IMPRESIONIZAM

Claude Monet, Impresija: izlazak sunca, ulje na platnu, 1872.

- IMPRESIONIZAM se javlja 60-ih godina 19. st. u Francuskoj - mladi umjetnici trae nove naine izraavanja - Claude Monet, Auguste Renoir, Edgar Degas, Camile Pissaro, Alfred Sisley, Berthe Morisot i Paul Czanne - slikaju pomou sitnih mrlja boje - paleta im postaje svjetlija, rjee koriste zemljane tonove, a crnu gotovo nikad - prouavaju promjenjivost oblika pod utjecajem svjetla - rade izvan ateljea, u prirodi, to nazivamo plenerizmom (franc. plain-air: puni zrak) - promjenjiva vizualna zbilja postaje glavna preokupacija njihova slikarstva - slubeni Salon ne tolerira nikakve eksperimente i inovacije te odbija njihove radove, zbog toga zajedniki izlau u ateljeu fotografa Nadara 1874. - pokret dobiva ime po slici C. Moneta Impresija: Izlazak sunca

Claude Monet ( 1840. 1926.)

Polje s makovima kod Argentuila, ulje na platnu, 1873.

plenerizam promjenjive trenutne vizualne senzacije skicozan rukopis nema linija obojene sjene

C. Monet, Studija pod vedrim nebom, ena okrenuta ulijevo, 1886.

Katedrala u Rouenu

Portal katedrale u Rouenu u podne, ulje na platnu, 1893.

Katedrala u Rouenu, portal u zoru, ulje na platnu, 1893.

Katedrala u Rouenu, portal (oblano vrijeme), 1892.

Katedrala u Rouenu, portal, harmonija u smeoj boji, 1892.

Monet je katedralu u Rouenu naslikao sedamdesetak puta, svaki put pri razliitom svjetlu kako bi uhvatio razliite efekte koje svjetlo stvara na toj graevini. Na slian nain slikao je i stogove sjena, jablanove i druge motive. Znao je postaviti nekoliko afelaja jedan do drugog i seliti se na sljedeu sliku kada bi se svjetlo promijenilo.

Claude Monet, Stogovi sijena, 1891. 1899.

Claude Monet, Lopoi, krajolik s vodom, oblaci, 1903.

1890. Monet kupuje kuu u gradiu Givernyju ureuje vrt, gradi jezerca u koje sadi lopoe preko jednog jezerca postavlja japanski most slika motive iz vrta, a posebno ga zaokuplja povrina vode njegove zadnje serije slika s lopoima pribliavaju se apstrakciji

Auguste Renoir ( 1841. 1919.)

Le Moulin de la Galette, ulje na platnu, 1876.

Auguste Renoire, Obala Seine kod Asniresa, 1879., ulje na platnu, 71x92 cm, National Gallery, London

Volio je teme iz svakodnevnog ivota, nadahnjivali su ga mukarci i ene koje je mogao susresti na ulici. Slikao je aktove, portrete, skupine ljudi na zabavama. Slikar svakodnevnog ivota. Le Moulin de la Galette jedna je od njegovih najznaajnijih slika. Na toj slici vidimo kako Renoir hvata svjetlosne mrlje koje sunce stvara na oblicima. Na slici ena ita knjigu jo bolje vidimo koliko je Renoira zanimala tema ljudskog lika obasjanog sunevom svjetlou. Svjetlo ovdje ne slui da bi potenciralo plastinost, ve rastvara oblik.

ena ita knjigu, ulje na platnu, oko 1875./1876., Muse dOrsay, Pariz

Edgar Degas ( 1834. 1917.)

Bio je fasciniran pokretom. Naslikao mnogo slika s temom balerina, ova ga je tema osobno privlaila, a i slike su se dobro prodavale. esto koristi ptiju perspektivu i asimetrinu kompoziciju kako bi postigao neobine vizualne efekte. Druga omiljena tema su mu dokeji i konji. Osim uljem. slika i pastelom, a voli i kombinirati tehnike.

Primabalerina, pastel, 1876.

Edgar Degas, Baletni pokus na pozornici, 1874., ulje na platnu, 65x81 cm, Muse dOrsay, Pariz

Edgar Degas, Apsint, 1876., ulje na platnu, 92x68 cm, Muse dOrsay, Pariz

Svoj interes za balet i pokret prenosi i u kiparstvo. Izrauje kipove malih dimenzija od gline i voska. Mala etrnaestogodinja plesaica odjevena je u haljinu sa suknjom od tila. Degas postupno gubi vid te u novom mediju istrauje izraajne mogunosti razliitih materijala. Bavio se i grafikom, izradio je oko 300 monotipija.

Edgar Degas, Mala etrnaestogodinja plesaica, 1879. 1881., bronca, til, drvo.

Auguste Rodin ( 1840. 1917.)

Najvei kipar ovog razdoblja Pokazuje izniman osjeaj za materijal i izbor motiva. Svjeinu izraza koju postie modeliranjem u glini uspijeva zadrati i u konanom odljevu u bronci. Vrata pakla trebala su biti postavljena na ulaz Muzeja primijenjenih umjetnosti u Parizu. Iako projekt nije ostvaren, likovi i grupe s vrata posluili su Rodinu za velik broj samostalnih skulptura.

Auguste Rodin, ovjek slomljena nosa, 1864., bronca

A. Rodin, Vrata pakla, bronca, 1879. 1889., The Metropolitan Museum of Art, New York

Jedna od skulptura koje vuku podrijetlo s Vrata pakla. esto koristi kontrast obraene i neobraene povrine skulpture, a neka od njegovih djela napravljena su gotovo skicozno, zbog ega su kritiari njegove radove smatrali nedovrenima. Rodinova djela nisu samo povrno reproduciranje stvaranost, ve sadre snanu simboliku koja ga izdvaja od ostalih impresionista.

Mislioc, bronca, 1880., Rodinov muzej, Pariz

Auguste Rodin, Danaja, mramor, 1885., Muzej Rodin, Pariz A. Rodin, Poljubac, mramor, 1886. 1898.

POSTIMPRESIONIZAM

Paul Gauguin, Dvije ene na plai, 1891.,ulje na platnu, Muse dOrsay, Pariz

Nova, mlaa generacija slikara koje je prola kroz impresionizam kao razvojnu fazu Zadrali su neke elemente impresionizma, boju, vidljivu fakturu, teme Istrauju dalje stvarajui vlastiti izraz

Georges Seurat ( 1859. 1891.)

Nedjeljno popodne na otoku La Grande Jatte, 1884. 1886., ulje na platnu

Od impresionista zadrao boju, mrlju, no koristi ih sustavno. Stvara slike od sitnih toaka est duginih boja oslanjajui se na nesavrenost oka (optiko mijeanje boja). Gledano izbliza, oblik je nejasan, a boja nedefinirana, no kada se dovoljno udaljimo od slike, oblik se izotrava, a boja postaje jasna. Postupak se naziva poentilizam ili divizionizam.

Georges Seurat, La Parade, 1878., ulje na platnu, 98,13x147,5 cm, The Metropolitan Museum of Art, New York

Paul Czanne ( 1839. 1906.)

Mrtva priroda s jabukama i breskvama, oko 1905., ulje na platnu, National Gallery of Art, Washington D.C.

Izlagao na prvoj izlobi impresionista, od njih zadrao svijetle boje i vidljiv rukopis. Suprotno impresionistima eli postii trajnost, postojanost i vrstou kompozicije. Slika mrtve prirode, pejzae i portrete.

Paul Czanne, Mrtva priroda sa zelenom vazom, 1893. 1894., ulje na platnu, 59x72 cm, privatna zbirka

Paul Czanne, Mont SainteVictoire vien iz kamenoloma Bibemusa, ulje na platnu, 1897. 1900.

Poput impresionista voli raditi izvan ateljea. Kompoziciju gradi irokim i jasnim potezima kista. Plastinost oblika postie koloristikom modulacijom. Prouavajui prirodu, spoznao je da sve oblike moe svesti na tri osnovna geometrijska tijela: kuglu, valjak i stoac.

P. Czanne, Kartai, 1890.- 892., ulje na platnu, Muse dOrsay, Pariz

Czanneovo ukidanje geometrijske perspektive, pojednostavnjivanje oblika i svoenje na geometrijska tijela izravno e utjecati na razvoj kubizma

Na prvi pogled ini se kako je slikar elio prikazati svakodnevni prizor. On se zapravo bavi rjeavanjem problema kompozicije s ljudima u prostoru. Zadnji je plan taman, a samo nekoliko svjetlijih povrina sugerira ideju prostora. Sredite je stol, tu se spajaju dijagonale ruku, a i tijela kartaa naginju se prema njemu.

Vincent Van Gogh ( 1853. 1890.)

itno polje s gavranima, ulje na platnu, 1890.

Vincent van Gogh, Zvjezdana no, 1889., ulje na platnu, 73,7x92,1, The Museum of Modern Art, New York

Nizozemski slikar koji dolaskom u Pariz upoznaje impresioniste. Oslobaa svoj potez i boju, no na slikama izraava vlastito vienje motiva, a ne objektivno vienje sluajnog svjetlosnog efekta. Na ovoj slici prikazuje no s minimalno crne boje. Komplementarnim kontrastom prikazuje vlastiti doivljaj osvijetljene terase u kontrastu s tamnim nonim nebom.

Vincent Van Gogh, Kavana na Place du Forum, nou, ulje na platnu, 1888.

Vincent van Gogh, itno polje s empresima, 1889., ulje na platnu, 72,4x91,4 cm, Nacionalna galerija, London

Vincent Van Gogh, Autoportret, 1889., ulje na platnu, , Muse dOrsay, Pariz

Van Goghovo slikarstvo obiljeavaju snani, dugaki potezi, jaki kontrasti i debeli nanosi boje koji stvaraju osjeaj dinamike. Njegove su slike odraz duevnog stanja. To je posebno oito na autoportretima, na kojima osim prodornog pogleda i uskovitlana povrina pozadine odaju uznemirenost modela.

Vincent van Gogh, Autoportret, 1889., ulje na platnu, 57,2x43,2 cm

Paul Gauguin ( 1848. 1903.)

Paul Gauguin, Vizija nakon propovijedi: Jakov se hrve s anelom, 1888., ulje na platnu, National Gallery of Scotland, Edinburgh

Slikarstvom se poinje baviti s 35 godina, prvo pod utjecajem impresionista. Ubrzo naputa Pariz i poinje razvijati vlastiti stil. Pod utjecajem japanskih drvoreza razvija zanimanje za egzotinu umjetnost. Na slici Jakov se hrve s anelom povezuje elemente istonjake i primitivne umjetnosti s kranskom tradicijom. Koristi intenzivne boje, snane kontraste i neobinu perspektivu kako bi postigao odgovarajue raspoloenje.

Paul Gauguin, Odakle potjeemo? to smo? Kamo idemo?, 1897., ulje na platnu, 1,3x3,7 m., Muzej likovnih umjetnosti, Boston

Kasnije odlazi iz Francuske i seli na Tahiti gdje ostaje tri godine kako bi prouavao Polineane i njihovu kulturu. Slika enske likove u pejzau, utopijske prizore nekog svog idealnog svijeta. Na slici Zdravo Marijo povezuje ikonografske elemente s Tahitija s kranskom temom. Gauguinove slike utjecale su na simboliste, foviste i ekspresioniste.

Paul Gauguin, La Orana Maria ( Zdravo Marijo), ulje na platnu, 1891.

Henri de Tolouse Lutrec ( 1864. 1901.)

Slikar i grafiar koji teme pronalazi u nonim klubovima, kabareima i javnim kuama. Nakon kratke impresionistike faze razvija vlastiti izraz koji obiljeavaju jake obrisne crte pod utjecajem japanskih drvoreza.

H. de Toluse-Lautrec, U Moulin Rougeu: ples, 1890.,ulje na platnu, Philadelphia Museum of Art, Philadelphia

Henri de ToulouseLautrec, U Moulin Rougeu, 1893. 1895., ulje na platnu, 123x141 cm, Art Institute of Chicago,

Najpoznatiji je po svojim plakatima koji su izraeni u tehnici litografije. Za sobom je ostavio oko 350 litografija. Autor tridesetak plakata koje obiljeava pojednostavljeni izraz, kontrast detaljno izraenih likova i silueta, te uravnoteen odnos slike i teksta.

H. de Tolouse-Lautrec, Moulin Rouge La Goulue, 1891., obojena litografija, Civica Raccolta di Stampe Bertarelli, Milano

Jane Avril u Jardin de Parisu, 1893., obojena litografija (plakat), 130x95 cm

Ova slika pokazuje kako je Degas utjecao na Lutreca, ali i majstorski crte te pomalo neobinu perspektivu. Devedesetih godina Lautrec je naslikao seriju slika na kojima su glavni likovi prostitutke iz parikih bordela. Fascinirala ga je njihova spontanost u poziranju za razliku od ukoenosti profesionalnih modela. Ovu seriju zaokruuje nekoliko aktova koji zauzimaju posebno mjesto u Lautrecovu opusu.
H.de Tolouse-Lautrec, Toaleta, 1896., Muse dOrsay, Pariz

Usporedi slike

Auguste Renoire, Le Moulin de la Galette, 1876., ulje na platnu, 131x175 cm, Muse dOrsay, Pariz Henri de Toulouse-Lautrec, U Moulin Rougeu, 1893.-1895., ulje na platnu, 123x141 cm, Art Institute of Chicago, Chicago

Zadatak: odredi iji su ovo autoportreti i objasni svoju tvrdnju.

P. Czanne

P. Gauguin
V. Van Gogh

SIMBOLIZAM

Odilon Redon, Oko poput udnog balona uzdie se prema beskraju

Javlja se na prijelazu stoljea kao odraz straha od ivota u novim okolnostima. Umjetnici se slue vieznanim izrazom, zagonetnim i sloenim misaonim porukama koje prenose putem asocijacija. Pokuavaju ukazati na probleme i otuenost novog doba. Naglasak na subjektivnom, individualnom.

James Ensor ( 1860. 1949.)

Sin Flamanke i Engleza, pod utjecajem Breughela i Boscha. Slikao jezive likove sablasnih izraza. Kao da je predosjeao da e se materijalno blagostanje s prijelaza stoljea uskoro pretvoriti u ratnu katastrofu. Boje na Ensorovim slikama pod utjecajem su impresionista to su prizori jeziviji, to su boje svjetlije. Kontrast veselih boja i jezivih prizora daje njegovim slikama crtu grotesknosti.

James Ensor, Autoportret s maskama, 1899., ulje na platnu, Antwerpen, privatno vlasnitvo

Gustav Moreau (1826. 1898.)

G. Moreau, Salomin ples (Ukazanje), 1874. 1876.), ulje na platnu

Odilon Redon (1840. 1916.)

O. Redon, Kiklop, oko 1898. 1900.,ulje na drvu

Slika prizore iz snova, poznat kao prethodnik nadrealista, ali i kao uitelj slikara koji kasnije formiraju grupu fovista.

Takoer jedan od uzora nadrealistima, kod njega stvarnost i priroda dobivaju zastraujuu dimenziju.