ARHIVISTIKA

- Pisana vrela vana su za povijesnu znanost. Ljudi su pisali na razliitim predmetima

na kamenu, glinenim ploicama, papirusu, pergameni, povotenim tablicama itd.
- Pisana vrela na papirusu, papiru i pergameni najvie se uvaju u arhivima.
- ARHIVISTIKA znanost koja se bavi prouavanjem arhiva i arhivskog gradiva, njihove
naravi, strukture i povijesti te ouvanjem i odravanjem prostora i opreme u kojima se
nalazi arhivsko gradivo
- Kao posebna znanost poinje se razvijati u 19. st
- Arhivistika je pomona pov. Znanost za povjesniare pomae mu u pronalaenju
arhivskih izvora

OPSEG ARHIVISTIKE KAO ZNANOSTI

- Kao znanost ima 3 podruja:
1. ODRAVANJE ARHIVA I ARHIVEKONOMIJA odnosi se na upravljanje ustanovom i
brigu i zatitu zgrade, prostorija, opreme i arhivskog gradiva
2. ARHIVISTIKA U UEM SMISLU odnosi se na prikladno i svrhovito sreivanje
arhivskog gradiva
3. PRAVNO USTROJSTVO propisi o koritenju arhivskog gradiva

ARHIVI I NJIHOVA POVIJEST

- Rije arhivistika potjee od rijei arhiv (za koju su se koristili razliiti lat. Nazivi:
scrinium, tabularium)
- Prema hrv. Zakonodavstvu ARHIVI SU ustanove za uvanje, zatitu, obradu i
koritenje arhivskog gradiva.
- PISMOHRANA jedinica u kojoj se odlae i uva arhivsko gradivo do predaje
nadlenom arhivu
- I arhiv i pismohrana kroz povijest su imale razliita znaenja a u prvom redu su
oznaavale prostoriju ili zgradu u kojoj se uvaju spisi, tj. Zbirke spisa na razliitim
medijima
 - Arhivi su nastali kao drutvena i privatna potreba za uvanje izvornih spisa i zato
postoje jo od pronalaska pisma poznavali su ih u Mezopotamiji, Egiptu i RC (npr.
Arhiv Uruka sadri tisue ispisanih glinenih ploica)
- Biblija spominje arhive, osobito one babilonskih kraljeva
- Atena u 4.st.pr.Kr. izgraen arhiv, hram Kibele, majke bogova
- Rim spisi se uvali u Saturnovu hramu, zatim u monumentalnom Tabulariumu u
Carstvu je donesen zakon o javnim ispravama koje su se odlagale u arhive. JUSTINIJAN
je izdao zakon po kojem svi gradovi trebaju imati javnu ustanovu za vane isprave
- 18. st. izdvajanjem pojedinih spisa nastaju posebne ARHIVSKE ZBIRKE.
- 1749./50. nastao je TAJNI GLAVNI DRAVNI ARHIV u Beu kasnije promjenio ime u
Kuni i dvorski dravni arhiv
- Francuska 1794. osnovan novi arhiv, NACIONALNI ARHIV u kojem bi se uvale
povijesne, znanstvene i umjetnike vrijednosti

JAVNI I PRIVATNI ARHIVI

- Razvojem arhivistike u 20.st. dolazi do promjena u zakonodavstvu u europskim

dravama primjenjuju se zakoni koji privatne arhive uvrtavaju u spomenike arhive
bili pod strogom zatitom
- Javni arhiv (depozit) mjesto gdje ugovorom vlasnik moe odloiti arhivske spise koji e
biti obraeni bez njegova troka, a on ostaje njihov vlasnik i odluuje o njima
- Kako bi arhivi postali dostupniji povjesniarima i graanima tome je pridonio saeti
pregled arhivskih fondova i zbirki objavljen u okviru arhivskih zbirki i fondova
Jugoslavije,, a proireno izdanje objavljeno je pod naslovom PREGLED ARHIVSKIH
ZBIRKI I FONDOVA REPUBLIKE HRVATSKE
- Vaei zakonik o arhivima razlikuje DRAVNE ARHIVE, ARHIVE JEDINICA LOKALNE
SAMOUPRAVE, SPECIJALIZIRANE I PRIVATNE ARHIVE
- Hrvatski dravni arhiv
SREIVANJE ARHIVSKOG GRADIVA I NJEGOVO KORITENJE

- Arhivsko gradivo ine spisi koji su sastavljeni zbog dokazne ili zakonske vrijednosti za
njihove vlasnike i nasljednike nastali su organski; bez cilja privlaenja publike ili
pozornosti arhivskih istraivaa zbog toga su vano vrelo za povjesniara pokazuju
javni, religijski i gospodarki ivot kakav je bio u prolosti
- Arhivsko gradivo naziva se jo i DOKUMENTARNIM GRADIVOM jer je njime neto
dokumentirano
- Razliito shvaanje pojma DOKUMENT u arhivistici rije se rabi u najirem smislu to
je svjedoanstvo bilo koje vrste predmet koji moe posluiti prouavanju ( u
diplomatici se odnosi samo na pravne spise)
- Arhivsko gradivo moe biti JAVNO ili PRIVATNO
1. JAVNO ARHIVSKO GRADIVO -ono koje je nastalo radom tijela dravne vlasti, tijela
jedinice lokalne samouprave, javnih ustanova, trgovakih drutava i sl.
2. PRIVATNO ARHIVSKO GRADIVO nastalo djelovanjem privatnih pravnih i fizikih
osoba
- Arhivsko gradivo pohranjeno je u razliitim oblicima razlikujemo:
1. ARHIVSKE FONDOVE to je cjelina gradiva nastala djelovanjem neke pravne ili fizike
osobe, tj. Obitelji i ne moe se dijeliti. Fond se dijeli na podfondove, serije, podserije,
predmete i pojedinane komande
2. ARHIVSKA ZBIRKA -sastavljena je od gradiva razliitih stvaratelja nastala je prema
odabiru kolekcionara, tj. Sakupljaa zbirke
- KOMAD -najmanja logiki nedjeljiva jedinica fonda
- SERIJA sastavni dio fonda istovrsnih arhivskih jedinica

Hrvatska neusklaeno nazivlje arhiviranja spisa najuobiajeniji oblici:

- SVEANJ jedinica neuvezanih spisa, svezaka ili registra povezani su vrpcom ili
pagom meu dva kartona
- SVEZAK arhivska jedinica u kojoj je vie spisa uvezano zajedno
- REGISTAR svezak u kojem se nalaze prijepisi ili saeci (koncepti dokumenta)
- SVEI skup dokumenata koji se odnose na isti predmet, sloeni su kronolokim
redom u zatitnom omotau
- OMOT, KUTIJA, KARTON
 - Shvaanja o ureivanju arhiva mijenjala su se tijekom vremena gradivo se uglavnom
svrstavalo po abecedi, kronoloki ili prema vrsti to je dovodilo do upropatavanja
izvornog oblika arhiva

- Zadaa djelatnika u arhivima osigurati dokumentaciju koja ustanovi slui za normalan

rad, redovito preuzimati spise iz pismohrana u arhiv, vrednovati spise i izabrati one koji
e se uvati u arhivu, urediti arhivske fondove i arhivsko gradivo prema naelima
arhivistike

ARHIVSKA ISTRAIVANJA I OBAVIJESNA POMAGALA

- Istraivanja u arhivu osobna istraivanja u znanstvene svrhe u veini arhiva u svijetu

su besplatna. Istraivanje se provodi u arhivskoj itaonici. Posudbe gradiva su iznimka
- Vrijedno gradivo uglavnom je dostupno samo strunjacima
- Doputanje rada u arhivu obuhvaa potpuno ili djelomino objavljivanje dokumenata,
ali ne i razdvajanje ili prodaju dokumenata
- Veina arhiva trai i besplatnu kopiju objavljenih dokumenata ili rasprava
- Potraga za arhivskim vrelima polazi se od tzv. OBAVIJESNIH POMAGALA najee
vodia ili pregleda arhivskih fondova ili zbirki sadre kratku povijest arhiva
- Npr. Za Hrvatsku je vano pomagalo Pregled arhivskih zbirki i fondova RH

- Temeljno pomagalo za istraivanje u arhivu je NAASNIK ili INVENTAR nekog fonda ili
zbirke on pretpostavlja njegovu sreenost. Moe biti sumarni, samo s bitnim
podacima, ili analitiki (sadri detaljan opis arhivskih jedinica

- Obavijesna pomagala esto su tiskana i mogu se pronai na internetu

- Za upoznavanje sadraja dokumenta slui pomagalo PROTOKOL knjiga u kojoj se

biljee dolazni i odlazni spisi. Sadri podatke iz spisa
- Za istraivanje hrvatske povijesti, osim arhiva u hrvatskoj, vani su i oni u drugim
zemljama. Npr. Arhivi u Bbeu, Budimpeti, Veneciji, Beogrdu

- Osim dravnih arhiva, za religioznu povijest vani su privatni arhivi biskupija i

redovnikih zajednica posebnu vanost za hrv. Povijest imaju Vatikanski arhiv, arhiv
Kongregacije za rairenje vjere u Rimu, i arhivi generalnih kurija pojedinih redova