ISTARSKA DVORANA U GLIPTOTECI HAZU

Gliptoteka-HAZU osnovana je 1937. kao muzejska ustanova pod nazivom -

Gipsoteka, prema zamisli povjesničara umjetnosti dr. Antuna Bauera.
Poticaj za osnivanje Gipsoteke Dr. Baueru bili su zbirka antičkih odljeva koju je od 1892.
- 1895. prikupio dr. Izidor Kršnjavi i pariški Muzej francuskih spomenika (Musee
National des monnuments Francais)1.

Stalni je smještaj Gipsoteci osiguran 1940. godine u tvorničkim halama adaptiranih

zgrada bivše kožare Vatroslava Šterna u Medvedgradskoj ulici 2. Prostrane dvorane
omogućile su smještaj svih predmeta zbirke Gipsoteke na jednom mjestu i početak
sustavnog muzejskog rada2.
Zbirka grčke plastike od V.st.pr.Kr. do helenističkog doba bila je prva zbirka
Gipsoteke otvorena za javnost 1945. godine.

Potom se otvaraju i Zbirka moderne plastike domaćih autora, Kabinet za

numizmatiku i medalje, Zbirka starohrvatskih i bogumilskih spomenika, te Zbirka kopija
fresaka i Zbirka crteža i grafika 19. i 20.stoljeća.
U Parizu je 1950. godine održana velika izložba jugoslavenske srednjovjekovne
umjetnosti, na kojoj je Gipsoteka predstavljena odljevima srednjovjekovne skulpture i
svojim izlošcima privukla veliku pažnju. Kao rezultat tog uspjeha Gipsoteke na pariškoj
izložbi Gipstoteka je iste godine postala jedna od muzejsko – galerijskih jedinica
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i promijenila ime u “Gliptoteka-JAZU”.

PROJEKT: IZLOŽBA “ISTRA KROZ VIJEKOVE”

ODLJEVI SKULPTURA
Institut za likovne umjetnosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti je
pedesetih godina 20. stoljeća, a prema inicijativi Predsjedništva Akademije odlučio

1 prema usmenoj izjavi dr. Antonije Bauer.

Musee National des monnuments Francais osnovan je u Parizu, 1892. na inicijativu arhitekta V. le Duc-a i
ministra obrazovanja J. Ferry-a. U tom se muzeju i danas izlažu zbirke sadrenih odljeva skulpture,
reprodukcije zidnog slikarstva i modela francuske arhitekture.

1
organizirati izložbu “Istra kroz vijekove”. Izložba je trebala pokazati umjetnost i kulturu u
Istri od 12. do polovice 16. stoljeća i obuhvaćati kopije najznačajnijih djela umjetničke
baštine tog područja.
U suradnji Jadranskog instituta i Konzervatorskog zavoda u Rijeci, na terenu je
započelo sistematsko lijevanje skulptura i glagoljskih epigrafskih spomenika, kao i
arhitektonska snimanja historijske arhitekture i urbanističkih cjelina3 (slike 18 i 20).
U dopisu broj 976 od 2. prosinca 1947. godine koji je Konzervatorski zavod Rijeka
uputio Muzeju plastike (Gipsoteci grada Zagreba) pod nazivom “Otisci glagoljskih ploča
– dostava”, Konzervatorski zavod moli Gipsoteku da dostavljene glagoljske ploče iz
Istre cit. “u svom laboratoriju preparira i odlije ukoliko ih smatra vrijednim za svoje
zbirke. Moli se naslov da sačuva negative jer će Zavod obavijestiti Zavod za zaščito
kulturnih spomenikov Slovenije u Ljubljani da se negativi glagoljskih ploča iz
Slovenskog Primorja nalaze kod naslova. Ukoliko će biti potreba za izlaganje u
muzejima Istre koji će možda biti osnovani (Muzej Istre u Opatiji ili Istarski muzej u
Pazinu ili Puli) također se moli naslov da dade izliti potreban broj pozitiva.” Nakon ovih
molbi slijedi popis dostavljenih otisaka:
Iz Istre (hrvatski dio):
1. Šterna – 2 kom.
2. Roč – 2 kom.
3. Osor – 3 kom.
4. Boljun – 2 kom. (slika 49)
5. Grdoselo – 1 kom. (slika 51)
6. Jesenovik – 1 kom. (slike 50a i 50b)
7. Materada – 4 kom.
8. Plomin – 1 kom. (slika 35)
9. Valun – 1 kom.
Iz Slovenskog primorja (slovenski dio Istre):
1. Sveti Antun kod Dekana – 1 kom.
2. Puče – 1 kom.
3. Korte – 5 kom. (sa jedne kustodije)

2 Prije dobivenog prostora u Medvedgradskoj ulici, zbirka je privremeno bila smještena u Bednjanskoj 23,
zatim u Ksaverskoj 21, pa na Opatovini 11.
3 Radove na izradi kopija istarskih spomenika su '50-tih i '60-ih godina XX. stoljeća posebno poticali prof.

Branko Fučić i Vanda Ekl, tadašnja direktorica Znanstvene biblioteke u Rijeci.

2
 4. Predloka – 7 kom. – 1 ploča – 16 manjih natpisa sa jedne kustodije
Dopis je potpisao prof. A. Perc.
U drugom, nedatiranom, dopisu koji je potpisao dr. Branimir Gušić kao predsjednik
Jadranskog Instituta JAZU, navodi se kako je dana 25. travnja 1949. godine Branko
Fučić predao popis istarskih spomenika (plastike, latinske i glagoljske epigrafike) kao i
“program plastičnog snimanja” koje bi JAZU provodila u Istri i na Kvarnerskim otocima.
“Zbog ekonomičnosti posla” predloženo je cit. «da se primarno snimi onaj materijal
koji će biti izložen na izložbi4, a prof. Fučić preuzima svoju dužnost snimanja Abklatscha
u mjestima: Novigrad, Dragozetići, Cres, Vrbnik, Svet Lovreč Pazenatički, Rijeka, Vrh,
Barban, Belaj, Boljun, Šumber i Oskoruš jer će mu u tim mjestima biti to uglavnom i
usputni posao, dok bi nadzor nad odlivanjem u Bermu i Omišlju mogao takodjer
preuzeti.»
Spomenuti popis profesora Fučića mogao bi biti jedan popis naslovljen “Upravi
Muzeja plastike (Gipsoteka) Zagreb” broj 287 od 6. travnja 1950. godine.
U dopisu se navodi da Jadranski institut JAZU u Zagrebu u listopadu 1950. godine
priprema “Istarsku izložbu”, te da neki predmeti za izložbu već postoje, ali i da dio
predmeta tek treba snimiti na terenu u Istri.
Na popisu se nalaze spomenici podijeljeni u 2 grupe prema načinu uzimanja
negativa5:
I. Snimanje negativa u gipsu: Poreč (svetačke figure na kući “Casa dei due santi” i
kamena katedra u atriju bazilike s pleternom ornamentikom), Bačva (nadgrobna ploča s
glagolskim epitafom u crkvi Sv. Marije od Karmela), Beram (posuda s glagolskim
natpisom u starom prezbiteriju župne crkve i relijef s prikazom sv. Martina uzidan s
desne strane triumfalnog luka), Omišalj (prozorna ruža na pročelju župne crkve i
majstorski znak s glagolskim natpisom iznad nje)
II. Snimanje negativa u Abklatschu6: Novigrad (pleter na frontespiciju ciborija u
lapidariju), Pula (Handegisov nadvratnik na katedrali i plutej s pleternom dekoracijom u
Muzeju), Vodnjan (relijef s Bogorodicom iz pleterne dobe), Sveti Lovreč Pazenatički

4 Odnosi se na izložbu “Istra kroz vijekove”.

5 Pod pojmom “uzimanja negativa” podrazumijeva se tehnika oblikovanja kalupa za odljeve. Materijal za
oblikovanje kalupa može biti gips, glina, želatina i, u novije doba, silikon.
6 Abklatsch (njem. otisak, neuspjelo oponašanje) – pojam se vjerojatno odnosi na glineni kalup. Glineni

kalupi su stariji način oblikovanja negativa za odljeve i razlikuju se od gipsanih kalupa po tome što su za
jednokratnu upotrebu. U glinene kalupe se ulijeva gips dok su još vlažni jer glina sušenjem mijenja oblik i
skuplja se, pa takvi kalupi više nisu upotrebljivi. U usporedbi s njima, gipsani su kalupi praktičniji jer suhi
ne mijenjaju oblik i mogu se koristiti za izradu više odljeva.

3
(relijef s andjelom iz prelaza pletera u romaniku – u depozitu župne crkve), Rijeka
(patera iz muzeja), Vrh (kustodija meštra Benka iz Sočerge), Barban (kustodija u župnoj
crkvi) (slika 23), Dragozetići (poliptih u župnoj crkvi) (slika 54), Cres (jedan relijef sa
križnog puta i obrtnički znakovi sa privatnih kuća), Vrbnik (obrtnički znak s privatne kuće
i glagolski natpis sa kapele Sv. Ivana na groblju), Belaj (nadgrobna ploča grofa Barbo
sa epitafom pisanim glagolicom), Boljun (glagolski natpis ugradjen u zid na tavanu iznad
sakristije župne crkve), Šumber (nadgrobna ploča sa simbolima seljačkih radova u crkvi
Sv. Marije od drena), Oskoruš (nadgrobna ploča sa simbolima seljačkih radova) i
Zagreb (glagoljski ulomci iz Jurandvora u Arheološkom muzeju).
Pripreme za «Istarsku izložbu» dokumentirane su tekstovima i fotografijama dr.
Tonke Bauer u arhivi Gliptoteke pod nazivom “Istra - izvještaj s puta - freske i
starohrvatska plastika - dokumentacija”. Unutar tog izvještaja nalaze se zapisnici o
kopiranju fresaka, o primitku kalupa (apklača), te niz tekstova o spomenicima s
fotografijama istih. Fotografije različitih dimenzija nalijepljene su na papire A4 formata, a
na vrhu svake stranice nalazi se naziv lokaliteta. Fotografije su vjerojatno služile kao
fotodokumentacija predmeta za koje je trebalo izraditi kalupe i odljeve koji su bili
izloženi na izložbi, jer su originalna djela bila smještena in situ ili u nekom od muzeja
(slike 16 i 17).
Sveukupno je odliveno 135 različitih spomenika - Poreč (39), Bačva (1), Pula (87),
Bale (8).7. (slike 56a,b,c,f,g)
Dr. Tonka Bauer dalje navodi cit. ”Odlivali smo većinom spomenike ukrašene
pleternom ornamentikom jer je istarska pleterna ornamentika vrlo interesantan
komparativni materijal za proučavanje različitih razvojnih faza i motiva ove vrste
umjetničkog ukrašavanja spomenika i uspoređivanje sa sličnim spomenicima u
Dalmaciji i ostalim krajevima naše zemlje gdje se oni pojavljuju.

7 U Poreču su odliveni 1. SVI fragmenti s pleternom ornamentikom (22) iz lapidarija bazilike San Mauro iz
4. stoljeća
2. Greda s pleternim ornamentom i pticama - 9.st., Greda s pleternim motivima i natpisom (4 kom.),
Fragment oltarne ploče s ornamentiranim rubom, Ploča sa pleternim ornamentima (2 kom.), Ploča s
reljefima konjskih likova, Opatska katedra ukrašena pleternom ornamentikom - 9.st., Tabernakul sa
lisnatom girlandom, kasna gotika, Tabernacolo Grimani, gotika, iz atrija bazilike Eufrasiane iz 6.stoljeća
3. Podnožje oltarne menze sa školjkom, križem i ribama, 6.st., Ploča pluteja s ornamentom vitica i
grožđa, 6.st. iz bazilike Eufrasiane
4. Ploča pluteja s križem, pticama i krugovima, 6.st., iz Mauzoleja Eufrasiane
5. Romanički lik sveca s bradom i romanički lik mladog sveca, Casa dei due Santi (Kuća svetaca).
U Bačvi je odliven “nadgrobni epitaf sa reljefnim ukrasom i glagoslim natpisom”, u Puli 87 različitih
odljeva, a u Balama “odljevi različitih fragmenata iz IX-XIV. st. koji potiču iz stare katedrale, a ugrađeni su
1882. godine u oltarnu pregradu nove katedrale”.

4
Na istarskim spomenicima pojavljuje se pleterna ornamentika u vrlo bogatim
varijacijama od 1- pleta do 4 i više- pleta, zatim zakovica u različitim oblicima i
veličinama. Često se pojavljuju stilizirani biljni i životinjski motivi, a na prikaz ljudskog
lika u pleternoj stilizaciji naišli smo samo jednom”.8
Dvadeset i jedan porečki spomenik (reljefi, spolije i dijelovi arhitekture) zabilježen je
na 39 fotografija koje su označene alfa – numerički - ad 1 do ad 39 i nalijepljene na 3
stranice.
Od fotografija pulskih spomenika sačuvano je 67, a nalijepljene su na 9 stranica. I
one su označene alfa- numerički, a s obzirom da se neki brojevi pojavljuju uz više
fotografija za pretpostaviti je da su oni oznake cjelina koje čini nekoliko dijelova koji su
posebno fotografirani, ali su registrirani pod jednim brojem9 (slike 28,29,30,31,32).
Tome u prilog govore i fotografije iz fototeke Zbirke odljeva hrvatskih povijesnih
spomenika IX. – XV. st. u kojoj se čuvaju fotografije spomenika od samog početka
djelovanja Gipsoteke, pa su tako na fotokartonima zabilježeni i istarski spomenici koji se
nalaze u fundusu Gliptoteke.10
U arhivi su, uz fototeku, nađena i 4 tematski povezana albuma fotografija popraćenih
tekstovima pod nazivima:
1. “Ulomci s natpisima historijskog značaja”- obrađeno je 17 predmeta i popraćeno
s 13 fotografija, a 4 predmeta nemaju fotografiju već samo navedene podatke)
2. “Prelazno doba iz kasne antike u zreli pleter” - obrađeno je 13 eksponata
podijeljenih u 2 skupine: “Dalmacija i Crnogorsko primorje” - 11 predmeta, od
kojih 8 nema fotografiju , i “Istra” - 2 predmeta, oba popraćena fotografijom.
3. “Zreli pleter” - obrađena su 32 predmeta podijeljena u 4 skupine: “Dalmacija” - 13
predmeta popraćenih s 15 fotografija, “Južno - dalmatinska grupa” - 2 predmeta
s fotografijama, “Sjeverna Hrvatska” - 4 predmeta sa fotografijama, “Istra” - 7
predmeta od kojih jedan nema fotografiju, “Bosna” - 6 predmeta sa fotografijama.

8 Riječ je o stiliziranom prikazu strijelca, s pticom i drvom iz 12.-13.stoljeća, na Pulvinu.

9 Neki odljevi porečkih i pulskih spomenika u stalnom postavu Zbirke odljeva hrvatskih povijesnih
spomenika potječu upravo s istraživanja rađenih za potrebe, tada planirane, Galerije kopija i vođeni su u
inventarnoj knjizi kao cjeline od više dijelova pod jednim inventarnim brojem.
10 Zbirka odljeva hrvatskih povijesnih spomenika IX. – XV.st. jedna je od najvrjednijih u Gliptoteci, Zbirka

prikazuje razvoj skulpture i najpoznatija skulpturalna djela nastala u Hrvatskoj od IX. do XV. stoljeća.
Većinu eksponata čine odljevi crkvene kamene i drvene ponutrice – ciboriji, oltarne pregrade, korske
klupe, krstionice, škropionice, rešetkasti prozori i vrata, skulpturalno obrađeni dijelovi arhitekture, odljevi
povijesnih i nadgrobnih natpisa, grobovi, ali i reljefi i slobodno stojeći kipovi. Fotografije u fototeci nisu
snimke samo kopija iz fundusa Gliptoteke, već ponekad i originalnih spomenika.

5
 4. “Prelazno doba iz zrelog pletera u ranu romaniku”- obrađena su 24 predmeta
podijeljena u skupine: “Dalmacija i Crnogorsko primorje” - 15 predmeta od kojih 9
nema fotografiju, “Sjeverna Hrvatska” - 3 predmeta s fotografijama, “Istra” - 6
predmeta s fotografijama.
Ovi su albumi složeni u zajednički omot u kojem je priložen tekst o umjetnosti srednjeg
vijeka pisan pisaćim strojem.
U arhivi se nalazi i popis odljeva skulptura s navedenim mjerama i mjestom porijekla,
te napomenom da je čitanje glagoljskih natpisa odgonetano po literaturi i po podacima
prof. Branka Fučića, asistenta Jadranskog instituta na Rijeci.
Nekim skulpturama ili kamenim spomenicima na popisu su prekriženi redni brojevi
ispred naziva ili je olovkom dopisano – NEMA. 11
Popisana su 22 skulpturalna spomenika i 10 spomenika glagolitike, a isti je popis,
dopunjen popisom kopija fresaka, tiskan u katalogu Istarske dvorane Gliptoteke iz 1954.
godine12:
SKULPTURA
/odljevi/
1. KAPITEL U OBLIKU KOŠARICE, Potječe iz krstionice pulske katedrale –
VI.st., Pula, Arheološki muzej, vel. 0,32 (naknadno dopisano – NEMA)
2. FRAGMENAT KASNOANTIKNOG FRIZA, VI.st., Pula, Arheološki muzej, vel.
0,27 x 0,32 (slika 41)
3. PODNOŽJE OLTARNE MENZE, Poreč, basilika Eufrasiana – VI.st., In situ,
vel. 1,00 x 0,71
4. PLUTEJ SA MOTIVOM VITICE I GROŽĐA, Poreč, basilika Eufrasiana –
VI.st., In situ, vel. 0,84 x 2,10
5. PLUTEJ OLTARNE PREGRADE, Poreč, basilika Eufrasiana – VI.st., In situ,
vel. 0,85 x 0,17
6. FRAGMENT PLUTEJA SA KASNOANTIKNOM ORNAMENTIKOM, VI.st.,
Poreč, atrij basilike Aufrasiane, vel. 0,56 x 0,68
7. KAPITEL S BILJNIM I PLETERNIM UKRASOM, VIII.st., Pula, Arheološki
muzej, vel. 0,29

11O ovim aktivnostima ´50ih godina 20.st. svjedoče i “Snimci izložbenih dvorana” iz 1954.g. na kojima je
snimljen postav tadašnje Galerije kopija, osnovane 1953. godine i prethodnice Zbirke odljeva hrvatskih
povijesnih spomenika IX. – XV. stoljeća (slike dvorane 1 i dvorane2).

6
 8. ZABAT S NATPISOM BISKUPA ANDEGISA, 857.g., Pula, ugrađen u
katedralu, vel. 0,75 x 2,10 (naknadno dopisano – NEMA)
9. FRAGMENT PLUTEJA S ORNAMENTOM PLETERA I PALMICA, Potječe iz
katedrale u Puli – IX. st., Pula, Arheološki muzej, vel. 0,56 x 0,61
10. FRAGMENT PLUTEJA S ORNAMENTOM PLETERA, Potječe iz katedrale u
Puli – IX.st., Pula, Arheološki muzej, vel. 0,28 x 0,53
11. OLTARNA PREGRADA, Rekonstrukcija iz raznih fragmenata s pleterom, IX-
X.st., Pula, Arheološki muzej, vel. 2,76 x 4,00 (naknadno dopisano – NEMA)
12. OPATSKA KATEDRA S ORNAMENTOM PLETERA, Potječe iz crkve sv.
Ivana u Protu blizu Poreča – IX.st., Atrij basilike Eufrasiane, vel. 0,77 x 0,99 x 0,55
13. PLUTEJ S ORNAMENTOM PLETERA, Nađeno u Puli – X.st., Pula,
Arheološki muzej, vel. 0,75 x 1,18
14. OLTARNI ANTEPENDIJ, Rekonstruiran u doba gotike iz elemenata s
ornamentom pletera i iz novih dijelova sa prikazima simbola evanđelista – IX.st., Bale,
kripta župne crkve, vel. 1,02 x 1,95
15. FRAGMENTI IZ PORUŠENE CRKVE U BANJOLIMA KOD VODNJANA –
XI.st.
a. Dio ambona sa scenom triju Marija na Kristovom grobu, vel. 0,59 x 0,55
b. Dio ambona sa simboličkim životinjskim prikazom, vel. 0,37 x 0,31 (slika 38)
c. Tranzena , vel. 0,38 x 0,33
d. Fragmenat stupa oltarne pregrade sa likom u stavu adoracije, vel. 0,46 x 0,28
e. Kapitel sa životinjskim ornamentom, vel. 0,27
Pula, Arheološki muzej
16. RANOROMANIČKI RELJEF, XI-XII.st., Plomin, Sv. Juraj “Stari”, vel. 0,26 x
0,48
17. DVA SVECA, XI-XII.st., Poreč, ugrađeni u fasadu jedne romaničke kuće, vel.
1,18
18. GOTIČKA KUSTODIJA, XV.st., Poreč, atrij basilike Eufrasiane, vel. 0,84 x
0,83
19. GOTIČKA MADONA, Potječe iz Boljuna – XV.st., Pazin, muzej, vel. 0,68 (slika
9)

12Istarska dvorana je kao izložbeni prostor u Gliptoteci JAZU otvorena 7.X.1954. godine. Otvorio ju je
Krsto.Hegedušić, a predgovor u katalogu napisala je FedoraPaškvan, kustosica Gliptoteke.

7
20. GOTIČKA KUSTODIJA SA GLAGOLJSKIM NATPISOM, rad domaćeg
majstora Benka iz Sočerge, čitanje natpisa: LET GOSPODNIH 1466 VA TO VRIME V
KO BI ŠE GOSPODIN PRE MIHEL PLOVAN I GOSPODIN VID SUČERGE FARMAN
TO STVORI MISTAR BENKO SUČERGE, Predloka, župna crkva, vel. 1,64 x 0,90 (slika
8)
21. KUSTODIJA GRIMANI, XV.st., Poreč, atrij basilike Eufrasiane, vel. 2,37 x 0,78
(slika 48)
22. MRAMORNI POLIPTIH, XV.st., Cres, Dragozetići, vel. 0,72 x 0,80 (slika 54)

GLAGOLITIKA
1. VALUNSKA PLOČA – dvojezični natps pisan hrvatski glagoljicom i latinski
karolinom konac XI.st. čitanje: TÊHA SIN´ V´ /nu/ K´ JUNA
TECHA ET FILIUS EIUS BRACTOHNA ET
JUNNA NEPUS EIUS
Natpis je jedan od naših najstarijih glagoljskih spomenika, Valun, otok Cres, vel. 0,43 x
1,14
2. RELJEF SV. JURJA S GLAGOLJSKIM NATPISOM XI-XII.st.
Čitanje: SE E PIS
´L´S V /?/ /ovo je pisao S…../
Prema obliku slova spada među najstarije hrvatske glagoljske spomenike
Plomin, sv. Juraj “Stari“ vel. 0,35 x 0,36 (slika 35)
3. GRDOSELSKI ULOMAK – XIII.st.
Tekst je fragmentaran i ne daje suvislog sadržaja. Prema obliku slova datira se u 13.
stoljeće, te je značajan kao svjedočanstvo o postojanju hrvatske glagoljice u srednjoj
Istri u tom ranom razdoblju
Grdoselo, župna crkva , vel. 0,23 x 0,33 (slika 51)
4. GLAGOLJSKI DATUM SA KAMENE KRSTIONICE – 1293.g.
Još jedan dokaz starine glagoljice u Istri
Beram, župna crkva, vel. 0,30 x 0,33 (slika 55)
5. GLAGOLJSKI NATPIS IZ 1431.g.
Čitanje: 1431 BEŠE ZIDAN S/ve/TI MARTIN BEŠE PO…
Natpis se odnosi na gradnju crkve.
6. GLAGOLJSKI NATPIS IZ 1461.g.
Čitanje: 1461 VA VRIME POČTOVANOGA OCA . I G/ospo/D/i/NA

8
 G/ospo/D/i/NA ANT/o/NA GOPA BISK/u/PA I KN/e/ZA TR
Ž/a/ČKOGA I G/ospo/D/i/NA PRE MIHLA PLOVANA TE
CRKVE I PRE PAVLA NEGA VIKARINA I KONEŠTABLA
L/u/KEŽA S POTPEĆA I TONCA BRIDNA I PROČ/i/H
DEŽELAN S TOI FARE MOISTRI EKŠE I BBENKO IS
S/u/Č/er/GE EZUS VS/i/M P/o/MAGAI. AIMI STEF/a/N
Natpis se odnosi na gradnju crkve a spominje graditelje Jakšu i Benka iz Sočerge.
Predloka, župna crkva, vel. 0,31 x 0,48
7. GOTIČKA KUSTODIJA S GLAGOLJSKIM NATPISOM
Natpis koji teče po obrubnom ornamentu je fragmentaran. Odnosi se na vrijeme
izdradbe kustodije, na njenog majstora Paškvala i na naručitelja popa Jurko/vića?/
Korte, župna crkva, vel. 0,78 x 0,43
8. NADGROBNA PLOČA KNEZA MARTINA MOISEVIĆA S GLAGOLJSKIM
NATPISOM
LET G/ospod/N/i/H 1492 TU LEŽI PL/e/M/e/N/i/TI M/už/
B/lagorod/NI KN/e/Z M/ar/TIN KI BIVŠI G/ospodi/N V KO-
ŽL/a/KI KI SE PRIP/oru/ČEŠE B/laženo/MU S/veto/MU A/nd/
RIJU AP/osto/LU
Nad grbom: MOISEV/i/Ć
Belaj, kapelica Kaštela, vel. 2,00 x 0,94
9. NADGROBNA PLOČA S GLAGOLJSKIM NATPISOM IZ 1572.g.
VA IME BOŽ/ie/ AMEN LET G/o/S/podni/H 1572 MISECA
PERVERA DAN 24 TO E GROB ŽUPANA MARTINA KISIĆA
ČIJU PISATI TOMAŠ K/i/S/i/Ć SIN NEGA
Kršikla, župna crkva, zrcalo natpisa 0,31 x 0,32 (slika 33)
10. GLAGOLJSKI NATPIS IZ 1590.g.
1590 IJUNA DAN 18 V TO VREMEN ŽUPAN JURI MATJA-
Š/i/Ć KANON/i/K PR/e/ M/a/RT/i/N M/a/TOJAŠ/i/Ć POP
V/in/C/e/NC FRLAN/i/Ć PL/o/VAN BOLJUNSKI
Natpis se odnosi na gradnju crkve.
Boljun, župna crkva, vel. 0,32 x 0,49

U dokumentu pod nazivom “Ljevanje u Istri” od 23. lipnja 1956. godine koji je
potpisala kustosica Fedora Paškvan možemo otkriti još neke zanimljive pojedinosti o

9
radu na izradi kopija istarskih spomenika. Podaci su strukturirani tako da su uz
uobičajen naziv lokaliteta, građevine ili mjesta smještaja i dimenzija spomenika,
navedene i količine materijala i vrijeme potrebno za izradu kopije. Tako je, na primjer,
uz renesansnu kustodiju iz pazinske župne crkve, dimenzija 3,40 x 0,85 x 0,40
navedeno i “300 kg gipsa, 16 letava, 5 kg konoplje – 4 dana”.
Za lijevanje drvenog polikromiranog oltarića s prikazom poklonstva pastira iz župne
crkve u Žminju, iz 17. stoljeća i dimenzija 1,70 x 1,80 bilo je potrebno 200 kg gipsa, 12
letava, 4 kg konoplje i 5 dana rada.13

KOPIJE FRESAKA
Istovremeno dok se na terenu intenzivno radilo na lijevanjima skulptura i epigrafskih
spomenika, te arhitektonskim i urbanističkim istraživanjima, '50-ih su godina angažirani i
akademski slikari koji su radili kopije fresaka iz istarskih crkava i kapela.
Godine 1950. Ivo Auer i Bruno Bulić prvi su kopirali freske i to u Bermu i Lindaru.
Rezultat njihovog rada bila je površina od 30 m2 iskopiranih fresaka za “Istarsku
dvoranu” Gliptoteke JAZU. Na terenu su, 1952. godine, osim B. Bulića freske kopirali i
akad. slikari Ivo Kalina, Hajrudin Kujundžić i Željko Hegedušić. Mjesta kopiranja bile su
crkve u Draguću i Rakotolama, a kopirano je ukupno 47 m2 fresaka. Slijedeće godine
grupi slikara pridružili su se i akad. slikari Boris Dogan i Šime Perić, a iskopirano je 23
m2 fresaka u Draguću, Žminju i Kanfanaru, te 15 m2 u Humu i Svetvinčentu.
Sveukupno se u 3 godine iskopiralo 115 m2 14istarskih fresaka, a još je bio u planu
nastavak kopiranja u crkvama u Barbanu, Bazgaljima, Bermu, Božjem Polju, Dvigradu,
Hrastovlju, Humu, Kanfanaru, Kloštru, Kopru, Oprtlju, Pazinu, Trvižu, Vranji, Zanigradu,
a prema ambiciji sudionika u ovom projektu ni to nije trebao biti konačan popis (slika-
karta 14).
Zadnje kopije fresaka rađene su 1974. i to je bilo šest beramskih fresaka koje je izradio
Eugen Kokot.

13 Ostali navedeni spomenici:

Kanfanar, župna crkva, Propovjedaonica – romano-gotika – 450 kg gipsa – 40 letava, 9 kg konoplje – 3
dana.
Završje –Gotička madona – 100 kg gipsa – 4 letve, 2 kg konoplje – 3 dana
Loborika kod Pule – Reljef na južnom zidu crkve, Anđeo (simbol Ivana Evanđelista) – 20 kg gipsa, ½ kg
konoplje – pola dana
Karšete – Likovi svetaca u crkvi i zvoniku (romanika) (slika 22) – 160 kg gipsa, 3 letve, 3 kg konoplje – 3
dana
14 Podatke o površini kopiranih fresaka iznijela je u izvještaju i predgovoru kataloga Fedora Paškvan.

10
 Za podlogu kopija fresaka upotrebljavalo se platno grundirano tutkalom i kredom da
bi površina izgledom i strukturom bila sličnija originalu. Sama freska se prenosila
pomoću paus-papira, a zatim se tehnikom tempere kopirao detalj po detalj slike na
pripremljeno platno.

U katalogu Istarske dvorane Gliptoteke iz 1954. kataloški su obrađene kopije 28

fresaka:
KANFANAR – kapela Sv.Agate
1. “Tri apostola”, rad nepoznatog majstora - 12. st. Kopirao H. Kujundžić1953.g.
DRAGUĆ – Sv.Elizej
2. Pranje nogu – Rad nepoznatog majstora – 13.stoljeće, vel. 1,00 x 1,10 Kopirao
B. Bulić 1953.g. (slika 6)
3. Judin poljubac i Raspeće – Rad nepoznatog autora – 13.st., vel. 1,74 x 3,50
Kopirao B. Bulić 1953.g.
SVETVINČENAT – Kapela na groblju
4. Pet apostola – Rad majstora Trivisanusa - 13.st., vel. 1,55 x 2,22 Kopirao
H.Kujundžić 1954.g.
HUM – kapela Sv.Jeronima
5. Raspeće (detalj) – Rad nepoznatog majstora . 13.st., vel. 1,35 x 0,70 Kopirao Š.
Perić 1954.g.
6. Polaganje u grob – Rad nepoznatog majstora . 13.st., vel. 1,45 x 2,40 Kopirao B.
Dogan 1954.g.
7. Anđeo navještenja - Rad nepoznatog majstora . 13.st., vel. 1,69 x 1,05 Kopirao
Š. Perić 1954.g.
8. Marija Navještenja – Rad nepoznatog majstora . 13.st., vel. 1,70 x 1,05 Kopirao
Š.Perić 1954.g.
LINDAR – Sv. Katarina
9. Živi križ -– Rad nepoznatog majstora – 1409.g., vel. 2,45 x 3,15 Kopirali B. Bulić i
I. Auer 1952.g.
RAKOTOLE – Sv. Nikola
10. Čuda sv. Nikole – Rad nepoznatog majstora – konac 14.st., vel. 2,57 x 3,09
Kopirao B. Bulić 1952.g.
11. Rođenje Marijino - Rad nepoznatog majstora – konac 14.st., vel. 0,955 x 0,765
Kopirao B. Bulić 1952.g.

11
SVETVINČENAT – Sv. Katarina
12. Zaruke Sv.Katarine - Rad nepoznatog majstora – poč. 15.st., vel. 1,80 x 1,26
Kopirao H.Kujundžić 1954.g.
ŽMINJ – Kapela sv. Antuna
13. Krunjenje Marijino - Rad nepoznatog majstora – poč. 15.st., vel. 1,33 x 2,70
Kopirao B. Dogan
ŽMINJ – Kapela sv. Trojice
14. Krist u slavi - Rad nepoznatog majstora – pol. 15.st., vel. 1,54 x 2,38 Kopirao
Ž.Hegedušić 1953.g.
15. Judin poljubac - Rad nepoznatog majstora – pol. 15.st., vel. 1,50 x 1,38 Kopirao
Ž.Hegedušić 1953.g.
BERAM - Sv.Marija na Škrilinah
16. Poklonstvo kraljeva – Rad Vincenta iz Kastva - 1474.g., vel. 1,52 x 7,70 Kopirao
I.Auer 1950.g.
17. Posljednja večera - Rad Vincenta iz Kastva - 1474.g., vel. 1,33 x 1,52 Kopirao B.
Bulić 1950g.
18. Isus u hramu - Rad Vincenta iz Kastva - 1474.g., vel. 1,21 x 1,52 Kopirao B.
Bulić 1950.g.
19. Mrtvački ples - Rad škole Vincenta iz Kastva – konac 15.st., vel. 1,25 x 5,15
Kopirao B. Bulić 1950.g
BERAM – Župna crkva
20. Anđeli svirači – Rad nepoznatog majstora – pol. 15.st., vel. 1,37 x 0,50 Kopirao
B. Bulić 1950.g.
KANFANAR – Sv. Marija od Lakuća
21. Sv. Rok i sv. Sebastijan – Rad nepoznatog majstora - ? 15.st., vel. 2,00 x 1,58
Kopirao I. Kalina 1953.g.
22. Rođenje Kristovo - Rad nepoznatog majstora - ? 15.st., vel. 1,99 x 1,77 Kopirao
H. Kujundžić 1953.g.
23. Susret Marije i Elizabete - Rad nepoznatog majstora - ? 15.st., vel. 2,15 x 1,60
Kopirao H. Kujundžić 1953.g.
24. Orao, simbol evanđeliste Ivana, detalj kompozicije “Krist u slavi” - Rad
nepoznatog majstora - ? 15.st., el. 2,88 x 1,385 Kopirao I. Kalina
DRAGUČ – Sv. Rok

12
 25. Poklonstvo kraljeva – Rad Antona iz Padove (današnje istarsko selo Kaščerga) –
1529. – 1537.g., vel. 2,93 x 4,28 Kopirali Ž.Hegedušić, H.Kujundžić i I.Kalina
1952.g.
26. Rođenje, Bijeg iz Egipta i Prikazanje - Rad Antona iz Padove (današnje istarsko
selo Kaščerga) – 1529. – 1537.g., vel. 1,64 x 4,40 Kopirali Ž.Hegedušić,
H.Kujundžić i I.Kalina 1952.g.
27. Kuga - Rad Antona iz Padove (današnje istarsko selo Kaščerga) – 1529. –
1537.g., vel. 1,51 x 2,04 Kopirali Ž.Hegedušić, H.Kujundžić i I.Kalina 1952.g.
28. Oplakivanje Krista - Rad Antona iz Padove (današnje istarsko selo Kaščerga) –
1529. – 1537.g.
Glagoljski natpis:
V HRISOTVO IME, AMEN. LET ROJENIJA TOGOJE 1529, MISICA SEKTEBRA. NA
DAN 15 BI POPISANA TA CRIKAV PO MEŠTRI ANTON S PAFOVE. V TO VRIME
BIHU V DRAGUĆI MUŽI DOBRI TO STVORIŠE POPISATI BLAGOM SVOJIM I
VSEGA KOMUNA: ŽUPAN JURI TI…I BIŠE NJEGA PODŽUPAN FABJAN, ŽUPAN
KRIŽMAN KRIVIĆ, ŽUPAN KRIŽMAN KURELIĆ,KI BIŠE GUVERNATUR TE CRIKVE, I
OSTALI DOBRI MUŽI V DRAGUĆI. JA POP ANDRIJ PRAŠIĆ VA TO VRIME STAH V
DRAGUĆI A FARMANA KI TO ZAPISAH.
vel. 1,99 x 0,85 Kopirao H.Kujundžić 1952.g.

Kao primjer brojnosti izložbi i publikacija kojima je Gliptoteka JAZU, u suradnji s

Institutom za likovne umjetnosti JAZU i Jadranskim institutom iz Rijeke, predstavljala
kopije istarskih spomenika navodimo tek neke naslove izložbi i u Gliptoteci sačuvanih
publikacija:
1. katalog Istarske dvorane Gliptoteke, Gliptoteka JAZU, Zagreb, 1954.
2. “Zidno slikarstvo Istre”, Studentski centar, Zagreb, 26.XI.-16.XII.1962.
3. “Zidno slikarstvo Istre”, Umjetnički paviljon, Zagreb, 18.X.-8.XI.1963.
4. “Glagoljica”, Rijeka, izložbena dvorana u Supilovoj 3, 1968.
5. “Istarske freske”, Likovni salon Narodnog sveučilišta Božidar Maslović, Osijek, 23.XI.-
20.XII.1970.
6. “Istarske freske”, Galerija “Zodijak” Narodnog sveučilišta Božidar Maslović, Osijek,
22.XII.1970.-20.I.1971.
7. “Izložba istarskih fresaka”- povodom 500 godišnjice beramskih fresaka, Gliptoteka-
JAZU, Zagreb, 20.IX.1974. – 31.X.1974.

13
 8. Bulletin razreda za likovne umjetnosti JAZU- Znanstveni referati održani na svečanoj
proslavi povodom 500-godišnjice dovršenja opusa zidnih slika signiranih godine 1474.
po domaćem majstoru Vincentu iz Kasta u gotičkoj crkvi Majke Božje na Škriljinah na
groblju u Bermu u Istri, 1977.
9. “Od pletera Dalmacije do fresaka Istre”, Gradski muzej Bjelovar, 10.XII.1994.-
15.I.1995.
10. “Od pletera Dalmacije do fresaka Istre”, Muzej Slavonije, Osijek, IV.-V.1996.
11. “Istra”, Galerija Aerodrom Zagreb, Zagreb
12. “Istarske freske – kopije”, Ina- naftaplin, Zagreb

Značaj projekta “Istarske dvorane” koji se provodio pedesetih, šesdesetih i djelomice

sedamdesetih godina XX. stoljeća ogleda se u činjenici da su tadašnje generacije
predviđale da će kopije određenih istarskih spomenika jednog dana imati veliku
važnost. Iako kopije nikada ne mogu zamijeniti cjelinu i kontekst originala, ove kopije
istarskih spomenika danas predočavaju izgled nekih od najpoznatijih djela nepokretne
baštine Hrvatske prije pedesetak godina, a njihovo je značenje još i veće znamo li da su
originalna djela često u vrlo lošem stanju ili su čak uništena.
Ravnateljica Gliptoteke HAZU Arijana Kralj 2002. godine postavila je u Gliptoteci
izložbu kopija istarskih fresaka kojom se željelo prikazati ovo dugo zapostavljeno blago.
Na izložbi je bilo izloženo 40 kopija fresaka iz Barbana, Berma, Draguća, Dvigrada,
Hrastovlja, Huma, Kanfanara, Kloštra, Oprtlja, Pazina, Svetvinčenat i Žminja15, te dvije
makete crkava - Svete Marije na škrilinah, Beram i Svetog Roka, Draguč.
Zaista je šteta što ideja “Istarske dvorane” u sklopu “Galerije kopija Gliptoteke” nije
preživjela i do naših dana kao dio stalnog postava jer su mnoge generacije zasigurno
zakinute za doživljaj umjetnosti koja je krasila srednjovjekovnu Istru, a koju su brojni
entuzijasti kroz tridesetak godina XX. stoljeća pokušavali sačuvati od zaborava.

15Izložene kopije fresaka: Barban – Sveti Nikola i sveti Barnaba; Beram – Sveti Martin, Sveti Juraj,
Prikazanje Marijino u hramu, Zaruke Marijine, Navještenje, Susret Marije i Elizabete (Pohođenje), Bijeg u
Egipat, Rođenje Kristovo, Molitva na Maslinskoj gori, Judin poljubac, Tri proroka (Danijel, Mojsije i Ilija),
Ples mrtvaca i Kolo sreće, te Anđeli svirači; Draguč – Kuga, Rođenje, Bijeg u Egipat i Prikazanje u hramu,
Poklonstvo kraljeva, Oplakivanje Krista (središnji dio),; Dvigrad – Sveti Sebastijan i sveti Rok, Susret
Marije i Elizabete (Pohođenje), Rođenje Kristovo; Hrastovlje – Ples mrtvaca, Hum – Marija Navještenja,
Skidanje s križa (fragment), Plaganje u grob, Kanfanar – Tri apostola, Kloštar – Lik sveca, Mučeništvo
svetog Stjepana (Optužba pred vladarom), Mučeništvo svetog Stjepana (Kamenovanje svetog Stjepana),
Oprtalj – Sveti Krištofor, Marija Navještenja, Posljednja večera, Pazin – Prikazanje u hramu, Svetvinčenat
– Pet apostola, Zaruke svete Katarine i Žminj – Judin poljubac.

14
Popis svih kopiranih istarskih fresaka i dviju maketa iz fundusa Gliptoteke,
upisanih u inventarnu knjigu Zbirke kopija Gliptoteke HAZU
BARBAN - crkva Sv.Antona - freska iz 15.st. “Sv.Nikola i Sv.Barnaba” nepoznatog
autora. Fresku je 1956. kopirao H.Kujundžić (slika 7).
BERAM - crkva Sv.Marije na škrilinah16 - 16 fresaka Vincenta iz Kastva iz 1474.
godine. Kopiranje fresaka rađeno je u etapama 1950., 1955., 1956., 1960., 1961. i
1974.godine. – “Isus u hramu”, “Susret Marije i Elizabete”, “Zaruke Marijine”, “Judin
poljubac”, “Bijeg u Egipat”, “Tri proroka (Danijel, Mojsije i Ilija)”, “Sv.Martin”, “Sv.Juraj”,
“Molitva na Maslinskoj gori”, “Poklonstvo kraljeva”, “Ples mrtvaca”, “Sv.Mihovil” (slika 3),
“Rođenje Kristovo” (slika 1), “Navještenje” (slika 2), “Prikazanje u hramu” i “Kolo sreće”,
a kopisti su bili B.Bulić, B.Dogan, Ž.Hegedušić, I.Kalina, H.Kujundžić, Š.Perić i E.Kokot.
Kopije fresaka su rađene u mjerilu originala, a koji se kreću u rasponu od 95 do 165 cm
visine i od 30 do 170 cm širine (s iznimkom beramskih Poklonstva kraljeva (širine 7,70
m) i Plesa mrtvaca (širine 5,15 m).
Uz kopije fresaka izrađena je i maketa crkve Sv.Marije na škrilinah koju su 1974.
napravili tadašnji restauratori Gliptoteke Boris Sakač i Gabrijel Medved, a u potpunosti
ju je oslikao minijaturnim kopijama fresaka Eugen Kokot.
Iz Berma potječe i kopija freske s anđelima sviračima iz kapele Sv.Martina, rad
nepoznatog majstora. Fresku je 1961. kopirao B.Bulić (slika 5).
DRAGUČ - 5 fresaka iz crkava Sv. Roka i Sv. Elizeja. Originalni majstor fresaka iz
crkve Sv. Roka je Anton iz Padove iz 16.st., dok je majstor fresaka Sv. Elizeja iz 13.st.
nepoznat. U crkvi Sv. Roka 1952. kopirane su Kuga, Oplakivanje Krista, Poklonstvo
kraljeva, Rođenje, Bijeg iz Egipta i Prikazanje17. Na kopiranju su zajednički radili
Ž.Hegedušić, I.Kalina i H.Kujundžić. Fresku Posljednje večere iz Sv.Elizeja je 1953.
kopirao B.Bulić.
I uz ove kopije iz Draguća izrađena je maketa crkve Sv.Roka.
DVIGRAD - 3 freske iz crkve Sv.Marije od Lakuća: “Sv.Rok i Sv.Sebastijan”,
“Rođenje Kristovo” i “Susret Marije i Elizabete”, nepoznatog majstora iz 15.st. Kopirali
su ih 1953. I.Kalina i H.Kujundžić.
HRASTOVLJE - freska Mrtvačkog plesa majstora Ivana iz Kastva iz 15.st. stoljeća, a
kopist je 1955. bio Ž.Hegedušić.

16 Ove freske čine najbrojniju skupinu u cijeloj grupi kopija fresaka i najčešće su bile izlagane na
izložbama istarske umjetnosti diljem Hrvatske.
17
Rođenje, Bijeg iz Egipta i Prikazanje nalaze se na istom platnu.

15
 HUM - 3 freske iz crkve Sv.Jeronima: “Marija Navještenja”, “Polaganje u grob” i
“Skidanje s križa”, nepoznatog autora iz 12.-13.st. Kopirali su ih Š.Perić i B.Dogan 1954.
i H.Kujundžić 1956.
KANFANAR - freska “Tri apostola” iz crkve Sv.Agate iz 12.-13.st. Kopist je 1953. bio
H.Kujundžić.
KLOŠTAR - 3 freske iz crkve Sv.Mihovila iznad Limske drage: “Kamenovanje
Sv.Stjepana”, “Optužba Sv.Stjepana pred vladarom”, te “Lik sveca” iz 11.st. nepoznatog
majstora. Sve kopije je 1956. izradio H.Kujundžić.
OPRTALJ - 4 freske trojice majstora u crkvi Sv.Marije Nove: Cleregina iz Kopra,
Šarenog majstora i tzv. Trećeg kasnogotičkog majstora iz 1471. To su: “Marija
Navještenja”, “Anđeo Navještenja”, “Posljednja večera “ i “Sveti Krištofor” (slika 4). Sve
kopije je 1956. izradio B.Bulić.
PAZIN - freska “Prikazanje u hramu” u crkvi Sv.Nikole, nepoznatog majstora iz 15.st.
Kopist je bio H.Kujundžić 1956.
SVETVINČENAT - 2 freske iz crkava Sv.Katarine i Sv.Vincenta. Majstor freske
“Zaruke Sv.Katarine” iz 15.st. iz crkve Sv.Katarine nam je nepoznat, a freska “Pet
apostola” iz crkve Sv.Vincenta je djelo Ognobenusa Trevisanusa iz 13.st. Kopist obiju
fresaka bio je H.Kujundžić 1954.
ŽMINJ - freska “Judin poljubac” iz crkve Sv.Trojstva, nepoznatog autora iz 15.st.
Fresku je 1954. kopirao Ž.Hegedušić.

Izvori podataka:
1. Arhiv i fototeka Gliptoteke HAZU
2. katalozi navedenih izložbi

Literatura:
1. Vesna Mažuran - Subotić, Dr. Bauer kao osnivač Gipsoteke u Zagrebu, Muzeologija
31/1994., MDC
2. Bulletin razreda za likovne umjetnosti JAZU, 1955., “Otvaranje istarske dvorane u
Gliptoteci dne 7. listopada 1954.g.”
3. katalozi navedenih izložbi

Nikolina Hrust, dipl. pov. umjetnosti

16
Istarska dvorana u Gliptoteci
HAZU
Nikolina Hrust, dipl. povj. umjetnosti
Postav “Istarske dvorane”
Gliptoteke HAZU
Karta s naznačenim mjestima u
kojima se nalaze freske
Crkva Sv. Marije na Škrilinah,
Beram
Rođenje – crkva Sv. Marije na Škrilinah,
Beram
kopirao Eugen Kokot, 1974.
Navještenje – crkva Sv. Marije na Škrilinah,
Beram
kopirao Eugen Kokot, 1974.
Župna crkva Sv. Martina, Beram
Anđeli pjevači, crkva Sv. Martina, Beram
kopirao Bruno Bulić, 1961.
Sv. Nikola i sv. Barnaba, crkva Sv. Antuna,
Barban
kopirao Hajrudin Kujundžić, 1956.
Sv. Krištofor, crkva Sv. Marije Nove,
Oprtalj
kopirao Bruno Bulić, 1956.
 Stranica iz albuma “Draguč”,
Anđeo - detalj, crkva Sv. Elizeja
 Stranica iz albuma “Lovran”
Muzicirajući anđeli, crkva Sv. Jurja
 Fotografije iz albuma “Božje polje”
Simbol s orlom i kasnogotičke freske na
svodu prezbiterija, crkva Sv. Marije
Stranice iz albuma s fotografijama
spomenika iz Poreča i Pule
Crkva Sv. Agate, Kanfanar,
12.-13. stoljeće
Kapela Sv. Marije Magdalene,
Labin, 13. stoljeće
Crkva s grobljem i pejzaž, Lindar
Lik sveca, Karšete
Gotička kustodija kipara Benka iz
Sočerge i gotička Madona
Gotičke kustodije iz župnih crkava
u Barbanu i Plominu
Tranzena iz lapidarija, Novigrad
Bestijarij, Mutvoran, 11. stoljeće
Fragmenti s ornamentom pletera
Ploča s glagoljskim natpisom, 13.
stoljeće, Grdoselo
Ploče i reljefi s glagoljskim
natpisima
Ploče i reljefi s glagoljskim
natpisima
Starohrvatska pregrada svetišta
Fragmenti tranzena
Plutej ambona s figuralnim
prikazom, Bagnoli, Vodnjan
Kapitel pregradnog stupa
Fragmenti kasnoantičkog friza i
grede pregrade svetišta
Glava muškarca
Imposti iz Ulice Stari grad, Pula
Fragmenti iz bazilike Eufrazijane u
Poreču
Fragment pluteja, Pula
Fragment pluteja s pleternom
ornamentikom
Mramorni poliptih, Dragozetići
Fragmenti oltarne pregrade, Bale