Serija izložbi „Otkup umjetnina“

(1973. – 1980.) u Umjetničkom

paviljonu u Zagrebu
S
Exhibitions “Art Acquisition”
(1973–1980) at the Art Pavilion
in Zagreb
Nikolina Hrust
Umjetnički paviljon u Zagrebu
dokumentacija@umjetnicki-paviljon.hr

UDK / UDC [069:7](497.521.2)”197”

[069.5:7(497.1)]:7.075
7(497.1):005.591.41
069(497.5):7.075
Pregledni rad / Review paper
Primljeno / Received on: 2. 5. 2017.
Prihvaćeno / Accepted on: 8. 8. 2017.

Sažetak
Izložbama pod nazivom Otkup umjetnina organiziranima od 1973. do 1980.
godine u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, Republički fond za unapređi-
vanje kulturnih djelatnosti Socijalističke republike Hrvatske najširoj je jav-

Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju

globalne informacijske infrastrukture 20(2017), 21-56
ISSN 1849-4080
© HMD 2017.

21
Nikolina Hrust

nosti predstavljao sve umjetnine otkupljene sredstvima Fonda od 1971. do

1979. godine. Na tim su izložbama predstavljana djela jugoslavenskih likov-
nih umjetnika kupljenih prema odabiru Stalne komisije za otkup umjetnina
i prijedlozima uprava hrvatskih muzejsko-galerijskih ustanova uz odobrenje
Upravnog odbora Republičkog fonda za unapređivanje kulturnih djelatno-
sti. Stalna komisija za otkup umjetnina sastojala se od devet članova koji su
posjećivali sve izložbe organizirane u Zagrebu i na njima, prema unaprijed
uspostavljenim kriterijima, odabirali umjetnine za otkup vodeći računa o izra-
zitoj likovnoj kvaliteti i antologijskoj vrijednosti djela. Umjetnine koje nisu otku-
pljene prema traženju neke ustanove raspodjeljivane su ustanovama prema
tipu fundusa, teritorijalnoj pripadnosti ili naknadno iskazanom interesu, na
sastanku kojemu su prisustvovali predstavnici svih hrvatskih muzejsko-
galerijskih ustanova. U financiranju otkupa umjetnina sudjelovale su i same
muzejske i galerijske ustanove, a od 1974. godine i Udružena samoupravna
interesna zajednica kulture grada Zagreba za ustanove u Zagrebu. Umjet­
nine su kupovane i za tvrtke i ustanove koje nisu imale direktnu poveznicu
s muzejsko-galerijskom djelatnošću, poput tvornica, hotela, znanstvenih
intituta, obrazovnih i komunalnih ustanova ili gradskih upravnih tijela, uz
različite iznose participacija navedenih ustanova u otkupima.
Sveukupno je održano 8 izložaba na kojima je predstavljena većina od
2209 otkupljenih djela 665 umjetnika kupljenih za 29 kulturnih ustanova u
Zagrebu (od kojih je 15 muzeja i 4 galerije), 37 ustanova u Hrvatskoj (među
kojima je 28 muzeja i 3 galerije), te 19 ustanova kojima djelatnost nije vezana
uz kulturu i umjetnost.

Ključne riječi: Umjetnički paviljon u Zagrebu, otkup umjetnina, izložba,

muzeji, galerije, Hrvatska, socijalizam, financije

Summary
From 1973 to 1980, the Republic Foundation for Improvement of Cultural
Activities of the Socialist Republic of Croatia organized a series of exhibi-
tions titled Art Acquisition at the Art Pavilion in Zagreb. Exhibits shown to
the general public at those exhibitions included artworks that the Foundation
acquired from 1971 to 1979. These were artworks of famous Yugoslav artists
selected by the Committee for Art Acquisition or on the grounds of propos-

22
 Serija izložbi „Otkup umjetnina“ (1973. – 1980.) u Umjetničkom paviljonu

als submitted by museum and gallery managements that were approved by

the Management Board of the Republic Foundation for Improvement of
Cultural Activities. There were nine members sitting in the Committee for
Art Acquisition. They attended all exhibitions organized in Zagreb and
selected artworks for the acquisition. The process of selection was based on
criteria defined in advance and the guiding principle was to focus on the out-
standing quality and anthological value of artworks. Artworks proposed by cul-
tural institutions that were not acquired by the Republic Foundation were
allocated to various cultural institutions. Decisions related to the allocation
of artworks were based on the type of collection, place of origin of artworks
and interests shown by institutions. Those decisions were made at meetings
attended by representatives of all Croatian museums and galleries. Museums
and galleries financially participated in the process of allocation of artworks
that were not acquired by the Republic Foundation and, from 1974, the
United Self-Managed Community of Interest in Culture of the City of
Zagreb also provided financial support for cultural institutions located in
Zagreb. Artworks were also acquired for companies and institutions that
were not directly related to cultural activities, namely factories, hotels, sci-
entific institutes, educational institutions, public service corporations and
the city governing bodies. The amount of financial participation in art acqui-
sition of these institutions, companies and governing bodies varied.
There were 8 exhibitions in total and collections exhibited at them
included almost all of the 2209 artworks of 665 artists acquired for 29 cul-
tural institutions (15 museums and 4 galleries) in Zagreb, 37 institutions
throughout Croatia (28 museums and 3 galleries), as well as 19 institutions
unrelated to culture and art.

Keywords: Art Pavilion in Zagreb, art acquisition, exhibition, museums,

galleries, Croatia, socialism, finances
(Prijevod sažetka Merima Nikočević)

Uvod
U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu u razdoblju od 1973. do 1980. godine
održana je serija od 8 izložaba pod zajedničkim nazivom Otkup umjetnina na
kojima su javnosti izložena djela otkupljivana za muzeje, galerije i zbirke

23
Nikolina Hrust

ustanova u kulturi u republici Hrvatskoj sredstvima Republičkog fonda za

unapređivanje kulturnih djelatnosti SR Hrvatske, od 1974. pod nazivom
Republička samoupravna interesna zajednica u oblasti kulture Socijalističke
republike Hrvatske, samih muzejsko-galerijskih ustanova, a od 1974. godi-
ne i sredstvima Interesne zajednice kulture Zagreba (od 1975. Udružene
samoupravne interesne zajednice kulture grada Zagreba (nadalje USIZK
Zagreba).1
Otkupljene umjetnine dodijeljene su ili namjenski otkupljene za 29
mu­zeja, galerija i kulturnih ustanova u Zagrebu i 37 muzejsko-galerijskih i
kulturnih ustanova u gradovima diljem Hrvatske.
Dio umjetnina otkupljen je za zagrebačke muzeje i galerije: Etnografski
muzej, Galeriju „Dubrava“, Galeriju „Vladimir Nazor“, Galeriju primitivne
umjetnosti, Galeriju Studentskog centra, Galeriju suvremene umjetnosti,
Galerije grada Zagreba, Gliptoteku JAZU, Gradsku galeriju suvremene
umjetnosti, Grafičku zbirku Nacionalne i sveučilšne biblioteke, Hrvatski
školski muzej, Izložbeni salon Doma JNA, Kabinet grafike JAZU, Muzej
grada Zagreba, Modernu galeriju, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej revolu-
cije naroda Hrvatske, Muzej Turopolja, Strossmayerovu galeriju starih maj-
stora JAZU i Tiflološki muzej. Uz navedene ustanove djela su otkupljivana
i za Centar za kulturu Novi Zagreb, Estradni teatar Zagreb, Knjižnicu
„Vladimir Nazor“, Hrvatsko narodno kazalište, Narodno sveučilište „Ses­
vete“, Narodno sveučilište Trešnjevka, Nacionalnu i sveučilišnu biblioteku,
Udruženje slijepih i USIZK Zagreba.
Za ustanove izvan Zagreba umjetnine su otkupljene za: Centar za kultu-
ru Narodnog sveučilišta Poreč; Centar za scenske i likovne djelatnosti Pula;
Galeriju „Branko Dešković“, Bol na Braču; Galeriju likovnih umjetnosti
Osijek; Galeriju likovnih umjetnosti Vinkovci; Galeriju muzeja Sisak;
Galeriju umjetnina Split; Galeriju umjetnina Vukovar i Zbirku Bauer;
Gradski muzej Bjelovar; Gradski muzej Karlovac; Gradski muzej Križevci;
Gradski muzej Sisak; Gradski muzej Varaždin; Gradski muzej Virovitica;
Gradski muzej Vukovar; Izvršno vijeće Skupštine općine Krk; Mali likovni
salon Našice; Memorijalni park Petrova gora, Vojnić; Muzej grada Šibenika;
Modernu galeriju Rijeka; Muzej Brodskog Posavlja, Slavonski Brod; Muzej

1 Udružena samoupravna interesna zajednica kulture grada Zagreba spominje se u katalozima i pod
nazivima Samoupravna interesna zajednica kulture grada Zagreba i Interesna zajednica kulture Zagreba.

24
 Serija izložbi „Otkup umjetnina“ (1973. – 1980.) u Umjetničkom paviljonu

Cetinske krajine, Sinj; Muzej grada Koprivnice; Muzej Korčule; Muzej Like,
Gospić; Muzej Međimurja, Čakovec; Muzej Moslavine, Kutina; Muzej
Požeške kotline, Slavonska Požega; Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica;
Muzej Turopolja, Velika Gorica; Narodni muzej Labin; Narodni muzej
Zadar; Općinu Krk; SIZ kulture Hvar; Umjetničku galeriju Dubrovnik i
Zavičajni muzej / Muzejsku zbirku Rovinj.

O upravnim tijelima i izvorima financiranja

otkupa umjetnina
Republički fond za unapređivanje kulturnih djelatnosti Socijalističke repu-
blike Hrvatske (nadalje Republički fond za unapređivanje kulturnih djelat-
nosti SRH) osnovan je 1965. godine Zakonom o Republičkom fondu za
unapređivanje kulturnih djelatnosti (Narodne novine 13/1965). Ovaj je fond
nastao spajanjem Fonda za unapređenje kulturnih djelatnosti, Fonda za
unapređivanje izdavačke djelatnosti i Fonda za unapređivanje kinemato-
grafije. Sjedište fonda se nalazilo u Zagrebu pri republičkom organu uprave
nadležnom za poslove kulture. Republički fond za unapređivanje kulturnih
djelatnosti SRH ukinut je Zakonom o samoupravnim interesnim zajednica-
ma u oblasti kulture u prosincu 1974. godine (Narodne novine 51/1974), a
prava i obveze preneseni su na Republičku samoupravnu interesnu zajed-
nicu u oblasti kulture Socijalističke republike Hrvatske (nadalje RSIZK
SRH). Sredstva Republičkog fonda za unapređenje kulturnih djelatnosti
SRH koristila su se za poticanje i pomaganje djelatnosti od posebnog znača-
ja za razvitak kulturnog života, i to za razvitak književnosti, muzičke, likov-
ne, kazališne i filmske umjetnosti, kinematografije i izdavačke djelatnosti,
kao i za očuvanje kulturne baštine i za razvitak ostalih djelatnosti s područ-
ja kulture. Fond brine i o konzervaciji i zaštiti spomenika kulture i objekata
prirode od posebnog značaja, organizira međurepublička i međunarodna
gostovanja i festivale, izložbe republičkog i međunarodnog značaja, kon-
grese i simpozije, međunarodnu i međurepubličku razmjenu kulturnih
radnika, godišnjice, jubileje, pomaže i unaprjeđuje izdavačku djelatnost,
pomaže i unaprjeđuje proizvodnju domaćih filmova, brine o poboljšanju
uvjeta prikazivanja filmova, otkupljuje umjetnine, ostavštine i predmete
spomeničkog značaja, radi na popularizaciji kulturnih i umjetničkih dosti-
gnuća, nadzire djelatnost stručnih udruženja i društvenih organizacija s

25
Nikolina Hrust

područja kulture, brine o osposobljavanju i usavršavanju kadrova u kultur-

noj djelatnosti, socijalnom osiguranju radnika, te pomaže ostale kulturne
djelatnosti, manifestacije i akcije od posebnog značaja i potiče razvoj kultu-
re u nedovoljno razvijenim sredinama.
Prema Ustavu Jugoslavije iz 1974. godine razlikuju se dvije osnovne
skupine kategorije samoupravnih interesnih zajednica (SIZ-ova):2 prvu
čine SIZ-ovi koji se formiraju radi organizirane slobodne razmjene rada
između radnika u organizacijama udruženog rada društvenih djelatnosti
(odgoj, obrazovanje, kultura i dr.) i radnika u organizacijama udruženog
rada koji su korisnici usluga tih djelatnosti, a drugu kategoriju čine SIZ-ovi
koji su formirani radi zadovoljavanja određenih osobnih i zajedničkih
potreba i interesa zajedničkim udruživanjem sredstava (mirovinsko, inva-
lidsko osiguranje i sl.). Radi neposrednijeg ostvarivanja svojih prava i
interesa radnici i radne organizacije, kako je to predvidio zakonodavac,
imaju pravo da unutar SIZ-a organiziraju osnovne samoupravne interesne
zajednice (OSIZ) za određena područja ili za ostvarivanje zajedničkih cilje-
va i interesa. SIZ-ovi koji obuhvaćaju srodne i bliže povezane šire zajednič-
ke interese, mogu se udruživati u udružene samoupravne interesne zajed-
nice (USIZ).
Broj SIZ-ova bio je velik, a formirani su prema potrebi na nivou mjesne
zajednice, grada, regije ili republike. SIZ-ovi su djelovali od 1975. do 1990.
godine, a njihova česta ukidanja, spajanja, razdvajanja, izdvajanja, promjene
naziva stvaraju probleme pri sređivanju arhivskog gradiva. SIZ-ovima su
prethodili fondovi, zajednice i zavodi za iste ili slične djelatnosti, pa su oni
bili stvaratelji i imatelji gradiva prethodne institucije. Funkcija SIZ-ova nije
se bitno mijenjala u odnosu na funkciju fondova, razlika je samo u načinu
financiranja.
Organ upravljanja SIZ-a koji upravlja njegovim poslovima je skupština.
Skupštine SIZ-ova u društvenim djelatnostima u pravilu su sastavljene od
Vijeća korisnika usluga i Vijeća davalaca usluga, koja odlučuju ravnoprav-
no. Skupštine SIZ-ova odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva i
socijalne zaštite odlučuju ravnopravno s nadležnim vijećima skupštine

2 O SIZ-ovima vidjeti na mrežnim stranicama http://arhinet.arhiv.hr/ citiranim u literaturi te u:

Geršković, Leon. Samoupravne interesne zajednice u socijalističkom samoupravnom društvu. //
Politička misao: časopis za politologiju 11, 3(1974), 3-15. Dostupno i na mrežnoj stranici: http://hr-
cak.srce.hr/114933 [citirano: 2017-02-15].

26
 Serija izložbi „Otkup umjetnina“ (1973. – 1980.) u Umjetničkom paviljonu

društveno-političke zajednice o pitanjima iz područja koja su u nadležnosti

skupštine odgovarajuće društveno-političke zajednice. SIZ-ovi često organi-
ziraju radne zajednice, odnosno zajedničke stručne službe na nivou druš-
tveno-političke zajednice koje obavljaju za više SIZ-ova stručne, administra-
tivne i tehničke poslove.
Samoupravne interesne zajednice kulture, koje su osnovane i djelovale
prema odredbama Zakona o samoupravnim interesnim zajednicama kultu-
re (Narodne novine 33/1983. i 55/1988.) zaključile u poslovanje i prestale s
radom 31. prosinca 1990. godine. Sredstva, prava i obveze općinskih samo-
upravnih interesnih zajednica kulture, odnosno Udružene samoupravne
interesne zajednice kulture grada Zagreba, preuzimaju organi uprave nad-
ležni za kulturu općina, odnosno Gradske zajednice općina Zagreb, a sred-
stva, prava i obveze Republičke samoupravne interesne zajednice kulture
preuzima Ministarstvo prosvjete i kulture.

Realizacija otkupa umjetnina

Prema propisanim Kriterijima i modalitetima otkupa umjetnina, objavljiva-
nima u katalogu svake izložbe, sredstvima Republičkog fonda za unapređi-
vanje kulturnih djelatnosti od 15. lipnja 1970. godine djela za otkupe odabi-
rala je Stalna komisija za otkup umjetnina od 9 članova i 9 njihovih zamje-
nika koje je imenovao Upravni odbor Republičkog fonda iz redova znan-
stvenih i javnih radnika, likovnih umjetnika i umjetnika primijenjenih
umjetnosti te stručnih muzejskih djelatnika i povjesničara umjetnosti koje
su predložile muzejsko-galerijske ustanove i strukovna udruženja (Društvo
povjesničara umjetnosti Hrvatske, Muzejsko društvo Hrvatske, Društvo
likovnih umjetnika Hrvatske i Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih
umjetnosti Hrvatske). Članovi Stalne komisije za otkup umjetnina Repub­
ličkog fonda imali su obvezu obilaziti sve izložbe koje su se održavale u
Zagrebu i odabirati djela koja su smatrali najkvalitetnijima. Umjetnine su
najčešće otkupljivane na godišnjim izložbama Društva hrvatskih likovnih
umjetnika, izložbama Zagrebački salon, Salon mladih, Zagrebačka izložba jugo-
slavenske grafike i Zagrebačka izložba jugoslavenskog crteža, retrospektivnim
izložbama u Modernoj galeriji i u Umjetničkom paviljonu, ali i na samo­
stalnim i grupnim izložbama u drugim prostorima i muzejima (npr. Dru­
štvu arhitekata grada Zagreba, Galeriji Doma JNA, Galeriji Forum, Galeriji

27
Nikolina Hrust

„Karas“, Galeriji „Josip Račić“, knjižnici „Vladimir Nazor“, Kuli Lotrščak,

Mu­zeju za umjetnost i obrt, Studiju Centra za kulturu i informiranje, Klubu
samoupravljača, Pedagoškoj akademiji, narodnim sveučilištima).
Zadatak Stalne komisije za otkup umjetnina Republičkog fonda bio je da
„direktno na izložbama izvrši izbor umjetnina vodeći računa o izrazitoj
likovnoj kvaliteti, galerijskoj i antologijskoj vrijednosti djela koje namjerava
predložiti Upravnom odboru Fonda. U slučaju da se pojavi više prijedloga
definitivnu selekciju umjetnina komisija vrši javnim glasanjem, te za otkup
predlaže djelo za koje se je izjasnilo najmanje dvije trećine članova komisije.
Komisija predlaže i namjenu otkupljenih umjetničkih djela, vodeći pri tome
računa o potrebama galerijskih ustanova, javnih kultunih institucija, domo-
va kulture, prosvjetnih ustanova i društvenih organizacija. Zadatak je komi-
sije da provjeri realnost postavljenih cijena umjetninama, te da u slučaju
neslaganja s traženjem umjetnika predloži svoju otkupnu cijenu.“ Stalna
komisija za otkup umjetnina mogla je samostalno otkupljivati umjetninu do
otkupne cijene od 30.000 dinara, a o otkupima preko tog iznosa odlučivao
je Upravni odbor Republičkog fonda na prijedlog i uz mišljenje Stalne
komisije za otkup umjetnina. Prijedlog za otkup djela na izložbama u
pokrajinskim centrima Stalnoj komisiji za otkup umjetnina dostavljale su
uprave galerijskih ustanova u okviru sredstava koja su namjenski dodijelje-
na pojedinoj ustanovi. Stalna komisija za otkup umjetnina bila je dužna o
otkupljenim umjetninama i utrošku raspoloživih sredstava podnositi izvje-
štaj Upravnom odboru Republičkog fonda te predložiti ustanovu kojoj će se
dodijeliti neraspoređena umjetnina.3
Članovi Stalne komisije za otkup umjetnina Republičkog fonda za una-
pređivanje kulturnih djelatnosti SR Hrvatske (od 1974. Republičke samou-
pravne interesne zajednice u oblasti kulture SR Hrvatske) i Komisije za
otkup Udružene samoupravne interesne zajednice kulture grada Zagreba
navode se u katalozima izložaba sve do posljednje izložbe Otkup umjetnina
1979. (1980.), a ovdje ih navodimo prema kronološkom redu.

Za godinu 1971. nisu navedena imena članova Komisije za otkup umjetnina.

3 Zlamalik, Vinko. Predgovor. // Otkupi umjetnina 1971-1972: katalog izložbe. Zagreb: Umjetnički
paviljon, 1973. Str. 5-7.

28
 Serija izložbi „Otkup umjetnina“ (1973. – 1980.) u Umjetničkom paviljonu

Od 1. siječnja do 30. lipnja 1972.:

Predsjednik Stalne komisije za otkup umjetnina: Vinko Zlamalik, direktor
Strossmayerove galerije
Zamjenik predsjednika: Darko Schneider, kustos Moderne galerije
Članovi i njihovi zamjenici:
1. Vesna Barbić, direktor Galerije Meštrović / Vlado Bužančić, direktor
Galerije Forum
2. Borislav Benažić, likovni kritičar / Lea Ukrainčik, direktor Umjetnič­
kog paviljona
3. Eugen Franković, asistent Instituta za povijest umjetnosti / Eugen
Canki, likovni pedagog Radničkog sveučilišta
4. Tonko Maroević, likovni kritičar / Željka Čorak, likovni kritičar
5. Ante Orlić, akad. kipar / Josip Bifel, akad. slikar
6. Nevenka Prosen, savjetnik Republičkog sekretarijata za prosvjetu i
kulturu SR Hrvatske / Srđa Šeferov, savjetnik Republičkog sekretari-
jata za prosvjetu i kulturu SR Hrvatske
7. Aleksandar Srnec, akad. slikar / Branimir Horvat, povjesničar umjet-
nosti
8. Jelena Uskoković, kustos Moderne galerije / Smiljka Mateljan, kustos
Muzeja revolucije.

Od 1. srpnja do 31. prosinca 1972.:

Predsjednik Stalne komisije za otkup umjetnina: Vinko Zlamalik, direktor
Strossmayerove galerije JAZU
Zamjenik predsjednika: Aleksandar Srnec, akad. slikar
Članovi i njihovi zamjenici:
1. Vladimir Maleković, likovni kritičar / Helena Cvetkova, likovni kritičar
2. Tonko Maroević, suradnik Instituta za povijest umjetnosti / Šime
Perić, akad. slikar
3. Smiljka Mateljan, kustos Muzeja revolucije / Juraj Baldani, likovni kritičar
4. Vesna Mihoković, student / Vera Kružić Uchytil, stručni suradnik
Muzeja za umjetnost i obrt
5. Josip Poljan, akad. slikar / Marijan Jevšovar, akad. slikar
6. Nevenka Prosen, savjetnik Republičkog sekretarijata za prosvjetu i
kulturu SR Hrvatske / Srđa Šeferov, savjetnik Republičkog sekretari-
jata za prosvjetu i kulturu SR Hrvatske

29
Nikolina Hrust

7. Nela Schmidichen, kustos Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne

biblioteke / Darko Schneider, kustos Moderne galerije
8. Miro Vuco, akad. kipar, član Upravnog odbora Republičkog fonda za
unapređivanje kulturnih djelatnosti / Ante Jakić, akad. kipar.

Od 1973. do 1975. godine članovi Stalne komisije za otkup umjetnina Re­­

pub­ličkog fonda djelovali su uglavnom u istom sastavu, s iznimkom da u
popisu članova u 1974. i 1975. Srđa Šeferov nije naveden kao zamjenik
Nevenke Prosen, a u 1974. Ante Jakić nije naveden kao zamjenik Mire Vuca.
Godine 1974. prvi se put navode i članovi Komisije za otkupe Interesne
zajednice kulture Zagreba (nadalje IZKZ) koji su odabirali umjetnine za
dodjelu zagrebačkim kulturnim institucijama. Od 1975. IZKZ navodi se pod
nazivom Udružena samoupravna interesna zajednica kulture (grada)
Zagreba (nadalje USIZK Zagreba).

Od 1974. do 1976. godine Komisiju za otkupe IZKZ činili su:

1. Predsjednik Komisije: Srećko Planinić, akad. slikar, član Društva li­kov­
­­­nih umjetnosti Hrvatske i delegat IZKZ
2. Zamjenik predsjednika: Želimir Janeš, akad. kipar, delegat Društva
li­­kovnih umjetnika Hrvatske
3. Olga Bakarić, KV emajler, delegat IZKZ
4. Katica Benc, kustos Etnografskog muzeja, delegat Muzejskog društva
Hrvatske
5. Ljerka Gašparović, kustos Strossmayerove galerije JAZU, delegat
Dru­­­štva povjesničara umjetnosti Hrvatske
6. Želimir Koščević, povjesničar umjetnosti, Galerija Studentski centar,
delegat IZKZ
7. Zvonimir Lončarić, akad. slikar, delegat Udruženja likovnih umjetni-
ka primijenjenih umjetnosti Hrvatske
8. Hanibal Salvaro, keramičar, delegat Udruženja likovnih umjetnika
pri­­mijenjenih umjetnosti
9. Guido Quien, kustos Muzeja za umjetnost i obrt, delegat Društva
povjesničara umjetnosti Hrvatske.

U 1976. godini Stalnu komisiju za otkup umjetnina Republičke samouprav-

ne interesne zajednice u oblasti kulture činili su:

30
 Serija izložbi „Otkup umjetnina“ (1973. – 1980.) u Umjetničkom paviljonu

Predsjednik Stalne komisije za otkup umjetnina: Vladimir Bužančić, povje-

sničar umjetnosti
Zamjenik predsjednika: Vinko Zlamalik, upravitelj Strossmayerove galerije
JAZU
Članovi:
1. Đurđena Haramija, akad. slikar
2. Boris Kelemen, rukovoditelj Galerije primitivne umjetnosti
3. Aleksandar Srnec, akad. kipar
4. Zdenko Tonković, povjesničar umjetnosti
5. Ante Jurković, delegat SIZ, Sinj
6. Slobodan Orlić, delegat SIZ, Podravska Slatina
7. Mirko Vukelić, delegat SIZ, Senj.
Zamjenici:
1. Ljerka Gašparović, kustos Strossmayerove galerije JAZU
2. Zvonimir Lončarić, akad. kipar
3. Velibor Mačukatin, akad. kipar
4. Guido Quien, kustos Muzeja za umjetnost i obrt
5. Mile Dakić, delegat SIZ, Vojnić
6. Krunoslav Prpić, delegat SIZ, Gospić
7. Marija Bandula, delegat SIZ, Klanjec
8. Savo Mandić, delegat SIZ, Kutina.

Članovi Komisije za otkup USIZK Zagreba djelovali su u istom sastavu kao

i prethodnih godina do 31. svibnja 1976., a od 1. lipnja 1976. članovima
Komisije za otkup imenovani su:
1. Predsjednik: Đuro Seder, akad. slikar, delegat Vijeća korisnika kultur-
nih dobara i vrijednosti
2. Želimir Baković, umjetnički fotograf, delegat Vijeća korisnika kultur-
nih dobara i vrijednosti
3. Zdenka Dukat, kustos Arheološkog muzeja, delegat Vijeća radnika
koji obavljaju djelatnosti kulture
4. Milan Kruhek, kustos Povijesnog muzeja Hrvatske, delegat Vijeća
radnika koji obavljaju djelatnosti kulture
5. Ivo Friščić, akad. slikar, delegat Društva likovnih umjetnika Hrvatske
6. Ratko Janjić Jobo, akad. slikar, delegat Društva likovnih umjetnika
Hrvatske

31
Nikolina Hrust

7. Ivica Antolčić, akad. slikar, delegat Udruženja likovnih umjetnika

primijenjenih umjetnosti Hrvatske
8. Vladimir Kučina, akad. slikar i keramičar, delegat Udruženja likovnih
umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske
9. Zdenko Rus, kustos Moderne galerije, delegat Društva povjesničara
umjetnosti Hrvatske
10. Josip Stošić, suradnik Instituta za povijest umjetnosti, delegat Društva
povjesničara umjetnosti Hrvatske
11. Vanda Ladović, kustos Muzeja grada Zagreba, delegat Muzejskog
društva Hrvatske
12. Zdravko Poznić, kustos Muzeja za umjetnost i obrt, delegat Muzej­
skog društva Hrvatske.

Organizacija serije izložaba „Otkup umjetnina“

u Umjetničkom paviljonu
Serija izložaba je započeta odlukom Upravnog odbora Republičkog fonda
za unapređivanje kulturnih djelatnosti da se javnosti na jednoj izložbi svih
otkupljenih djela na izložbama suvremenih jugoslavenskih likovnih umjet-
nika u Zagrebu prikažu rezultati rada Stalne komisije za otkup umjetnina
tijekom 1971. i 1972. godine. Potaknuto zanimanjem javnosti za prvu izlož-
bu, nastavljeno je organiziranje izložaba istog tipa sve do 1980. godine.
Svaka izložba je bila zamišljena kao sažetak onoga što se na likovnom planu
događalo godinu ranije, a izuzetak je bila inicijalna izložba 1973. na kojoj su
prikazani otkupi iz 1971. i 1972. godine.
Uz svaku izložbu tiskan je katalog u kojemu je objavljena Odluka o odre-
đivanju kriterija i načina otkupa umjetnina s izložbi RSIZK SRH (od 1978.
Odluka o kriterijima i mjerilima vrednovanja programa likovnih djelatnosti), a od
1974. do 1979. i odluka istog naziva SIZK Zagreba. U katalozima su nave-
dena i imena članova republičke i zagrebačke komisije za otkup umjetnina
u razdoblju na koje se otkupi odnose, predgovor predsjednika ili predstav-
nika komisija za otkup umjetnina RSIZK SRH i SIZK Zagreba te kataloški
popis otkupljenih djela. Katalozi su jednoobrazni, vrlo jednostavnog grafič-
kog oblikovanja i ne sadrže ilustrativni materijal.
Autori predgovora u katalozima bili su Vinko Zlamalik (Otkupi umjetni-
na 1971 – 1972., Otkup umjetnina 1973., Otkup umjetnina 1974., Otkup umjet-

32
 Serija izložbi „Otkup umjetnina“ (1973. – 1980.) u Umjetničkom paviljonu

nina 1975.), Guido Quien (Otkup umjetnina 1976.), Vlado Bužančić i Zdenko
Rus (Otkup umjetnina 1977.), Vlado Bužančić i Đuro Seder (Otkup umjetnina
1978.) te Vlado Bužančić i Vanda Ekl (Otkup umjetnina 1979.) Postave izložbi
osmislili su Vlado Bužančić, Darko Schneider i Lea Ukrainčik (Otkupi umjet-
nina 1971-1972.), Marijana i Darko Schneider (Otkup umjetnina 1973.), Darko
Schneider (Otkup umjetnina 1974., Otkup umjetnina 1975.) i Stanko Špoljarić
(Otkup umjetnina 1976., Otkup umjetnina 1977., Otkup umjetnina 1978. i Otkup
umjetnina 1979.). Opsežan posao obrade kataloških jedinica odradili su
Vinko Zlamalik (Otkupi umjetnina 1971-1972., Otkup umjetnina 1973., Otkup
umjetnina 1974., Otkup umjetnina 1975.), Zdenko Tonković (Otkup umjetnina
1976.), Đurđena Zaluški Haramija i Stanko Špoljarić (Otkup umjetnina 1977.)
i Stanko Špoljarić (Otkup umjetnina 1978. i Otkup umjetnina 1979.).
Prva izložba održana je od 27. veljače do 9. ožujka 1973. godine pod nazi-
vom Otkupi umjetnina 1971 – 1972, a taj će naziv već na sljedećoj izložbi biti
promijenjen u singularni oblik Otkup umjetnina uz navedenu godinu na
koju se odnosi. Na prvoj izložbi bilo je izloženo 236 djela 162 umjetnika. Od
ukupnog broja, 172 djela bila su otkupljena u Zagrebu na 45 izložaba u
1971. i 57 izložaba u 1972. godini sredstvima Republičkog fonda, a 64 djela
prema vlastitom odabiru samostalno su otkupile muzejske i galerijske usta-
nove izvan Zagreba sredstvima dobivenim od Republičkog fonda.
U obrazloženju objavljenom u katalogu izložbe Vlado Ukrainčik, tadašnji
tajnik Republičkog fonda, napisao je da je ovom izložbom Republički fond
za unapređivanje kulturnih djelatnosti SRH prvi put u svom dosadašnjem
radu izašao pred najširu javnost i prikazao zbirku dvogodišnjeg likovnog
stvaralaštva u Hrvatskoj kao jedan dio rezultata svoje djelatnosti u kojoj je
tijekom dvije godine otkupljeno 85 slika, 28 skulptura, 49 grafika i 10 djela
primijenjene umjetnosti „dok se još sva nalaze na jednom mjestu“. Za ta
djela predviđeno je da će se rasporediti galerijama slika i muzejima na
području SR Hrvatske i na taj način obogatiti njihove fondove. Umjetnine je
odabirala Stalna komisija za otkup umjetnina Republičkog fonda za una-
pređivanje kulturnih djelatnosti Socijalističke republike Hrvatske, prema
unaprijed utvrđenim kriterijima4 kao primjere najboljih umjetničkih ostva-

4 Kriteriji i modaliteti otkupa od 1971/72. do 1975. bili su sastavljeni u 8 točaka i uglavnom su imali
isti sadržaj, samo su se u njima mijenjali iznosi dodijeljenih finacijskih sredstava i muzeji kojima su
dodjeljivana. Odluke su zasebno objavljivali RSIZK i USIZK Zagreba, njihov sadržaj je ponešto mo-
dificiran, a 1976. bile su sastavljene u 7 točaka. U odlukama je navedeno tko sudjeluje u financiranju

33
Nikolina Hrust

renja jugoslavenskih umjetnika onoga vremena. Prije raspodjele umjetnina

odlučeno je da se one predstave javnosti, kako bi ranije navedeni Republički
fond u isto vrijeme prikazao sva umjetnička djela otkupljena financijskim
sredstvima Fonda u posljednje dvije godine i kako bi se na taj način provje-
rila ispravnost i primjena kriterija otkupne politike Fonda i dobilo mišljenje
iz „stručnih krugova“ i javnosti, koje bi koristilo u daljnjem oblikovanju
otkupne politike umjetnina sredstvima Fonda.
Republički fond za unapređivanje kulturnih djelatnosti SRH sudjelovao
je u otkupu umjetnina 1971. godine s 420.000 dinara, a u 1972. godini s
500.000 dinara. Unutar ovih iznosa osigurana su sredstva i za samostalne
otkupe umjetnina ustanova izvan Zagreba koje su imale razvijenu otkupnu
politiku i sistem planskog popunjavanja fundusa. Za tu je svrhu 1971. godi-
ne bilo namijenjeno 89.000 dinara, a u 1972. godini 90.000 dinara.5 U otku-
pima umjetnina 1971. i 1972. godine gotovo je sve otkupe prema odabiru

otkupa umjetnina, koje uvjete trebaju ispunjavati djela koja se otkupljuju i tko podnosi prijedloge,
što prijedlozi za otkup trebaju sadržavati, te koliki je iznos participacije ustanova za koje se umjet-
nine otkupljuju. Za otkupe izvršene od 1971. do 1975. godine navedeni su iznosi ukupno odobrenih
financijskih sredstava iz Republičkog fonda za otkupe umjetnina, te iznosi izdvojeni za rezervna
sredstva, fond za otkupne nagrade na izložbama, sredstva ustanovama koje su imale afirmiranu
otkupnu politiku i sustav izgradnje fundusa, te opis preraspodjele preostalih sredstava Fonda. Od
1976. godine informacije ovog tipa ne navode se tako detaljno. U tekstu se navode i datumi kada je
Upravni odbor Fonda imenovao deveteročlanu Stalnu komisiju za otkup umjetnina, a opisani su i
zadatci Stalne komisije za otkup umjetnina i načini rješavanja eventualnih prijepora oko usuglašav-
nja mišljenja članova ili određivanja cijene umjetnina te limit otkupne cijene po kojoj Stalna komisija
za otkup umjetnina može samostalno otkupljivati umjetnine. Taj je limit od 1971. do 1974. bio 30.000
dinara, a od 1975. do 1977. 50.000 dinara. U sklopu propisanih Kriterija i modaliteta otkupa umjetni-
na objavljen je i način dostava prijedloga Stalnoj komisiji za otkup umjetnina, njihov sadržaj i iznos
participacije ustanova pri otkupu djela prema vlastitom izboru. Članovi Stalne komisije za otkup
umjetnina poštovali su izbor galerijskih stručnjaka zasnovan na principima politike sustavnog po-
punjavanja fundusa (obično antologijskim radovima), a ustanove su za otkup djela prema vlastitom
izboru preuzimale obvezu participiranja pri otkupu u iznosu od 30% do 50% cijene. Na kraju teksta
Kriterija i modaliteta otkupa umjetnina objavljeni su rokovi i sadržaj izvještaja koje je Komisija bila
dužna podnositi Upravnom odboru Republičkog fonda i njegovim sljednicima ili Izvršnom odboru
USIZK Zagreba. Kriterije i modalitete otkupa umjetnina sredstvima Republičkog fonda donosio je
Upravni odbor Republičkog fonda (od 1977. pod nazivom Skupština Republičke samoupravne inte-
resne zajednice u oblasti kulture SR Hrvatske) i Izvršni odbor USIZK Zagreba. Za 1979. godinu ne
navode se zasebni kriteriji i modaliteti otkupa umjetnina financiranih iz USIZK Zagreba, već samo
oni koje je u 20 članaka propisala Skupština RSIZK u 1978., a bili su važeći i u 1979. godini.
5 Iz navedenih sredstava izdvojeno je 40.000 dinara u rezervna sredstva, 10.000 dinara u fond za otkupne
nagrade na revijalnim izložbama i bijenalnim i trijenalnim likovnim manifestacijama te 90.000 dinara
za otkupe na izložbama u gradovima i galerijskim ustanovama koje su već afirmirale svoju otkupnu
politiku (Umjetnička galerija Dubrovnik, Galerija umjetnina Split i Moderna galerija Rijeka – po 15.000
dinara, Galerija likovnih umjetnosti Osijek – 10.000 dinara, Galerija umjetnosti Vinkovci, Gradski mu-
zej Vukovar, Gradski muzej Zadar, Gradski muzej Karlovac i Galerija muzeja Sisak – po 6.000 dinara te
Muzejska zbirka Rovinj – 5.000 dinara). Otkupi umjetnina 1971-1972, 1973. Katalog izložbe. Str. 8.

34
 Serija izložbi „Otkup umjetnina“ (1973. – 1980.) u Umjetničkom paviljonu

Stalne komisije za otkup umjetnina na izložbama u Zagrebu u stopostot-

nom iznosu financirao Republički fond za unapređivanje kulturnih djelano-
sti SRH, a tek je nekoliko djela otkupljeno uz participaciju Fonda za unapre-
đivanje kulturnih djelatnosti Skupštine grada Zagreba (8), Fonda za kulturu
Općine Osijek (1), Gradske galerije suvremene umjetnosti (1), Moderne
galerije (1) i same Stalne komisije za otkup umjetnina (1).
Izbor djela za pojedinačne otkupe na izložbama ili sredstvima izdvoje-
nim za otkupe muzejima i galerijama koji su imali afirmiranu otkupnu
politiku i sustav upotpunjavanja fundusa povjeren je tročlanim komisijama
lokalnih stručnjaka, a nabavu predloženih radova odobravala je Komisija za
otkup umjetnina Republičkog fonda. Tijekom tih dviju godina u Zagrebu su
na 45 izložaba u 1971. i 57 izložaba u 1972. otkupljena 172 djela, među koji-
ma su se nalazila i djela koja su za otkup predložile ustanove kao organiza-
tori likovnih događanja. Glavni korisnici ovakvog oblika ulaganja zajednič-
kih sredstava za otkupe u 1971. i 1972. godini bili su Moderna galerija,
Galerija suvremene umjetnosti i Fond za unapređivanje kulturnih djelatno-
sti Skupštine grada Zagreba te Gradski muzej Križevci.6
U otkupima su najzastupljeniji bili radovi Vanje Radauša (7), Milivoja
Uzelca, Nives Kavurić Kurtović i Božidara Kopića (po 5), Petra Jakelića,
Ivana Lovrenčića, Zlatka Price (po 4), Branka Ružića, Želimira Janeša, Ive
Friščića i Jagode Buić (po 3). Ostali umjetnici bili su zastupljeni s jednim ili
dva djela. Najviše umjetnina otkupljeno je za Galeriju umjetnina Dubrovnik
(10) i Galeriju umjetnina Split (9). Po 6 umjetnina otkupljeno je za Gradski
muzej Karlovac i Galeriju muzeja Sisak, po 4 za Galeriju likovnih umjetnosti
Osijek, Galeriju umjetnosti Vinkovci, Gradski muzej Vukovar i Narodni
muzej Zadar te po 3 za Muzejsku zbirku Rovinj i Muzej Like Gospić.
Izložba Otkup umjetnina 1973 organizirana je nakon pozitivnih reakcija na
izložbu Otkupi umjetnina 1971-1972 u medijima i u stručnim, muzejsko-galerij-
skim i likovnim krugovima i pohvalnih ocjena rada Stalne komisije za otkup
umjetnina. Izložba je trajala od 17. do 26. siječnja 1974., a bilo je izloženo 220
ili 255 otkupljenih djela,7 radova 131 umjetnika. Od ukupnog broja prikazanih
umjetnina njih 53 bile su (samostalni) otkupi prema željama muzejskih i ga­­

6 Zlamalik, Vinko. Predgovor. // Otkupi umjetnina 1971-1972: katalog izložbe. Zagreb: Umjetnički
paviljon, 1973. Str. 5-7.
7 U predgovoru Vinka Zlamalika, autor spominje 220 otkupljenih umjetnina (isto, str. 3.), a u katalo-
gu izložbe je navedeno 255 djela.

35
Nikolina Hrust

Milivoj Uzelac, Portret Kamilo Ružička, Autobus (1930.),

žene u prugastoj haljini Moderna galerija. Otkupljeno 1971. godine.
(1941.), Moderna galerija.
Otkupljeno 1971. godine.

Antun Babić, 10 grafičkih listova, Vojin Bakić, Skulptura

Gradski muzej Sisak. Otkupljeno
1972. godine.
(Svjetlosni oblici), 1970. (prema
zapisu u MMSU – 1966.?),
Muzej moderne i suvremene
umjetnosti, Rijeka. Otkupljeno
1972. godine.

36
 Serija izložbi „Otkup umjetnina“ (1973. – 1980.) u Umjetničkom paviljonu

lerijskih ustanova izvan Zagreba, dok za ostale u katalogu nije navedeno kojoj
su ustanovi pripale, već samo da su otkupljene na izložbama u Zagrebu.
Iznosi za otkup umjetnina u 1973. godini su povećani, te je za otkupe u
Republičkom fondu izdvojeno 800.000 dinara iz kojih je 80.000 dinara
izdvojeno za rezervna sredstva, a 20.000 dinara za otkupne nagrade. U sufi-
nanciranju otkupa djela na izložbama u Zagrebu sudjelovali su Fond Skup­
štine grada Zagreba (14), Moderna galerija (3), Gradska galerija suvremene
umjetnosti (1), Strossmayerova galerija JAZU (1) i Galerija „Dešković“, Bol
na Braču (1). Za otkupe u gradovima i galerijskim ustanovama koje su već
afirmirale svoju otkupnu politiku i sustav upotpunjavanja fundusa izdvoje-
no je 141.000 dinara. Navedena sredstva dobili su: Umjetnička galerija
Dubrovnik, Galerija umjetnina Split i Umjetnička galerija Rijeka po 20.000
dinara, Galerija likovnih umjetnosti Osijek 15.000 dinara, Umjetnička gale-
rija Vinkovci, Umjetnička galerija Vukovar, Umjetnička galerija Zadar,
Umjetnička galerija Karlovac, Muzejska zbirka Rovinj i Galerija muzeja
Sisak po 8.000 dinara, te Gradski muzej Bjelovar, Gradski muzej Varaždin i
Gradski muzej Križevci po 6.000 dinara.
Najveći broj predmeta otkupljen je od Milene Lah (34 skulpture u sklopu
ciklusa Oblik iskustva poslije Ikarova pada), a zatim slijede Branimir Baković i
Virgilije Nevjestić (po 21) te Dragan Renarić s 10 djela kupljenih za Gradski
muzej Križevci. Najviše djela samostalno je otkupio Gradski muzej Križevci
(14), a zatim slijede Gradski muzej Vukovar (7), Galerija likovnih umjetnosti
Osijek (6), Galerija umjetnina Split (5) te Umjetnička galerija Dubrovnik i
Zavičajni muzej Rovinj (po 4).

Petar Grgec, Tri valjanke, tri vrbe (1973.), Gradski muzej Karlovac.
Otkupljeno 1973. godine.

37
Nikolina Hrust

Na izložbi Otkup umjetnina 1974 (12. – 24.

veljače 1975.) bilo je izloženo 299 djela 209
umjetnika otkupljenih na više od 60 izložaba u
Zagrebu i okolici. Otkup 134 predmeta finan-
cirao je Republički fond za unapređivanje
kulturnih djelatnosti SR Hrvatske, 59 umjetni-
na bili su samostalni otkupi muzejskih i gale-
rijskih ustanova izvan Zagreba, a 104 umjetni-
ne financirala je ISZK Zagreba.
Te je godine spomenuti Republički fond
izdvojio 872.000 dinara, od kojih 72.000 dinara
za rezervna sredstva, 20.000 dinara za otkup­
ne nagrade, a 16.294 dinara za podmirenje
Kosta Angeli Radovani, obveza iz 1973. godine. Za pojedinačne usta-
Žena s ispruženom nogom nove koje su već imale razvijenu otkupnu
(1972.), Moderna galerija. politiku za svoje funduse odobreno je 141.000
Otkupljeno 1973. dinara. Sredstva su dobili isti muzeji i galerije
u istim iznosima kao i u 1973. godini.
U otkupima 1974. godine dio umjetnina nabavljen je uz sufinanciranje
ISZK Zagreba (5), Galerije „Dešković“ (2), Galerije Sisak (1), Galerije Labin
(1) i Gradskog muzeja Slavonski Brod (1). Komisija za otkup umjetnina
ISZK Zagreba u 1974. godini samostalno je otkupila 104 djela za različite
muzejsko-galerijske i kulturne ustanove u Zagrebu.
Zbog velikog broja zastupljenih umjetnika najveći broj otkupljenih djela
jednog umjetnika bio je 5, koliko je otkupljeno slika Nives Kavurić Kurtović
i Ive Friščića, a otkupljena su 4 djela Antuna Babića te po 3 djela Marčela
Brajnovića, Gualtiera Mocennija, Ede Murtića, Branka Ružića i Zlate
Živković Žilić. Najviše djela otkupljeno je za Modernu galeriju (45), a po
brojnosti otkupa slijede Gradska galerija suvremene umjetnosti (24),
Zavičajni muzej Rovinj / Muzejska zbirka Rovinj (15), Kabinet grafike JAZU
(15), Muzej za umjetnost i obrt (7), Galerija umjetnina Split (6), Galerija
likovnih umjetnosti Osijek, Gradski muzej Križevci, Umjetnička galerija
Dubrovnik, Galerija umjetnina Vukovar i Zbirka Bauer (po 5).
Na izložbi Otkup umjetnina 1975 (15. – 28. lipnja 1976.) bila su izložena djela
185 umjetnika. Ukupan broj izložaka bio je 274, među kojima je 165 otkupljeno
sredstvima RSIZK SRH, a njih 109 otkupljeno je sredstvima USIZK Zagreba.

38
 Serija izložbi „Otkup umjetnina“ (1973. – 1980.) u Umjetničkom paviljonu

Petar Dabac, Kocke, 9. kom., Đuro Pulitika, Proljetni pejzaž (1974.),

(1970.), Gradska galerija Umjetnička galerija Dubrovnik.
suvremene umjetnosti. Otkupljeno 1974. godine.
Otkupljeno 1974. godine.

Republička samoupravna interesna zajednica u oblasti kulture SR Hr­vat­

ske samostalno je financirala otkup 101 umjetnine koje su dodijeljene hrvat-
skim, ali i nekim zagrebačkim muzejima i galerijama, 56 umjetnina za usta-
nove u pokrajinskim centrima i 1 otkupnu nagradu, 2 skulpture za Galerije
grada Zagreba i 2 slike za Muzej revolucije naroda Hrvatske. U otkupu 3
slike (Ljube Ivančića, Vasilija Jordana i Zlatka Price) participirala je USIZK
Zagreba s 40.000 dinara. USIZK Zagreba otkupila je 109 djela isključivo za
muzejsko-galerijske ustanove u Zagrebu, a u otkupima za Modernu galeri-
ju RSIZK SRH participirala je s 14.000 dinara.
U katalogu ove izložbe zadnji put su detaljno navedeni i obrazloženi
iznosi financijskih sredstava koja su izdvojena za kupnju umjetnina. Iz
Republičkog fonda osigurano je 1.040.000 dinara za otkupe, a iz toga je
iz­dvojeno 100.000 dinara za rezervna sredstva, 30.000 dinara za otkupne
nagrade te 197.000 dinara za otkupe na izložbama u galerijskim ustanova-
ma pokrajinskih centara. Navedena sredstva bila su dodijeljena sljedećim
ustanovama: Umjetnička galerija Dubrovnik, Galerija umjetnina Split i
Umjetnička galerija Rijeka po 25.000 dinara, Galerija likovnih umjetnosti
Osijek i Umjetnička galerija Karlovac po 15.000 dinara, Umjetnička galerija
Vinkovci, Umjetnička galerija Vukovar, Umjetnička galerija Zadar, Muzej­
ska zbirka Rovinj, Galerija muzeja Sisak, Gradski muzej Bjelovar, Gradski
muzej Varaždin, Gradski muzej Križevci, Narodni muzej Labin i Muzej

39
Nikolina Hrust

Brodskog Posavlja, Sl. Brod po 8.000 dinara, te Muzej Moslavine Kutina i

Muzej Međimurja Čakovec po 6.000 dinara.
U opširnom predgovoru kataloga izložbe Vinko Zlamalik, predsjednik
Stalne komisije za otkup umjetnina RSIZK SRH, ističe da su u Zagrebu
otkupljivani raznorodni radovi izloženi u 34 izložbena prostora („salona“)
i na mnoštvu izložaba, naglašavajući da su, unatoč tome, otkupljena djela
birana prvenstveno prema kriterijima visoke kvalitete. Zlamalik u tekstu još
zaimjećuje da su muzejsko-galerijske ustanove sklonije prihvaćanju djela
afirmiranih umjetnika, nego novih i mladih umjetnika, no i da je Stalna
komisija za otkup umjetnina RSIZK SRH posvećivala jednaku pažnju svim
strujama i granama likovnog stvaralaštva kako bi radovi „vjerno odražava-
li polivalentnost našeg likovnog trenutka“.
U nastavku predgovora autor navodi kako se Moderna galerija gotovo
isključivo ograničila na znanstvenu valorizaciju likovne prošlosti koju pred-
stavlja na velikim retrospektivama najznačajnijih umjetnika i „dragocjenim
katalozima“, te skromnijim, ali edukativno vrlo korisnim monografskim
izložbama djela iz vlastitog fundusa. Nasuprot tomu, Galerije grada Zagreba
u odjelu za suvremenu umjetnost „animiraju i forsiraju ograničen spektar
avangardnih strujanja“ i „vrlo agilno propagiraju našu naivnu umjetnost“.
Kao nezaobilazno mjesto na izložbenoj sceni, Zlamalik spominje i Umjet­
nički paviljon „koji organizira reprezentativne retrospektivne i revijalne
izložbe prema vlastitom programu, ali u realizaciji vanjskih suradnika“ te
predlaže da bi se „taj funkcionalni i afirmirani prostor“ u većoj mjeri trebao
koristiti i za izložbe drugih ustanova koje imaju problem pomanjkanja pro-
stora (prvenstveno ranije spomenute Moderne galerije i Galerija grada
Zagreba). Autor predgovora hvali i izložbenu djelatnost Kabineta grafike
JAZU, Galerije „Karas“, Hrvatskog društva likovnih umjetnika, Galerije
„Forum“ i Studija Centra za kulturu i informacije. Zlamalik daje posebnu
važnost „u smislu približavanja umjetničkog stvaralaštva širokom krugu
radnih ljudi“ izložbama u okviru narodnih sveučilišta, knjižnica i Kluba
samoupravljača, ističe djelovanje galerije knjižnice „Vladimir Nazor“,
narodnih sveučilišta „Trešnjevka“ i „Dubrava“, te se zalaže za stimuliranje
većeg broja izložbi u navedenim ustanovama kao i u radnim prostorima.
Na kraju se spominje i mnoštvo novootvorenih prodajnih salona i galerija u
kojima se može vidjeti široki krug domaćih likovnih umjetnika i to posebno
onih koji nisu bili pozvani na samostalne ili grupne izložbe, niti su bili u

40
 Serija izložbi „Otkup umjetnina“ (1973. – 1980.) u Umjetničkom paviljonu

mogućnosti sami organizirati izložbu. Prema navodima autora, članovi

Stal­ne komisije za otkup umjetnina posjećivali su izložbe i u takvim manjim
izložbenim prostorima.8
I te je 1975. godine zbog velikog broja autora većinom otkupljeno po
jedno ili dva djela jednog umjetnika. Otkupljena su tek četiri djela Marijana
Trepšea te po tri djela Petra Dabca, Vinka Fištera i Vanje Radauša. Prema
brojnosti umjetnina ponovo je najviše djela otkupljeno za Modernu galeriju
(37), potom za Muzej Like (15), Muzej za umjetnost i obrt i Nacionalnu i
sveučilišnu biblioteku (po 12) i Kabinet grafike JAZU (10). Za Umjetničku
galeriju Dubrovnik otkupljeno je sedam djela, za Zavičajni muzej Rovinj i
Galeriju umjetnina Split po četiri te za Gradski muzej Varaždin, Galeriju
likovnih umjetnosti Osijek i Gradski muzej Vukovar po tri umjetnine.

Ivo Friščić, Ubrzano (1968.), Ljerka Filakovac, Portret Vere

Gradski muzej Bjelovar. Dajht (1969.), Muzej Brodskog
Otkupljeno 1975. godine. Posavlja, Slavonski Brod.
Otkupljeno 1975. godine.

Na izložbi Otkupi umjetnina 1976 (28. siječnja do 9. veljače 1977.) bilo je

izloženo 279 djela 187 autora. Otkupe 129 djela financirala je RSIZK SRH na
izložbama u Zagrebu, 43 otkupa je RSIZK SRH financirala za muzejsko-

8 Zlamalik, Vinko. Predgovor. // Otkup umjetnina 1975: katalog izložbe. Zagreb: Umjetnički pavi-
ljon, 1976. Str. 3-5.

41
Nikolina Hrust

galerijske ustanove u pokrajinskim centrima, a 5 otkupa za Muzej za umjet-

nost i obrt u Zagrebu. USIZK Zagreba financirao je 95 otkupa umjetnina za
zagrebačke muzeje i galerije te participirao u otkupu 6 djela za Galerije
grada Zagreba i otkupnoj nagradi jednog djela Matka Trebotića na 9. izložbi
jugoslavenske grafike u Zagrebu.
U katalogu izložbe uz predgovor Guida Quiena, člana Stalne komisije za
otkup umjetnina RSIZK SRH, objavljene su dvije odluke o određivanju kri-
terija i načina otkupa umjetnina s izložbi. Jednu je donijela RSIZK SRH i u
njenom se obrazloženju ističe potreba otkupa kvalitetnih djela antologijske
vrijednosti suvremenih likovnih umjetnika te inventivnih djela mladih
umjetnika, a drugu odluku o određivanju kriterija i načina otkupa umjetni-
na s izložbi donio je USIZK Zagreba.
Kao i ranijih godina, zbog velikog broja umjetnika čija su djela otkuplje-
na, nije bilo mnogo otkupa više radova jednog autora. Samo je od Borisa
Bućana otkupljeno 9 djela, a po 4 djela otkupljena su od Ive Šebalja, Ferdi­
nanda Kulmera, Ivana Lovrenčića i Zorice Turkalj. Nakon njih slijedi Klema
Švarc Požgaj s 3 otkupljena djela, dok su preostali umjetnici bili zastupljeni
s po jednim ili dva djela. Među muzejsko-galerijskim ustanovama i u 1976.
godini najviše otkupa dodijeljeno je Modernoj galeriji (46), a za njom slijede
Muzej za umjetnost i obrt i Kabinet grafike JAZU (po 14), Galerija suvreme-
ne umjetnosti (12), Galerije grada Zagreba i Zavičajni muzej Rovinj (po 7),
Muzej Like (5), Narodni muzej Zadar, Moderna galerija Rijeka i Gradski
muzej Karlovac (po 4).

Alfred Petričić, Bez naslova (1975.), Damir Sokić, Plave vreće (1975.),
Narodni muzej Zadar. Galerija suvremene umjetnosti.
Otkupljeno 1976. godine. Otkupljeno 1976. godine.

42
 Serija izložbi „Otkup umjetnina“ (1973. – 1980.) u Umjetničkom paviljonu

Uz izložbu Otkupi umjetnina 1977. (20. veljače – 5. ožujka 1978.) predgo-

vor u katalogu napisao je Vlado Bužančić kao tadašnji predsjednik Stalne
komisije za otkup umjetnina RSIZK SRH. U tekstu autor već na početku
ističe da je u Zagrebu tijekom 1977. održano 45% više likovnih manifestaci-
ja nego u 1976. godini, te da su za 30% povećana sredstva za otkupe, što je
unatoč porastu cijena umjetnina i općem porastu troškova života omogući-
lo kupnju i znatno više umjetnina nego u 1976. godini.
O otkupima umjetnina 1977. godine, u sklopu kataloških jedinica, u
katalogu ove izložbe navedeno je da je u otkupima sredstvima RSIZK SRH
u otkupu 11 djela participirao USIZK Zagreba, Galerija „Dešković“ u otku-
pu jednog djela, kao i Muzej Like. U 8 otkupa umjetnina za Narodni muzej
Labin navedena je participacija SIZ-a, ali nije navedeno o Zajednici kojega
grada se radi. U otkupima sredstvima USIZK Zagreba za muzejsko-galerij-
ske ustanove u Zagrebu navedena je participacija Galerije primitivne umjet-
nosti (10), RSIZK SRH (4), Galerije suvremene umjetnosti (3) te Muzeja
Turopolja (1).

Marta Ehrlich Tompa, Tri ženska lika Zdravko Brkić, Krsto Hegedušić (1977.),
(1977.), Moderna galerija. Muzej Like, Gospić.
Otkupljeno 1977. godine. Otkupljeno 1977. godine.

Bužančić navodi da je Stalna komisija za otkup umjetnina RSIZ SRH

samostalno otkupila 293 djela, a uz participaciju muzeja i galerija, uglav-
nom izvan Zagreba, i Komisije za otkup USIZK Zagreba 46 djela. Vezano uz
broj predmeta na ovoj izložbi, zbroj navedenih otkupa je 339, no broj kata-
loških jedinica u katalogu je 406. Kontrolom pojedinačnih kataloških jedini-
ca ustanovljeno je da su neke obilježene i slovnim oznakama te se njihovim

43
Nikolina Hrust

zbrojem dolazi do brojke od 416 izložaka. Na stranicama 25, 26 i 38 kataloga

izložbe iz dokumentacije Umjetničkog paviljona kemijskom olovkom je
prekriženo 8 kataloških jedinica, te se može postaviti pitanje jesu li označe-
na djela bila izložena ili uopće otkupljena. Uz to ostaje nerazjašnjen višak
od 77 kataloški obrađenih djela u odnosu na broj koji, kao broj otkupa, u
predgovoru navodi Bužančić.
Autor u tekstu odaje priznanje radu i angažmanu Stalne komisije za
otkup umjetnina, opravdava i zagovara njezino daljnje postojanje kako bi se
i nadalje za muzeje i galerije prikupljala raznolika likovna djela visoke kva-
litete te po prvi put spominje potrebu njenog održanja zbog odabiranja djela
i inozemnih umjetnika. Kao dokaz toj nastojanja u katalogu se mogu naći
navodi o otkupu djela Hannelore Schwabenitz, Willyja Bjørna Mortensona,
Rahmana Abdela Sabrija, Kleivea Pera i Katalyn Baranyi.
Predgovor u ime Komisije za otkup USIZK Zagreba napisao je Zdenko
Rus kao njen član, a u tekstu ukratko opisuje načela odlučivanja o otkupima
umjetnina. Prema Odlukama o određivanju kriterija i načina otkupa umjet-
nina s izložbi, otkupljena su djela trebala obuhvaćati sve vrste likovnog
stvaralaštva i različite načine likovnog izražavanja. Uz to, vodilo se računa
o tome kojim su umjetnicima već otkupljena djela, a kojima još nisu (uz
povremeno diskretno izlaženje ususret zbog socijalnog stanja umjetnika i
zaobilaženje nepisanog pravila „jedna izložba, jedno djelo“). Da se ne bi
stvorila sumnja da je Komisiji promaklo nešto „što bi imalo izrazitu likovnu
kvalitetu, galerijsko-muzejsku i antologijsku vrijednost i aktualnost izraza u
odnosu na cjelinu likovnog stvaralaštva kod nas i u svijetu“, Rus navodi da
je obveza obilaženja svih likovnih priredaba bila vrlo naporna i zahtjevna,
što je autorici ovog teksta opisao i Darko Schneider.
Vodeći se kataloškim popisom izložaka i popisom umjetnika može se
zaključiti da su u 1977. godini mlađi umjetnici bili nešto više zastupljeni u
otkupima, no najveći broj radova jednog autora otkupljeno je od, nešto stari-
jeg, Slavka Kopača (11), a za njim slijede Krešimir Katić, Aleksandar Kukec,
Ivo Šebalj i Ivo Režek s 5 otkupljenih djela, Ksenija Kantoci i Vesna Šojat s 4
otkupljena djela, te Marcel Bačić, Emil Bobanović Ćolić, Vinko Fišter, Ana
Žalac Feiner, Antun Maračić i Abdel Sabri Rahman s po 3 otkupljena djela.
Među ustanovama, i u 1977. godini najviše radova otkupljeno je za Modernu
galeriju (53), potom za Galeriju suvremene umjetnosti (28), Grafičku zbirku
NSB (26), Muzej za umjetnost i obrt (24), Kabinet grafike JAZU (17), Muzej

44
 Serija izložbi „Otkup umjetnina“ (1973. – 1980.) u Umjetničkom paviljonu

Like (14), Gliptoteku JAZU (10), Galeriju primitivne umjetnosti (10), Narodni
muzej Labin (10), Gradski muzej Bjelovar (5) i Zavičajni muzej Labin (3).
Na izložbi Otkup umjetnina 1978. (15. – 24. lipnja 1979.) javnost je imala
priliku vidjeti umjetnine otkupljene po izmijenjenim i pooštrenim kriteriji-
ma u odnosu na prethodne godine. Nova Odluka o kriterijima i mjerilima
vrednovanja programa likovnih djelatnosti, opisanim u 20 članaka, donese-
na je 10. veljače 1978. i njome je prestala važiti Odluka o određivanju krite-
rija i načina otkupa umjetnina s izložbi od 27. veljače 1976. godine. Vezano
uz financiranje otkupa u čl. 5. navodi se da će u otkupima likovnih djela
RSIZK SRH sudjelovati s 50% sredstava potrebnih za otkup djela, a predla-
gačima iz nerazvijenih područja iznimno će se odobravati sudjelovanje
RSIZK SRH do 70% sredstava. U čl. 8. Odluke navedeno je da će se 40%
sredstava predviđenih godišnjim programom kulturnog razvoja raspoređi-
vati galerijama i muzejima s galerijskim zbirkama za otkupe likovnih djela
na temelju obrazloženog prijedloga programa otkupa koji mora sadržavati
koncepciju popunjavanja postava odnosno zbirke.

Edo Kovačević, Louvre (1953.), Oto Logo, Skulptura 69 (1972.),

Moderna galerija. Galerije grada Zagreba.
Otkupljeno 1978. godine. Otkupljeno 1978. godine.

U 1978. godini RSIZK SRH je u 100-postotnom iznosu otkupila 25 djela,

21 umjetnina kupljena je uz participaciju USIZK Zagreba, 99 uz participaci-
ju muzeja ili SIZ-a kulture grada kojemu muzej pripada, te 18 uz participa-

45
Nikolina Hrust

ciju organizacija udruženog rada: INA-e (7), Hotelskog poduzeća „Zlatni

rat“, Bol na Braču (6), PLIVE (1), Instituta „Ruđer Bošković“ (1), Industrije
tehničkog stakla i laboratorijske opreme (1), Vinkovačkog vodovoda (1) i
Pedagoške akademije Gospić (1). Prema ponuđenom godišnjem programu
otkupa s razrađenom koncepcijom popunjavanja postava ili zbirke, sred-
stvima RSIZK SRH otkupljeno je 26 djela. USIZK Zagreba otkupio je za
muzejsko-galerijske ustanove u Zagrebu 101 umjetninu, od čega 19 uz par-
ticipaciju Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne biblioteke, a 9 umjetnina
navedeno je kao „neraspoređeno“.
Slično kao i za otkupe u 1977. godini, numeracija kataloških jedinica u
katalogu izložbe Otkup umjetnina 1978. ne odgovara pojedinačnom zbroju
umjetnina te ostaje nepoznato koliko je točno na izložbi bilo izložaka. Zbroj
u katalogu pojedinačno navedenih umjetnina je 270, a u katalogu je 244
kataloških jedinica, pri čemu jedna kataloška jedinica nedostaje,9 jedna je
označena i slovnom oznakom,10 a za Modernu galeriju nije naveden broj
otkupljenih djela Frane Šimunovića, Ljube Ivančića i Marijana Detonija, već
samo da su „osigurana sredstva za otkup likovnih djela prema ponuđenom
godišnjem programu u skladu sa članom 11 odluke o kriterijima“.11
Evidentirajući pojedinačnim zbrajanjem navedene autore i djela te uspo-
ređujući navode o otkupima djela za javne prostore u 1978. objavljene u
katalogu izložbe Otkupi umjetnina 1979., broj izložaka 166 autora na izložbi
Otkupi umjetnina 1978. mogao je biti oko 264. To je zbroj otkupa RSIZK SRH
s uključenim svim participacijama i otkupima financiranim prema godiš-
njem programu muzeja, otkupima za organizacije udruženog rada i svih
otkupa USIZK Zagreba, ne ubrajajući 6 otkupa umjetnina za javne prostore
u Đakovu (Antun Babić), Voloskom (Zdenko Kolacio), Koprivnici (Ante
Jakić), Novoj Gradiški (Ivan Sabolić i Svan Vujičić) i Ludbregu (Šime Vulas)
koji se spominju u katalogu izložbe Otkupi umjetnina 1979., a zbog smještaja
u javnom prostoru vjerojatno nisu bili zastupljeni na izložbi.
Prema broju otkupljenih umjetnina u 1978. predvodi Mario Mikulić (10),
a potom slijede Ivo Šebalj (8), Edo Kovačević i Ljubo Ivančić (po 5), Frano

9 Moderna galerija Zagreb, kat. br. 1, u: Otkup umjetnina 1978: katalog izložbe. Zagreb: Umjetnički
paviljon, 1979. Str. 15.
10 Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb: Jakov Bratanić – 44a, Sv. Petar u Priku, isto, str. 17.
11 Isto, str. 22.

46
 Serija izložbi „Otkup umjetnina“ (1973. – 1980.) u Umjetničkom paviljonu

Šimunović (4) te Vladimir Udatny, Tomislav Gotovac, Julije Knifer, Nikola

Reiser i Aleksandar Srnec (po 3). Najviše umjetnina otkupljeno je za
Modernu galeriju (55), Galerije grada Zagreba (38), Grafičku zbirku NSB
(19), Galeriju „Branislav Dešković“, Bol na Braču (12), Strossmayerovu gale-
riju starih majstora JAZU (10), Muzej za umjetnost i obrt (9), Kabinet grafike
JAZU (8), Umjetničku galeriju Dubrovnik (8), Muzej Like (7) i Zavičajni
muzej Rovinj (6).
Vodeći se novim kriterijima o otkupu umjetnina, Stalna komisija za
otkup umjetnina RSIZK SRH tijekom 1978. godine otkupila je likovna djela
za popunjavanje fundusa muzeja i galerija u vrijednosti 1.639.050 dinara, od
čega je 959.750 dinara bilo namijenjeno za participacije u otkupima, a
367.800 dinara za otkup likovnih djela prema godišnjem programu otkupa
muzeja i galerija. Za otkupne nagrade dodijeljeno je 8.000 dinara, a za otkup
likovnih djela za portrebe organizacija udruženog rada (OUR-a)12 i mjesnih
zajednica 258.500 dinara. Posebna Komisija za izbor likovnih djela namije-
njenih javnim prostorima raspolagala je s 1.270.950 dinara.
U novoj Odluci o kriterijima i mjerilima vrednovanja programa likovnih
djelatnosti, u članku 3. navodi se: „Likovna djela otkupljivat će se na izlož-
bama na prijedlog organizacija udruženog rada, mjesnih zajednica i općina.
Organizacije udruženog rada mogu predložiti i narudžbe likovnih djela, ako
će se ta djela koristiti u njihovim životnim i radnim sredinama.“,13 a u čl. 14.
po prvi put se navodi da je za potrebe otkupa skulptura i drugih likov­nih
djela namijenjenih javnim prostorima predlagač dužan osigurati sredstva za
uređenje odgovarajućeg javnog prostora i postavljanje likovnog djela, a
RSIZK SRH će osigurati sredstva za izvedbu.14 Novost u Odluci je i navođe-
nje opširnih popisa podataka i dokumenata nužnih kako bi prijedlozi za
otkup likovnih djela uopće bili razmatrani. Odluka o određivanju kriterija i
načina otkupa umjetnina s izložbi USIZK Zagreba nije se mijenjala.
Vlado Bužančić, predsjednik Komisije za otkup umjetnina s izložbi RSIZK
SRH, u predgovoru kataloga posebno ističe da „Komisija za otkup umjetni-

12 Osnovna organizacija udruženog rada osnovni je oblik udruženog rada u kojemu radnici, nepo-
sredno i ravnopravno obavljajući privrednu ili drugu društvenu djelatnost i radeći sredstvima u
društvenom vlasništvu, ostvaruju svoja društveno-ekonomska i druga samoupravna prava i odlu-
čuju o drugim pitanjima svoga društveno-ekonomskog položaja.
13 Otkup umjetnina 1978. Nav. dj., str. 3.
14 Isto, str. 5.

47
Nikolina Hrust

na s izložbi više ne otkupljuje djela neposredno s izložbi, već u skladu s

novim kriterijima, razmatra prijedloge MUZEJA, GALERIJA, OUR-a i
MJESNIH ZAJEDNICA“. O radu Komisije Bužančić dalje navodi da je vodi-
la brigu o što višoj umjetničkoj kvaliteti djela i što vrjednijim otkupnim pro-
gramima muzeja i galerija, odnosno o opravdanosti zahtjeva stručnih, rad-
nih i društvenih organizacija, raspodijeljenosti radova po svim krajevima SR
Hrvatske, bez obzira radilo se o muzejima, OUR-ima ili mjesnim zajednica-
ma.15 Đuro Seder, predsjednik Komisije za otkup USIZK Zagreba, u svom
predgovoru u katalogu izložbe navodi da, za razliku od Republičke otkupne
komisije, Komisija za otkup USIZK Zagreba „ostaje na terenu“, posjećuje
izložbe i predlaže djela za otkup, ali i vrjednuje djelovanje „likovnih stvara-
laca koji su udružili rad i od zajednice primili sredstva, pa su dužni ustupiti
djelo s izložbe“. Seder navodi kako su članovi Komisije tijekom 1978. godine
posjetili 126 izložaba u Zagrebu i raspolagali su s 1.667.190 dinara.
Otkupljeno je 101 djelo od 89 autora, te 45 djela uz participaciju RSIZK SRH.
Osim objave novih kriterija za otkup umjetnina, na ovoj je izložbi zamjet-
ljiv i veći broj različitih kombinacija u sufinanciranju otkupa djela u odnosu
na ranije godine.
Posljednja u nizu izložaba na kojima su se javnosti predstavljala otkup­
ljena djela novcem Republičke samoupravne interesne zajednice u oblasti
kulture SR Hrvatske održana je 1980. godine pod nazivom Otkup umjetnina
1979. (28. veljače – 16. ožujka 1980.). Na izložbi je bilo izloženo oko 180 djela
116 umjetnika. Prema brojnosti otkupljenih umjetnina za muzeje i kulturne
ustanove, zamjetan je pad broja otkupa, kao i manji broj umjetnika, no
prema broju otkupljenih djela i dalje predvode zagrebački muzeji: Moderna
galerija (24), Kabinet grafike JAZU i Galerije grada Zagreba (21), a potom
slijede Galerija „Branislav Dešković“, Bol na Braču (14), Knjižnica „Vladimir
Nazor“ (10), Centar za kulturu narodnog sveučilišta Poreč (8), Galerija
umjetnina Vinkovci (7), Narodni muzej Labin (6) te Muzej Međimurja,
Galerija umjetnina Split i Muzej Cetinjske krajine, Sinj (po 5).
U katalogu ove izložbe otkupljenih djela, treću godinu zaredom, ne po­­
dudaraju se broj kataloških jedinica i zbroj pretpostavljenih otkupljenih
djela (barem jedno po umjetniku). S obzirom na navedena imena umjetnika,
za Galeriju umjetnina Vinkovci nije poznat broj otkupljenih djela Quintina

15 Isto, str. 10.

48
 Serija izložbi „Otkup umjetnina“ (1973. – 1980.) u Umjetničkom paviljonu

Marijan Detoni, Autoportret Ernest Tomašević, Brod u luci (1937./1938.),

s paletom (1926./1927.), Moderna galerija.
Moderna galerija. Otkupljeno 1979. godine.
Otkupljeno 1979. godine.

Bassanija, Ivana Lackovića Croate, Borke Avramove, Stipe Nobila, Branka Ru­­
­žića, Branka Kovačevića i Ivana Rabuzina, koji su navedeni skupno. Isti je
slučaj s Gradskim muzejom Karlovac i brojem otkupljenih djela Danijela
Butale, Josipa Diminića i Alfreda Krupe, kao i s knjižnicom „Vladimir Nazor“
i djelima Ante Rašića, Dalibora Jelavića, Darka Sačića, Roberta Baće, Zlate
Žilić Žanković, Damira Sokića, Nine Ivančić, Dore Kovačević, Velizara Kostića
i Dafne Perković Planinić, te Gradskim muzejom Varaždin s programskim
otkupom nepoznatog broja djela Ede Murtića i Ive Režeka. Za aproksimativni
zbroj djela u funkciji prezentacije broja izložaka, broju kataloških jedinica
pridodan je najmanji mogući broj otkupljenih djela (jedno po umjetniku).
U katalogu izložbe objavljena je Odluka o kriterijima i mjerilima vredno-
vanja programa likovnih djelatnosti RSIZK SRH jednaka onoj za 1978. godi-
nu. Autor predgovora nije potpisan, no u predgovoru se detaljno navodi broj
otkupljenih djela vodećih hrvatskih umjetnika te ustanove za koje su izvrše-
ni otkupi. Navedeno je da je Komisija za otkup umjetnina s izložbi RSIZK
SRH16 i u 1979. godini vodila brigu o disperzivnosti vrijednih likovnih djela
po čitavoj Hrvatskoj, bez obzira je li se radilo o muzejsko-galerijskim zbirka-

16 U upotrebi punog naziva komisije više se ne spominje riječ „Stalna“ već se koristi naziv Komisija
za otkup umjetnina s izložbi ili skraćeno samo Komisija, u: Otkup umjetnina 1979.: katalog izložbe.
Zagreb: Umjetnički paviljon, 1980. Str. 10-11.

49
Nikolina Hrust

ma ili o zahtjevima OUR-a ili mjesnih zajednica, „stimulirajući istovremeno

otkupom i sve vrijedne izložbene manifestacije u čitavoj SR Hrvatskoj“.
Autor pregovora napominje da je Komisija za otkup umjetnina s izložbi
RSIZK SRH „otkupila, pretežno iz tekuće izložbene produkcije i ponude, uz
neka (vjerujem) problemska (i problematična) i neka sasvim neproblemska
djela (ili djela bez neke trajne vrijednosti) kao i niz, smjeli bismo reći, antolo-
gijskih ostvarenja naše (pretežno) suvremene likovne umjetnosti, dosljedno
sprovodeći načelo komunikativnosti i otvorenosti svog rada isključivo na
osnovi konkretnih (podnešenih) prijedloga (zahtjeva)“.17
U tekstu predgovora se vrlo opširno opisuje važnost rada Komisije za
otkup umjetnina s izložbi RSIZK SRH, a kroz cijeli tekst provlači se tema
stimuliranja mladih umjetnika i izložbi djela suvremenih umjetnika (poput
programa Galerije „Vladimir Nazor“ u Zagrebu). Autor navodi nekoliko
primjera kojima su poticani mladi umjetnici: kroz pojedinačne otkupe djela
Izvora Oreba za Narodni muzej Labin (2 djela) i Vlade Jakelića za „Vjesnik“,
Zagreb (2 djela), za Muzej Međimurja, Čakovec i za Centar za kulturu
Narodnog sveučilišta Poreč, te otkupe djela mladih umjetnika za renomirane
zbirke poput Grafičke zbirke NSB (djela Ljubomira Stahova, Ivice Šiška,
Vatroslava Kuliša i Nenada Opačića) i Galerije suvremene umjetnosti. Tije­
kom 1979. godine Komisija za otkup umjetnina s izložbi otkupom je poticala
i tematsko-problemske, autorske, disciplinarne, republičke, međurepubličke
i međunarodne izložbe, kao i one regionalne, bijenalne, monografske i retro­
spektivne održane u Poreču, Dubrovniku, Karlovcu, Labinu i Zagrebu.
Autor predgovora na kraju navodi da je Komisija za otkup umjetnina s
izložbi RSIZK SRH nakon trogodišnjeg rada i iskustva s novim kriterijima i
mjerilima vrjednovanja programa likovnih djelatnosti donesenima Odlu­
kom 1978. godine predlagala Izvršnom odboru RSIZK dopunu Kriterija „u
smislu, i svrsi, svog neposrednog rada na otkupima s retrospektivnih i
monografskih izložbi, s izložbi od jugoslavenskog značenja, i svih drugih
likovnih manifestacija u SR Hrvatskoj čiji je značaj za cjelokupnu našu
likovnu umjetnost nesumljivo izuzetan, te pri dodjeli otkupnih nagrada na
republičkim, jugoslavenskim i međunarodnim izložbama u SR Hrvatskoj i
na području SFRJ, ako na njima sudjeluju i umjetnici iz SR Hrvatske“.18

17 Isto, str. 10.

18 Isto, str. 11.

50
 Serija izložbi „Otkup umjetnina“ (1973. – 1980.) u Umjetničkom paviljonu

Unatoč naglašenom zalaganju za poticanje mladih umjetnika, analizom

kataloškog popisa izložaka može se zaključiti da je najviše djela otkupljeno
od većinom već priznatih umjetnika Valerija Michielija i Ernesta Tomaševi­
ća (po 9), Branka Ružića (6), Marijana Detonija, Ede Murtića, Vladana Rado­
vanovića i Frana Šimunovića (5).
I u 1979. godini u ukupnom broju otkupa nalazi se 7 skulptura za javne
prostore koje sigurno nisu bile izložene na izložbi u Umjetničkom paviljo-
nu, a za koje je navedeno da će biti postavljene na odabrana mjesta tijekom
1980. godine, izuzev skulpture Mirka Ostoje koja je već postavljena u Bolu
na Braču. Ostali umjetnici čija su djela 1979. bila otkupljena za javne spome-
nike bili su: Želimir Janeš (Hum), Dora Kovačević (Nova Gradiška), Velibor
Mačukatin, Stjepan Gračan i Ratko Petrić (Mjesna zajednica Borovo,
Vukovar) i Kruno Bošnjak (Imotski).
Prema načinu financiranja otkupa umjetnina u 1979. godini, umjetnine
su na izložbama u Zagrebu otkupljene sredstvima RSIZK SRH uz participa-
ciju USIZK Zagreba, muzeja ili galerije ili SIZ-a grada kojemu pripadaju, a
tek je za nekoliko otkupa navedeno da se radi o programskom otkupu
RSIZK SRH bez navođenja participacije neke druge organizacije. Dio umjet-
nina otkupljen je za organizacije udruženog rada: Arto, Zagreb (1); Gradec,
Zagreb (3); INA – Konferencija sindikata, Zagreb (1); INA-NAFTAPLIN (1);
PODRAVKA, Koprivnica (1); Slavija, Zagreb, OOUR „Central“, Kostajnica
(1); Srednjoškolski centar „Ivo Lola Ribar“, Nova Gradiška (1); Šumsko gos-
podarstvo „Josip Kozarac“, Nova Gradiška; OOUR Šumarija Novska (1);
Vjesnik, Zagreb (1); Varaždinska industrija svile, Varaždin (1); SIZ u oblasti
kulture općine Senj (1) i Mjesna zajednica „Mjesni komitet SKOJ-a 1941.“,
Sisak (1). U otkupu ovih umjetnina 9 od 12 navedenih organizacija partici-
piralo je u financiranju 50% cijene otkupa.

Zaključak
Analizom dostupnih podataka o izložbama otkupljenih umjetnina u razdo-
blju od 1971. do 1979. godine može se zaključiti da je tadašnja politika otku-
pa umjetnina i izlagačka djelatnost u Hrvatskoj nastojala, unutar tadašnjeg
društvenog okvira, podupirati razvoj muzejske i izlagačke djelatnosti i s
njima povezanih događanja. Zapaža se da se u isto vrijeme nastojalo po­­
držati rad akademskih umjetnika njihovim angažmanom na poslovima koji

51
Nikolina Hrust

su zahtijevali umjetničke vještine i poticanjem na izlaganje, a likovnu umjet-

nost približiti građanima podržavanjem amaterskog bavljenja likovnim
oblikovanjem i organiziranjem mnoštva izložaba u priznatim muzejsko-
galerijskim prostorima, ali i u drugim, manje poznatim galerijama, knjižni-
cama, društvenim centrima, školama ili prostorima bez ikakve poveznice s
izlagačkom djelatnošću, poput tvornica ili hodnika u zgradama javne
namjene. U sklopu tih napora, godišnjim izložbama otkupljenih umjetnina
koje su se održavale u Umjetničkom paviljonu od 1973. do 1980. godine
željelo se svima omogućiti uvid u otkupljene predmete i financijska sred-
stva koja su uložena u kulturu iz proračuna.
Na osam izložaba održanih od 1973. do 1980. godine, prema podatcima
iz kataloga izložaba, predstavljeno je 2209 otkupljenih radova i 665 umjet-
nika. Izlošci su, prema podatcima iz kataloga izložaba, otkupljeni za najma-
nje 66 ustanova u 36 hrvatskih gradova. Umjetnine su otkupljivane na
samostalnim i grupnim izložbama u muzejsko-galerijskim prostorima, a
povremeno i izravno od umjetnika.
Tijekom 8 godina održavanja izložaba otkupljenih djela umjetnici s naj-
više otkupljenih djela bili su Ratko Petrić (14), Antun Babić, Nives Kavurić
Kurtović, Hajrudin Kujundžić, Vasko Lipovac, Miroslav Šutej i Đurđena
Zaluški Haramija (12), Ivan Antolčić, Josip Diminić, Ivo Friščić, Nikola
Koydl, Ante Kuduz i Ivo Šebalj (11), Vinko Fišter, Vlado Jakelić, Zlatko
Keser, Ivan Kuduz, Dalibor Parać, Šime Perić, Branko Ružić, Mile Skračić i
Nebojša Uglješić (10).
U istom razdoblju, od ustanova za koje su otkupljene ili kojima su dodi-
jeljene umjetnine, u Zagrebu je najviše djela pripalo Modernoj galeriji (309),
Galeriji suvremene umjetnosti (137) i Kabinetu grafike JAZU (97), a od
muzeja u drugim gradovima Hrvatske najviše umjetnina dodijeljeno je
Muzeju Like, Gospić (51), Umjetničkoj galeriji Dubrovnik (43) i Zavičajnom
muzeju Rovinj (39).
Prema riječima Darka Schneidera i Stanka Špoljarića u razgovoru s auto-
ricom ovog teksta, u ono vrijeme kustosa u muzejsko-galerijskim ustanova-
ma i sudionika u otkupima djela i njihovom izlaganju tijekom 70-ih godina
20. stoljeća, postavi izložaba otkupljenih umjetnina bili su organizacijski
vrlo izazovni jer su u njihovim pripremama postavljači trebali u prostoru i
na zidnim površinama domišljato osmisliti raspored raznorodnih izložaka:
od slikarskih i kiparskih djela, predmeta narodne i primijenjene umjetnosti

52
 Serija izložbi „Otkup umjetnina“ (1973. – 1980.) u Umjetničkom paviljonu

(fotografije, keramika, tapiserija, igračaka, svjetiljaka, nakita itd.), do video-

instalacija. Glavni zahtjev bio je izložiti što veći broj otkupljenih umjetnina,
što je za postav izložbe značilo maksimalno iskoristiti dostupne površine i
prostor kombiniranjem djela različitih dimenzija (od malih crteža i fotogra-
fija do velikih formata suvremenih autora), a istovremeno pokušati uskla-
diti različite načine likovnog oblikovanja. Figuracija, geometrijska i ekspre-
sionistička apstrakcija, naivna umjetnost, realizam, hiperrealizam i čitav niz
osobnih rukopisa u modernoj hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća tek su dio na
izložbama zastupljenih primjera likovnih izričaja, a u okviru svega navede-
nog i tematika je također bila jedna od mogućih poveznica među djelima.
Rezultat „prisilnog“ spoja toliko različitih predmeta, stilova i dimenzija,
prema riječima D. Schneidera i S. Špoljarića, bio je postav koji je u konačni-
ci sličio na skladište velikog broja umjetnina, bez estetskih i umjetničkih
pretenzija.
Upravo tako zahtjevna organizacija izložaba i velik broj umjetnina koje
su iz Umjetničkog paviljona odaslane u hrvatske muzeje i galerije ponukali
su autoricu teksta da se prihvati istraživanja ovih izložaba. No, u potrazi za
informacijama otkrivene su iznenađujuće velike praznine u dokumentaciji,
kako u Umjetničkom paviljonu kao izložbenom prostoru ovih izložaba,
tako i u drugim baštinskim i ustanovama javne uprave u kojima do sada
nisu nađeni nikakvi dokumenti koji bi mogli poslužiti za dopunu podataka
iz kataloga izložaba. Nepostojanje fotografija postava također je bilo intrigi-
rajuće zbog velikog broja sudionika na izložbama, među kojima je dio kon-
taktiranih umjetnika i svjedoka organiziranih izložaba autorici teksta nega-
tivno odgovorilo na upit o posjedovanju fotografija postava izložbe ili
izrazilo sumnju u njihovo postojanje zbog troškova fotomaterijala, nesklo-
nosti izložbi i nezadovoljstva ili loše organizacije. Začuđujući je i naknadno
otkriveni manjak ili vrlo mali broj podataka o umjetninama u muzejima koji
se spominju kao ustanove za koje su umjetnine bile namijenjene prema
podatcima u katalogu, kao i podatci da se neke umjetnine danas nalaze u
drugim ustanovama (čak i izvan Hrvatske).
Nepodudarnost podataka objavljenih u u katalozima donekle je umanjila
njihovu činjeničnu vrijednost, no uz pojedinačnu obradu i grupiranje iskori-
šteni su kao trenutno jedina baza podataka o ovim izložbama. Dodat­ni
poticaj istraživanju ovih izložaba bila je iskazana želja kolega iz hrvatskih
muzeja za suradnjom u pronalaženju podataka o otkupljenim umjetninama

53
Nikolina Hrust

u njihovim ustanovama, kao i činjenica da su se u muzejima posljednjih

nekoliko godina mogle vidjeti opsežne izložbe akvizicija pojedinačnih mu­­
ze­ja nabavljenih u određenom razdoblju: Nove akvizicije Moderne galerije
2009. – 2014., Moderna galerija [2015.], Akvizicije MUO – iz prošlosti za buduć-
nost, 2003. – 2013., Muzej za umjetnost i obrt [2013.], Akvizicije 2004 – 2009,
Muzej suvremene umjetnosti [2009.] i Inovacije – akvizicije / Suvremeni hrvatski
umjetnici – djela iz fundusa muzeja, Muzej moderne i suvremene umjetnosti,
Rijeka [2002.]. Shvaćamo li koliko je opsežan posao bio postaviti nabrojene i
opisane izložbe, tada je jasno da je za povijest izložbene djelatnosti
Umjetničkog paviljona, ali i za muzejsku dokumentaciju muzeja kojima su
dodijeljena djela što su bila izložena na izložbama otkupljenih umjetnina od
1973. do 1980. godine, nužno nastaviti istraživanje. Potraga za informacija-
ma o ovim izložbama nastavlja se u nadi da će se jednoga dana otkriti
muzejska i arhivska dokumentacija i fotografski zapisi kako bi se rasvijetlile
nepoznanice što trenutno obilježavaju ovu seriju izložaba kojima je na danas
nezamisliv način godinama podržavana hrvatska likovna umjetnost, muze-
ji i kulturne ustanove u cilju predstavljanja hrvatske likovne umjetnosti i
umjetnika i stavljanja na uvid vrijednosti investicija financiranih iz proraču-
na Socijalističke republike Hrvatske svim zainteresiranim građanima.

Literatura
Geršković, Leon. Samoupravne interesne zajednice u socijalističkom samouprav-
nom društvu. // Politička misao: časopis za politologiju 11, 3(1974), 3-15. Dostupno
i na mrežnoj stranici: http://hrcak.srce.hr/114933 [citirano: 2017-02-15].
Likovne teme danas, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika: katalog izložbe. Zag­
reb: Umjetnički paviljon, 1974.
Otkupi umjetnina 1971 – 1972: katalog izložbe. Zagreb: Umjetnički paviljon, 1973.
Otkup umjetnina 1973: katalog izložbe. Zagreb: Umjetnički paviljon, 1974.
Otkup umjetnina 1974: katalog izložbe. Zagreb: Umjetnički paviljon, 1975.
Otkup umjetnina 1975: katalog izložbe. Zagreb: Umjetnički paviljon, 1976.
Otkup umjetnina 1976: katalog izložbe. Zagreb: Umjetnički paviljon, 1977.
Otkup umjetnina 1977.: katalog izložbe. Zagreb: Umjetnički paviljon, 1978.
Otkup umjetnina 1978.: katalog izložbe. Zagreb: Umjetnički paviljon, 1979.

54
 Serija izložbi „Otkup umjetnina“ (1973. – 1980.) u Umjetničkom paviljonu

Otkup umjetnina 1979.: katalog izložbe. Zagreb: Umjetnički paviljon, 1980.

Tri teme iz suvremene hrvatske umjetnosti, Umjetnička galerija Dubrovnik, 1973.:
katalog izložbe. Zagreb: Umjetnički paviljon, 1973.
Zakon o Republičkom fondu za unapređivanje kulturnih djelatnosti. // Narodne
novine 13/1965.
Zakon o samoupravnim interesnim zajednicama kulture. // Narodne novine 33/1983.
i 55/1988.
Zakon o samoupravnim interesnim zajednicama u oblasti kulture. // Narodne novi-
ne 51/1974.

Mrežni izvori
(uz poglavlje O upravnim tijelima i izvorima financiranja otkupa umjetnina)
SR Hrvatska. Republički fond za unapređivanje kulturnih djelatnosti Socijalističke
Republike Hrvatske, 1965 – 1974 [citirano: 2017-02-15]. Dostupno na: http://arhinet.
arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_9281
SR Hrvatska. Republička samoupravna interesna zajednica kulture, 1974 – 1990 [citi-
rano: 2017-02-15]. Dostupno na: http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_9277
Osnovna samoupravna interesna zajednica za standard učenika i studenata općine
Županja, 1976 – 1990 [citirano: 2017-02-15]. Dostupno na: http://arhinet.arhiv.hr/
details.aspx?ItemId=3_17720
Sabor Republike Hrvatske. Zakon o fondovima za kulturu. // Narodne novine
47/1990 [citirano: 2017-02-15]. Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/
sluzbeni/1990_11_47_866.html
Organizacija udruženog rada [citirano: 2017-02-15]. Dostupno na: https://sh.wiki-
pedia.org/wiki/Organizacija_udru%C5%BEenog_rada#cite_note-zakon-2
Zakon o udruženom radu [citirano: 2017-02-15]. Dostupno na: https://sh.wikipedia.
org/wiki/Zakon_o_udru%C5%BEenom_radu

Vlasništvo fotografija:
Gradski muzej Bjelovar
Gradski muzej Sisak
Moderna galerija, Zagreb
Muzej Brodskog Posavlja, Slavonski Brod
Muzej Like Gospić
Muzej likovnih umjetnosti Osijek

55
Nikolina Hrust

Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb

Narodni muzej Zadar
Umjetnička galerija Dubrovnik

Zahvaljujem na pomoći i susretljivosti u prikupljanju informacija o izložbama gos-

podinu Stanku Špoljariću i gospodinu Darku Schneideru, kao i ravnateljima i kole-
gama iz muzeja koji su ustupili fotografije djela iz muzejskih fundusa za objavu –
Biserki Rauter Plančić i Ladi Bošnjak (Moderna galerija, Zagreb), Snježani Pintarić
i Ivni Jelčić (Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb), Jasminki Mesarić i Danielu
Zecu (Muzej likovnih umjetnosti, Osijek), Marinu Ivanoviću i Petri Golušić (Umjet­
nička galerija Dubrovnik), Milanu Pavloviću (Gradski muzej Bjelovar), Vlatku
Čakširanu i Iskri Bačani (Gradski muzej Sisak), Natali Čop (Narodni muzej Zadar),
Hrvojki Božić i Antoniji Škrtić (Gradski muzej Karlovac), Vesni Bunčić (Muzej Like,
Gospić) i Danijeli Ljubičić Mitrović (Muzej Brodskog Posavlja, Slavonski Brod).

56