Jedra Boke MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
KOTOR Mart 2013.
Fotografija: D. Brdar
U GLAVNOM GRADU HRVATSKE 4. MARTA ODRŽANA
PREZENTACIJA NAŠE INSTITUCIJE
Vece
ˇ kotorskog Pomorskog
muzeja u Zagrebu
ajedno sa Hrvatskom bratovštinom Bokeljska mornarica
Z 809 iz Zagreba u ponedjeljak 4. marta u glavnom gra-
du Hrvatske organizovali smo veče pod nazivom 60 go-
dina Pomorskog muzeja u Kotoru. Događaj je upriličen u sali Tribi-
ne grada Zagreba, Kaptol 27, a počeo je u 18:30 sati. Prisus-
tvovalo mu je oko 70 prijatelja i poštovalaca našeg muzeja, pri-
vrženika Kotoru i Boki, kao i drugi zainteresovani.
Među posjetiocima su bili mr Vesna Jurić Bulatović, pomoć-
nica ministrice kulture Republike Hrvatske, Franjo Luković, pred-
sjednik Uprave Zagrebačke banke, sa suprugom, naša draga
prijateljica Maja Parentić, direktorica Centra za kulturu grada
Krka, sa dvojicom svojih saradnika – Sašom Lončarićem i Igo-
rom Gržetićem, dr Radoslav Pavićević, predsjednik Nacionalne
zajednice Crnogoraca Hrvatske, Dušan Mišković, predsjednik
Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Montenegro Zagreb,
Danilo Ivezić, sekretar Vijeća Crnogorske nacionalne manjine,
dr Lovorka Čoralić, naučna savjetnica Hrvatskog instituta za
istoriju u Zagrebu, kao i druge ličnosti. Ambasador Crne Gore u
Hrvatskoj Igor Građević uputio je pismo izvinjenja zbog nemo-
gućnosti da prisustvuje skupu.
Zadovoljstvo i čast da predstavi Pomorski muzej, objasni njegovu
kulturnu i obrazovnu misiju i predstavi strategiju njegovog djelova-
Sala Tribine grada Zagreba, 4. mart: prezentacija Pomorskog
muzeja Crne Gore u Kotoru dok govori primarijus dr Josip Gjurović
nja imala je mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica te kotor-
ske i crnogorske instutucije koja baštini vrijedno istorijsko nasljeđe
pokoljenja sa šireg područja današnjeg Kotora. Riječ su još imali
Slavko Dabinović, bibliotekar i urednik Pomorskog muzeja, don
Anton Belan, generalni vikar Kotorske biskupije, i don Ante Dra-
gobratović, župnik crkve Sv. Mateja u Dobroti. Ulogu moderatora
obavio je ugledni kardiolog primarijus dr Josip Gjurović, pred-
sjednik Bratovštine Bokeljske mornarice 809 - Zagreb. Pripremu i
realizaciju skupa uspješno je uradila mr Maja Tabak Slošić,
sekretar Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Zagreb.
O povodu za okupljanje - 60 godina plodnog rada Pomorskog
muzeja - i programu večeri najprije je govorio dr Gjurović koji je
dio svog izlaganja posvetio Boki i Kotoru. U istom jubilarnom kon-
tekstu, Muzej je potom predstavila mr Mileva Pejaković Vujošević.
Kratkim filmom autora Uglješe Samardžića - virtualnom šetnjom
kroz muzejski prostor Palate Grgurina - posjetiocima smo dočarali
sjajan ugođaj kojeg su mnogi doživjeli u dosadašnjim posjetama.
Virtuelni posjet Muzeju svojim propratnim komentarima dopunja-
vala je direktorica Pejaković Vujošević. Nakon projekcije filma, u
dijelu programa pod nazivom Muzej - čuvar i istraživač pomorske i
istorije i kulture Boke kotorske, o monografiju Prčanj, novom, prošire-
nom izdanju te knjige... nastavak na stranama 4, 5, 6 i 7
 Jedra Boke
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
AKTIVNOSTI
Jedra Boke je mjesečna publikacija
ˇ i dogovor o
Priprema beogradske izlozbe
Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru
Mart 2013. godine ’
izdavanju knjige mr Jovice Martinovica
Direktor Pomorskog muzeja
mr Mileva Pejaković Vujošević
irektorica Pomorskog
Prijatelji i saradnici
Prof. dr Anton Sbutega
Dmuzeja Crne Gore mr
Mileva Pejaković Vujošević
Prof. dr Gracijela Čulić
Prof. dr Milja Radulović boravila je 14. marta u Be-
mr Stevan Kordić ogradu gdje je razgovarala
Don Anton Belan sa direktoricom beogradskog
Prof. dr Milenko Pasinović
Antun Tomić
Muzeja nauke i tehnike mr
Milan Sbutega Sonjom Zimonić i Anjom
Zoran Radimiri Radaković kustosom i šefom
Željko Brguljan programskih aktivnosti tog mu- Mr Sonja Zimonić, direktorica Muzeja nauke i tehnike,
Petar Palavršić (lijevo), mr Anja Radaković kustos, šef programskih
Radojka Janićijević zeja o organizaciji zajedničke aktivnosti (sredina) i mr Pejaković Vujošević (desno)
Jelena Karadžić izložbe pod nazivom Slavni
Slavko Dabinović kapetani Boke Kotorske. Otvaranje izložbe zakazano je za 15. april u 19. sati u Galeriji
Milica Vujović
nauke i tehnike Srpske akademije nauka u Beogradu, Đure Jakšića 2.
Smiljka Strunjaš
Autorstvo izložbe potpisuju Pomorski muzej i naš kustos Radojka Abramović. Organi-
Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje
zatori su oba muzeja: Pomorski muzej Crne Gore i Muzej nauke i tehnike u Beogradu.
Drago Brdar
Izložba je uzvratni poduhvat koji dolazi nakon što je u novembru prošle godine beograd-
ski muzej u kotorskom muzeju pripremio izložbu pod nazivom Kapetani reka i mora.
Na izložbi će biti predstavljeni brojni eksponati: portreti kapetana Boke, modeli bro-
dova, pomorski instrumenti i stari dokumenti, koji će posjetiocima dočarati istoriju po-
morstva Boke Kotorske, preko predstava bitaka i slavnih okršaja na moru, do priče o
privrednom i kulturnom usponu Boke koje je uslovila pomorska privreda. Posjetioci će,
između ostalog, moći da saznaju kako se sticalo zvanje kapetana duge plovidbe –
zapovjednika broda, ko su bili kapetani Boke zaslužni za istoriju svjetskog pomorstva,
kao i koji je to kapetan Boke u 19. vijeku oplovio svet.
Naš muzej će ovom izložbom predstaviti pomorsko nasljeđe Boke Kotorske i svakako
interesantnu priču o slavnim bokeljskim kapetanima, koji su se afirmisali po čitavom
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru svijetu kao izvrsni navigatori, uspješni privrednici i slavni ratnici. Pomorstvo je stvorilo
Trg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000
veze Boke Kotorske sa svijetom i omogućilo privredni razvitak ovog kraja, kao i civili-
Telefon: +382 (0) 32 304 720
Fax: +382 (0) 32 325 883 zacijski i kulturni napredak. Izložba će biti otvorena do 27. aprila.
Website: www.museummaritimum.com Boravak u Beogradu gospođa Pejaković Vujošević iskoristila je i za dogovor oko
e-mail: pom.muzej.dir@t-com.me realizacije zajedničkog izdavačkog poduhvata Pomorskog muzeja i beogradske
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao izdavačke kuće Magelan press - kapitalnog djela našeg sugrađanina, nekadašnjeg
je postepenim razvitkom prvobitne zbirke direktora Pomorskog muzeja i doajena crnogorske arheologije mr Jovice Martino-
Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemel-
jene oko 1880. godine, koja je od 1900.
vića. Direktorica našeg muzeja se tim povodom sastala sa mr Katarinom Mitrović,
godine otvorena za javnost, a 1938. istraživačem saradnikom Centra za istorijsku geografiju i istorijsku demografiju Filo-
godine preuređena i otvorena na prvom zofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koja je i urednica u izdavačkoj kući Ma-
spratu sadašnje muzejske zgrade, barokne gelan press. Knjiga još nema definisan naslov a riječ je zapravo o doktorskoj diser-
palate plemićke porodice Grgurina iz
početka XVIII vijeka, koja je od 1949- taciji poštovanog kolege Martinovića sa naslovom Socijalno – ekonomska struktura
1952. godine kompletno restaurirana i društva u Kotoru prve polovine XIV vijeka, od čije je odbrane on odustao zbog bi-
adaptirana za potrebe Muzeja. zarnih administrativnih prepreka.
Misija Pomorskog muzeja Crne Gore u Pored niza tehničkih detalja koji se moraju precizirati uz ovakav posao, dogovo-
Kotoru je da čuva sjećanje naše zajednice reno je da u izdavanju knjige Pomorski muzej i izdavačka kuća Magelan press, čiji
na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,
je direktor i vlasnik Milan Todorović, učestvuju ravnopravno, te da tiraž izdanja
njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupl-
janje, čuvanje i predstavljanje naše bogate bude 500 primjeraka. Osim raznovrsnih detalja vezanih za buduću knjigu gospo-
pomorske tradicije i kulturne baštine. dina Martinovića, bilo je riječi
Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvija i o izlasku drugog izdanja
za vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzej
sa dužnim poštovanjem čuva uspomene na knjige mr Katarine Mitrović -
te davne dane, na uspjehe slavnih kotorskih Mletački episkopi Kotora - te o
moreplovaca, umjetnika, brodograditelja, mogućem pokretanju mletač-
zanatlija, državnika i diplomata, posredni- kih studija u našim sredinama.
Fotografije: D. Brdar

ka između istoka i zapada.

Pomorski muzej je institucija kulture
Republike Crne Gore. Mr Mileva Pejaković Vujoše-
vić (desno) u razgovoru sa mr
Katarinom Mitrović (lijevo)

2 Jedra Boke - mart/2013.

 U ZAGREBU SMO POSJETILI POŠTOVANU PRIJATELJICU NAŠEG MUZEJA,
POSLJEDNJEG POTOMKA JEDNOG OD UTEMELJIVAČA FOTOGRAFIJE U BOKI
Susret sa Lidijom Laforest
oravak u Zagrebu, gdje je ekipa kotorskog Pomorskog
Bmuzeja bila između 3. i 5. marta radi promocije naše in-
stitucije, iskoristili smo za susret sa gospođom Lidijom Laforest
Čukvas, posljednjim potomkom poznate fotografske porodice
Laforest. U posjeti donatoru našeg muzeja i dragoj prijateljici
bili su mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Pomorskog
muzeja Crne Gore, Božana Biskupović, sekretar Muzeja, i
Drago Brdar, urednik muzejskog biltena Jedra Boke.
Sa našom prijateljicom susreli smo se u prijepodnevnim satima,
4. marta, u advokatskoj kancelariji Srkoč, koju vodi prijateljica
gospođe Laforest mr Lana Srkoč, advokatica i producent u kul-
turi, uz čiju pomoć je posjeta organizovana. Susretu je prisustvo-
vala i dr Koraljka Kuzman Šlogar, voditeljica arhiva Instituta
za arheologiju i folkloristiku u Zagrebu, koja inače priprema
virtuelnu izložbu bokeljskih nošnji na fotografijama Franca
Laforesta. Za gospođu Kuzman Šlogar to je bila prilika da
možda sazna neki detalj više koji bi bio od koristi u realizaciji
tog projekta ili pak da eventualno dođe do nekog novog prim-
jerka Laforestove fotografije sa bokeljskom nošnjom koju bi
uključila u postavku.
Sa gospođom Laforest susreli smo se ponovo devet godina
nakon našeg prvog druženja koje se dogodilo 2004. godine
tokom njenog boravka u Kotoru. Tada je potomak čuvenih
fotografa - unuka Franca i kći Feliksa (Srećka) Laforesta - ko-
torskom Pomorskom muzeju darivala oko 200 staklenih foto-
ploča na kojima su njen djed i otac zabilježili motive iz Boke i
narodne nošnje ovog kraja, a uz to smo od gospođe Laforest
dobili i sliku Mali Laforest prislonjen uz majčin skut, ulje na platnu
veličine 212x150 cm, koja je rađena u Beču oko 1840. godine
u bidermajer stilu.
Poklon sliku u međuvremenu smo restaurirali, uključili je u stal-
nu postavku etnografske zbirke i danas je to po formatu naj-
veća slika koju posjedujemo. Prvi put smo je publici predstavili
14. maja 2011. godine na petogodišnjicu smrti don Branka
Sbutege (1952-2006.) na čiji
predlog je Lidija Laforest sliku
darivala našem muzeju. Res-
tauracijom i uključenjem slike
u redovnu postavku ispunjena
je njena želja da porodično
Razgovori u advokatskoj kancelariji Srkoč: mr Mileva Pejaković uručuje gospođi Laforest zahvalnicu
i monografiju Prčanj; Fotografija dolje lijevo: mr Mileva Pejaković Vujošević, Lidija Laforest i mr Lana
Srkoč; Fotografija dolje desno: mr Mileva Pejaković Vujošević, Lidija Laforest i dr Koraljka Kuzman Šlogar
umjetničko djelo donira nekoj
kulturnoj instituciji koja će znati
i stručno da je obnovi i sačuva
od zaborava.
Bili smo i ostajemo počastvo-
vani tim plemenitim gestom gos-
pođe Laforest i u znak naše ve-
like zahvalnosti prijateljici Mu-
zeja tokom susreta u Zagrebu
predali smo specijalnu zahval-
Lidija Laforest Čukvas
nicu Pomorskog muzeja Crne Go-
re u Kotoru za njen doprinos uzdizanju naše institucije. Direktorica
Muzeja je Lidiji Laforest, uz zahvalnicu, uručila i monografiju Pr-
čanj, dopunjeno i modernizovano izdanje djela jednog od najum-
nijih ljudi Boke - don Nika Lukovića. Ovaj susret je takođe iskoriš-
ćen da se formalno-pravno reguliše donacija gospođe Laforest.
Podsjećamo da je Lidija Laforest (1926. g.) akademski slikar
(primijenjenog smjera), te da se i sama bavi umjetničkom foto-
grafijom. Akademiju primijenjenih umjetnosti u Zagrebu završila
je 1954. g. a majstorski ispit iz fotografije položila je 1961. g.
Članica ULUPUHA (Udruženja likovnih umjetnika primjenjenih
umjetnosti Hrvatske) postala je 1955. godine. Njenu biografiju
krase brojna umjetnička dijela, radovi, izložbe, te 30 godina
radnog iskustva na poslovima grafičkog dizajna (posebno
tokom 60-tih i 70-tih godina 20. vijeka). Djela Lidije Laforest
nalaze se u muzejskim zbirkama Muzeja za umjetnost i obrt u
Zagrebu i Plavog dvorca na Cetinju. Rođena je inače u Herceg
Novom kao kći Feliksa Laforesta (Kotor, 1898. - Zagreb,
1961.) i unuka Franca Tiarda de Laforesta (Beč, 1838. – Kotor,
1911.), obojice poznatih fotografa.
Djed prijateljice i donatorke našeg muzeja, Franc Laforest ubra-
ja se u pionire fotografije u Kotoru i Boki, čiji počeci sežu u prvu
polovinu šezdesetih godina 19-og vjeka kada je u Kotoru počeo
da radi prvi fotograf Anton Jelaska. Za njim slede dvojica Ve-
bera, Karlo otac i Karlo sin, pa Franc Laforest i njegovi nasljedni-
ci (supruga Gabrijela, sin Feliks i kći Eleonora udata Prelesnik),
uz koje se pojavljuju Rudolf Smodlaka i nekolicina drugih.
Na kraju, i ovim putem se zahvaljujemo gospođi Laforest i
želimo joj dobro zdravlje i ugodnost godina koje nosi. Posebno
hvala gospođi Lani Srkoč na organizaciji susreta.
Fotografije: D. Brdar
Jedra Boke - mart/2013 3
 PREZENTACIJA muZEJA
ˇ kotorskog Pomorskog muzeja u Zagrebu
Vece
nastavak sa strane 1

Fotografija: D. Brdar
Virtuelni obilazk kroz Pomorski muzej uz
dodatna objašnjenja mr Pejaković Vujošević

... iz 1937-2010. g. i o njenom autoru don Niku Lukoviću go-
vorili su Slavko Dabinović, koji je bio i tehnički urednik mono-
grafije, i don Anton Belan, čije je izlaganje bilo usredsređeno
na don Nika Lukovića.
Umjesto izlaganja dr Tomislava Marasovića, koji je bio
sprečen da dođe u Zagreb, o drugom izdavačkom poduhvatu
našeg muzeja - knjizi Graditeljstvo Kotora, ing. arh. Svetislava
Vučenovića - don Ante Dragobratović pročitao je recenzije o
ovom veoma vrijednom djelu, čiji su autori prepoznali vrijed-
nost cjelovitosti ove urbanističke studije za jedan istorijski grad
na istočnoj obali Jadrana. Dr Josip Gjurović je na kraju govo-
rio o Prčanju, svojim precima koji su živjeli u tom čuvenom mje-
stu nadaleko poznatih pomoraca i o don Niku Lukoviću.
Na kraju ovog, jednog u nizu kulturnih i prijateljskih susreta koje
uspješno i učestalo održavaju Pomorski muzej u Kotoru i Hrvatska
bratovština Bokeljska mornarica 809 - Zagreb, mnogi odazvani
zagrebački Bokelji, prijatelji Boke iz Zagreba i saradnici tih dviju
institucija dobili su priliku da nabave primjerke dva privlačna
naslova koji su im te večeri predstavljeni. U nastavku, na skrom-
nom koktelu, uz ćakule i ugodno druženje pali su i dogovori o
budućim susretima i zajedničkim programima.
Ipak, tu se nije zaustavilo druženje te večeri, pa se za
nekolicinu članova zagrebačkog ogranka bratovštine, prija-
telje sa ostrva Krka i za kotorsku ekipu, u kojoj su još bili
Božana Biskupović, sekretar Muzeja, Tomislav Bonić, član
našeg stručnog tima, i Drago Brdar, urednik biltena Jedra
Boke, ono nastavilo u ugodnom ambijentu obližnjeg resto-
rana Požderuh.

tefaktima pomorske istorije i kulture živ-

Mr Mileva Pejakovic’
Vujoševic’ o
Pomorskom muzeju
Za svoju prezentaciju Pomorskog mu-
zeja pred okupljenima u sali zagre-
bačke Tribine mr Mileva Pejaković Vu-
jošević je kao osnov iskoristila izlaganje
Muzej - čuvar i istraživač pomorske po-
vijesti i kulture Boke Kotorske koje je iz-
njela prilikom obilježavanja 60 godina
njegovog postojanja, septembra prošle
godine. Prisutne je podsjetila na važnost
memorije, te značajnu ulogu ove institu-
cije koja sažima i čuva istoriju Boke još
od 1952. godine.
Osim značajnih imena i datuma iz isto-
rije Muzeja gospođa Pejaković Vujošević
navela je najznačajnije muzejske sadr-
žaje i teme koje plijene pažnju svakog
posjetioca u stalnoj postavci. Među ar-
Foto: D. Brdar
ljenja koje je Boka baštinila upravo slav-
nim pomorstvom, nabrojala je mnoge
vrijedne i zanimljive primjerke. U muzej-
skoj koncepciji svi su jednako kvalitetno
tretirani u impozantnoj prostornoj dispo-
ziciji koju, uza sve zahtjeve modernog
posjetioca, omogućava raskošna barokna
Palata Grgurina.
Gospođa Pejaković Vujošević posebno
je istakla oblast međunarodne saradnje
Muzeja koja se ogleda u zajedničkim
projektima sa srodnim muzejskim instituci-
jamau u regionu, u obilježavanju među-
narodnih datuma, te posjetama brojnih
delegacija iz svih sfera društvenog živ-
ota. Muzej je takđe postao i mjesto sus-
reta mnogih javnih ličnosti, političara,
ambasadora, umjetnika, kulturnih posle-
nika, kao i pozornica raznovrsnih, prije
svega kulturnih dešavanja.
Pažnju prisutnih posebno je privukao i dio
izlaganja direktorice Pomorskog muzeja u

kome je ona istakla značaj menadžmenta

Mr Mileva Pejaković Vujošević predstavlja u djelovanju muzeja, te je konkretno rekla
Muzej u zagrebačkoj Tribini
kako to izgleda u njenom muzeju.

4 Jedra Boke - mart/2013

 Slavko Dabinovic’ o
monografiji Prcanj
ˇ sjetio je don Belan, dodavši da je don
Monografija Prčanj don Nika Lukovića,
kako je u svom izlaganju rekao Slavko
Dabinović, posvećena je don Branku
Sbutegi, čovjeku neizmjerne intelektu-
alne snage, umjetniku riječi, suptilnom
kritičaru i eruditi i začetniku realizacije
ovog značajnog projekta. Njegova na-
mjera je bila da se tekst don Nika Lu-
kovića istorijsko-estetskog prikaza Pr-
čanj, istoričara, dobrotvora i mecene,
štampan 1937. godine, preuzme i uvrsti
u jednu reprezentativnu monografiju,
kako bi se dobio jedan kompletan pri-
kaz bogate i burne prošlosti ovog pro-
slavljenog pomorskog mjesta.
Bibliotekar Muzeja i tehnički urednik
ove publikacije rekao je i da je još uvi-
jek živa uspomena na don Nika Lukovića
obavezala Pomorski muzej da bude iz-
davač ove monografije kako bi mu se
na neki način odužio.
Podsjetio je pritom da je don Niko Lu-
ković jedan od osnivača Pomorskog mu-
zeja u Kotoru sve od 1938. godine ka-
da je postojeća zbirka Bokeljske morna-
rice proširena i postavljena na drugom
spratu Palate Grgurina, te da je isto ta-
ko zaslužan da je pomenuta zbirka
1952. godine prerasla u današnji Po-
morski muzej i ukazao na ogroman do-
prinos koji je Luković dao utemeljenju
publikacije Godišnjak u kojoj je kao
predsjednik kotorske sekcije Društva
istoričara Crne Gore, okupio najbolje
poznavaoce pomorske i ostale prošlosti
Boke Kotorske.
Veliki dio predmeta i knjiga u Muzeju su
njegov dar. Na taj način postigao je da
drugi slijede njegov primjer, u čemu je i
uspio, kazao je Dabinović.
Prema riječima Dabinovića, studioznim
prikazom kroz 4 poglavlja: Istorijski pri-
kaz, Znamenitosti, Prčanj u novije doba i
Dodatak, autor čitaoca vodi rukom veli-
kog istoričara i vrsnog pripovjedača
kroz topografski opis mjesta, predočava
istorijske podatke, sve od prvog pome-
na mjesta u kotorskim ispravama 13.
vijeka, pa do novog doba.
Gospodin Dabinović je kazao da je
don Niko Luković svojim tekstom, koji je
rezultat dugogodišnjeg naučnog istra-
živanja, najbolje dokazao koliko je po-
morstvo bila pokretačka snaga uzleta
privrednog i kulturnog razvoja ovog re-
lativno malog mjesta.
Monografija uz tekst Prčanj don Nika
Lukovića iz 1937. godine, sadrži i tri
dodatka: Toponimi Prčanja, Karta
Prčanja iz 1802. i Popis kuća iz 1958.
Statutum est hominibus semel mori - od-
ređno je ljudima da jednom umru, pod-
Nikov Prčanj s nevjericom prihvatio ovu
bolnu istinu te da je sam bio svjedok
kako je na ovu vijest plakala cijela crk-
va i mlado i staro okupljeni u crkvi Sv.
Nikole na nedjeljnu svetu misu koju je
služio fratar iz Kotora prije 43 godine.
Ocjenio je da nam i okupljanje u Za-
grebu u Tribini svjedoči istinitost Cicero-
nove latinske maksime: Mors terribilis iis,
quorum cum vita omnia extinguuntur non
iis quorum laus amovi non potest - Smrt
je strašna za one kojima se sa životom
Slavko Dabinović
sve zvršava ali ne za one čija se pohvala
ne može izbrisati, dodavši da su rijetki
godine. Toponimi Prčanja su rad prof
gradovi na istočnoj jadranskoj obali a o
Cjelimira Stanića koji je preuzet iz
mjestima i naseljima da se ne govori,
Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru.
koji imaju takvu kulturnu iskaznicu kao
Autor detaljno analizira svaki od 85 lo-
što je knjiga Prčanj don Nika Lukovića.
kaliteta na ovom prostoru, opisuje zgra-
Potom je don Belan ukratko iznio bio-
de na njemu i daje imena i prezimena
grafiju don Nika Lukovića koji se rodio
prčanjskih obitelji vlasnika navedenih
na Prčanju 21. marta1887. godine u
zgrada. Kartu Prčanja sa popisom kuća
obitelji čiji su preci, po ocu i po majci
iz 1802. godine je izradio Antonio Fi-
bili Prčanjani, pomorci i brodovlasnici.
lipini. Sastavni dio karte je katalog u
Otac mu se zvao Špiro, a majka Ana
kome je dat popis stanova sa imenima
Gverini, čiji je stric bio dr Paško Gveri-
vlasnika prema numeraciji sa karte. Na
ni (+ 1911.), znameniti nadbiskup-mi-
popisu je oko 140 kuća, oko 96 u pri-
tropolit skadarski. Bratstvo Lukovića na
obalnom dijelu i oko 47 kuća u seoskom
Prčanju dalo je više znamenitih sveš-
zaleđu. Popis kuća iz 1958. godine je
tenika, a među njima i dr. Antona Lu-
neobjavljeni rukopis, profesora i
kovića, župnika na Prčanju od 1760.
arhitekte, Prčanjanina Vinka Gjurovića.
do 1784. godine, kasnije biskupa No-
Popis od 191 kuće predstavlja zatečeno
vigrada u Istri.
stanje iz pomenute godine sa imenima
Poslije osnovnog školovanja na Prča-
stanara, vlasnicima, brojem članova
nju, brigom i troškom nadbiskupa Gve-
obitelji onih koji u kući žive i interesan-
rinija, don Niko je bio smješten u kotor-
tnim opisom svake pojedine kuće.
skom sjemeništu „Leoninum“ gdje je...
Kod same pripreme ove reprezentativne
publikacije vodili smo se mišlju i zaključili (nastavak na stranama 6 i 7)
da će ova tri dodatka biti logičan slijed
don Nikovog teksta, biti njegov komple- Don Anton Belan (u sredini) i don
Ante Drgobratović (lijevo), na
mentarni dio, ne umanjujući vrijednost panou bista don Nika Lukovića
autorovog istorijsko-estetskog prikaza
Prčanja, kazao je Dabinović navodeći
da monografija ima 268 strana, 206
ilustracija od kojih 20 starih iz fototeke
Pomorskog muzeja i 186 novih, poseb-
no napravljenih za ovu publikaciju.
Don Anton Belan o
’
don Niku Lukovicu
Govoreći o don Niku Lukoviću don An-
ton Belan je rekao da je don Niko Luko-
vić bio znameniti sveštenik Kotorske bis-
kupije, erudit, kulturni stvaralac, pisac i
mecena, a da se od dana svešteničkog
Fotografije: D. Brdar
ređenja 7. jula 1910. godine uz lično
ime kod njega ugrađuje ono don kao što
ga je ugradio i u svoj život sve do smrti
koja je zakucala na njegova vrata 15.
februara 1970. godine.
Jedra Boke - mart/2013 5
 PREZENTACIJA muZEJA
...do školske godine 1905./06. polazio
gimnaziju. Kao odličan učenik na pose-
ban se način isticao u klasičnim jezicima,
povijesti i zemljopisu. Teološki studij je
završio u Zadru, slušajući i polažući ispi-
te na latinskom jeziku. Nakon završenog
studija i svešteničkog ređenja 7. jula
1910. godine, prema tradiciji, koja se
održavala od XVII vijeka, sve do nje-
gove smrti, na prijedlog Prčanjske op-
štine u novembru iste godine postavljen
je za župnika na Prčanju. Naime, tradi-
cija je bila da župnik na Prčanju uvijek
bude mještanin. U zvanju župnika s kra-
ćim prekidima ostao je punih 60 godina.
Znao je govoriti: Sva moja ambicija je
između dva rta, Glavatoga i Markova
rta. Odmah po izbijanju Prvog svjetskog
rata bio je mobiliziran te kao vojni sve-
štenik služio u Trebinju, a od 1916. go-
dine u Kotoru pri Vojnoj bolnici, sve do
sloma Austro-ugarske monarhije. Za rezi-
dencijalnog kanonika Stolnog kaptola u
Kotoru imenovan je 22. decembra1933.
godine, položivši professio Fidei; dva
dana kasnije bio je i ustoličen. Prijatelj je,
često puta i mecena brojnih umjetnika.
Umjetnička djela sakralne tematike, nas-
tala između dva svjetska rata i kasnije u
župnoj crkvi na Prčanju, svjedočanstvo su
tog prijateljevanja i don Nikovog smisla
za lijepo, kao i hrabrosti da se pruži
šansa mladim umjetničkim stvaraocima.
Znao je često puta reći: Kanoni ponekad
mogu biti pogubni za umjetnost. Crkvi na
Prčanju priskrbio je četrdesetak djela
moderne sakralne umjetnosti.
Na fotografiji lijevo je mr Vesna Jurić Bulatović, pomoćnica hrvatske minitrice kulture u trenutku kada pozdravlja skup u
Tribini. Na fotografiji desno je grupni portret ključnih učesnsika i organizatora prezentacije Pomorskog muzeja i to (s lijeva ka
desno): don Ante Drgobratović, Slavko Dabinović, Željko Brguljan, Božana Biskupović, mr Maja Tabak Slošić, mr Mileva Pejaković
Vujošević, don Anton Belan, prim dr Josip Gjurović i Sanda Zenko, dipl. ing. arhitekture
6 Jedra Boke - mart/2013.
Godine 1913. objavio je prvi znan-
stveni rad. Od tada pa do smrti napi-
sao je desetak knjiga i oko 160 znan-
stvenih radova, osobito iz povijesti, po-
vijesti umjetnosti, pomorstva i hagiogra-
fije. Bio je nosilac brojnih društvenih pri-
znanja i odlikovanja.
Primarijus dr Josip
Gjurovic’ o Prcnju
ˇ i
don Niku
Primarijus dr Josip Gjurović
Prim dr Josip Gjurović govorio je o
značaju bogate prošlosti Kotora i Prča-
nja, usponu i padu pomorstva u Boki
istakavši da su se Bokelji u toj posljed-
njoj fazi kada je njihova pomorska
aktivnost počela da slabi zavaravali da
će bijelim jedrima nadvladati nadola-
zeću moderniju tehniku. Pošto su bili
jako dobri onda je sudbina mnogih
kapetana sa Prčanja i iz Perasta i iz
ostalih krajeva, pogotovo sa Prčanja,
bila da svoju budućnost nađu u aus-
trijskom Lojdu, koji je napravio veliko
parabrodarsko društvo u Trstu. Tako se
veliki broj bokeljskih obitelji preselio iz
Boke u Trst i prenosio dalje slavu svog
zanata.
Sve što se događalo na Prčanju, na
jedno sedam kilometara dužine, jako je
dobro opisao naš don Niko Luković, koji
nam je ogolio jedno vrijeme, ogolio dio
naše prošlosti, rekao je dr Gjurović
dodajući da se don Nika i dan danas
sjeća sa vrlo intenzivnim osjećanjima.
Govoreći dalje o ovom znamenitom
čovjeku dr Gjurović se prisjetio da je i
sam u djetinjstvu slušao, kada je don
Niko razgovarao sa Rafaleima i ostalim
Prčanjanima, razradu ideje o postavlja-
nju kipova poznatih ličnosti na pjaceti
ispred župne crkve.
Imao je osjećaj da je kultura i posveće-
nost narodu velika stvar i da su našem
narodu jako doprinijeli svećenici. Tako je
počeo od Andrije Kačića, Štrosmajera,
Učelinija, Zmajevića.... do Njegoša, kao
jedno svećeno lice koji je svom narodu
dao doprinos u prosveti i kulturi, što je
jedno od prvih ekumenskih znakova nje-
govih razmišljanja. Ta njegova misao i sve
što je napravio pokazala je širinu nje-
gove ideologije, ljudsku širinu razmišlja-
nja, rekao je prim dr Josip Gjurović.
 Osim što je bio koristan i plodan, boravak kotorske ekipe u Zagrebu bio je i vrlo ugodan zahvaljujući našim domaćinima, kao i
veselom društvu sa ostrva Krka. Na fotografiji lijevo je snimljen naš tim sa prijateljima sa Krka ispred zdanja u kome se nalazi
Tribina grada Zagreba. Tu su: don Antun Belan, don Ante Dragobratović, Slavko Dabinović, Tomislav Bonić, mr Mileva Pejaković
Vujošević, Saša Lončarić i Maja Parentić. Ista postava napravila je i obavezni snimak ispred gradske katedrale sa kesama knjiga
koje je trebalo prenijeti u Tribinu. Prije toga ekipa se fotografisala ispred rerstorana Baltazar, nakon objeda (fofografija lijevo u
sredini). Po završetku prezentacije i koktela u Trbini zaputili smo se u susjedni restoran Požderuh gdje smo večerali u lijepom
raspoloženju i uz pjesmu naših klapara Slavka Dabinovića, Božene Biskupović i dvojice donova (fotografija dolje desno). Kada je
izgledalo da se večera i veselo druženje privode kraju, gospođa Parentić je sve prisutne iznenadila iznjevši odnekle na trpezu
čuvenu krčku tortu, čiji se recept čuva kao velika tajna.

Jedra Boke - mart/2013. 7

 LIBRI
U POMORSKOM MUZEJU PRVI PUT NA PROSTORU BOKE
12. MARTA PREDSTAVLJENA KNJIGA MIRAŠA MARTINOVIĆA
Anticki gradovi, snovi i sudbine
Pomorski muzej u Kotoru, 12. mart; Prezentacija
knige Antički gradovi, snovi i sudbine Miraša Martinovića
Pomorskom muzeju 12. marta organizovali smo pro-
U mociju knjige Antički gradovi, snovi i sudbine. Dijelo
Miraša Martinovića u izdanju Nacionalne zajednice
Crnogoraca u Hrvatskoj predstavljeno je po prvi put ne samo
kotorskoj publici već i u ovom djelu Crne Gore. Drevni grad
Kotor je zastupljen u ovoj knjizi, koja predstavlja sintezu istraži-
vanja dugog gotovo tri decenije. Riječ je o knjizi koja se tem-
atikom i fakturom izdvaja u regionalnoj književnoj produkciji,
pa je kao takva i izazvala pažnju čitalaca i poštovalaca
književnosti, odnosno kod brojnih ljubitelja dobre knjige.
Podsjećamo da poznati pisac Mirko Kovač ovu
knjigu naziva prvorazrednim literarnim događa-
jem, te da su s tim epitetom o njoj napisani i brojni
tekstovi i od drugih pisaca koji važe kao autoriteti
u literaturi i književnoj kritici, najavljujući vrijeme
koje za ovu knjigu tek dolazi.
Na promociji u Kotoru o knjizi su govorili akade-
dmik dr Radoslav Rotković, profesorica dr Gracijela
Čulić, publicista Vlado Duletić i autor. Predstavljajući dje-
lo akademik dr Radoslav Rotković kazao je da se opus Miraša
Martinovića ne može naći nigdje na Balkanu pa ni Evropi jer
nema klasične kompozicije, pomješane su poezija i proza što u
estetici nije ni vrlina ni mana već osobina.
Kroz antičke teme autor je pronalazio u našoj prošlosti nešto što
se podudara sa savremenim zbivanjima. Tragajući za suštinama i
što je bliži suštini bliži je sličnostima, dakle Martinović je kao
pčela letio od cvijeta do cvijeta kako bi skupljao med i te kaplje
meda su prosute kroz poeziju i prozu. To je ono što nalazi čitaoce
njegovih knjiga u Izraelu, Italiji, Albaniji i kod nas – kazao je
Rotković.
I snovi su dio stvarnosti, i njih prate sudbine, šutnje, izgubljeni
prostori u kojima se prepoznaju gradovi i tragovi, u zgusnutoj
travi i korovu, u znakovima kamenih poruka vremena i ljudi,
8 Jedra Boke - mart/2013
Fotografije: Radio DUX
Miraš Martinović govori o svom djelu
kazala je prof. dr Gracijela Čulić, dodajući da zapisi na ka-
menu čuvaju sjećanja, a gradovi Miraševog mitskog itinerera su
stradalnički. Njihovi prostori i kamen zapamtili su muku života i
okrutnost vremena.
Publicista Vlado Duletić govorio je o Martinovićevoj fascinaciji
antičkim gradovima.
Miraš je fanatični zaljubljenik u antičke tajne, misterije i kulturne
dubine, pa strasno razgrće minule vjekove, epohe i milenijume i u
njihovoj dramaturgiji i povezanosti pronalazi treptaje naše drevne
prošlosti. Tragajući za antičkim biljezima na ovim
turbulentnim prostorima on je literalno oživio
mnoge naše davno zamrle gradove i duboko pro-
nikao u njihove tajanstvene snove i metafizičke od-
sjaje, kazao je Duletić.
Autor Miraš Martinović govorio je kako je knji-
ga nastala kako je počelo istraživanje drugog
lica Crne Gore onog nevidljivog ili malo vidljivog
lica običnom oku.
Prije tri decenije, kada sam došao na obalu Mediterana, Boku i
Herceg Novi polazna tačka bio je Risan čije ime mi je zazvučalo
magično. Prvi put sam posjetio Risan, stari naziv Rizinium, i arhe-
ološki lokalitet Carine sa arheologom Ilijom Pušićem. Na tome
lokalitetu sam kroz dodir zemlje i kamena, dodirujući ostatke tog
grada, prvi put dodirnuo i buduće teme, nešto što će se kasnije
razvijati u meni i kroz knjige. Idući po terenu i prikupljajući ma-
terijal nadam se da sam oživio te gradove kroz ovo djelo na
način da sam prepoznao njihove sudbine. To sudbinsko me intrigi-
ralo, kazao je Martinović kotorskoj publici objašnjavajući ge-
nezu knjige.
Predstavljanje knjige propratila je zvucima flaute Angele Mi-
jušković, profesorica kotorske Muzičke škole Vida Matjan. Pro-
gram je vodila Dolores Fabian.
 Pomorstvo u KOTORU danas
Mega kruzer Divina u petak 22. marta boravio je u Kotoru. Svojim
dolaskom oko sedam sati izjutra u kotorsku luku otvorio ovogodišnju
nautičku sezonu. Sa broda se iskrcala u kotorsku luku grupa crnogorskih
turista, koja je na ovom kruzeru bila prethodnih sedam dana. Turiste je
pozdravila Gradska muzika Kotor.
Ovo je bilo drugo uplovljavanje najvećeg
broda koji je posjetio Bokokotorski zaliv, a
prvi put se Divina ovdje sidrila 5. novembra
prošle godine. Raskošan kruzer kompanije

Foto: D. Rapovac
Mediteran Šiping (Mediterranean Shipping
Foto: Internet

Company - MSC) dužine 333 metra, širine

38 metara u Kotor je došao sa 3.559 putni-
ka i 1.325 članova posade. Kapacitet mu je Divina kasno popodne napušta Kotor
Rano jutro 22. marta: Divina prolazi
kroz najuži dio Zaliva 4.363 putnika i 1.325 članova posade.
Kruzer ima 18 brodskih paluba koje nose
imena grčkih bogova, restorane, barove,
kockarnicu, 4 bazena, kuglanu, dvoranu za

Foto: Radio Dux

fitnes, spa centar, pozorište. Njegova cijena
je preko 550 miliona dolara.
Foto: Internet

Brod pokreće dizel – električni pogonski sis-

tem od pet agregata čija je ukupna snaga Prolazak pored Perasta i Gospe od
Pogled na Divinu sa carinskog dijela Škrpjela u odlasku
rive na početku iskrcaja turista
97.000 konjskih snaga, od čega na dva fik-
sna propelera promjera šest metara, dolazi
„samo“ 59.400 konjskih snaga, dok na
potrebe snabdijevanja strujom brojnih

Foto: Radio Dux

sadržaja na MSC Divini ide veći dio snage.
Postiže impozantnu brzinu od 24 čvora, a
dnevno troši 273.6 tona nafte.
Foto: Internet

U kotorsku luku je inače 29. marta po prvi Divina prolazi kroz Verige
put došao brod Zenit (Zenith) kompanije napuštajući Kotorski dio Zaliva
Tenderi razvoze turiste Pulmantur kruzing (Pullmantur Cruises). BRT
ovog broda je 47.413 t. dužina iznosi 208
m. a plovi pod zastavom Malte. Brod je
doplovio iz luke Katakolon. Na njemu se
nalazilo 1.681 putnik i 604
članova posade.
Fotografija: S. Dabinović

Najveći brod koji je ulazio u Boku Kotorsku, MSC Divina, snimljen 22. marta nešto prije 16 sati na sidrištu između Dobrote i Mula

Jedra Boke - mart/2013. 9

 TRADICIJA

2013
Zimski karneval
DEFILE, SPALJIVANJE DRPIPARE, FEŠTA

Fotografije: Radio Dux

radicionalni kotorski zimski
Tkarneval završen je 3. marta, u
prisustvu brojnih Kotorana i gostiju, po
ustaljenom programu: svečanim defileom
karneval-ske povorke glavnom grad-
skom ulicom, suđenjem i spaljivanja
krnja, te veselom pučkom feštom.
Karneval je i održan poslije poklada u
vrijeme korizme
Glavnom gradskom saobraćajnicom, uz
gradsku muziku, Feštine i Alisine mažo-
retke, najprije su prodefilovale grupne i
pojedinačne maske: Pajaci, Obeliks, Pi-
rati, Meštri od slatkoga, Karampana, Išem-
pjane kontese, Viktorijini anđeli, Kotorsko
lutkarsko pozorište… I ove godine po-
vorka je pošla od ruiniranog i napušte- među ostalog:
nog hotela Fjord i napravila đir do Tali-
janskog parka. Na čelu karnevalske po- Posebno je kriva što se drevni Kotor
vorke uz ovogodišnjeg kapa Kotorskog spaja kabelom sa Italijom i to preko
karnevala, Jovicu Martinovića, bila je i plodnoga Grenobla, tako da ćemo umje-
kraljica Karnevala 2013. godine Dolo- sto na kupanje ići na zračenje. Mi pla-
res Fabijan. ćamo njeno naticanje a distribucija i
transfer koštaju ko da kilovate na rame
Potom je održano suđenje optuženoj
da je glavni krivac za sve muke i nevo-
lje koje su Kotorane snašle u protekloj
godini, a to je Frajla Kurenta Lumino-
za zvana Drpipara. Niz optužbi protiv
okrivljene ovom prilikom iznio je mr
Enriko Hafiz zvani Inkvizitor. On je
optužio Frajlu Kurentu Luminozu da je
nesumnjivo kriva za sva nedjela. Iz-

Suđenje Drpipari, Frajli Kurenta Luminoza (fotografije dolje lijevo);

Kraljica i kapo Karnevala, Dolores Fabian i Jovica Martinović; Nakon
presude kapo Karnevala spaljuje Drpiparu (fotografije dolje desno)
Sve fotografije: Radio Dux

10 Jedra Boke - mart/2012.

nose, a zbog dvije kapi kiše i danas
ostajemo u mrak, a kad zagrmi nemamo
ni radio ni TV signal. Što nam je s libri-
ma Opićine Regulatore svima zagorčala
život tako da njen ulazak u svaku kuću
već preskupo košta. Što još nije počeo
da se pravi otel. Što u lokalnu upravu ne
rabotaju ni trojica domorodaca. Što no-
vootvorena kafana Dojmi liči na Čepur-
ke. Što će nam počet naplaćivat' i porez
na udahnuti vazduh. Što se zatvoreni ba-
zen ne poporavlja. Što se ne pravi lift
na San Đovani. Što je sve krešilo a po-
sebno letrika. Što kotorski đornalista sa
televizije i kornetista gradske muzike nisu
dobili novembarsku nagradu. Što novosa-
građeni podvožnjak služi kao kondukt.
Što je poskupila ulaznica na bedeme. Što
su nam se put i parapet preko Mula, Pr-
čanja i Stoliva oburdali…
Odbranu je pročitao baron Emanuel Ubo-
ština (Landara), a poslije toga je, po obi-
čaju, predsjednik suda dr Gencije Ušavan
zvani Maljugan osudio okrivljenu Frajlu na
smrt spaljivanjem. Po starojoj karnevalskoj
tradiciji kazna je izvršena na Maceo.
Frajla je planula a ona koja se ugradila
u poslu sa Italijanima verovatno se pre-
poznala ako je provela vikend u Kotoru ili
bar pročitala Karampanu, zrcalo naravi
bokeljških, objavljeno je na kotorskoj
televiziji Primorac.
Nakon defilea karnevalske povorke
glavnom gradskom ulicom, suđenja i
spaljivanja krnja, fešta se nastavila na
Pjaci od sata, glavnom gradskom trgu,
uz svirku sastava Slatka tajna iz Metko-
vića, ples i gradsku tombolu.

2013
Fešta kamelija
ˇ
DOLAZAK KAPETANA, SLAVLJE, IZLOZBA
scenskim igrokazom na stolivskoj rivi, simboličkim
Sdolaskom pomorca, koji svojoj supruzi u znak ljubavi i
strpljivog čeka-nja, poklanja cvijet kamelije u Stolivu je 24.
marta, po 22. put, održana je Fešta Kamelija.
Kameliju su daleke 1870. godine donjeli pomorci u Boku iz
dalekog Japana. U prisustvu brojnih domaćih i stranih gostiju
izveden je kulturno zabavni program u kome su nastupili KUD
Rumija iz Bara, mažoretke Fešta i Modest, učenici osnovnih ško-
la koji su predstavili svoje literalne i likovne radove na temu
kamelije, izložba aranžmana od cvijeta kamelije. Izabran je
najljepši đardin sa kamelijama, a organizovan je i izlet pje-
Igrokaz o dolasku kapetana
šačkom stazom u Gornji Stoliv. Brojne goste ispred Mijesne
zajednice Stoliv i NVO Kamelija pozdravili su Vinko Vujović i
Romeo Mihović, dok je feštu zvanično otvorio predsjednik ko-
torskog parlamenta Nikola Bukilica.
Gosti ovogodišnje Fešte kamelija bili su 30-tak članova Udru-
ženja uzgajivača kamelije iz njemačkog grada Ahena, koji se
nalaze u sedmodnevnoj posjeti Kotoru i Stolivu. Uzgajivači
kamelija iz Njemačke posjetili su stolivske đardine i upoznali
naturalni način uzgajanja ovog egzotičnog cvijeta. Domaći i
gosti razmjenili su poklone sadnica kamelija a gosti su uručili
svojim domaćinima novu vrstu žute kamelije, koje se kod njih
raste u staklenim baštama. Gosti iz Ahena izabrali su cvijetni
aranžman Muljanska kartolina kao najbolji, drugo mjesto pripa- Romeo Mihović sa
gostima iz Njemačke
lo je aranžmanu Dama sa kamelijama Marijane Knez a treće
mjesto je pripalo aranžmanu Na putu od sto godina.
Fešta je nastavljena uz mušlje vino, glazbu i ples. Vrijedni
domaćini podjelili su preko 400 kilograma mušalja na buzaru i
100 litara vina. Organizatori fešte su NVO Kamelija MZ Stoliv
uz pokroviteljstvo Opštine Kotor i Turističku oranizaciju Kotora.
Ovogodišnja manifestacija Fešta kamelija počela je u subotu
16. marta u kotorskom Šoping centru Kamelija, programom
Fotografije: Radio Dux

pod nazivom Korakom stotinu godina - Stolivska kartolina. Perfo-

mansom, uz vino briškulu i trešetu i muziku, kroz nekoliko priča
približeni su običaj, tradicija, način življenja. U petak 22.
marta otvorena je u Galeriji solidarnosti u Starom gradu izlož-
ba aranžmana od cvijeta kamelije u sklopu Fešte kamelija. Ples mažoretki i zabava

Jedra Boke - mart/2013. 11

 JUBILEJI
80 GODINA ŠKOLSKOG BRODA JADRAN - Otvaranjem izložbe
fotografija, dokumenata i predmeta sa broda u zgradi Opštine
Tivat, 21. marta, Ministarstvo odbrane i Mornarice Vojske Crne
Gore , započeli su proslavu velikog jubileja – 80-te godišnjice
službe školskog broda MCCG, jedrenjaka Jadran. Ovaj svojevrsni
pokretni spomenik tehničke kulture i pomorske tradicije južnoslo-
venskih naroda, za sobom ima burnu i bogatu istoriju svojevrsne
škole pod jedrima na kojoj su odgajane čitave generacije mladih
oficira ratne a u novije vrijeme i trgovačke mornarice.
Autor postavke izložbe je Goran Grković, umjetnik iz Bara i
zaljubljenik u jedrenjak Jadran. Publici su kroz 50-tak upečatljivih
fotografija predstavljena tri glavna perioda u životu tog broda:
službu u Kraljevini i socijalističkoj Jugoslaviji, odnosno posljednjih
godina u Crnoj Gori.
Ovaj „starac u najboljim godinama" živi je kulturno-povjesni i teh-
ničko-brodogradjevni spomenik, brod koji je kao malo koji drugi,
preživio turbulentna dogadjanja u 20.vijeku na istočnoj obali Jad-
rana, a i dalje mladalačkom snagom vrši svoju misiju stručno-obra-
zovne i kulturne institucije... - kazao je, otvarajući izložbu, koman-
dant Mornarice VCG, kapetan bojnog broda Darko Vuković.
Podsjećamo da je 16. jula 1933. godine novoizgrađeni jedre-
njak iz Njemačke stigao upravo u Tivat kao svoju prvu luku u
domovini. Sada je inače u toku sakupljanje obimne dokumentar-
ne, arhivske i istorijske građe koja će biti uključena u novu mono-
grafiju Jadran. Izdavanje je planirano za kraj ove godine.
Stari jedrenjaci
Jedrenjak Nidia na kome su plovili Bokelji, zahvaćen olujom
Pomorstvo Riječnik
DUŽINA, ŠIRINA, VISINA BRODA
Dužina preko svega (Loa) - dužina mjerena između dviju
krajnih tačaka broda na pramcu i na krmi (length over all);
Dužina na (konstrukcijskoj) vodenoj liniji (Lkvl) (length on
water line) je vodoravni razmak između krajnjih tačaka na
(konstruktivnoj) vodenoj liniji;
Dužina između perpendikulara (Lpp) – dužina između
tačaka gdje počinju pramčana i krmena statva – perpendiku-
lara (length between perpendiculars);
Baždarska dužina (Lreg) je vodoravni razmak između unu-
trašnje strane oplate na pramcu i krmi. Služi kod određivanja
zapremine broda;
Dužina paralelnog srednjaka (Ls) – na njoj brod ima jednak
poprečni presjek;
Dužina pramčanog zaoštrenja (Lp) je udaljenost od pram-
čanog perpendikulara do početka paralelnog srednjaka, a
nema li brod paralelni srednjak, onda do glavnog rebra;
Dužina krmenog zaoštrenja (Lk) je udaljenost od kraja
paralelnog srednjaka ili glavnog rebra (ako brod nema
paralelni srednjak) do presjecišta vodene linije s konturom
krme broda.
Širina broda (beam)
Širina preko svega - širina mjerena između dviju krajnjih
nepokretnih točaka na bokovima broda
Širina na (konstrukcijskoj) vodenoj liniji
Visina broda (depth)
Najveća visina - visina mjerena između donjeg dijela kobilice
i najviše nepokretne tačke na brodu (vrh dimnjaka, jarbola,
komandnog mosta);
Konstrukciona visina - visina mjerena od gornjeg ruba kobil-
ice do donjeg ruba oplate mjereno na glavnom rebru broda.