Umjetničke galerije u Bosni i Hecegovini

Umjetnička galerija BiH

Umjetnička galerija BiH osnovana je odlukom Vlade Narodne Republike Bosne i

Hercegovine 11. oktobra 1946. godine. Jezgro početne zbirke činilo je oko 600
eksponata preuzetih iz tadašnje Galerije Zemaljskog muzeja.Galerija je za
javnost otvorena 1959. godine svojom prvom stalnom postavkom.

Predstavlja sa stajališta vizuelne umjetnosti, najstariju i najznačajniju muzejsku

instituciju u Bosni i Hercegovini.

Danas kolekcija ima preko 6000 inventarskih jedinica podijeljenih u više zbirki:
(Zbirka bosanskohercegovačke umjetnosti, Zbirka Ferdinanda Hodlera, Zbirka
ikona, Zbirka jugoslovenske umjetnosti, Međunarodna zbirka donacija, Zbirka
fotografije i novih medija, Likovni arhiv „NADA“). Pored zbirke, u sklopu
Umjetničke galerije BiH oformljeno je i odjeljenje dokumentacije i biblioteke te
su se na taj način stvorili uslovi za naučno istraživački rad.

Također su formirani odjeli restauratorske radionice, stolarske i pozlatarske

radionice, fotostudio sa fototekom i odjeljenje koje se bavi pedagoškim radom.

Zadaci galerije su stručno izučavanje likovne umjetnosti, posebno iz Bosne i

Hercegovine. Zatim, prate se novi tokovi u umjetnosti, omogućava dostupnost
podataka javnosti, objavljuju se rezultati stručnog rada, izdaju monografije,
katalozi itd. U sklopu programske djelatnosti Umjetnička galerija BiH organizuje
stalne i povremene izložbe te ostvaruje saradnju i izlagačku razmjenu sa
srodnim institucijama u zemlji i inostranstvu.

Od osnivanja do danas u Galeriji je postavljeno, pripremljeno ili preuzeto preko

900 većih i manjih izložbi, te izdato više od 150 vlastitih izdanja. 1986. g.
Galeriju je odlikovalo Predsjedništvo SFRJ “Ordenom zasluga za narod sa
srebrnim zracima”.

U ratnom periodu 1992-1995 Galerija nije prestajala sa svojom djelatnošću,

organiziravši samo u ovom periodu 42 izložbe. Najteži period za ovu instituciju
nastupio je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, jer novi ustroj kulture
ne predviđa postojanje državnih institucija pa je Umjetnička galerija BiH ostala
bez osnivača i finansijera.

Objekat u kome se danas nalazi izgrađen je oko 1912. godine kao robna kuća
Ješue i Mojce Saloma. Pretpostavlja se da je djelo Josipa Vancaša. Po svojim
odlikama spada u kasna djela historicizma, a pored renesansno-klasicističkih
oblika na njoj se prepoznaju i elementi secesije.

Zgrada je nakon rata promijenila namjenu, a od 1953. godine u njoj je

smještena Umjetnička galerija BiH.

Tokom rata (1992-1995) iz Umjetničke galerije BiH, pod do danas

nerazjašnjenim okolnostima, nestala su 53 umjetnička djela. Nestanak se desio
vjerovatno u prvima danima agresije, a potvrđen je 1993. godine kada je
urađena vanredna inventura. Nestanak je prijavljen i INTERPOL-u. Djela do
danas nisu pronađena.

Collegium Artisticum
Gradska galerija Collegium Artisticum osnovana je 6. aprila 1975. godine u
Sarajevu kao galerija tri umjetnička udruženja u Bosni i Hercegovini: Udruženje
likovnih umjetnika BiH (ULUBiH), Udruženje likovnih umjetnika primjenjenih
umjetnosti i dizajnera (ULUPUBiH) i Asocijacije arhitekata BiH (AABiH),
preuzimajući naziv progresivne umjetničke grupe Collegium Artisticum.

Collegium Artisticum očuvao se do danas kao značajna kulturna institucija

grada Sarajeva, gdje se organizuju brojni umjetnički program. Svake godine od
otvorenja, osim između 1992. i 1998. godine, organizuje i kolektivnu
Šestoaprilsku izložbu članova tri umjetnička udruženja.

U okviru gradske galerije “Collegium Artisticum” izdavao se časopis za kulturu i

vizuelne umjetnosti Vizura.

Danas Galerija djeluje kao jedna od organizacionih jedinica JU Centar za kulturu

Kantona Sarajevo. JU "Centar za kulturu Kantona Sarajevo" osnovana je 2015.
godine spajanjem tri Javne ustanove kulture i to JU "Bosanski kulturni centar" ,
JU "Sarajevo art" i JU "Collegium artisticum".

Kulturno umjetnička grupa Collegium Artisticum osnovana je pri Sarajevskoj

filharmoniji 1939. godine u Sarajevu. Njeni osnivači su slikar Vojo Dimitrijević,
muzičar Oskar Danon, plesačica i koreografkinja Ana Rajs i arhitekta Jahiel Finci.
Zbog svojih političkih orijentacija u kontekstu Kraljevine Jugoslavije, Collegium
Artisticum je bio ubrzo i zabranjen.

Galerija "Roman Petrović"

Galerija "Roman Petrović" osnovana je 1980. godine u Sarajevu na inicijativu
Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Galerija nosi ime po prvom
Predsjedniku ULUBiH-a, jednom od najznačajnijih bosanskohercegovačkih
slikara Romanu Petroviću.

Sa svojih 103 kvadratna metra Galerija Roman Petrović predstavlja jedan od

najboljih izlagačkih prostora u Sarajevu, okupljalište je umjetnika i sjedište
ULUBiH-a. Afirmacijom kulture i umjetnosti, kvalitetnim odnosom prema
umjetnicima i građanima i upornim radom, Galerija Roman Petrović izborila je
status najprestižnijeg izlagačkog prostora

MEĐUNARODNA GALERIJA PORTRETA – TUZLA

Međunarodna galerija portreta Tuzla osnovana je 1964. godine donacijom
likovnih umjetnika sa prostora bivše Jugoslavije. Osnivači Galerije su bili
Mevludin Ekmečić i Ismet Mujezinović, a osnovana je pod nazivom Galerija
jugoslovenskog portreta Tuzla. Svoj profesionalni interes vezuje za istraživanje,
prezentaciju i valorizaciju značajne likovne teme – portreta. Galerija u svom
fundusu posjeduje preko 5.000 djela najpoznatijih slikara sa područja ex
Jugoslavije i na taj način predstavlja svojevrsni muzej slikarstva.

U zbirkama se nalaze:

Kolekcija savremenog portreta, Kolekcija Ismet Mujezinović, Legat James

(Haim) Pinto, Kolekcija Adela Behr Vukić, Opća zbirka, Kolekcija Tito u djelima
likovnih umjetnika, Zbirka Vladimir Pintarić, Internacionalna zbirka portreta
(INTERBIFEP)

Od navedenih umjetničkih zbirki, dvije zbirke: Tito u djelima likovnih umjetnika

i Zbirka Ismet Mujezinović, su početkom 2013. godine, odlukom Komisije za
očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglašene nacionalnim spomenikom
Bosne i Hercegovine, u svojstvu pokretnog dobra. Na ovaj način, ove dvije
zbirke, koje broje preko 2000 umjetničkih djela stavljaju se pod posebnu zaštitu
i tretman, čime je potvrđen značaj fundusa Međunarodne galerije portreta za
očuvanje nacionalnog kulturnog blaga Bosne i Hercegovine.

Takođe, Galerija posjeduje i preko 3000 bibliotečkih jedinica (monografija,

studija, članaka, kataloga i sl), koji su uređeni u specijaliziranoj biblioteci
Galerije. Također, tu je veliki broj dokumenata (rukopisi, fotodokumentacija,
dokumenti iz zaostavštine umjetnika), koji su uvijek na raspolaganju
stručnjacima koji se bave istraživanjem kulturne historije i umjetničke baštine
likovne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Posebnu aktivnost Galerija je ispoljila u domenu izdavačke djelatnosti što

njenoj ukupnoj kulturnoj egzistenciji daje karakter cjelovite likovne institucije.
Značajan izdavački poduhvat svakako je izdavanje monografije „Ismeta
Mujezinovića“ na bosanskom i engleskom jeziku, zatim monografska izdanja
umjetnika zavičajaca, likovna mapa „Tuzla nekad“, kao i katalozi revijalnih
izložbi, kvadrijenala portreta, katalozi „Interbifep-a crtež i grafika“, monografski
katalozi u „Salonu 13“, „Tuzlanskom salonu 2×13“, monografija Zlatka Ugljena,
knjiga „256 crteža – portreta“ Mevludina Ekmečića, monografija „Arhitekt“
Husejna Dropića i dr.

U prostorne kapacitete Galerije spadaju glavna zgrada Galerije, kao i

Međunarodni atelje koji nosi ime Ismeta Mujezinovića, jednog od najznačajnijih
bosanskohercegovačkih likovnih umjetnika i kulturnih radnika u dvadesetom
stoljeću. Međunarodni atelje Ismet Mujezinović je ugostio mnogobrojne
afirmisane i neafirmisane, domaće i internacionalne umjetnike različitih
profesionalnih opredjeljenosti.

Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske

Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske osnovan je 1971. godine
odlukom Skupštine Opštine Banjaluka kao Umjetnička galerija u Banjaluci.
Umjetnička galerija nastala je nakon akcije likovnih umjetnika sa prostora bivše
Jugoslavije i drugih krajeva svijeta, koji su se solidarisali sa Banjalukom,
pogođenom katastrofalnim zemljotresom 26. i 27. oktobra 1969. godine.
Zajedničkom akcijom solidarnosti, istaknuti jugoslovenski slikari, istoričari
umjetnosti i prijatelji Banjaluke, kao pomoć nastradalom gradu prikupili su
približno 750 umjetničkih djela, što je poslužilo kao temelj za osnivanje
institucije i činilo njen početni fundus.

Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske nalazi se u jednoj od

najreprezentativnijih građevina Banjaluke – staroj austrougarskoj željezničkoj
stanici sagrađenoj 1891. godine, koja je 1981. namjenski adaptirana za potrebe
muzejske institucije, čime su zadovoljeni muzeološki standardi. Objekat je
2007. godine proglašen nacionalnim spomenikom od strane Komisije za
očuvanje nacionalnih spomenika BiH, te zahtijeva specifične mjere zaštite.

Jedna od najvažnijih aktivnosti institucije bila je bijenalna manifestacija „Jesenji

salon“, koja je pokrenuta 1962. godine, održana četrnaest puta, a većim
dijelom njenog trajanja glavni organizator bila je Umjetnička galerija.

Odlukom Vlade Republike Srpske, Umjetnička galerija preimenovana je 1994.

godine u Galeriju likovnih umjetnosti Republike Srpske i tada je postala
centralna muzejska republička institucija, zadužena za oblast likovne
umjetnosti. Uočavanje nesklada između naziva Galerije likovnih umjetnosti RS i
onoga što je ona profesionalno radila, dovelo je do preimenovanja institucije u
Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, odlukom Vlade Republike
Srpske, 10. februara 2004. godine.

Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske jedina je muzejska institucija u

Bosni i Hercegovini sa ovim nazivom i usko je profilisana za oblast savremene
umjetnosti. Svoju djelatnost Muzej usmjerava na aktivno podsticanje razvoja
savremene umjetničke scene prostora na kome djeluje, funkcionišući kao
jezgro prikupljanja, proučavanja i predstavljanja savremenih umjetničkih praksi.
Sa druge strane, svoje programske aktivnosti Muzej bazira i na međunarodnoj
saradnji sa relevantnim institucijama, čime je omogućeno aktivno praćenje i
prezentovanje aktuelnih umjetničkih tokova. Zahvaljujuću ovim aktivnostima
aktivirana je veoma živa i dinamična savremena scena, čiji dometi su prepoznati
i u međunarodnim okvirima.

Gradska galerija“ Bihać

„Gradska galerija“ Bihać je osnovana Odlukom Općinskog Vijeća Općine Bihać

27.10.1998. godine a od 14.10.2005. godine pridružena joj je i memorijalna
zbirka nastala iz legata Envera Krupića (bivša umjetnička galerija «Enver
Krupić»).

U okviru svoje djelatnosti Galerija obavlja sljedeće poslove:

Sistematski istražuje, prikuplja, čuva, obrađuje, restaurira, konzervira,

kolekcionira i javno izlaže umjetnička djela iz oblasti likovnih umjetnosti, a
naročito umjetnika čija djela svojim sadržajem doprinose prezentaciji kulturnih
dobara Bosne i Hercegovine;

Stručno i naučno izučava i obrađuje likovno stvaralaštvo umjetnika, a posebno

onih sa područja bihaćke regije;

Objavljuje rezultate svog stručnog i naučnog rada i čini ih dostupnim javnosti;

Omogućava održavanje postavki umjetničkih djela iz svojih studijskih zbirki u

Bosni i Hercegovini i inozemstvu;

Aktivno i angažirano doprinosi unapređenju likovnih umjetnosti, širenju likovne

kulture i razvijanju smisla i ljubavi prema likovnoj umjetnosti uopće;

Sarađuje sa drugim galerijama i njima srodnim ustanovama u BiH, Federaciji

BiH i inozemstvu;

Obavlja izdavačku djelatnost u okviru predmeta svoga poslovanja;

Umjetnička galerija Brčko

Umjetnička galerija Brčko osnovana je 1975. godine pod nazivom Umjetnička

galerija „Rizah Štetić“.

Na poziv za uspostavu galerije odazvali su se i poklonili svoje radove umjetnici

iz bivše Jugoslavije. Fundus umjetničke galerije razvrstan je u nekoliko zbirki:
zbirka orginalnih crteža sa gradnje pruge Brčko – Banovići sa
fotodokumentacijom i drugom arhivskom građom, zbirka portreta, zbirka
savremene umjetnosti i arheološka zbirka.

Od 2000. godine Galerija realizira tradicionalnu Međunarodnu likovnu

simpozijum radionicu „Sava“, na kojoj učestvuju mnogobrojni umjetnici i likovni
stručnjaci sa područja Balkana. Tokom simpozijuma odvijaju se i radionice, s
naučnim aspektom, gdje se problematiziraju teme vezane za umjetnost i
umjetnike.

Galerija je po osnivanju bila smještena u Gradsku vijećnicu, koja predstavlja

jedan od najznačajnijih objekata pseudomaurske arhitekture u Bosni i
Hercegovini. Od 2017. godine Galerija je dobila nove prostorije u centru grada.