KULTURNA BAŠTINA

- podijela i vrste kulturne baštine:

BAŠTINA

KULTURNA BAŠTINA
NEMATERIJALNA
PRIRODNA BAŠTINA -MATERIJALNA
- NEPOKRETNA
- POKRETNA
- digitalizacija - široka dostupnost, korištenje i razmjena kulturnih sadržaja, olakšan pristup i
predstavljanje ovog dijela nacionalne kulturne baštine

KOMUNIKACIJA KAO SREDSTVO KULTURNOG IZRAŽAVANJA

- komunikacija – verbalna i neverbalna

- funkcionalno nužan preduvjet za svaki društveni sustav i osnovni društveni proces
- društvo se definira kao sustav koji se sastoji od svih doživljaja i radnji prenesenih komunikacijom
- “communicatio” ne znači samo “obavijest”, već i “zajedništvo”, “sudjelovanje”
- bez komunikacije organizirano djelovanje nije moguće
- komunikologija – interdisciplinarna znanost koja istražuje najraznovrsnije oblike komuniciranja
između živih bića, a obuhvaća proučavanje sadržaja, oblika i tehnika priopćavanja, istraživanje
smisla poruka i načina njihova prihvaćanja, te učinka poruka što protječu između pošiljatelja i
primatelja
- retorika – umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja
sugovornika
- jezik – sustav jezičnih znakova koji služe za sporazumijevanje među pripadnicima iste jezične
zajednice
- leksikologija – jezikoslovna disciplina koja proučava leksički sustav općenito u jeziku ili u
pojedinom jeziku
- leksikografija – sustavno popisivanje, opis i tumačenje rječničkoga blaga (riječi, izraza, imena)
jednoga ili više jezika, promatranoga sa stajališta oblika, značenja i kombinacija jezičnih jedinica,
prema određenim obično unaprijed utvrđenim ili dogovorenim kriterijima, kao i objavljivanje
rezultata takva rada u obliku knjige ili pak u kakvu drugom obliku
- filologija – znanstveno proučavanje teksta; uporno i sustavno se bavi kulturno relevantnim
tekstovima i analizirajući ih otkriva kulturne sadržaje i značajke sredine ili razdoblja
- na svijetu se govori oko 3.000 jezika, a po nekima i 6.000
- kriteriji podjele jezika:
o po srodnosti jezika (genetski kriterij)
o po gramatičkim svojstvima (tipološke podjele)
o po zajedničkim karateristikama koje dijele jezici koji su zemljopisno blizu
(arealne podjele)
- porodica – utvrđena historijska srodnost pojedinih jezika
- skupina – srodnost se pretpostavlja ili se skupine formiraju prema geografskom kriteriju
- 19 jezičnih porodica (najveća indoeuropska, hrvatski pripada u podporodicu slavenskih jezika)
- lingvistika – znanstveno proučavanje ljudskoga jezika, konkretnih (prirodnih) jezika u pojedinim
zajednicama i jezične komunikacije

USMENA KULTURA

- usmena književnost – vrsta kazivanih ili pjevanih tradicijski uobličenih tekstova u živoj izvedbi ili
u zapisu
- drevno usmeno komuniciranje (primary orality) ima i neke oznake literariziranoga, utemeljenoga
na sjećanju, koje se postupno reproduciralo i kao takvo imalo svoj neupitan smisao – nastanak
usmene književnosti
- jezikom oblikovana kulturna dobra ponajprije su kolektivna, premda je tvorac pojedinac
- interakcija između pojedinca i zajednice koja želi zadržati ono što joj je bitno za identifikaciju
- sadržaji koji su interaktivni lakše ulaze u pamćenje – struktura lako pamtljivih priča
- ostaje i funkcionira samo ono što ima znatniju društvenu zadaću, što zajednica prihvaća kao
svoje važno i prepoznatljivo obilježje
- u svojoj sredini ima puni smisao, postupno prerastajući u kolektivni život i običaje, u stanoviti
prepoznatljivi habitus
- pojavljuju se samo leksičke formulacije, već i niz uobičajenih tema i motiva koji su postali
značajni i za pojedinca i za zajednicu i koji su se s toga ustalili
- u primarnoj kulturi nema ništa bez značenja, sve je ispunjeno značenjem za život i običaje
- sadržaji koji se prenose govorom predajom postaju kolektivna svijest
- pamtilo se samo ono što je imalo znatniju funkciju i što će pomoći u novom ponavljanju iste
djelatnosti
- priča – najstariji oblik prenošenja spoznaja i iskustava; fikcionalizirana kako bi funkcionirala za
cijelu zajednicu
- tradicija – pomno selektiran skup svih vrednota zajednice koja ih prepoznaje kao čuvarica
nasljeđa
- „... za egzistenciju folklornog djela preduvjet je postojanje grupe koja ga prima i odobrava.“ –
Roman Jakobson
- sjećanje je iznimno važno (bitni sadržaji pamte se istovjetnim ponavljanjem, i to u cjelini)
- kada se oblikovala prikladna struktura, u njoj nije moglo biti nešto bezvrijedno ili slučajno
proizvedeno
- svaka tradicija najbolje zna što treba zapamtiti, a zapamćeno prema potrebi nanovo
reproducirati i neznatno poboljšati
- formula – niz standardiziranih frazeoloških elemenata od kojih bira one koji odgovaraju danom
kontekstu priče, a usvojene stilizavije postaju „pohrana za kasniju uporabu“, tj. usmena
enciklopedija
- učestalim ponavljanjem stvara se identitet – proizvod postojanog pamćenja keje se gradilo i
čuvalo predajom
- pojavom pisma usmenost ne nestaje (pismo je zahtjevalo izniman intelektualni napor pa su samo
malobrojni mogli participirati)
- predaja je riznica kolektivnog znanja – postaje funkcionalnija ukoliko se ono o čemu se priča
prikaže u obliku slika
- za priču nije svejedno kojim simbolima i figurama se oblikuje – postoji područje pozitivnog i
negativnog, dopuštenog i nedopuštenog
- rovašenje – urezivanje geometrijskih ornamenata čvrstim predmetom u drvo, keramiku i kovinu
- rovaš – komad drveta na kojem se zarezima bilježi račun

RAZVOJ PISMA

- piktogramsko (slikovno) pismo – riječi se povezuju sa stvarima i pojavama koje označuju govor;
govor se raščlanjuje na smisaone odnosno značenjske elemente – svakom elementu se
pridružuje odgovarajući grafički znak
- ideogrami – složeni piktogrami koji više ne označuju samo predmete iz kojih su izvedeni – imaju
posebno, nepredmetno značenje (denotiraju radnje, ideje i pojave)
- sumersko, egipatsko i kinesko pismo - najstarija pisma, razvila su se iz prvotno piktogramskih
sustava proširenih ideogramskim slojem, prošireni određenim stupnjem fonetizacije
- klinasto pismo – Sumerani, 4. tisućljeće pr. Kr., kombiniraju piktogramsko, ideogramsko i
fonogramsko pismo
o znakovi se zapisuju na mekanoj glini zašiljenim pisaljkama od trstike, drva ili nekog
drugog materijala, koje su na glini ostavljale duguljaste otiske trokutasta oblika slične
klinu
o da bi se osigurala povezanost svaka je pločica na dnu imala zapisan početni redak iduće
pločice (kustoda), a uz to broj unutar niza i naslov niza
o razvilo se iz potrebe (trgovina, popisi robe, međunarodni ugovori...) – 95% svih do sada
otkrivenih tekstova je poslovnog, državnog ili administrativnog sadržaja
o Sumerani su prvi koji zapisuju svoja tehnološka i znanstvena dostignuća s ciljem da ih
sačuvaju za buduće naraštaje
- hijeroglifsko pismo - nastalo na području starog Egipta, oko 3000 g. pr. Kr.
o uključuje sva tri sustava analitičkog pisma: piktogramski, ideogramski i fonogramski

POJAVA I RAZVOJ KNJIŽNICA

- Sumerani čuvaju glinene pločice u posebnim prostorijama u okviru hramova, kraljevskih palača ili
škola – ostatci tih knjižnica-arhiva otkriveni u Lagašu, Uru, Uruku, Nippuru...
- knjižnični katalog iz Nippura – iz 2000. g. pr. Kr.
o identificirao američki znanstvenik S. N. Kramer
o pločice imaju ukupno 87 naslova
o dvije se čuvaju u Philadephiji i Louvreu
o prvi nagovještaj klasifikacijskog sustava u sumerskim knjižnicama
- Babilonci – od Sumerana preuzeli klinasto pismo i sva znanstvena saznanja
o cvat u vrijeme Hamurabija 18. st. p. K.
o iskopano preko 600.000 glinenih pločica
o pločice se prepisuju u pisarskim radionicama, a čuvaju u knjižnicama-arhivima (u
hramovima ili vladarskim kućama)
o nadmašili Sumerane u pisanju – grafomani
- državna knjižnica u Ebli - 1964. godine iskopana (Sirija)
o dosada najstarija otkrivena knjižnica-arhiv
o nekoliko prostorija s preko 40.000 pločica ispisanih klinastim pismom na eblaitskom
jeziku
o prostorija 3,50 x 4 m, dubina police oko 80 cm, visina po 50 cm
o pločice su redane jedna izadruge i mogle su se listati
o pločice okrenute prema naprijed, prema dijelu na kojemu se nalazio početak teksta
o na vrhu pločice kratak naslov
o sadržavala administrativne, pravne, gospodarske, povijesne, literarne i dr. tekstove
o pločice slagane po stručnim skupinama
- knjižnice u Ugaritu – otkrivene 1929. u Siriji
o pločice ispisane na klinastom pismu na dotad nepoznatom ugaritskom jeziku
o posebno važne glinene pločice s litererarnim, pravnim, znanstvenim i religijskim
tekstovima
o u Ugaritu skupljen velik dio onoga što je tisućljećima stvarano na Srednjem istoku
o pojednostavnili klinasto pismo i sveli ga na samo 30 znakova – stvorili jedno od
najstarijih fonetskih pisama
o nema državnih knjižnica
- državna knjižnica Hetita u Hattušašu - 150 km od Ankare
o iskapanja započela 1906. Godine
o glinene pločice ispisane hetitskom varijantom babilonskog klinastog pisma
o sadržaj diplomatakog, administrativnog i gospodarskog karaktera, ali i sumersko-
babilonske priče
o imaju na kraju kolofon (podatci o naslovu, tj. sadržaju i prepisivaču), pločice se
numeriraju, a tekst svake iduće pločice počinjao je posljednjom riječju prethodne
(kustoda)
o imaju kataloge
- knjižnica asirskog kralja Asurbanipala
o najznačajnija knjižnica Srednjeg istoka
o Layard: otkrio sredinom 19. st. ostatke asirske prijestonice Ninive i palaču kralja
Seneheriba (705.–681. pr. Kr.)
o prostorije s mnogobrojnim glinenim pločicama
 o Hormuzd Rassam (dr. pol. 19. st.) otkrio ostatke palače Asurbanipala i njegove knjižnice s
preko 20.000 glinenih pločica
o čitanje pločica završeno u Britanskom muzeju
o Asurbanipal – okrutan ratnik, velik erudit, profinjeni bibliofil
o Prvi došao na ideju da sustavno na jednom mjestu skupi sve što su prethodne generacije
na literarnom i znanstvenom polju stvorile na Srednjem istoku
o iz pločica saznajemo da je iz Kalaha cijela privatna knjižnica prenijeta u Ninivu
o pločice redane u serijama i svaka ima broj
o katalog omogućio identificiranje pločica
o koristio se razrađeni klasifikacijski sustav
o Asurbanipal sustavno sve skupljao što su na Srednjem istoku stvorile prethodne
generacije
o pisari prepisivali stare tekstove prema nalogu kralja
o knjižnicom se služe obrazovani ljudi koji su imali pravo ulaska u palaču
o na svakoj pločici kolofon (sadržaj, prepisivač)
o na kraju teksta pomoću pečata utisnuto: Tablica broj ... U nizu... Palača Asurbanipala,
kralja svijeta,kralja Asirije (pločice: 5–6 i 25–30 cm)
o Knjižnica Girginakki – upravitelj Rab Girgin

EGIPAT

- pisana riječ na cijeni – pisaru otvoren put do najviših državnih funkcija

- koriste tri pisma – hijeroglifsko, hijeratsko i demotsko
- imaju slabo razvijenu knjižnu proizvodnju i siromašne knjižnice – pisarev cilj osuguravanje
povlaštenog društvenog položaja
- znanje, kao i literarna djela, se prenose u školama usmenim putem
- podloga za pisanje – papirus
o biljka papirus – raste u delti Nila
o središte trgovine papirusom – grad Biblos (u druge sredozemne države) – odatle i grčki
naziv za knjigu – biblos; Biblija – ta biblia = više knjiga)
o piše se pisaljkom od trske – calamus
o uporaba papirusa – opadala od 2. do 4. st. nakon Krista
o kao podloga za pisanje služio više od 4000 godina
- knjiga od papirusa ima uvijek oblik svitka
- knjige mrtvih – jedine knjige koje su se serijski prepisivale i prodavale
o stavljaju se u grob – trebaju pokojniku osigurati blaženstvo u zagrobnom životu
o obično ih pišu svećenici
- knjige u obliku svitaka čuvane u drvenim škrinjama ili ćupovima od pečene gline
- od svih knjiga 90% su knjige mrtvih
- malen broj knjiga, pismenih osoba, knjižnica
- Knjižnica Ramzesa II (13.st.pr.K.) u Tebi - hram Ramasseum
- otkriveni grobovi bibliotekara, oca (načelnik knjiga) i sina (šef knjiga)
- knjižnica u hramu božice Izide na otoku Philae
- knjižnica u Starom Egiptu u hramu boga Horusa (služi svećenicima) u mjestu Edfu
o niša za čuvanje svitaka od papirusa
o na zidu uklesan popis 37 djela – knjižnični katalog (druga polovica 3. st. pr. Kr.)

GRČKA

- pišu alfabetom - na početku I. tisućljeća pr. Kr. uzeli slova od semitskih Feničana i prilagodili ih
potrebama svojega jezika, a zajedno sa slovima preuzeli su i njihova semitska imena (alef:
govedo, beth: kuća)
- pergamena – javlja se u razdoblju helenizma (4. st. prije Krista), i to u gradu Pergamu
o dobiva se obradom kože ovaca, teladi, koza, ali i drugih životinja
o Proces:
 1. koža se potapa u vapnenoj vodi
 2. ostruže se i očisti
 3. razapne se na drveni okvir
 4. glača se kamenim plovućcem i obrađuje kredom
- knjžnice u klasičnoj Grčkoj
o sve do Aristotela u Grčkoj nema nijedne velike javne knjižnice (osim one u Miletu koju su
uništili Perzijanci 494 pr. Kr.)
o bibliofili i učeni ljudi stvaraju privatne knjižnice za osobne potrebe (Euklid, Platon,
Euripid, Demosten...)
o Aristotelova knjižnica najpoznatija – knjige iz svih područja ljudskog znanja, prva u Grčkoj
u kojoj se knjige sustavno skupljaju
 Kasnije knjižnicu, ili barem jedan njezin dio, Kornelije Sula odnosi u Rim kao ratni
plijen
o u Grčkoj se nije pisalo sve do 5. st. pr. Kr. – znanja se prenose usmenom predajom
- knjižnice u helenističko doba
o koncem 4. i u 3. st. pr. Kr. broj knjiga raste
o Rodos, Antiohija, Pergam, Aleksandrija – značajna središta proizvodnje i trgovine
knjigom
o Aleksandrijska knjižnica
 duhovni pokretač i djelatni organizator – Grk Demetrije iz Falerona (oko 350.-
285. pr. Kr.)
 Ptolomejevići osnovali Muzej (Mouseion) – akademija, sveučilište cijelog
helenskog svijeta
 središte intelektektualnog života helenističkog doba
 cilj – skupiti sve znanstveno i literarno blago što su ga dotada stvorili Grci i svi
drugi narodi koji su se nakon vojnih pohoda Alekksandra Velikog našli u sferi
helenske kulture
 rukopisi se kupuju i prepisuju
 dvije knjižnice: jedna uz Muzej („Majka“) i druga u hramu („Kći“) – u drugoj su
smješteni duplikati iz glavne knjižnice
 spominje se kako je imala i do 700 000 svitaka
 stoa (čitaonica) povezana sa svetištem, ima reprezentativnu dvoranu ukrašenu
kipovima te spremište za knjige
  zbirke arhivskog karaktera – posebna prostorija (tablinum)
 djela raspoređena u 10 stručnih skupina (I. Pjesme, II. Drame, III. Pravo, IV.
Filozofija, V. Povijest, VI. Govorništvo, VII. Medicina, VIII. Matematika, IX.
Prirodne znanosti, X. Razno) – to saznajemo iz najstarijeg biobibliografskog djela
Popisi Kalimaha iz Kirene (upravitelj knižnice)
 knjižnicu uništava Julije Cezar 47. pr. Kr. – zauvijek uništena brojna djela grčke i
drugih kultura
 iako okrnjena, nakon toga nastavlja s radom
 391. godine do kraja je u ništava patrijarh Teofil – sukob s kršćanskom kulturom
o Pergamska knjižnica
 osnovana u 3 st. pr. Kr.
 druga po važnosti u helensko doba
 u 1. st. ima 200.000 svitaka
 Krates iz Mala upravititelj knjižnice – izrađuje katalog po uzoru na Popise
 Knjižnica smještena u hramu božice Atene Polias
 4 prostorije u sredini kip božice Atene – uzor izgradnje knjižnica u Rimu
 od četiri otkrivene prostorije najveća je bila ukrašena kipom boginje –
pretpostavlja da je ta dvorana služila za svečanosti, a možda i za čitaonicu s
graničnim trijemom; tri manje susjedne dvorane vjerojatno su služile kao
spremište knjiga

RIM

- preuzimaju grčka slova i oko 6. st. pr. Kr. ih razvijaju u latinicu - nisu im preuzeli i imena, nazivaju
se po glasu koji se njima piše (a, be, ce, de – abeceda)
o rimska kapitala, temelj današnjeg latiničnog pisma, a razlikujemo monumentalnu
kapitalu, kvadratičnu kapitalu, rustičnu kapitalu; zatim rimski kurziv, a od 3. st. javlja se
uncijala, a od 6. do 8. st. poluuncijala
- pišu na voštanim pločicama - tehniku pisanja na te pločice preuzeli od Etruraca i Grka
o po vosku se pisalo oštrim vrhom pisaljke, stilusa (odatle, s promjenama značenja, pojam
stil za pisanje), koja je imala i plosnat kraj za brisanje, glađenje (odatle pojam tabula
rasa, doslovno “glatka pločica
o više pločica moglo se spojiti vrpcama (diptih, triptih…, poliptih, grč. ptykhē sloj, nabor;
svežanj je kodeks, lat. codex)
- privatne knižnice u Rimu
o znak društvenog prestiža
o do knjiga se relativno lako dolazi kupnjom
o Ciceronova knjižnica – za njega knjige Atik (izdavač) kupuje u Grčkoj
o krajem Republike i početkom carskog doba broj privatnih knjižnica naglo raste – porast
proizvodnje knjiga
o skupljanje knjiga postaje moda u rimskom visokom društvu
o sačuvana privatna knjižnica epikurejskog filozofa Filodema iz Gadare u gradu
Herkulaneju – lava Vezuva prekrila grad 79. g.
 1752. otkrivena – karbonizirana knjižnica – 2.000 svitaka
- javne knjižnice u Rimu
o prvu knjižnicu realizirao je pjesnik i vojskovođa Azinije Polion (39-33 g. pr.Kr.)
 ideja Julija Cezara – uzor Aleksandrijska knjižnica
o smještena u Atrium Libertatis – dva odjela: grčke i latinske knjige
o car August izgradio 2 javne knjižnice:
 Bibliotheca Palatina 28. g. pr. Kr.
 Biblioteka na Martovskim poljanama
o Najznačajnija knjižnica Bibliotheca Ulpia u Rimu – car Trajan 113. g.
 na Trajanovom Forumu
o u Rimu je bilo 28 javnih knjižnica
o smještene uz forum i terme, podijeljene na grčki i rimski odjel
 knjiga se nudi potencijalnim čitateljima tamo gdje se oni najčešće skupljaju i
zadržavaju
 knjiga postaje dijelom svakodnevnog života
o unutarnji raspored slijedio je načela Pergamske knjižnice – bogato ukrašene, u velikoj
dvorani – čitaonici → niša s kipom božanstva; okolo poprsja velikana znanosti i
umjetnosti; na stijenama ornamenti; podovi od mramora
- javne knjižnice u drugim gradovima Carstva
o snažna kulturna središta kao Atena i Aleksandrija sačuvala su svoju važnost
o izvan Rima najviše knjižnica osnovano u vrijeme Trajana i Hadrijana (kraj 1. st. i 2. st.)
o u Efezu Celzijeva knjižnica (početak 2. st.) – ne postoje dva odjela, već jedinstven
prostor
- knjižnice u Konstantinopulu (Carigradu)
o prijestolnica Istočnog Rimskog Carstva
o prepisuju djela antičkih pisaca, te ih tako spašavaju za budućnost
o 356. g. car Konstancije II. osnovao u Konstantinopolu Veliku Carsku knjižnicu (služila
visokoj školi) – prostorije u carskoj palači
 120 000 svezaka
 nastradala u požaru 475. g. – posljednja velika antička knjižnica
- kršćanske knjižnice u rimsko doba
o zbirke knjiga - prijepisi Sv. pisma
 knjige potrebne za polemike s hereticima i poganima
o krajem 2. st. Klement Aleksandrijski i Origen imaju vjersku školu, knjižncu i skriptorij
o Origen prelazi u Cezareju – osniva školu i knjžnicu
 30 000 svezaka
o papa Damas I. u 4. st. u bazilici Sv. Lovre osniva Papinsku knjižnicu (arhiv) u Rimu
o privatne knjižnice: Sv. Augustin, Tertulijan, sv. Jeronim
o knjižnice u Rimu, Betlehemu – osim kršćanskih i knjige grčkih i rimskih poganskih pisaca

EUROPSKO SREDNJOVJEKOVLJE I ARAPSKA CIVILIZACIJA

- na ruševinama Rimskog carstva nastale tri nove civilizacije: Zapadno Rimsko Carstvo
(zapadnoeuropska kultura), Istočno Rimsko Carstvo (istočnoeuropska kultura) i arapska
civilizacija
- kontinuitet između antičke i srednjovjekovne kulture
o sve do konca 6. st. u Italiji nije prekinut kontinuitet antičke knjižne kulture
- Karlo Veliki naredio da se u samostanima i biskupijama otvore škole
- Kristov nauk nepismenom puku približava se slikom – svici od pergamene oslikavani biblijskim
motivima
- Samostani postaju nosioci proizvodnje knjige
o sve do osnutka laičkih skriptorija jedini proizvođači knjige na zapadu
o prepisuju se knjige vjerskog i liturgijskog karaktera
- Europa se vraća usmenoj komunikaciji – pisana riječ rijetka i nepristupačna velikoj većini ljudi
- profana knjiga uživa ugled među učenima
- samostanska kultura – SCRIPTORIUM
o 3-12 prepisivača
 pisari s iskustvom – antiquarii
 obični pisari – scriptores ili librarii
 za inicijale ili naslove – rubricatores
 minijaturisti
 iluminatori, sitnoslikari
 knjigovešci – bibliopeges
o nadzor obavlja najiskusniji redovnik
o pisari na visokoj cijeni – Reginbert
- samostan Vivarium – osnivač Kasiod 555. godine
o najmanje srednjovjekovni – najčvršće od svih samostana povezan s antičkom kulturnom
baštinom
o najznamenitiji u Europi
o trebao obavljati zadaću akademije, a ne kao mjesto molitve i meditacije
o Institutiones – Kasiodorov spis
o redovnici dužni prepisivati knjige – kršćanski i poganski pisci
o knjige u numeriranim ormarima, klasifikacija profanih knjiga prema staroj podjeli u
sedam skupina (artes liberales)
o Kasiodor utjecao na svijest o intelektualnom radu i čuvanju antičke baštine
- samostan Monte Casino – osnivač sv. Benedikt 529. godine
o postat će najznačajniji u Europi
o sastavio Pravila (Regula monachorum) – moraju se moliti, raditi, isposnički živjeti
o 577. godine ruše ga Langobardi
o dolazak povjesničara Pavla Đakona koncem 8 st. označio prekretnicu
 osniva pisarske radionice
 Pavao Đakon piše Povijest Langobarda
 prijepis Kasiodorovih Institutiones
o 883. g. samostan su razorili Saraceni
o u 11. st. najznačajnije kulturno središte srednje Europe – središnja ličnost opat Deziderije
(kasnije papa Viktor III.)
  po njegovim uputama prepisuju se Seneka, Flavije, Ovidije
 razvilo se pismo Beneventana (dalmatinska beneventana)
o 37.000 benediktinskih samostana u Europi od 8. do 13. st.
 spašavaju antičku baštinu
 zaslužni za stvaranje srednjovjekovne kulture
- irska i anglosaksonski samostani na kontinentu
o 5. st. – Irci primili kršćanstvo (sv. Patrik, misionar iz Galije)
o 6. i 7. st. osnivaju samostane i šire kršćanstvo u Europi
o razvilo se inzularno pismo (scriptura scottica) – jedno od najljepših u europskom
srednjem vijeku
o otkriven evanđelistar Book of Kells – nastao oko 800. godine
o sv. Kolumbian najznačajniji misionanar – 590. godine sa svojih 12 učenika najprije pošao
u Francusku
 614. godine osnovao u Italiji samostan Bobbio
 spašavaju se antička djela
 katalog iz 10. st. – 666 knjiga
 prepisivačke radionice – pravila sv. Kolumbana
 učenik Gallus u Švicarskoj osniva Sankt Gallen
 mreža samostana u Francuskoj, Švicarskoj, Njemačkoj…
- dominikanci i drugi prosjački redovi
o dominikanci – osnivač Dominik Guzman 1215. godine
 knjiga i obrazovanje – knjiga “oružje” za očuvanje vjere i interesa crkve
 Dominik i drugi odlaze u Pariz, Oxford, Bolognu i u druga sveučilišna mjesta gdje
podučavaju
 upute za rad knjižnice i knjižničara: briga o smještaju knjižnice (zaštita od kiše),
izrađivati katalog, nabava, uvez, posudba u samostanu, ali i izvan; 2 puta
godišnje kontrola knjižnice
o franjevci – osnivač sv. Franjo
 knjiga ima skromnu ulogu – klerici mogu imati samo one knjige koje su im nužne
 u Pravilima reda navodi se: Tko ne zna čitati neka se i ne trudi da to nauči
 najraskošnija bazilika u Assisiju – razvila se i knjižnica (prema katalogu 1381.
imala je 718 knjiga)
 brojne knjižice u Sieni, Padovi, Firenci sredinom 14.i u 15. st.
- feudalizam – većina ljudi živi na selu i bavi se poljoprivredom
- raste broj stanovnika, razvijaju se gradovi – formira se stalež građana-poljodjelaca, obrtnika,
trgovaca, bilježnika...
o česta podjela rada i specijalizacija
o budi se interes za tehnička znanja i vještine – potreba za stjecanjem naobrazbe
- universitates – zajednice studenata i učitelja koje država i Crkva priznaju kao samostalne
korporacije
- 1119. godine u Bologni osnovan prvi pravni fakultet
- povećava se broj prijepisa tradicionalne vjerske i teološke literature, ali nastaje i niz novih djela iz
različitih područja (filozofija, pravo, matematika...)
o prijevodi s arapskog – promjena prirodoznanstvenog svjetonazora
 o potreba za osnivanjem knjižnica
- visoko obrazovanje izlazi iz okvira crkvenih ustanova i premješta se na sveučilište
o studije sve više vode svjetovnjaci
o nastava se koncentrira oko tri fakulteta: teologija, pravo i medicina
o facultas artium – obuhvaća sedam tradicionalnih područja znanja (sedam slobodnih
umijeća – septem artes liberales)
 trivium (grammatica, rethorica, dialectica) i quadrivium (astrologia, geometria,
aritmetica, musica)
o „mehanička umijeća“ (artes mehanicae) – agrikultura, pomorstvo, tkalaštvo, ratno
umijeće, obrada kovina i geografija
- razvoj laičkih skriptorija – u sklopu sveučilišta za potrebe studenata
o stationarius – knjižar s licencom za prepisivanje i prodaju tekstova na sveučilištu
 iznajmljuje literaturu na prijepis – veća djela podjeljena na više ovjerenih
sveščića (pecia)
o