju. Svi istraivai lokalne historije podatke o popisima fondovai njihovoj dostupnosti mogu nai u Vodiu
Arhive Bosna i Hercegovine kao i na njegovoj internet
stranici i u radu Kujovi, Mina: Dostupnost arhivske grae nastale djelovanjem najviih i viih organa zakonodavne i
upravne vlasti u Bosni i Hercegovini
dodatak GRAANIKI GLASNIK 32/16 175

preko 100 knjiga) nije bilo mogue za njih

raditi analitike inventare, jer bi to bio neracionalan posao.30 Veina fondova je arhivistiki sreena i obraena u vidu sumarnih i
sumarno-analitikih inventara. Meutim,
ova vrsta informativnih pomagala prua
veoma malo mogunosti u istraivanju
manjih lokalnih sredina jer nisu raeni registri mjesta. Pronai podatke o nekom mjestu
o ovim fondovima iziskuje dosta truda jer su
arhivske knjige koje su nastale u vrijeme djelovanja stvaralaca grae uglavnom voene
samo za razliite teme (tzv. stvarni registri),
a unutar tema po mjestima i po imenima
(imenski registri).31
Arhivska graa nastala djelovanjem
drutveno-politikih organizacija je, za sada
nedostupna istraivaima pa i za istraivanje
lokalne historije. Iako se radi o grai koja je
nastala u radu drutveno-politikih organizacija, ija se nadlenost prostirala na cjelokupni bosanskohercegovaki teritorij, iako je
njenim preuzimanjem fond Arhiva Bosne i
Hercegovine znatno obogaen, stepen sreenosti i neobraenost grae onemoguavaju
istraivanje i iznalaenje bilo kakvih podataka.32
Najvea zainteresiranost historiara je
za grau nastalu djelovanjem Komunistike
partije/Saveza komunista za Bosnu i Hercegovinu, koja je nakon njegovog ukidanja
1991. godine predana Arhivu Bosne i Her30 Kujovi, Mina: Dostupnost arhivske grae nastale djelovanjem najviih i viih organa zakonodavne i upravne vlasti u
Bosni i Hercegovini, 73-84
31 Koritenje arhivskih knjiga je oteano i zbog smjetaja depoa koji su na razliitoj etai od itaonica, pa je
njihovo iznoenje oteano. Ako se i pronae broj predmeta u registru, nije sigurno da e se pronai i predmet
iz dva razloga: prvi, moda je prilikom sreivanja kartiran/odbaen i drugi, esto su predmeti adaktirani, odnosno odloeni sa predmetima s kojima su surjeeni. U
tom sluaju treba pogledati djelovodne protokole i potraiti broj pod kojim je traeni predmet adaktiran .
32 Hadimahmedagi, Seada: Preuzimanje arhivske grae ukinutih drutveno-politikih organizacija i evidentiranje i
uspostavljanje saradnje sa novonastalim politikim organizacijama i udruenjima,
. 29-35
176 GRAANIKI GLASNIK 32/16 dodatak

cegovine. Ova graa, iako nastala u radu najvieg partijskog rukovodstva Republike u
periodu od 1945. do 1990. godine, u koliini od 2000 msadri i podatke o svim drutveno-politikim kretanjima, promjenama i
zbivanjima u manjim, lokalnim sredinama u
spomenutom periodu. Meutim, na veliku
alost brojnih zainteresiranih historiara
graa nije sreena, niti je obraena, pa je, za
sada, nedostupna za koritenje.33

Zakljuak
Arhiv Bosne i Hercegovine je utemeljen
odlukom Vlade NR BiH, 1947. godine, ali
je tradicija uvanja pisanih spomenika nae
prolosti na ovim prostorima bila prisutna
i ranije. esti osvajaki ratovi, meusobni
sukobi plemstva, historijska dogaanja,
neodgovoran odnos prema grai kako institucija tako i pojedinaca i razne druge nedae,
dovodili su do unitenja pisanog blaga koje
je stoljeima nastajalo na tlu Bosne i Hercegovine. Zbog toga je sauvanost grae u
odnosu na viestoljetnu historiju nae zemlje
relativno skromna.
Iz perioda srednjovjekovne Bosne i
osmanske uprave u Arhivu Bosne i Hercegovine se uva neznatan broj pisanih dokumenata, dok je od kraja 19. stoljea, odnosno
od perioda austrougarske uprave, sauvana
znatna koliina grae nastale djelovanjem
organa vlasti i uprave koji su se tokom
posljednjih 130 godina smjenjivali: AustroUgarska Monarhija, Kraljevstvo Srba Hrvata
i Slovenaca/Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca/Kraljevina Jugoslavija, Nezavisna
Drava Hrvatska, Narodna Republika/Socijalistika Republika Bosna i Hercegovina,
Republika Bosna i Hercegovina, Bosna i
Hercegovina.
Osnovan sa zadatkom da se bavi priku33 Suvada Hasanovi, Informacija o grai arhivskog
fonda Pokrajinski komitet za Bosnu i Hercegovinu, odnosno Komunistika partija Jugoslavije za Bosnu i Hercegovinu, odnosno Centralni komitete Saveza komunista Bosne i Hercegovine i preuzimanje u Arhiv Bosne i
Hercegovine, 95-100

pljanjem, sreivanjem, obradom i zatitom

arhivske grae kao spomenika nae prolosti i da bude nezaobilazna adresa za njeno
osvjetljavanje pa i razumijevanje, Arhiv
Bosne i Hercegovine je uspio da u proteklom periodu veliki dio tih zadataka i ispuni.
Od osnivanja (1947.) do danas (2010.), u
Arhivu je prikupljena i pohranjena znaajna
koliina pisane grae koja je nastala djelovanjem bosansko-hercegovakih organa vlasti i uprave, drutveno-politikih organizacija, kulturno-prosvjetnih drutava, sudova,
privrednih organizacija i pojedinaca. U ovoj
grai, uz vie ili manje truda, mogu se pronai i znaajni podaci o historiji lokalnih sredina koji su veoma bitni jer u veini naih
gradova pisani izvori o njihovoj prolosti
nisu sauvani.

Literatura
1.
2.

Vodi Arhiva Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1986.

Kujovi, Mina: Dostupnost arhivske grae
nastale djelovanjem najviih i viih organa
zakonodavne i upravne vlasti u Bosni i Hercegovini u: Zbornik radova/ Prvi kongres

3.

4.

5.

arhivista Bosne i Hercegovine, Sarajevo,

2006., 73-84
Kujovi, Mina: Stanje arhivske grae o
Drugom svjetskom ratu u Bosni i Hercegovini u: Zborniku 60 godina od zavretka
Drugog svjetskog rata-kako se sjeati 1945.
godine, Instituta za istoriju Sarajevo, 2006.,
217-234
Suvada Hasanovi, Informacija o grai
arhivskog fonda Pokrajinski komitet za
Bosnu i Hercegovinu, odnosno Komunistika partija Jugoslavije za Bosnu i Hercegovinu, odnosno Centralni komitete Saveza
komunista Bosne i Hercegovine i preuzimanje u Arhiv Bosne i Hercegovine u: Zbornik radova/ Prvi kongres arhivista Bosne i
Hercegovine, Sarajevo, 2006., 95-100
Hadimehmedagi, Seada: Preuzimanje
arhivske grae ukinutih drutveno-politikih organizacija i evidentiranje i uspostavljanje saradnje sa novonastalim politikim
organizacijama i udruenjima u: Glasnik
arhiva i Drutva arhivskih radnika Bosne
i Hercegovine, XXXI/1891, Sarajevo,
1991., 2935

dodatak GRAANIKI GLASNIK 32/16 177