Sveučilište u Zadru

Odjel za informacijske znanosti

Kolegij: Organizacija informacija I
Nastavnik: dr. sc. Drahomira Cupar
Student: Karlo Ivković

Strip i klasifikacijski sustavi

Seminarski rad

Zadar, 16. siječnja 2019.

SADRŽAJ

SAŽETAK ........................................................................................................................................................ 3
UVOD............................................................................................................................................................. 4
STRIP – OBILJEŽJA I POVIJEST ........................................................................................................................ 5
DEFINICIJA STRIPA ..................................................................................................................................... 5
JEZIK STRIPA .............................................................................................................................................. 5
PORIJEKLO STRIPA ..................................................................................................................................... 6
MODERNI STRIP ........................................................................................................................................ 7
VRSTE STRIPA ............................................................................................................................................ 8
STRIP I KLASIFIKACIJSKI SUSTAVI................................................................................................................... 9
STRIP U KLASIFIKACIJI KONGRESNE KNJIŽNICE ......................................................................................... 9
STRIP U DEWEYEVOJ DECIMALNOJ KLASIFIKACIJI .................................................................................. 10
STRIP U UNIVERZALNOJ DECIMALNOJ KLASIFIKACIJI.............................................................................. 11
ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................. 13
LITERATURA ................................................................................................................................................ 14

2
SAŽETAK

Seminarski rad bavi se temom klasifikacije stripa unutar tri klasifikacijska sustava. Ti
sustavi su: Klasifikacija Kongresne knjižnice, Deweyeva decimalna klasifikacija i Univerzalna
decimalna klasifikacija. U prvom dijelu seminara obrađena je teorijska podloga vezana uz strip
kao medij i zasebnu umjetničku vrstu koja ima vlastite pravilnosti i jezik. U drugom dijelu
seminarskog rada prikazana je klasifikacija stripovske građe unutar navedenih sustava, te su
pobliže objašnjeni problemi takvog klasifikacijskog pristupa.

Ključne riječi: strip, klasifikacija, Klasifikacija Kongresne knjižnice, Deweyeva decimalna

klasifikacija, Univerzalna decimalna klasifikacija

3
UVOD

Ovaj seminarski rad se bavi klasifikacijom stripovske građe unutar tri najrasprostranjenija
klasifikacijska sustava: Klasifikacije Kongresne knjižnice, Deweyewe decimalne klasifikacije i
Univerzalne decimalne klasifikacije. U prvom dijelu seminara pokušao sam u kratkim crtama
definirati strip kao umjetničku vrstu i kao medij, ukratko prikazati obilježja stripa i stripovskog
jezika, te dati kratak pregled porijekla stripa i raznolikih vrsta stripa. U drugom dijelu seminara
dao sam kratak prikaz gore navedenih klasifikacijskih sustava, te sam obradio problematičan
položaj koji strip ima unutar ih klasifikacijskih shema.

4
STRIP – OBILJEŽJA I POVIJEST
„

DEFINICIJA STRIPA

Postoje raznolike i brojne definicije stripa. Hrvatskoa enciklopedija strip definira kao
„slijed crteža što obično prikazuje neku priču, najčešće popraćen tekstom u oblačićima na
crtežima, a katkad u podnaslovima ispod crteža u kvadratu.“1 Prema Hrvatskoj književnoj
enciklopediji riječ strip dolazi iz engleskog jezika, comic strip, što znači komična vrpca, tj. Strip,
te ga definira kao likovno-književni oblik popularne umjetnosti sastavljen od slijeda crteža koji
obično prikazuje neku priču, najčešće popraćen tekstom u oblačićima na crtežima, a katkad u
podnaslovima ispod crteža u kvadratu.2 Opća i nacionalna enciklopedija za strip kaže da je slijed
crteža koji prikazuje neku radnju, obično popraćen tekstom.3

Prema Svetozaru Tomiću strip je niz crteža kojima se prikazuju izvjesni događaji na takav
način da čitanjem kratkog teksta čitatelj dolazi lako do saznanja o čemu je riječ, te je prema tome
strip govorno-vizualni medij u kojem se pripovijedanje u jednakoj mjeri temelji i na slici i na
riječima.4 Scott McCloud u svojoj knjizi Kako čitati strip – nevidljivu umjetnost, koja je i sama
napisana u obliku stripa, govori da strip pripada vizualnoj umjetnosti slijeda, crteži i druge slike
supostavljene su u namjerni slijed s namjerom prijenosa informacije i/ili izazivanja estetske
reakcije u čitatelja.5

JEZIK STRIPA

Strip, kao i svaka umjetnost, ima vlastiti jezik i pravila. Osnovni element stripovskog jezika
su slike ili vinjete i one su smještene u kvadrate ili okvire raspoređene u vodoravne ili okomite
nizove. Slike moraju biti povezane u vremenu, a također su povezane u trake ili pasice koje su
raspoređene u sekvence ili epizode. Dinamika radnje predočava se slikom, odnosno montažom
slika, a tekst se u stripu obično nalazi u okviru slike, dok su komentari koji dopunjavaju sliku

1
Strip. // Hrvatska enciklopedija. URL: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58410 (2019-01-13)
2
Strip. // Hrvatska književna enciklopedija. 1. izd. Čakovec : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2010-2012. Sv.
4. 2012. Str. 165.
3
Strip // Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga. 1. izd. Zagreb : Večernji list, 2005-2007. Sv. 19. 2007. Str. 15.
4
Tomić, Svetozar. Strip, poreklo i značaj. Novi Sad : Forum, 1985. Str. 39.
5
McCloud, Scott. Kako čitati strip – nevidljivu umjetnost. Zagreb : Mentor, 2005. Str. 8-9.

5
smješteni su iznad ili ispod slike. Direktan govor smješta se u oblačiće ili balone. Osim direktnog
govora u oblačićima i komentara u stripu se pojavljuje i niz grafičkih simbola koji predstavljaju
osjećaje, raspoloženja, zvukove, šumove i uzvike. Tekst u stripu krajnje je zgusnut i sažet na
najmanju mjeru te mnogi smatraju da ima nisku književnu razinu i siromaštvo izraza. Specifična
je karakteristika teksta stripa njegova fonetiziranost. Dakle, tekst svojim grafičkim rješenjem
stvara iluziju zvuka. Masno otisnuta slova sugeriraju buku, povišen ton, a onomatopeje dočaravaju
cijelu skalu zvukova i šumova.6

PORIJEKLO STRIPA

Pojavu stripa možemo vezati s počecima umjetničkog izražavanja uopće jer se

promatranjem prvih crteža na zidovima pećina može zaključiti kako upravo ondje počinje povijest
priča u slikama.7 S prvim crtežima susrećemo se u prapovijesti, na zidovima pećina Altamire i
Lascauxa. Takvi najstariji crteži imali su vjerski karakter i magijska obilježja, ali su također
predstavljali i način komuniciranja.8 Priče u slikama, odnosno prve prototipove stripa jer je tekst
bio ilustriran brojnim crtežima, iako su katkad tekst i slike koje ga ilustriraju tekli nezavisno jedan
o drugome, pronalazimo kod Asiraca, starih Egipćana, antičkih Grka i Rimljana te kršćana.
Kršćani su u srednjem vijeku zbog nepismenosti naroda imali bogato ilustriranu Bibliju i zidove
crkava. Na sačuvanim srednjovjekovnim spomenicima može se vidjeti kako sliku prati tekst.
Primjer je Tapiserija iz Bayeuxa koja na petnaestak metara dugačkoj platnenoj vrpci slikom i
tekstom iznosi priču o osvajanjima Vilima I. Osvajača i njegovoj pobjedi kraj Hastingsa nad
Haroldom II. Saksonskim. U ovom kontekstu zanimljiv je i manuskript Apokalipse iz 1230. godine
u Cambridgeu, čiji fragment Obožavanje Krista je prikazan tako da se tekst koji izgovaraju anđeli
nalazi u oblačićima.

Tek je otkriće tiskarskog stroja sredinom 15. stoljeća zaslužno za pojavu stripa u njegovu
suvremenom, modernom obliku. Pretečom modernog stripa smatra se William Hogarth, engleski
slikar i graver, koji je svojim karikaturama u bakrorezu dao sliku engleskog društva jer je dramatski

6
Lazić, Dubravka. Strip u nastavi književnosti. // Hrvatski u školi – Zbornik metodičkih radova / uredio Zvonimir
Diklić. Zagreb : Školska knjiga, 1996. Str. 272.
7
Aljinović, Rudi; Novaković, Mladen. Kad je strip bio mlad: prilozi za povijest hrvatskog stripa. Zagreb : Stripforum,
2012. Str. 9.
8
Tomić, Svetozar. Strip, poreklo i značaj. Novi Sad : Forum, 1985. Str. 33-34.

6
oslikavao kritičku kroniku u slikama te ga mnogi smatraju i začetnikom engleske satiričke grafike.9
Ocem modernog stripa smatra se Rodolphe Töpffer čije satiričke priče u slikama uključuju
karikaturu i okvire kadrova te prvu međuovisnu kombinaciju riječi i slika nastalu u Europi
sredinom 19. stoljeća.10 Značajnu ulogu u razvoju stripa imao je i njemački slikar, pjesnik i
karikaturist Wilhelm Busch, autor stripa Max i Moritz, koji je za života postao popularan jer je
povezivao riječi i sliku na takav način da što grotesknije prikaže suprotnosti između privida i istine.
Izraz mu se kretao od lagane igre riječima i dosjetke do komičnih situacija, a teme su mu bile iz
gradskog i seoskog okružja.11

Sama pojava stripa kao samostalnog medija i umjetnosti povezana je s pojavom novinske
karikature i s razvojem modernog tiska i novinstva u drugoj polovici 19. stoljeća.12 Tako se prvi
koraci stripa podudaraju u Americi s pojavom modernog visokotiražnog novinskog dnevnika. Strip
ondje ima bitnu ulogu u borbi kapitala za tržište. Oko 1890. godine dva magnata američkog
dnevnog tiska, Joseph Pulitzer i William Randolph Hearst, započinju bitku za osvajanje što većeg
broja stalnih čitatelja. Pulitzer u svoj list 1895. godine uvodi strip Richarda Feltona Outcaulta Žuti
dječak, a Hearst u svoj list 1897. uvodi strip Rudolpha Dirksa Bim i Bum. Tada strip postaje
sastavnim dijelom dnevnog lista kao i sam dnevni list koji se čita svakog jutra.13 Povjesničari se
slažu da epizoda Žutog dječaka: Veliki pseći cirkus u McGooganovoj aveniji koja je objavljena 16.
veljače 1896. godine označava početak modernog stripa.

MODERNI STRIP

Povijesnim razvojem strip u svijetu stekao je tri velike tradicije te tržišna i umjetnička
žarišta, a to su Sjedinjene Američke Države, Japan i Europa. U Sjedinjenim Američkim Državama
strip se tijekom 30-ih i 40-ih godina 20. stoljeća iz samostalnih jednostrukih pasica razvio do
žanrovskih serijala, realističkog stila i kriminalističkog žanra ili humoristične teme i
karikaturalnog stila. Prije Drugog svjetskog rata, ali i nakon njega masovna industrija usmjerena

9
Aljinović, Rudi; Novaković, Mladen. Kad je strip bio mlad: prilozi za povijest hrvatskog stripa. Zagreb : Stripforum,
2012. Str. 9-11.
10
McCloud, Scott. Kako čitati strip – nevidljivu umjetnost. Zagreb : Mentor, 2005. Str. 17.
11
Aljinović, Rudi; Novaković, Mladen. Kad je strip bio mlad: prilozi za povijest hrvatskog stripa. Zagreb : Stripforum,
2012. Str. 12.
12
Strip. // Hrvatska književna enciklopedija. 1. izd. Čakovec : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2010-2012. Sv.
4. 2012. Str. 165.
13
Munitić, Ranko. Strip, deveta umjetnost. Zagreb : Art 9, 2010. Str. 18-19.

7
je na likove superjunaka crtane u stiliziranoj realističkoj maniri (Superman, Batman, Spider-man).
Do pojave alternativnog stripa dolazi 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća kao i do snažne polarizacije
sjevernoameričkog stripa na superherojske i novinske te na nezavisni strip. U Japanu postoji duga
tradicija stripa pod nazivom manga što označava hirovite slike. Mange su opsežni serijali od po 10
000 stranica, džepnog formata i u svescima od oko 200 stranica. U prvom su redu to narativni
mediji, dakle popularna crtana književnost, u crno-bijeloj izvedbi i karikaturalnoj tradiciji dječjih
žanrova, znanstvenofantastičnih, romantičnih pa sve do pornografskih. Europski standard
umjetnosti stripa postavila je francusko-belgijska tradicija koja je njegovala autorsku i umjetničku
tradiciju. Likovnu je komponentu najčešće činio karikaturalan crtež ispunjen gegovima, s
popularnim pripovijestima i junacima izvedenima u humorističnom tonu ili su bili posrijedi
likovno razrađeni i kolorirani, često poetski intonirani žanrovski stripovi u serijalima. Stripovi u
serijalima bile su humoristične pustolovine ili pak vesterni, znanstvenofantastični serijali,
povijesni i kriminalistički.14

VRSTE STRIPA

Strip se dijeli prema sadržaju na vrste, a to su humoristični strip, povijesni strip, pustolovni
strip, detektivski ili kriminalistički strip, vestern strip, fantastični strip, vojnički ili ratnički strip te
dječji strip. Humoristični ili humoristično-satirični strip najstariji je po postanku. Najčešće se
sastoji od nekoliko stripskih slika u kojima se kritizira ili ismijava neka društvena pojava. Takvi
stripovi uobičajeni su u mnogim listovima kako u prošlosti tako i danas. Povijesni strip prikazuje
povijesne događaje ili ličnosti. Pustolovni strip govori o doživljajima junaka i njihovim
pustolovinama, a detektivski ili kriminalistički strip je strip čiji su glavni junaci detektivi i policajci
koji pokušavaju otkriti zločin. Vestern strip sadržaj uzima s američkog Divljeg zapada, a glavni su
junaci obično poznati likovi tog vremena: Dawey Crockett, Buffalo Bill, Cisco Kid i drugi.
Fantastični strip govori o izmišljenim likovima, zemljama i događajima po čemu je sličan
znanstvenofantastičnoj književnosti. Vojnički ili ratnički strip tematski je vezan za ratna vremena
Prvoga i Drugoga svjetskog rata, američkog građanskog rata ili u nas Domovinskog rata. Dječji

14
Strip. // Hrvatska književna enciklopedija. 1. izd. Čakovec : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2010-2012. Sv.
4. 2012. Str. 165.

8
strip ima dječje likove, osmišljene likove iz dječjeg svijeta (Mickey Mouse, Paško Patak) i
životinjske likove koji proživljavaju razne pustolovine.

STRIP I KLASIFIKACIJSKI SUSTAVI

Klasifikacija je proces uređivanja pojmova koje se grupiraju po određenim obilježjima.

Klasifikacija može imati različite svrhe stoga razlikujemo klasifikacije za pretraživanje i
znanstvene klasifikacije. Klasifikacijske skupine mogu sadržavati razne pojmove kao što su fizičke
stvari, procesi ili apstraktne ideje. One se dalje dijele u manje skupine sve dok je takva podjela
moguća.15 Obilježja klasifikacijskih jezika jesu oznake odnosno simboli koji predstavljaju
predmetne skupine. Klasifikacijski sustavi realiziraju se u praksi kroz klasifikacijske sheme.
Klasifikacijske sheme mogu biti specijalne, odnosno kreirane za specifično predmetno područje
ili opće, odnosno obuhvaćaju sva predmetna područja podjednako. Sastoje se od glavnih i
pomoćnih tablica, notacija i abecednih kazala. Enumerativna se klasifikacija u shemama temelji
na prethodno određenim predmetnim područjima koja imaju hijerarhijsku strukturu. Fasetna
klasifikacija temelji se na organizaciji pojmova u niz faseta te kombinacijom jednostavnih
pojmova u složene oznake. Enumerativne klasifikacije jesu Klasifikacija Kongresne knjižnice
(KKK), Deweyeva decimalna klasifikacija (DDK) te djelomično Univerzalna decimalna
klasifikacija (UDK), a fasetne su Klasifikacija s dvotočkom (CC) i Blissova bibliografska
klasifikacija ( BD i BC2).16

STRIP U KLASIFIKACIJI KONGRESNE KNJIŽNICE

Klasifikacijski sustav Kongresne knjižnice temelji se na enumerativnoj klasifikaciji, čine

ga 21 glavna stručna skupina označena velikim slovom abecede od A-Z; osim slova I i O, i
podskupine unutar kojih su podjele označene arapskim brojevima, a uz njih se još nalazi i Cutterov
broj. Oznaka se sastoji od jednog ili dva slova i do četiri brojke. U klasifikaciji se nalazi 5
pomoćnih tablica koje opisuju oblik, mjesto, vrijeme, predmet te kombinirane tablice. KKK

15
Tadić, Katica. Rad u knjižnici: priručnik za knjižničare. 1993. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/katm.htm (2019-
01-13)
16
Univerzalna decimalna klasifikacija: hrvatsko džepno izdanje / uredila Jadranka Lasić-Lazić. Zagreb : Naklada
Nediljko Dominović, 2003. Str. 6-22.

9
klasifikacija nema hijerarhijsku strukturu niti jedinstveno abecedno kazalo. Održavanje i razvijanje
sheme podržava Kongresna knjižnica, a izmjene i dopune se objavljuju u časopisu LC
Classification – Additions and changes.17

KKK dodijeljuje slovo za skupinu (npr. P za Jezik i književnost), zatim slovo za

podskupinu (PN za Književnost općenito), te na kraju broj za temu unutar podskupine (PN6700-
6790 za grafičke novele, stripove itd.). Kongresna knjižnica koristi tri pristupa pri klasifikaciji
stripova. Prvi, u koji spada najveći postotak klasificiranih stripova, je ovaj gore navedeni. Drugi
način, smješta strip u skupinu N (Fina umjetnost), podskupinu NC (Crteži, dizajn, ilustracija) i
tematsku podskupinu NC1300-1766 (Slikovni humor, karikatura itd.). Razlog takvom
klasificiranju određenog broja stripova leži ponajprije u samoj prirodi stripa, to jest u kombinaciji
vizualnih i tekstualnih obilježja. Treći način klasifikacije je prema žanru stripa, za razliku od prva
dva načina koja su orijentirana na oblik izražavanja. Takva nedosljedna klasifikacija dovodi do
problema, poput mogućnosti da se dva stripa iz istog serijala nađu na potpuno različitim mjestima
u knjižnici.18

STRIP U DEWEYEVOJ DECIMALNOJ KLASIFIKACIJI

Deweyeva decimalna klasifikacija (DDK) sastoji se od deset glavnih klasa koje zajedno
pokrivaju znanje cijelog svijeta. Ove se klase dalje dijele u deset odjeljaka, a svaki odjeljak na
deset sekcija. U DDK glavne klase su organizirane prema tradicionalnim akademskim
disciplinama ili područjima istraživanja. Svaka glavna klasa sastoji se od deset odjeljaka koji se
numeriraju brojevima od 0 do 9. Sada i znamenka na drugom mjestu postaje važna jer upravo ona
označava podjelu. Svaki odjel ima opet po deset dijelova označenih od 0 do 9. Treća znamenka u
označavanju donosi mjesto odjela. Nakon treće znamenke u označavanju dolazi decimalna točka.
Nakon iskorištenih svih temeljnih načina označavanja prema DDC klasifikaciji može se iza točke

17
Leščić, Jelica. Klasifikacija i predmetno označivanje: priručnik za stručne ispite. Zagreb : Naklada Nediljko
Dominović, 2007. Str. 22.
18
Green, Karen. 'Whaddaya Got?' Finding Graphic Novels in an Academic Library. 9. studenog 2010. URL:
https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/industry-news/comics/article/45109-whaddaya-got-finding-graphic-
novels-in-an-academic-library.html (2019-01-13)

10
nastaviti označavanje ponovno krenuvši od 0 i novih brojeva prema 9 i tako nastaje klasifikacija
prema sve specifičnijim pojmovima koja se može sastojati od sve većih i dužih oznaka.19

Strip se u Deweyevoj decimalnoj klasifikaciji nalazi unutar glavne klase 700 (Umjetnost),
u odjeljku 740 (Crteži i primjenjene umjetnosti), u odjelu 741 (Crtanje i crteži) unutar kojeg je
označen klasifikacijskom oznakom 741.5 (Crtež, karikatura, strip). Već na prvi pogled vidljiva je
potencijalno problematična pozicija stripa unutar klasifikacijske sheme. Naime, strip je smješten
u odjel 741 skupa s ostalim pododjelima vezanima uz crtanje kao što je pododjel 741.2 (Tehnike,
procedure, pomagala, oprema, materijali) ili 741.6 (Grafički dizajn, ilustracija i komercijalna
umjetnost). Na taj način je potpuno negirana narativna, tekstualna i često fiktivna priroda stripa,
te je on smješten u klasu općenito vezanu uz crtež. Često se stripovi publicističke tematike
klasificiraju prema temi, pa je tako Persepolis smješten na policu s biografijama, a Maus skupa s
ratnim memoarima.20 Vidljivo je dakle kako je klasifikacija i u DDK provedena nedosljedno,
slično kao i u Klasifikaciji Kongresne knjižnice.

STRIP U UNIVERZALNOJ DECIMALNOJ KLASIFIKACIJI

Univerzalna decimalna klasifikacija se sastoji od glavnih tablica označenih

jednoznamenkastim brojem od 0 do 9, ali skupina 4 je za sada slobodna jer je njezino predmetno
područje, lingvistika, preseljeno u skupinu 8 uz književnost; i pomoćnih tablica koje sadrže opće
pomoćne oznake i specijalne pomoćne brojeve. Uz glavne i pomoćne tablice, klasifikacija sadrži i
znakove za povezivanje oznaka, abecedno predmetno kazalo te pravila za upotrebu klasifikacijskih
tablica. UDK se može koristiti za fizički raspored predmeta, za izradu zapisa o njima (metapodaci),
za izradu popisa i predmetno označavanje i za mnoga druga klasificiranja jer je sveobuhvatna opća
klasifikacija primjenjiva na bilo koji oblik znanja i informacija.21

19
Dewey, Melvil. Dewey Decimal Classification and Relative Index, DDC 20. Albany, New York : Forest Press.
1989. Str. 28
20
Hartman, Amy. Creative Shelving: Placement in Library Collections. // Graphic novels and comics in libraries and
archives : essays on readers, research, history and cataloging / uredio Robert G. Weiner. Jefferson, North Carolina :
McFarland & Company, Inc., 2010. Str. 57.
21
Univerzalna decimalna klasifikacija: hrvatsko džepno izdanje / uredila Jadranka Lasić-Lazić. Zagreb : Naklada
Nediljko Dominović, 2003. str. 12.

11
 Strip se u Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji nalazi unutar skupine 7 (Umjetnost.
Razonoda. Sport), u podskupini 74 (Crtanje. Skiciranje. Primjenjena umjetnost i umjetnički obrt),
pod oznakom 741.5 (Karikatura. Strip). Vidljivo je odmah na prvi pogled kako je strip unutar
Univerzalne decimalne klasifikacije klasificiran gotovo pa identično kao i u Deweyevoj
decimalnoj klasifikaciji. Samim time i problemi klasifikacije stripa ostaju isti kao u Klasifikaciji
Kongresne knjižnice i Deweyevoj decimalnoj klasifikaciji. I ovdje postoji problem smještanja
stripa u podskupinu vezanu uz crtež općenito, odnosno uz tehničke značajke crtanja, pa je tako i
ovdje ostao problem zanemarivanja narativnih i tekstualnih obilježja stripa. Također, i ovdje je
klasifikacija provedena nedosljedno pa je često u podskupinu 741.5 smještena i tekstualna građa
o stripu poput povijesnih prikaza razvoja stripa, enciklopedija stripa i tehničkih vodiča za crtanje
stripova.

12
ZAKLJUČAK

Premda strip kao umjetnički oblik ima posebna pravila i sebi svojstven jezik, to je
poprilično zanemareno prilikom klasifikacije stripa. Naime, iako je strip govorno-vizualni medij
u kojem se su za narativ podjednako važni i slika i tekst, vidljivo je kako ga sve tri obrađene
klasifikacije obrađuju kao isključivo crtani umjetnički oblik. Osim toga, učestali je problem i
nedosljedna provedba klasifikacije pa se često stripove, ovisno o čemu govore, smješta izvan
njihovih klasifikacijskih skupina. Također, često se u klasifikacijske skupine koje se odnose na
strip smješta građa koja govori o stripu, ali nije strip, čime se dodatno komplicira postojeća
situacija.

13
LITERATURA

1. Aljinović, Rudi; Novaković, Mladen. Kad je strip bio mlad: prilozi za povijest hrvatskog
stripa. Zagreb : Stripforum, 2012.
2. Dewey, Melvil. Dewey Decimal Classification and Relative Index, DDC 20. Albany, New
York : Forest Press. 1989.
3. Green, Karen. 'Whaddaya Got?' Finding Graphic Novels in an Academic Library. 9.
studenog 2010. URL: https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/industry-
news/comics/article/45109-whaddaya-got-finding-graphic-novels-in-an-academic-
library.html (2019-01-13)
4. Hartman, Amy. Creative Shelving: Placement in Library Collections. // Graphic novels and
comics in libraries and archives : essays on readers, research, history and cataloging /
uredio Robert G. Weiner. Jefferson, North Carolina : McFarland & Company, Inc., 2010.
5. Lazić, Dubravka. Strip u nastavi književnosti. // Hrvatski u školi – Zbornik metodičkih
radova / uredio Zvonimir Diklić. Zagreb : Školska knjiga, 1996.
6. Leščić, Jelica. Klasifikacija i predmetno označivanje: priručnik za stručne ispite. Zagreb :
Naklada Nediljko Dominović, 2007.
7. McCloud, Scott. Kako čitati strip – nevidljivu umjetnost. Zagreb : Mentor, 2005.
8. Munitić, Ranko. Strip, deveta umjetnost. Zagreb : Art 9, 2010.
9. Strip. // Hrvatska enciklopedija. URL:
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58410 (2019-01-13)
10. Strip. // Hrvatska književna enciklopedija. 1. izd. Čakovec : Leksikografski zavod Miroslav
Krleža, 2010-2012. Sv. 4. 2012.
11. Strip // Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga. 1. izd. Zagreb : Večernji list, 2005-
2007. Sv. 19. 2007.
12. Tadić, Katica. Rad u knjižnici: priručnik za knjižničare. 1993. URL:
http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/katm.htm (2019-01-13)
13. Tomić, Svetozar. Strip, poreklo i značaj. Novi Sad : Forum, 1985.
14. Univerzalna decimalna klasifikacija: hrvatsko džepno izdanje / uredila Jadranka Lasić-
Lazić. Zagreb : Naklada Nediljko Dominović, 2003.

14