J

Jedra k
B
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, JUL 2014
Boke J k

IZLOŽBA SLIKA JEDNOG OD NAJVEĆIH LIKOVNIH STVARALAC CRNE GORE

VODEĆI DOGAĐAJ U NAŠEM MUZEJU U JULU

Otvoreni prozori Voja Stanića

U Pomorskom muzeju u Kotoru 15. jula je otvorena
izložba Otvoreni prozori Voja Stanića koja traje do
5. avgusta i obuhvata 23 slike. Izložba je realizovana u
saradnji sa galerijom Gajo iz Podgorice, vlasnika Gaja
Vojvodića. U programu otvaranja izložbe slika jednog od
najvećih likovnih stvaralaca Crne Gore učestvovali su mr
Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Muzeja, i glu-
mac Lazar Ristovski koji je formalno otvorio izložbu.
Odluku da organizujemo ovu izložbu u jeku turističke
sezone donjeli smo prije svega u želji da na taj način
obilježimo dodjelu ovogodišnje Trinaestojulske nagrade
za životno djelo znamenitom slikaru koji je početkom
februara ove godine napunio 90 godina. Ujedno htjeli
smo da se tako pridružimo Kotor Art-u s idejom da Ko-
torani, domaći i strani turisti vide umjetnička djela viso-
kog dometa Voja Stanića.
Za izložbu smo pripremili luksuzni katalog sa fotografi-
jama svih izloženih slika i tekstom o Stanićevom djelu
koji autorski potpisuje kustos našeg muzeja Radojka Ab-
Fotografija: D. Brdar

ramović. Katalog je dizajnirala Adela Zejnilović, a štam-

pao ga je AP Print iz Podgorice. Pokrovitelj izložbe je
Ministarstvo kulture Crne Gore, dok je Prva banka Crne
Gore generalni sponzor. (Nastavak na stranama 4, 5, 6 i 7)

ISTORIJSKO VEČE U POMORSKOM MUZEJU

Tragom jedne slike: Vjenčanje Crne Gore s morem

P omorski muzej Crne Gore Kotor i
Matica crnogorska – ogranak Ko-
tor 1. jula su u prepunoj Palati Grgu-
rina organizovali istorijsko veče Tra-
gom jedne slike – Vjenčanje Crne Go-
re sa morem, akademskog slikara Iva-
na Žmirića iz Zadra, 1881. godine.
Na večeri su govorili direktorica Mu-
zeja mr Mileva Pejaković Vujošević,
kulturološkinja i filološkinja mr Vesna
Vičević i kustosi našeg muzeja - istori-
čar umjetnosti Radojka Abramović i
Ilija Mlinarević.
(nastavak na strani 7 i 8) Fotografija: S. Dabinović
 Jedra Boke
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
U NAŠEM KANTUNU
Jedra Boke je mjesečna publikacija
Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru
Dogovor o izložbi u Zagrebu
Jul 2014. godine
Pomorski muzej 12. jula posjetio je prof. dr Miroslav Gašparović, direktor
Direktor Pomorskog muzeja Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) u Zagrebu, radi početnog dogovora o
mr Mileva Pejaković Vujošević
organizaciji izložbe zavjetnih darova koja će se održati u glavnom gradu
Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje
Hrvatske. Sa strane Muzeja u dogovoru su učestvovale direktorica mr Mileva
Drago Brdar
Pejaković Vujošević i Radojka Abramović, kustos kotorskog muzeja. Istim
Prijatelji i saradnici
Prof. dr Anton Sbutega
povodom u Muzeju su bili 27. jula dr Željko Brguljan, prijatelj našeg mu-
Prof. dr Gracijela Čulić zeja iz Zagreba i dr Ariana Koprčina, istoričarka umjetnosti, viši kustos
Prof. dr Marija Radulović MUO. Dogovoreno je da izložba zavjetnih darova bude otvrena 11. no-
Don Anton Belan vembra u Muzeju za umjetnost i obrt i da traje do 15. januara. Takođe je
mr Stevan Kordić
Prof. dr Milenko Pasinović dogovoreno koja vrsta predmeta će biti izložena i mnoštvo drugih detalja.
Antun Tomić Prema procjeni ukupno će zagrebačkoj publici biti predstavljeno oko 800
Milan Sbutega eksponata iz fundusa Kotorske biskupije. U ovom dogovoru su, osim naših
Zoran Radimiri
Željko Brguljan gostiju iz Zagreba, učestvovali mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica
Petar Palavršić kotorskog muzeja, don Anton Belan, vikar Kotorske biskupije koja je suor-
Radojka Janićijević ganizator izložbe, Radojka Abramović i Ilija Mlinarević, naši kustosi, te
Jelena Karadžić
Slavko Dabinović
Slavko Dabinović bibliotekar Muzeja.
Milica Vujović
Smiljka Strunjaš

Fotografija: S. Dabinović

Fotografija: D. Brdar
Dr Koprična i dr Brguljan,
Susret sa prof. dr Gašparovićem druga i treći lijevo

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru

Trg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000
ZAHVALNICA
Telefon: +382 (0) 32 304 720
Fax: +382 (0) 32 325 883 Po završetku V kotorskog Festivala gudača na-
Website: www.museummaritimum.com šem muzeju je stigla zahvalnica za podršku toj
e–mail: pom.muzej.dir@t–com.me
muzičkoj manifestacij od njenog organizatora -
Savjet Pomorskog muzeja Škole za osnovno i srednje obrazovanje Vida
Odlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.
formiran je Savjet Pomorskog muzeja koji
Matjan. Pomorski muzej je ovu manifestaciju
će naredne 4 godine raditi u sledećem pomaže na različite načine. Zahvaljujemo se
sastavu: kolektivu Muzičke škole na lijepom gestu.
Ljiljana Zeković, predsjednik
mr Milena Martinović,član
Maja Ćetković, član
Slavko Dabinović, član
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao
Uljepšavanje Muzeja
je postepenim razvitkom prvobitne zbirke Tokom jula u našem muzeju obavljeno je više struč-
Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-
ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi- nih i majstorskih radova koje bi smo mogli nazvati
ne otvorena za javnost, a 1938. godine uljepšavanje Muzeja. Na fotografiji ljevo je Vicko Mi-
preuređena i otvorena na prvom spratu
lutin koga smo snimili 1. jula dok pitura ulazna vrata
sadašnje muzejske zgrade, barokne palate
plemićke porodice Grgurina iz početka XVIII Muzeja. Vicko je, između ostalog, ofarbao i prozore u
vijeka, koja je od 1949-1952. godine kom- oružarnici i štošta još. Na-
pletno restaurirana i adaptirana za potrebe
Muzeja. Danas je Pomorski muzej institucija
ša restauratorka Milica Vu-
kulture Republike Crne Gore. jović je u julu radila res-
tauraciji i konzervaciju
Misija Pomorskog muzeja Crne Gore u
Kotoru je da čuva sjećanje naše zajednice na
krsta sa čuvene bitke kod
Fotografije: D. Brdar

bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske, Velbužda, koja se odigra-

njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz priku- la 28. jula 1330. godine.
pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate
pomorske tradicije i kulturne baštine.
Milicu smo snimili 10. jula
u prostoru depoa.

2 Jedra Boke – jul/2014.

 POSJETE
IRINU BOKOVU, GENERALNU DIREKTORICU UNESCO-a U PALATI GRGURINA
PRIMILA GRADONAČELNICA KOTORA

Radni doručak u Pomorskom muzeju

U okviru zvanične posjete
Crnoj Gori, generalna
direktorica UNESCO-a Irina
ovog prostora. Nikako se ne
smije dozvoliti da se auten-
tičnost naruši urbanizacijom,
Bokova boravila je 18. i 19. prekomjernom gradnjom,
jula u Kotoru. Tokom posje- ali smatram da su u slučaju
te Bokova je 19. jula u Po- Kotora, kako gradonačelni-
morskom muzeju imala rad- ca tako i svi lokani organi
ni sastanak sa predsjedni- zaduženi za očuvanje bašti-
com Opštine Kotor Mari- ne, duboko svjesni svih kri-
jom Ćatović. Direktorica terijuma kojih se trebaju
UNESCO-a, koja prvi put pridražavati, kazala je Irina
boravi u Kotoru, izrazila je Bokova.
veliko zadovoljstvo što je Bokova je rekla da je misi-
bila u prilici da se uvjeri u Fotografija: S. Dabinović
ja ICOMOS-a posjetila Ko-
njegove vrijednosti i što je Radni doručak na terasi Pomorskog muzeja: Irina Bokova tor, te da će uskoro dati
imala priliku da vidi jedan sa saradnicima (lijevo)
svoje preporuke kako da se
od najljepših zaliva svijeta. na najbolji način pruži po-
Na radnom sastanku sa gradonačelnicom razgovaralo drška naporima lokalne samouprave za iznalaženje rje-
se o izazovima koji postoje, pogotovo kada se radi o šenja za neka od gorućih pitanja poput zaobilanzice.
živom gradu sa toliko dugom tradicijom.
Generalna direktorka UNESKO-a Irina Bokova kaza-
Osnovni imperativ UNESCO-a, kada je u pitanju Ko- la je da u ovom trenutku ne postoji neposredna opas-
tor i njegova zaštita kao uslov da ostane pod zaštitom nost brisanja Kotora sa liste Svjetske prirodne i kultur-
ove organizacije, prije svega je očuvanje autentičnosti ne baštine.

Obilazak Muzeja sa direktoricom

mr Milevom Pejaković Vujošević

Zajednička fotografija
ispred Palate Grgurina
Fotografije: Studio Parteli

Irina Bokova i mr Mileva Pejaković

Vujošević, direktorica Muzeja

Jedra Boke – jul/2014. 3

 IZLOŽBE

Fotografija: D. Brdar
Otvoreni prozori Voja Stanića Nastavak sa strane 1
Izložbu 23 likovna djela Voja Stanića priredili smo u izložbenom prostoru Palate Grgurina na prvom
spratu tako da su svi eksponati iz stalne postavke koji se čuvaju u vitrinama - tu i ostali. Neki drugi pred-
meti iz stalne postavke koji se izlažu u istom prostoru su premješteni u salone, a samo mali broj predmeta,
uglavnom slika, je privremeno bio odložen u depo. Veče na otvaranju izložbe Stanićevih slika arijama iz
klasičnih djela muzički je upotpunila Milica Zdravković, uz klavirsku pratnju Dejana Krivokapića, profe-
sorka i profesor muzičke škole Vida Matjan. Autori izložbe su inače Gajo Vojvodić, vlasnik galerije Gajo,
te Radojka Abramović i Jelena Karadžić, kustoskinje našeg muzeja.

Riječ mr Mileve strani turisti vide umjetnička djela viso-

kog dometa Voja Stanića.
Živjeći na obalama Mediterana, u ate-
Pejaković Vujošević ljeu sa pogledom na more, nastajala su
djela u kojima se sasvim prožima život i

U važene dame i gospodo, dragi

gosti, dragi moji Kotorani,
umjetnost, imaginacija i stvarnost. Ali,
šta je Vojo Stanić vidio kroz otvoreni
Vrata barokne Palate Grgurina večeras prozor svog ateljea? Na to pitanje um-
smo otvorili za Otvorene prozore Voja jetnik je sam nedavno odgovorio.
Stanića, kako smo nazvali izložbu koja U Herceg Novom svaki prozor ima
Fotografija: D. Brdar

obuhvata 23 slike čuvenog umjetnika iz

našeg susjedstva. Prozor u dio Staniće-
vog likovnog stvaralašta otvaramo zah-
valjujući dobroj saradnji sa galerjom
Gajo iz Podgorice i njegovom vlasniku
gospodinu Gaju Vojvodiću, kojem se ovom prilikom
svesrdno zahvaljujemo. Veliko je zadovoljstvo i čast
za naš Muzej i grad Kotor, što publika može da vidi
djela ovog velikog crnogorskog slikara koji je do sada
imao više od 70 samostalnih i preko 150 kolektivnih
izložbi u zemlji i širom svijeta. Ovim kulturnim doga-
đajem pridružili smo se istovremeno međunarodnom
festivalu Kotor art sa željom da Kotorani, domaći i
lijep pogled. Tu sam u pristaništu, vi-
dim i centar, brodove, ribare. Znam da
kažu da sam samo posmatrač svih tih
situacija koje slikam. Ali u istom tom
životu i učestvujem, družim se sa svije-
tom koji slikam i koji je isti kao i ja, običan. A šta
znači biti običan? To znači biti svoj.
Umjetnik je bio i ostao svoj, doslijedan svom au-
tentičnom stilu, svojoj nepresušnoj imaginaciji. Ne
dajući značaj dešavanjima i novim pravcima u likov-
noj umjetnosti, on je stvarao i stvara izuzetna djela
izvan estetskih okvira. On je sasvim svoj, zagledan u

4 Jedra Boke – jul/2014.

 svoju Boku otiskujući je na svojim platnima...
Večeras, izložbu Otvoren prozor Voja Stanića otvara glumac Lazar Ris- Vojo Stanić
tovski koji se po prvi put našao u našem muzeju u ovoj ulozi. Hvala mu
što se pridružio ovom važnom kulturnom događaju i što je sa radošću
prihvatio ovu ulogu. Akademiku Voju Staniću ovom prilikom čestitamo i
veliko priznanje - Trinaejstojulsku nagradu za životno djelo, a vama dragi
posjetioci želimo da tokom ovog mjeseca uživate u ovoj vrijednoj postav-
ci koja se našla među našim eksponatima koje povezuje more i duh
Mediterana. Hvala!

Vojo Stanić, jedan od najvećih

Riječ Lazara Ristovskog likovnih stvaralaca Crne Gore, rođen
je 3. februara 1924. godine u Pod-
gorici, od oca Toma i majke Danice.

R azlog zašto sam ja ovdje večeras zna
možda jedino Gajo. Ipak, nije to nika-
kav mističan razlog. Naprotiv, vrlo je jed-
nostavan. Gajo je, naime, pronašao jednu
vezu između mene i Voja Stanića, a to je -
jedrilica. Za one koji ne znaju, ja imam
jedrilicu i plovim godinama. Vojo Stanić
takođe ima jedrilicu. Jednom smo se sreli
davno, on i ja na moru, on je plovio svo-
Fotografija: D. Brdar
Od 1926. do 1943. godine odrastao
je u Nikšiću i malom planinskom
mjestu Šavniku, gdje je po prvi put
od jednog od svojih djedova, čuo za
Njujork i daleku Ameriku. Osnovnu
školu i gimnaziju završio je u Nik-
šiću, da bi se 1944. godine našao
kao vojnik u Šestoj Crnogorskoj bri-
gadi. Diplomirao je na Akademiji za

jom jedrilicom, ja s mojom. Nismo se lijepe umjetnosti u Beogradu u klasi

poznavali lično, i samo smo, prolazeći profesora skulpture Alojza Dolina-
jedan pored drugoga, jedan drugome, kao ra, iako je po vokaciji uvijek bio sli-
jedriličari, podigli ruku u znak pozdrava i kar. Poslije završene Akademije, seli
nastavili da gledamo svak u svoje jedro, se u Herceg Novi gdje mu je ponu-
vrlo pažljivo, da uhvatimo što bolji vjetar. Mislim da se i slikarstvo Voja đen posao u novoosnovanoj Umjet-
Stanića mora gledati tako koncentrisano i vrlo pažljivo. ničkoj školi u Herceg Novom 1952.
godine.
Ne znam da li od mene očekujete da večeras pričam o slikarstvu Voja
Stanića. Nadam se da ne očekujete, pošto bih, ako bi govorio o tome, Postao je član Udruženja slikara
rekao nešto što je već rečeno. A puno toga je rečeno. Mogao bih da pri- Crne Gore 1952. godine. Izlaže
čam o tome kako njegovo slikarstvo, ne samo da liči na Magritovo, već svoje prve portrete i pejzaže na iz-
da je na Voja uticaj imao de Kiriko, kako Stanićevi likovi podsećaju na ložbama u Podgorici i Beogradu
likove iz Felinijevog filma Amarkord. Ali mislim da se na taj način o sli- 1956. godine. Oženio je Nadu, ro-
karstvu Voja Stanića, ne može govoriti, ili mogu govoriti jedino likovni đenu Marović, poznatu skulptorku,
kritičari kojima je to i posao. Mislim da se slikarstvo Voja Stanića može 1957. godine. Boravio je u Parizu
voleti i to onako opsesivno kako to čini Emir Kusturica. 1958. godine, gdje je sa svojim sa-
vremenicima bio profesor slikanja
Jer, o slikarstvu Voja Stanića kritičari su gotovo sve rekli i tu prosto nema
na prestižnoj Školi umjetnosti. Nje-
šta da se doda. I sudeći po tome moglo bi se reći i da o tom slikarstvu
govo posljednje skulptorsko djelo
nema šta više da se kaže, da je ono mrtvo. Naprotiv, ovo slikarstvo je vrlo
bila je statua Jovana Tamaševića.
živo da življe ne može biti. Pogledajte večeras kako ove slike zrače, utiču
Od tada se u potpunosti posvećuje
na nas i mi vraćamo tu energiju nazad, ona se ponovo, rekao bih, odbija
slikarstvu.
o rubove slikareve mašte i vraća ponovo nama. Na taj način, rekao bih,
stvara se nekakav perptuum mobile, i da će taj perpetuum mobile činiti U Oslu, 1968. godine, izložio je
Stanićeme slike večnim. svojih 13 slika među poznatim svjet-
skim umjetnicima, Ž. Brakom, Tuluz
Ono što bih ja večeras rekao kao nešto novo, a da ne promašim temu
– Lotrekom i Hartungom.
izložbe koja glasi Otvoreni prozori Voja Stanića, jeste oko tih prozora.
Na prvi pogled reklo bi se da su oni otvoreni prema napolju i da mi vi- Postao je dopisni član crnogorske
dimo ono što slikar vidi kroz taj svoj prozor. Ja bih rekao da su ti prozori Akademije nauka i umjetnosti 1977.
otvoreni, ali ne prema napolje, već prema unutra, prema duši slikara godine, a od 1985. godine član
Voja Stanića. I ono što mi vidimo na slikama, to nije ono što vidi slikar, CANU, Matice Crnogorske i Crnogor-
to bi bilo prejednostavljeno. Mislim da u tim slikama vidimo dušu Voja skog Pen Centra. Predstavio je Crnu
Stanića. Svaka velika umjetnost mora u sebi da sadrži i duhovitost i Goru na Venecijanskom Bijenalu
humor, čega ima mnogo u Stanićevom slikarstvu, pa ću ja izložbu otvo- 1997. godine. Dobitnik je ovogo-
riti pjesmom Plavi žaket Duška Radovića. dišnje Trinaestojulske nagrade.

Jedra Boke – jul/2014. 5

 IZLOŽBE
POSTAVLJANJE IZLOŽBE. Slike Voja Radojka Abramović Cijela ekipa na poslu Slavko Dabinović
Stanića, njih ukupno 23, postavili i Ilija Mlinarević
smo u izložbenom prostoru na pr-
vom spratu Muzeja dan prije otvara-
nja izložbe, odnosno 14. jula u po-
podnevnim satima. U tom poslu su
učestvovali kustosi Radojka Abramo-
vić, Jelena Karadžić i Ilija Mlinare-
vić, te bibliotekar Slavko Dabinović i
domar Muzeja Vicko Milutin. Slike
su našle svoje mjesto na zidu po za-
misli koleginice Abramović, a u kon-
sultaciji sa koleginicom Karadžić i

Fotografija: D. Brdar
mr Milevom Pejaković Vujošević ko-
ja je sve vrijeme pratila ovu višesatnu
operaciju. Posao je završen sutradan
u prijepodnevnim satima.

Foto galerija otvaranja

F1: Palata Grgurina neposredno prije početka programa otvaranja izložbe. Posjetioce na ulazu dočekuje Božana Bisku-
pović, sekretar Muzeja (F1); F2: Mr Mileva Pejaković Vujošević (desno) dočekuje posjetioce na ulazu sale na prvom
spratu; F3: Dolores Fabian započinje program otvaranja; F4: Lazar Ristovski recituje pjesmu Plavi čuperak; F5: Nastup
Milice Zdravković i Dejana Krivokapića; F6: Bračni par iz francuskog grada Strazbura Dominik i Žan Klod razgledaju
slike poslije otvaranja izložbe; F7, F8, F9 i F10: Intervjui za medije - sin Voja Stanića Tomo, za RTCG, Ristovski za Dan,
Pejaković Vujoišević za TV Kotor i za Radio Kotor; F11: Mr Mileva Pejaković Vujošević (lijevo) i Gajo Vojvodić sa pra-
tiljom. F12: Zajednička večera organizatora i učesnika u postavljanju izložbe i učesnika u programu njenog otvaranja.

F1 F2 F4

F3

F5 F6 F8

F7

F9 F10 F11 F12

Fotografije: D. Brdar; F5 i F12 S. Dabinović

6 Jedra Boke – jul/2014.
IZ KATALOGA IZLOŽBE: ...Posmatrajući platna Voja
Stanića uočićemo dvije bitne stvari, svuda je svjetlost i
vedrina, dok dragana sa prozora nudi dragom na
„Pjaci“ ružu sa prozora, u kafeu gdje stolovi liče na
šarene suncobrane i sjede gosti, na plaži gdje obnaže-
ne sinjorine nude suncu svoja lijepa tijela, zabavlja se
igrač čudnom tablom, apstraktnim šahom, namiguje
neki šeretski nastrojen mladić. Podsvjesno i sanjano, u
snu i na javi slaže se jedan po jedan atribut dugačke
istorije ljudskog bivstvovanja, spomenik koji zijeva od
dosade, pod njim pijanac koji je zaspao blaženim
snom sa globusom u rukama, dok je-
dan dobro budan lukavac posmatra
duboko usnulog, ko zna s kojim nam-
jerama. Ova čudna ponta vezana je
sidrom za zemlju nad ponorom, a na
nebu leti paraglajder i avion stremi ka
najvisočijoj tački. Zemlja i svemir, i
nešto još upečatljivije, jedan prozor
Stanićevog ateljea koji simbolizuje
sve prozore na njegovim slikama, sve eksterijerno i
enterijerno, terase sa pogledima na pučinu, pjace i
izloge, prozore i vrata. Sve je otvoreno i svuda struji
vazduh, pa i tamo gdje nema prozora, već se kupaju
drevne biste i glave, krstovi, zamkovi, amfore sa obri-
som žena. Stanić otvara još jedan prozor, prozor za-
gledan daleko u futurizam, otvoren TV ekran, čiji talasi
u čudne antene upućuju na buduće tehnološko, a opet,
po Stanićevim mjerilima, humano svojstvo čovjeka. A
u jednom savremenom Boshovom vrtu uživanja, u
hladu stabala, opet je svijetlo i svi uživaju zaronjeni u
svoj svijet, ali kao u brižno biranoj sceni kompozicij-
ski ujednačeno, sa perspektivom koja je u kompletnoj
ravnoteži. Na Stanićevim slikama izgleda kao da je
ISTORIJSKO VEČE U POMORSKOM MUZEJU
Tragom slike: Vjenčanje Crne Gore s morem
Sliku Vjenčanje Crne Gore sa morem, jedno od najvrijednijih eksponata koji krasi Pomorski muzej, sli-
kar Ivan Žmirić naslikao je 1881. godine. Na njoj je jedrenjak na kojem plove ličnosti iz istorijske
prošlosti, a centralna figura je kralj Nikola na pramcu jedrenjaka sa svitom u barskoj luci.
Dimenzije ove slike su 130x105 cm.
Kustos Pomorskog muzeja
Ilija Mlinarević podsjetio je
da je muzej ovu sliku otkupio
7. oktobra 1954. godine od
Jelene Bašović iz Nikšića,
kćerke ministra Crne Gore
Marka Đukanovića koji je bio
aktivan oko 1910. godine.
Slika je otkupljena za tada-
Ilija Mlinarević mr Vesna Vičević
šnjih 90 hiljada dinara.
Na drugom spratu muzeja izložena je kaširana foto-
grafija ove slike koja po tonalitetu odgovara origina-
lnoj slici u krejonu. Nakon neuspješne restauracije na
svaki pojedinac zaokupljen sam sa sobom, bilo da uži-
va pušeći lulu, sunčajući se pod čudnim šeširom nalik
ventilatoru, zaokupljen je poslom, ili se jednostavno
igra. Nijedna figura nije izdvojena cjelina, sve je do
detalja savršeno, nema niti jednog djelića koji nedo-
staje i sve to koherentno čini dio njegove izvanredne
slikarske cjeline. Adam i Eva prevazišli su svoj davno
izgubljeni Raj, u jednom modernom scenskom ambi-
jentu, nad rijekom i brdima, zeleno i braon lišće pada
zgusnuto i treperi po vazduhu, a Eva naga, vitka i pla-
va, nudi jabuku Adamu, koji je njen pandan, samo
kao lik u ogledalu sa jednim mono-
klom na lijevom oku, radostan što je
vidi iz jedne sasvim druge perspekti-
ve i možda drugačijeg saznanja o
ovom presudnom činu. Muškarci i
žene indiferentni, a opet snažno ve-
zani u Ljubavnicima, čovjek koji čeka
ženu dok se brižljivo šminka u odvo-
jenoj prostoriji, sve je dio jednog div-
nog, svijetlog i šarenog univerzuma, sve je dio jednog
velikog događaja koji se zove život, život lijep, a kra-
tak, Vojovih 90, kao da je 9 sekundi, vjekovi na slika-
ma kao da su samo jedan kratak san, sve divno, a
samo trenutak, kao kad otvorimo vrata, prođemo salon
i zatvorimo vrata. Vojo Stanić čita kritike i sigurno je
začuđen onim što je napisano o njemu, ali nam dopu-
šta da ga shvatimo onako kako mi vidimo njegove sli-
ke. Ne voli intervjue ni silna tumačenja, veliku priču,
ne poručuje, on slika ono što sanja, „jer umjetnik se
rodi ili ne“. Ipak, trebalo bi reći, nama je Bog podario
velikog slikara u svakom smislu te riječi, a njegove sli-
ke nam sasvim slučajno, kao usput kažu: Volite se i
volite život.
Nastavak sa strane 1
Cetinju za potrebe Pomor-
skog muzeja napravljena je
kopija u boji, čija autorka je
konzervator u Pomorskom
muzeju Smiljka Strunjaš.
Fotografije: S. Dabinović
Dimenzije ove kopije su
130x 88 cm, a povodom
ove istorijske večeri po prvi
put je izložena, kazao je
mr Vujošević
Mlinarević.
Predsjednica kotorskog ogranka Matice crnogorske
mr Vesna Vičević govorila je o istorijskim podacima i
činjenicama vezanim za ovu sliku, navodeći da je...
Jedra Boke – jul/2014. 7
 (nastavak sa strane 7)... slikar Žimirić sliku donio iz
Zadra na Cetinje 1881. gdje su je na dvoru vidjeli
knjaz i visoke zvanice, dok je za građane Cetinja bila
izložena u ovdašnjoj velikoj gostioni.
Na slici je predstavljen svečano okićen jedrenjak na
kome se vijore crnogorske zastave dok isplovljava iz
Bara, sa mnoštvo svijeta na obali koji pozdravljaju
brod. Na pramcu je markantna figura knjaza Nikole sa
podignutom desnom rukom u kojoj je prsten za baca-
nje u more. Pored njega sjedi knjeginja Milena sa pri-
jestolonasljednikom Danilom. Na samom pramcu u
sjedećem položaju, nagnuta preko ograde jedrenjaka,
je princeza Zorka. Ostale ličnosti na brodu su poznati
crnogorski junaci Božo Petrović, Petar Vukotić, Mašo
Vrbica, Ilija Plamenac, Peko Pavlović, Marko Miljanov
i drugi. Po bočnoj strani broda vise vijenci cvijeća, na
trakama trobojkama isprepletani sa vijencem lovora
ispisana su imena mjesta gdje su se vodile pobjedničke
bitke - Vučji do, Nikšić, Fundina, Bar.
Slikar je napravio dvije verzije iste slike različitim
tehnikama. Prva verzija rađena uljanim bojama na pla-
tnu, koju je donosio na Cetinje, a koju knjaz nažalost
PREZENTACIJE
Monografija
Željko Brguljan
M onografija kolaža Željko Brguljan, autora Nikole
Albaneža promovisana je 25. jula u crkvi sv. Du-
ha, koncertnoj dvorani muzičke škole Vida Matjan, u
organizaciji Hrvatskog građanskog društva Crne Gore.
Prisutne je pozdravio Tripo Schubert, a o Željku Brgu-
ljanu i njegovom likovnom opusu govorila je mr Marija
Mihaliček, istoričarka umjetnosti. O Željkovom stvara-
laštvu besjedio je autor monografije Nikola Albaneže.
8 Jedra Boke - jul/2012.
nije uspio da kupi, čuvala se do 1922. godine u stanu
slikara. Druga verzija, na papiru zalijepljenom na pla-
tnu rađena žutosmeđim krejonom, čuva se u
Pomorskom muzeju, kazala je Vičević.
O umjetničkoj vrijednosti slike govorila je istoričarka
umjetnosti Radojka Abramović.
Direktorica muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević
najavila je predstavljanje i drugih vrijednih eksponata,
poput portreta Matije Zmajevića iz Perasta, admirala
ruske baltičke flote i saradnika Petra velikog u obnovi
ruske pomorske sile na Baltiku, zatim Mašu Vrbicu
ministra unutrašnjih djelatnosti koji je vodio resor po-
morstva od 1882. godine kao i portrete braće Marka i
Joza Ivanovića iz Dobrote u okršaju sa gusarima u luci
Pirej 1756. godine.
Timu našeg muzeja bilo je zadovoljstvo raditi sa ma-
ticom crnogorskom, a naša zajednička ideja bila je da
jedan istorijski događaj, otisnut na platnu, otrgnemo
od zaborava, kazala je Pejaković Vujošević.
U muzičkom dijelu programa nastupala je ženska
klapa Bisernice Boke u kojoj nastupa i sekretar našeg
muzeja Božana Biskupović.
Fotografije: S. Dabinović
Klapa Bisernice Boke
Zbog spriječenosti da dođe u Kotor na istu temu nije go-
vorila dr Ivana Mance, naučna saradnica zagrebačkog
Instituta za povijest umjetnosti, ali je njen rad pročitala
dr sc. Ariana Koprčina, istoričarka umjetnosti, viši kus-
tos Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.
Željko Brguljan, autor velike zbirke kolaža i dragi prija-
telj Pomorskog muzeja, zahvalio se brojnoj publici, orga-
nizatoru, govornicima i maturantkinji srednje muzičke
škole Vida Matjan, Anji Radonjić, koja je na gitari izvela
tri kompozicije. Za vrijeme predstavljanja monografije
projektirane su na platnu slike iz monografije. Predstav-
ljanju je prisustvovao kotorski Biskup mrsg Ilija Janjić i
Hrvoje Vuković, konzul Republike Hrvatske u Kotoru.
Željko Brguljan (sredina), Nikola Albaneže (lijevo),
dr Ariana Koprčina (desno) i Marija Mihaliček
Fotografije: D. Brdar
 MUZEJ PERASTA
DVIJE IZUZETNE IZLOŽBE TOKOM JULA U PALATI BUJOVIĆ

San ili stvarnost Dada Đurića

U Salonu na prvom spratu Muzeja grada Perasta od
9. do 28. jula održana je izuzetna izložba slika
jednog najvećih crnogorskih slikara Dada Đurića, pod
nazivom Dado – san ili stvarnost. Na izložbi su bili
predstavljeni radovi, ulja na platnu iz perioda od 1953.
do početka 90-tih godina. Ovom izložbom je nastav-
ljena saradnja između Muzeja grada Perasta i Galerije
Gajo iz Podgorice, vlasnika Gaja Vojvodića.
Posjetioce je pozdravio direktor Andro Radulović
koji je kazao kako je Palata Bujović, u kojoj je smje-
šten Muzej, otvorila svoja vrata a njene zidove krase
slike portreta slavnih pomorskih kapetana od večeras
su zamjenjene Dadovim slikama, kojima su luke bile
Pariz i Njujork, a sada je to Perast.
Imamo veliku privilegiju vidjeti ovu Dadovu prekra-
snu izložbu. Posebno se zahvaljujem Slobodanu Puru
Đuriću. To je čovjek koji je sa njim podijelio i najveće
intime i, zahvaljujući njemu, doznala sam o Dadu dos-
ta detalja. Pitala sam Pura da li je Dado slikao Perast.
Nasmijao se i rekao mi je da jeste dosta puta, da su to
bile minijature, ali nažalost ne zna gdje su, kazala je
istoričarka umjetnosti Dragana Lalošević.
Izložbu je otvorio dr. Aleksandar Čilikov:
Dado Đurić je za života bio legenda, jedna od naj-
neobičnijih ličnosti evropske umjetnosti druge polovi-
ne 20. vijeka. Kada se o njemu govori, uvijek se u prvi
plan ističe njegova likovnost. On je vrhunski slikar, on
je vrhunski crtač, on je vrhunski grafičar... Dado je, me-
đutim bio izuzetno obrazovan čovjek. Jedan francuski
kritičar je o Dadu napisao: 'Ono što radi neki veliki
evropski filozof Dekston, to Dado Đurić radi slikom ili
crtežom'. Dada ne treba posmatrati samo u kontekstu
slikarstva i likovnog umjetnika, nego u kontekstu neke
velike evropske kulture koja je čitava proizašla iz Crne
Gore, što je sam Dado u više prilika isticao.
Čilikov je još rekao da mu je drago što je izložba
otvorena u Perastu, jer je Dado Đurić započeo svoje
stvaralaštvo upravo u Boki Kotorskoj.

Fotografije: D. Brdar

Pogled na Boku Zorana Nikolića

F antastična ljepota Boke Kotorske na panoramama koje
je svojim fotoaparatom zabilježio Zoran Nikolić iz
Prčanja, predstavljena je od 22. do 29. jula publici u
Zoran Nikolić (desno) otvara izložbu

Muzeju grada Perasta. U postavci je 20 panorama, od

kojih su tri velikog formata. Ostale su manjih dimenzija,
ali podjednako lijepe i očaravajuće.
Na njima je Trg od oružja iz potpuno neobične per-
spektive, pogled prema Perastu i Školjima, nevjerovatno
spojeni Dobrota i Perast, pa Prčanj i Dobrota, Pogled sa
Fotografija: D. Brdar

naše ponte, Jutarnje nebo, Tivatski zaliv, panorama tje-

snaca Verige, Perast i Gospa, Dobrota u magli, Svjetionik,
rijeka Škurda, od Ljute do Perasta, a tu je i fascinantni
Usamljenik - pogled prema Dobroti.

Jedra Boke - jul/2012. 9

 Fotografije su nastajale godinama. Vješti fotograf is-
Publika na otvaranju izložbe
tančanog senzibiliteta izabrao je posebne, nastale
unazad šest godina. Zoran je i zaljubljenik u drvene
barke. Jednu takvu koristi za pronalaženje pravih po-
zicija za snimanje sa mora. Jedna od najatraktivnijih
panorama nastala je upravo s mora, iz čamca - Ostr-
vo Perast.
Boka Kotorska uvijek pruža nevjerovatne vizure i

Fotografija: D. Brdar
motive. Nije teško u tom moru ljepote napraviti dobru
fotografiju - kaže umjetnik.
Rođen je u Skoplju, živio u Sarajevu, a devedesetih do-
šao u Prčanj. Fotografijom se bavi od svoje 15. godine.

TRADICIJA

F2014
ašinada
PET I PO VJEKOVA OBNAVLJANJA GOSPE OD ŠKRPJELA

Fotografije: Radio Dux

Povorka barki približava se otoku (fotografija lijevo); Don Srećko Majić u bijeloj barci i pjevači u uniformi
Bokeljske mornarice u plavo-žutoj barci. Među njima je i bibliotekar našeg muzeja Slavko Dabinović (fotografija desno)

S tari običaj bacanja kamena iz barki oko otoka Gospa

od Škrpjela održan je i ove godine 22. jula u akvatori-
jumu Perasta, po divnom danu, ispraćen zvonjavom sa
zvonika crkve Sv. Nikole i Gospe od Škrpjela. U lijepom
raspoloženju mještani i brojni turisti su ispunili sve bašte
restorana, sve ponte i parapete, fotografišući prelijepu
panoramu sa barkama koje se polako kreću duž obale
morem koje se presijava pod zracima sunca na zalasku.
Običaj ima vjerski i turistički, svjetovni karakter – održava
se na blagdan Svete Marije Magdalene, kada su po pre-
danju dva brata ribara na hridi kod Perasta našla ikonu
Bogorodice, taj dan se slavi u Crkvi, a običaj vezivanja
barki fašama simbolizuje vjekovnu borbu hrišćanstva na
vjetrometini istorijskih sukoba.
Fašinada je okupila 23 barke, koje su povezane konopi-
ma, ukrašene granama jablana i natovarene kamenjem, u
konvoju krenule sa ponte kod Borića. Sa obale su ih pra-
tili turisti iz Rusije, Engleske, Irske, Australije, Poljske,
Italije, Srbije i naravno Dubrovnika, Hrvatske. Tradicija je
da su učesnici Fašinade samo muškarci, dok ih žene poz-
dravljaju sa ponte mašući maramama. U prvoj barci,
pored don Srećka Majića, opata ostrva Sv.Đorđa, upra-
vitelja otoka Gospe od Škrpjela i župnika crkve Sv. Ni-
kole u Perastu, bili su i bogoslov Željko Pasković, te po
dva predstavnika katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti.
Druga barka bila je rezervisana za petoricu pjevača od-
jevenih u nošnju Bokeljske mornarice, koji su, opet, po
običaju, pjevali bugarštice (stare peraške pjesme) Oj
vesela, veselice i Dvoje mi dragi zaspalo. Praveći zao-
kret na kraju Perasta, barke su napravile krug oko ostrva
bacajući tovar od kamena, učvršćujući tako i tradiciju i
vještačko ostrvo.
U Pomirbenoj dvorani dodijeljena su priznanja pobjed-
nicima regate Fašinada KUP, i ove godine pehar je ponio
Saša Keković iz Herceg Novog. Ono što raduje mještane
i čuvare tradicije jeste da su učesnici fašinade bili i dječa-
ci, koji se od malih nogu uče čuvanju bogatog kulturnog
nasljeđa, što je posebno važno s obzirom da je Fašinada
prošle godine proglašena nematerijalnim kulturnim
dobrom od nacionalnog značaja za Crnu Goru.
NAPOMENA: Za ovaj prilog iskorišćen je
izvještaj iz dnevnog lista Dan

10 Jedra Boke – jul/2014.

 Pomorstvo u KOTORU danas
U vremenski ćudljivom julu u Kotor su prvi put doplovila tri broda: veliki i potpuno
novi megakruzer Mein Schiff 3 i dva starija, renovirana broda - Pullmantur Sovereign i
Louis Aura.
Mein Schiff 3 je u naš grad došao iz Du-
brovnika 9. jula, oko 7 sati, po oblačnom vre-
menu, sa oko 2,3 hiljade putnika i 1.020
članova posade. Bila je to premijerna kruzing
tura ovog broda koji je iz finskog brodogradil-
išta STX Finland izašao 22. maja. Gradnja
broda, dugačakog 293 metara, a širokog 36
metara koštala je 360 miliona eura. Brod
ispunjava najmodernije ekološke zahtjeve.
Brod je vlasništvo njemačke kompanije TUI
Cruises iz Hamburga. Svoje premijerno puto-
vanje po Mediteranu nastavio je u 18 sati.
Mein Schiff 9. jula na sidru ispred Luke Kotor: u pozadini, takođe na sidru, Celebrity Silhouette
Pullmantur Sovereign, koji je izgrađen 1988.
godine a obnovljen 2008. godine, u Kotor je,
takođe po prvi put, uplovio 29. jula. Vrijeme
je bilo sunčano, skoro bez oblaka. Brod
dužine 268 metara, od 73.192 BRT, pristao je
uz kotorsku rivu tako da je velikom dužinom
pramčanog dijela ušao u unutrašnji dio rive.
Došao je sa 2.733 putnika, što je njegov mak-
simalni kapacitet, i 820 članova posade,
saopšteno je Radio Kotoru iz Luka Kotor A.D.
Oko 16 sati Pullmantur Sovereign je nastavio
plovidbu ka Veneciji. Silueta broda, simbola
kompanije Pullmantur, predstavlja remek
djelo zahvaljujući nesvakidašnjoj eleganciji i
dizajnerskom stilu.
Louis Aura, putnički brod kompanije Louis
Cruises u Kotor je prvi put upolovio 31. jula,
oko 8 sati, sa 883 putnika i 310 članova
posade. Brod od 15.781 BRT i dužine 160,11
metara bio je usidren blizu Luke sve do 14 i
30 kada je započeo operaciju isplovljavanja.
Izgrađen je 1968. godine i od tada pa sve do
1995. godine plovio je pod imenom Starward.
Do 2006. godine nosio je ime Boleroa, poslije
čega je usledila još jedna promjena imena u
Orient Queen. Od 2013. brod plovi pod
sadašnjim imenom. Brod je 1975. godine
predstavljen u filmu Voajer sa Natali
Vud i Majkl Kejnom. Renoviran je
2004. godine.
Fotografija: D. Brdar
Jedra Boke – jul/2014. 11
 Pomorstvo u KOTORU danas
Azamara Quest 9. 7.
Serenade of the Seas 31. 7.
La Belle de l'Adriatique 16. 7.
Silver Spirit 14. 7.
U naš grad u julu su dolazili slijedeći
brodovi: Silver Spirit (1. i 14. jul),
Azamara Quest (1. 9. i 14/15. jul)
Serenade of the Seas (1. i 31. jul), La
Belle de l'Adriatique (2, 5. i 16. jul),
MSC Armonia 30. 7.
MSC Armonia (2/3, 9, 16, 23. i 30 jul),
Thomson Majesty (3, 17. i 31. jul),
Seabourn Spirit (3. i 24. jul), Silver
Wind (4. jul), Ventura (4. i 17. jul),
Athena (3/4, 13/14. i 24/25. jul), Star
Clipper (4. jul), Pan Orama (5/6, 12/13,
Seabourn spirit 24. 7.
19/20. i 26/27/28/29. jul), Royal
Clipper (6, 18. i 27. jul), Insignia (7.
jul), Mein Schiff 3 (9. i 23. jul),
Celebrity Silhouette (9. i 28. jul),
Celebrity Eqinox (10. jul), Pride (11. i
19. jul), Variety Voyager (13. jul), Silver
Spirit (14. jul), Splendour of the Seas Thomson Majesty 17. 7.
(13, i 27. jul), Noordam (19. jul),
Seabourn Odyssey (21. jul), SS Mariner
(21. jul), Nieuw Amsterdam (26. jul),
Queen Elizabeth (28. jul), Sovereign
(29. jul) i Luis Aura (31. jul).
Queen Elizabeth 28. 7.

Ventura 18. 7.

Nieuw Amsterdam 26. 7. Tere Moana 22. 7.

Noordam 26. 7. Star Pride i Pan Orama 19. 7. Royal Clipper 27. 7.

Sovereign 29. jula ulazi u Luku Kotor oko 8 sati i 45 minuta

12 Jedra Boke – jul/2014

 Pomorstvo u KOTORU danas
Veliki broj jahti doplovio je tokom jula u naš grad, a među njima je bilo i nekoliko veoma luksuznih.
Jedna od takvih je ultraluksuzna jahta Venus, vlasništvo Lorin Pauel Džobs, udovice nedavno preminulog
IT magnata Stiva Džobsa, koju je on dizajnirao zajedno s Filipeom Starkom. Sa svoja tri velika jarbola
pažnju je plenila i jedna od najspektakularnijih mega-jahti i najveća jedrilica na planeti Maltese Falcon
(Malteški soko). Prvi vlasnik ovog čuda od tehnike sa karbonskim jedrima, kojim se upravlja džojstikom, bio
je američki milijarder Tom Perkins (bivši većinski vlasnik HP-a - Hewitt Pacard). U istoriji jedriličarstva
biće upamćen svakako i Sokolov rev-
olucionarni DynaRig sistem za jedren-
je, uz čiju pomoć, sa tri autonomna i
rotirajuća jedra, Atlantik prelazi za
samo desetak dana. Pažnju je
Ocean Pearl 17. 7. Drizzle 29. 7.
privlačila i jahta Ocean Pearl svojim
izgledom koji podseća na tijelo ribe.
Takođe i jahta Karima iz kategorije
pleasure craft na čijoj se gornjoj palu-
bi nalazi helikopter francuske
Karima 29. 7. proizvodnje Gazela. Only Now 11. 7.

Huracan 18. 7. Talisman C 14. 7.

Venus 25. 7.

Parafin 22. 7. Sea Owl 21. 7.

Utopia 26. 7. Maltese Falcon 9. 7.

Wild Orchid 19. 7.

Fotografije: D. Brdar

Kruzer Louis Aura 31. jula na sidru ispred Luke Kotor

Jedra Boke – jul/2014. 13

 BOKELJSKA MORNARICA 809 KOTOR
DIREKTORICA UNESCO-A PRVA POČASNA ČLANICA: Gene-
ralnoj direktorici UNESCO-a, Irini Bokovoj, 19. jula je,
tokom njene posjete Kotoru, Bokeljska mornarica 809. uru-
čila Povelju kojom je imenovana za počasnog člana čime je
ona postala prva žena u 1.205 godina dugoj (pisanoj) isto-
riji koja je dobila ovo zvanje. Povelju počasne članice
Bokeljske mornarice u ime najstarije bratovštine mornara
na svijetu, uručio je vice admiral Ilija Radović.
Bokova je izrazila zahvalnost što je postala počasni član
Bokeljske mornarice i istakla da je impresionirana Bokelj-
skom mornaricom i tradicijom dugom dvanaest vjekova.
Osim zaštite materijalne i nematerijalne kulturne bašti-
ne, UNESCO se bavi i zaštitom dokumenata, a ja smatram
da Statut Bokeljske mornarice iz 1463. treba zaštiti kod
UNESCO-a, kazala je Bokova.
Prije dodjele povelje, Bokeljska mornarica 809 je na
Pjaci od kina održala ceremonijalni protokol a poslije
dod-jele priznanja visokoj gošći u njenu čast odigrala je
tradicionalno kolo, u pratnji gradske muzike Kotor.
Fotografija: Radio Dux
Irina Bokova tokom smotre odreda Bokeljske mornarice
Stari bokeljski jedrenjaci
Po m o rs tv o Rječnik
ŠIRINA: Širina preko svega ili najveća širna broda mjeri
se na najširem mjestu broda preko bokoštitnice ili
drugih dijelova koji strše preko brodskih bokova.
Najšire mjesto broda obično se nalazi na glavnom
rebru. Ta je širina važna za ulazak u luke, dokove,
ustave, prolaze izmedu stupova i ispod mosta, a raz-
likuje se od proračunske širine naročito kod brodova s
bočnim točkovima u izbocima u sredini broda.
Proračunska širina može biti na KVL ili ispod nje, a
mjeri se kod čeličnih brodova na vanjskom rubu rebara,
kod drvenih na spoljnom licu platice, a na oklopljenim
brodovima na vanjskom rubu oklopa. Širina nadvodnog
dijela broda ne mora biti jednaka širini na VL; ako je
manja, kaže se da su rebra uvučena (engl. tumble
home, njem. Spanteneinfall, franc. rentree), a ako je
veća, kaže se da su rebra izbočena (engleski flare,
njem. Ausbauchung, franc. devers). Izbočenim rebrima
dobija se šira paluba i veći stabilitet za nagibanja, ali je
mogućnost oštećenja gornjih dijelova mnogo veća;
zbog toga se izbočena rebra nalaze obično na pramcu,
jer je tu brod uži pa ne postoji opasnost oštećenja.
Proširenje rebara doprinosi proširenju palube na
pramcu, gdje je to osobito pogodno radi priveznih
radova, dizanja i spuštanja sidra; dalje prednosti su
što zbog izbočenih rebara voda na tom mjestu, kod
posrtanja broda lakše diže pramac iz vala i pramac
teže uronjava u more.
Bark škuna Vesta (1871-1894); Kapetan G. Bronzan; Autor
Vasilije Ivanković; Kolekcija Pomorskog muzeja Crne Gore