20 Feljton
Pobjeda
ANDRIJA JOVIĆEVIĆ O CRNOGORSKIM KUĆAMA
Polumenta se kopa dok
se ne udari na stanac
Prvobitna kuća nije imala ni-
kakvih prozora, a samo je ima-
la jedna vrata. I pragovi i vrat-
nici bjehu drveni, grubo
otesani i umješteni. Prve klač-
ne kuće takođe bjehu male,
malo više i udobnije od prvo-
bitnih, ali sa malim prozorčići-
ma , tolikim, da čovjek ne mo-
že kroz njih ući. To su bile u
isto doba i puškarice, koje su
služile za odbranu. Proširenje
kuće od fidžurice (suhomeđe)
do kule i klačanice donosilo je
sobom te se i petar proširio
iznad svega ognjišta i zahvatio
cijelu kuću. Bogatiji ljudi po-
digli bi jedan dio kuće na pod, i
to se zvala kulica. To su bile
najljepše kuće u to doba. U ku-
lici je spavao domaćin, tu su
dočekivali goste i činili trpeze.
Rijetke su bile kulice. Na Ri-
ječkom Gradu postojale su tri
kulice, koje datiraju iz 17. vije-
ka, kada je ovdje živio kadija sa
svojom tevabijom. Kuća, podi-
gnuta izjedna na pod (dva bo-
ja) zove se kula. Danas ima ta-
kvih kula svuda po nahiji, a
najviše po Ceklinu, gdje je bilo
najviše bogatstva, pa po Dobr-
skom selu, Ljubotinju, Građa-
nima, Dodošima, i objema Žu-
pama (Ceklinskoj i Dobrskoj) i
po ostalim mjestima. U današ-
nje vrijeme se ističu ljepotom i
ukusom građanske, dobrske i
dodoške kuće. U Građanima i
Dodošima ima lijepa kamena
za zidanje, što ga nema po dru-
Kućište na Lovćenu
Stara kuća u Đalcima
Zidovi po dužini kuće zo-
vu se rebra, a zidovi na
krajevima – listre. Listre
se uzdižu nad visinom re-
bra i gore se završe u vi-
du ugla. To se zove lasta-
vica. Pri zidanju kuće
umjeste se vrata i prozo-
ri, koji su danas mahom
od kamena, lijepo otesa-
nog. Vrata su visoka do 2
metra, a široka 1 metar i
manje. Prozori su mali i
raznovrsni - ima ih, da čo-
vjek ne može kroz njih ući
gijem mjestima, koje u mno-
gome doprinosi ljepoti kuća.
Za razdijeljenu kuću kaže se,
da je pregrađena, prepletena,
prebjena, i pita se: koliko ima u
njoj suhota? U suhote se raču-
na: ognjište, kamara, trijem,
konoba i magazin.
Kuće su sazidane na tvrdom
temelju, obično na stancu.
Kad hoće da se zida kuća,
odredi se mjesto, slomi se ka-
menje, pribavi se klak i pijesak,
pa se onda iskopa temelj ili po-
lumenta, kuda će doći zid. Po-
lumenta se kopa, dokle se uda-
ri na stanac. Pri samom
zidanju ili i prije zidanja, pot-
kopa se kakva stijena, pa se zi-
Ponedjeljak, 11. decembar 2017.
3.
Tokom protekle
godine objavili
smo tekst Pavla
Rovinskog o
crnogorskoj
tradicionalnoj
arhitekturi. O
toj neiscrpnoj
temi je nakon
Rovinskog
pisao i Andrija
Jovićević.
Objavljujemo
izvode iz njegove
knjige „Riječka
nahija“ (CID,
Podgorica, 1999.)
Ostaci kule na Kornetu
đe tako, kako će prostor oko cu i grede. Zid je nad ovim po-
ognjišta doći na stijeni, ako je rijezom uži. Zidovi uz dužinu
kuća dvokatnica, a pod stije- kuće zovu se rebra, a zidovi na
nom da ostane konoba. Kad se krajevima – listre. Listre se uz-
zid podigne za jedan boj, onda dižu nad visinom rebra i gore
se tu na rebrima učini jedan se završe u vidu ugla. To se zo-
porijez u zidu, na koji se osla- ve lastavica.
njaju grede ispod poda. Mje- Pri zidanju kuće umjeste se
sto porijeza neki ostavljaju vrata i prozori, koji su danas
palčeve u zidu, a to je dugačko mahom od kamena, lijepo ote-
kamenje, koje viri unutra za 10 sanog. Vrata su visoka do 2 me- Panjega na kućištu
centimnetara i više. Preko tra, a široka 1 metar i manje.
ovih palčeva stavi se iza zid de- Prozori su u opšte mali i ra- da im je ulazak na ognjište. Pri To su slijepi prozori, koji se zo-
belo drvo – našćenica, a na na- znovrsni: ima ih, da čovjek ne vrhu lastavica ostavljaju se vu panjege. Njih prave i na gor-
šćenicu se oslanjaju krajevi od može kroz njih ući, pa ih onda dvije uzane rupe, koje su povi- njem i na donjem boju, a služe
greda. Takav se porijez ostav- ima razne veličine do 1 metar soke i jedna uz drugu, kroz za razne ostave. U jednoj ta-
lja i u vidu gornjeg boja na la- visine i lakta širine. Prozori se njih izlazi dim koji ne može kvoj panjegi obično stoji kaca s
kat (dvije trećine metra) ispod umješćaju na listrama, obično izlaziti kroz krov. Ima i takvih, vodom. Za kacu se ostavlja pa-
gornje visine zida. I tu neki na donjoj listri; a vrata se koji ispod visine rebra, a uzduž njega i izvan do vrata. To je
ostavljaju palčeve za našćeni- ostavljaju na jednom rebru i to svega rebra, uzidaju sve po vodnik. Viđao sam, gdje je u
dvije tigle, okrenute jedna u zidu uzidan veliki lonac, a grlo
drugu, te između njih ostaje mu je ravno sa zidom. I to je
šupalj prostor kao truba. Ova- panjega, a služi za ostave. Za
Unutra u zidu se ostavi poviše četvorougalnih do kvih rupa bude po 20 do 40 i vratima se ostavi šupljina u zi-
pola zida šupljih prozora. To su slijepi prozori, koji više, i to se radi samo zbog du za zasovnicu, kojom se za-
se zovu panjege. Njih prave i na gornjem i na do- ukrasa a ne radi čega drugog, tvaraju vrata. Takve se rupe
njem boju, a služe za razne ostave. U jednoj takvoj jer šupljine nijesu unutra ostavljaju i na objema strana-
otvorene. Unutra u zidu se ma prozora, gdje se umjesti
panjegi obično stoji kaca s vodom. Za kacu se ostavi poviše četvorougalnih zasovnica, koja zatvara pro-
ostavlja panjega i izvan do vrata. To je vodnik do pola zida šupljih prozora. zor. (Nastavlja se)
Kućište u Poseljanima