Georges Seurat

Georges-Pierre Seurat (2. prosinca 1859. 29. oujka 1891.) je francuski slikar,
najznaajniji predstavnik poentilizma. NJegova najznaajnija slika, Nedjeljno poslijepodne
na otoku La Grande Jatte, ubraja se meu najznaajnije slike XIX. stoljea.
ivot
Georges-Pierre Seurat je roen 2. prosinca 1859. u Parizu u dobrostojeoj obitelji. Njegov
otac, Antoine Chrysostom Seurat, bio je pravni slubenik iz Champagnea, a majka
Ernestine Faivre bila je roena Parianka. Seurat se prvo kolovao za kipara, a u koli
lijepih umjetnosti je studurao od 1878. do 1879. Godinu dana je bio u vojsci u Brestu, a
onda se vraa u Pariz. Posvetio se usavravanju crtanja crno-bijelom tehnikom. Tijekom
1883. naslikao je svoju prvu znaajnu sliku - Kupai kod Asniresa.
Poto je njegova slika odbijena za izlaganje u parikom Salonu, okrenuo se prema
neovisnim umjetnicima. Zajedno s drugim neovisnim umetnicima 1884. osniva Salon
neovisnih umjetnika. Tu se sprijateljio s Paulom Signacom, s kojim je dijelio iste ideje o
poentilizmu. Tijekom ljeta 1884. zapoinje rad na svom najznaajnijem djelu - Nedjeljno
poslijepodne na otoku La Grande Jatte, koje je dovrio 1886.
Kasnije se preselio u mirniji atelje, gdje je tajno ivio s mladim modelom Madeleine
Knobloch. S njom je 1890. dobio i sina. Dva dana prije smrti, Seurat svoje roditelje
upoznaje sa svojom obitelji. Nedugo nakon Seuratove smrti, Madeleine raa njihovo drugo
dijete. Georges Seurat umire 29. oujka 1891. Uzrok njegove smrti i danas je nepoznat,
no pretpostavlja se da je preminuo od posljedica meningitisa, pneumonije, upale krajnika
i/ili difterije. Njegov posljednji ambiciozni rad, Cirkus, ostao je nedovren.
Djelo
U svom kratkom ivotu Seurat je kombinirao Czanneovo zanimanje za volumen i
strukturu s impresionistikim temama. Pokuao je emotivnu subjektivnost vizualnog
procesa zamijeniti znanstvenom objektivnou zasnovanom na optikim zakonima.
Tijekom XIX. stoljea, mnogi su strunjaci pisali o osjetilima vida, a posebno boje. Jedan
od njih bio je i Michel Eugne Chevreul, francuski kemiar, koji je restaurirao stare
tapiserije. Otkrio je da dvije boje jedna kraj druge daju utisak neke tree boje, kada se
gleda sa udaljenosti. To otkrie je bilo izrazito vano za impresioniste. Seurat je koristio
znanstvene teorije Hermanna Helmnoltza i Edwarda Rooda koji su dalje razvili optika
otkria Eugnea Chevreula. Rastavljajui lokalne tonove na osnovne iste boje koje je na
platno nanosio u obliku tokica, crtica ili sitnih mrlja, po principu komplementarnosti.
Gledane iz daljine, boje postavljene jedna do druge spajaju se u vrsti lik u oku
promatraa (tzv. "optiko mijeanje boja"). Seuratove eksperimente podravao je
kritiar Flix Fnon koji je obrazlagao znanstvene i metodoloke temelje ovog naina
slikanja i koji mu je skovao ime neoimpresionizam kako bi ga opisao. Seurat je sam svoju
tehniku slikanja zvao divizionizam, ali je najpoznatija kao "poentilizam".
Seurat je osim toga vjerovao da se boje mogu koristiti da se postigne harmonija i emocija
u umjetnosti. Na slian nain kako glazbenici koriste varijacije zvuka i tempa da bi stvorili
harmoniju. Veselje na slikama postie dominacijom svijetlih tonova i toplih boja, te linija
usmjerenih prema gore. Mir se postie balansom svjetla i tame i toplih i hladnih boja, a
linije trebaju biti horizontalne. alost se postie koritenjem tamnih tonova, hladnih boja i
linija usmjerenih prema dolje. Najslavnija djela su mu:
* Kupai na Asniresu (1883.-1884.)
* Nedjeljno popodne na otoku Grande Jatte (1884.-1886.)
* Cirkus (1891.)
Poentilizam
Poentilizam je nain slikanja gdje se malim jasnim tokama osnovnih boja stvara utisak
velikog broja sekundarnih i ostalih boja. Tehnika se zasniva na percepcijskoj osobini oka
da mijea toke boja u puni spektar tonova. Ovakvu metodu slikanja nazivamo
Divizionizam. To je stil koji je imao samo nekolicinu istaknutih sljedbenika a najpriznatija
je u djelima Seurata, Signaca, i Crossa. Pojam "pointilizam", iako danas opeprihvaen, je
loiji izraz za stil koji se izvorno naziva Neo-impresionizam. Pojam je ustanovila

umjetnika kritika u kasnim 1880-ima kako bi ismijala radove ovih umjetnika, a danas se
koristi bez izvornog smisla poruge.
Georges-Pierre Seurat (2 December 1859 29 March 1891)
Paul Signac (11 November 1863 15 August 1935)
Henri-Edmond Cross (May 20, 1856 May 16, 1910)
Charles Thophile Angrand (April 19, 1854 April 1, 1926)
Maximilien Luce (March 13, 1858 February 6, 1941)
Vincent Willem van Gogh (30 March 1853 29 July 1890)
Camille Pissarro (10 July 1830 13 November 1903)
Tho (Thophile) van Rysselberghe (23 November 1862, - 14 December 1926)
Georges Lemmen (1865 1916)