POJEDINAC I OKOLINA

-Komunikaciju ovjeka i okoline

uvjetuje njegovih pet osjetila:
-Okus
-Opip - dodir

-Miris

-Sluh
-Vid

-Prvi ljudi su najee koristili osjetila sluha i mirisa

-Kod dojenadi se najvie koriste osjetila okusa i opipa

-U nae vrijeme se najvie komunicira osjetilom

vida

*izlozi, plakati, novine, ilustrirani asopisi, ekrani,

svjetlee reklame, prometni znakovi,
registracijske ploice, oznake na ulicama itd.

-Vanija je kakvoa spoznaje i pamenja nego broj podataka koje pojedinac primi
- ovjek ne gleda okom nego mozgom oko samo prenosi oblike i boje, a mozak ih
spoznaje

-Proces gledanja je aktivno, svjesno promatranje percepcija, za razliku od nesuvis

buljenja

-Pisanje je svrhovit poredak crta (ara) koje kao gradivni elementi slova imaju odre
znaenje (tako se u tradiciji pojavljuju rijei pisanica i arena vrata)

-ovjek promatra okolinu kroz dvije meuovisne faze:

>analiza kojom pojedinac izdvaja dio iz cjeline, prenosi okom, slaui ih moz
u spoznaju
> sinteza kojom pojedinac ponovno uklapa analizirane detalje u objedinjenu c
pa vidimo sliku jasnih pojedinosti koju je trajno zapamtio

-Vidno polje pojedinca je 180 stupnjeva

*U cijelom vidnom polju primjeujemo pokrete i promjene, a posve mali dio vidim
jasno pa tek zbrajanjem otrih slika jedne do druge (vizualno spoznatih) slaem
cjelinu
-A - Priblino jasan dio vidnog polja
-B- Relativno jasan dio vidnog polja
-C- Apsolutno jasan dio vidnog polja

-Gledanje je proces
u vremenu

-Trajanje promatranja umjetnikog djela ovisi o tome koliko znamo gledati

-Svaki oblik ima smisao

-Likovni (ikoniki) govor ima svoj rjenik, fonetiku, morfologiju i sintaksu
-Iz svakog oblika moemo proitati djelovanja duhovnih ili fizikih sila

-Rukopis nam oitava niz pojedinosti o svom autoru

*Polukruni, arkadni rukopis otvorena i drueljubiva osoba
*Rukopis poput vijenca, girlanda nenametljiva i prilagodljiva osoba
*iljati i kutni rukopis otre, energine i nepovodljive osobe
*Nagib slova udesno prema van dareljiv i otvoren prema svijetu oko sebe
*Nagib slova prema sebi tedljivost i povuenost u sebe
-Crte tako u likovnim umjetnostima ne opisuje samo nacrtano, nego svjedoi i
o osobnosti umjetnika crtaa te o duhu vremena u kojem je ivio

-Trag postaje znakom

*Iskustvena usporedba tragova omoguava spoznaju o dogaajima iz prolosti

-Funkcionalna asimetrija mozga

-Razmiljanje rijeima (verbalno)
-lijeva polovica mozga
-Razmiljanje u slikama (ikoniki)
- desna polovica mozga
-Istovremeno koritenje obje polovice mozga
omoguava nam umnogostruavanje
spoznajnih mogunosti

-Prednost vizualne poruke upotpunjene slikom i tekstom je viestruko korisnija

od same verbalne poruke
-Opis slike koju vidimo u prirodi traje znatno due verbalnim iznoenjem nego
vizualnim pamenjem

-Vieznanost rijei i jednoznanost slike

-Rije kua
*Jeste li mislili na ovu kuu?

Ovu?

.Ili ovu

- Je li to kua kakvu zamiljate?

-Slika u naoj svijesti se stvara nakon

niza podraaja koje smo osjetilima primili
iz vanjskog svijeta i svijeu spoznaje
postigli njenu konkretnost

Predmet

-Zemljane posude iz vicarske,

- oko 4000. g. p. K.

Nepravilnost oblika karakteristina je za kameno doba

Zbog nedostatka lonarskog kola

-Vuedolska posuda
iz 2600. g. p.K.

- Izrada zemljane posude pomou lonarskog kola

-Neoptereenost suvinim detaljima i naglaenost kvalitetnog materijala

oituje estetiarsku sigurnost i estetski sklad

-W. Wagenfeld dizajn Bauhausa

lonac
za kuhanje - 1924.
-aa suvremenog dizajna proizvod
poznate radionice iz Murana Venecija)
W

-Kalup za izradu
nakita
-Zlatno prstenje
- Pri izradi alata i nakita potrebno je strogo
potivanje zanatske logike

-Kalup za
sjekiru

-ekii i nakovanj

-Skup narodnih rukotvorina - preslica (lijevo)

i koare razliite namjene (desno)

-Posude i pribor za jelo izraeni od

sintetikih masa tek su puka
imitacija kvalitetnijih, ovjeku praktiki i estetski prilagoenijih
materijala

-Drvene i staklene zdjele imaju tradicijsku, praktinu i estetsku dimenziju

prilagoenu ovjeku

-Bidermajerska soba (gore)

fotelja i stolica(desno) i
rokoko namjetaj (dolje)
-Rokoko i bidermajer razigranost u
detaljima i graanska reprezentativnost

-Moderno doba preferira dizajnersku sintezu

jednostavne estetike i kreacije

-V- Panton, 1960.ornamentalni niz

i stolac (dolje)
-E. Saarinen stolac
1950.

-H. van der Velde

- stolac 1887.

-C. R. Machintosh stolac

1897.

-H. J. Wegner
-1949.

-M. Breuer stolac

- 1929.

-Stolci koji ostavljaju dojam zidnog ormara

-Tendencija prema oslobaanju prostora

- Izloba namjetaja moderne u New Yorku

-Kiasti predmeti
i figurice

-Nesklad u pretjerivanju

-Predmeti izraeni od
izvornog materijala s
minimalnim dekorativnim detaljima

-Sklad u jednostavnosti i umjerenosti

-Neorenesansni namjetaj

-Smirenost i racionalnost klasinog duha

-Klasicistiki namjetaj

-Dinaminost, rasko i pompoznost

- Barokni namjetaj

- G. Rietweld - stolac

-M. van der Rohe stolica

Barcelona
- Le Corbusier lealjka 1928.