BAWDEN 3.

- „Filozofije i meta-teorije imaju fundamentalan utjecaj na teorije o korisnicima, , njihovoj

kognitivnosti i ponašanju pri traženju informacija, na predmetnu analizu i na
klasifikaciju. Također, imaju fundamentalan utjecaj na dohvat informacija, na
razumijevanje informacija, na način na koji gledamo dokumente i njihovu ulogu u
komunikaciji, na selekciju informacija, na teorije o funkcijama informacijskih sistema i
na ulogu informacijskih profesionalaca.“ – Hjørland
- filozofija i informacijske znanosti
o tri vrste pitanja
▪ metafizika i ontologija – što je to „biti“ i kakve vrste stvari mogu postojati
• postojanje i priroda entiteta poput informacije, dokumenta,
njihove važnosti…
▪ epistemologija – što je to „znati“, što možemo znati i kako možemo biti
sigurni u svoje znanje
• što podrazumijevamo pod znanjem
• primjenjiva u upravljanju znanjem
▪ etika – kako se akcije mogu biti „ispravne“ i kako postupati
• koja je prava uporaba informacija
• privatnost i cenzura
- filozofske teorije
o realizam
▪ „zdravorazumska i istinita doktrina prema kojoj fizički svijet uistinu
postoji i dostupan je za racionalno propitivanje“ – Deutsch
▪ preferira kvantitativna i laboratorijska istraživanja i eveluacijske
metode
▪ pragmatični realizam, kritički realizam, realistička fenomenologija i
strukturalni realizam
o konstruktivizam
 ▪ stvarnost konstruiraju pojedinci, i prema tome, postoje nebrojene
subjektivne realnosti, stvorene od pojedinaca i društvenih grupa
▪ nekoliko „korisnički orijentiranih“ teorija informacijskog ponašanja
• Dervinova „Sense-Making“ teorija i Kuhlthauova teorija
„procesa informacijske potrage“
o kritička teorija
▪ filozofi frankfurtske škole, primarno Adorno i Habermas
▪ daje deskriptivne i normativne osnove za socijalni upit usmjeren na
smanjenje dominacije i povećanje slobode u svim njihovim oblicima
▪ u informacijskim znanostima koristi se za osporavanje prevladavajućih
teorija i praksi, u područjima koja uključuju organizaciju informacija,
bibliometriju i pružanje informacijskih usluga, te metode istraživanja i
evaluacije
- paradigme i zaokreti
o paradigma – skup vjerovanja o odrđenoj predmetnoj tvari i set sporazuma o
tome kako bi se teme trebale proučavati
▪ Thomas Kuhn
o zaokret – brza promjena smjera unutar predmeta proučavanja, koja utječe na
to koje teme smatramo važnima i na to kako ih proučavamo
o tri glavne paradigme u informacijskim znanostima
▪ sistemska paradigma
• često se naziva i fizička paradigma, arhetipska paradigma i
Cranfield paradigma
• datira iz 60-ih godina 20. stoljeća
• informacijski sistemi mogu biti analizirani izolirano od stvarnog
svijeta korisnika i informacijskih potreba, a dijelovi tih sustava
se također mogu nezavisno analizirati
• često se povezuje s evaluacijom kompjuterskih sistema i
dohvatom informacija
• Cranfieldski eksperimenti
 o između 1957. i 1966.
o analiziraju učinkovitost informacijskog sistema kada se
njegovi dijelovi mijenjaju
• u potpunosti zanemaruje ljudsku ulogu u informacijskim
sistemima
▪ kognitivna paradigma
• fokusira se na kognitivnost korisnika
o što znaju i što misle, te kako to utječe na traženje i
korištenje informacija
• popularna tokom 80-ih godina 20. stoljeća
• Anomalous State of Knowledge (ASK)
o Nick Belkin
o pretpostavlja da korisnik prepoznaje anomaliju ili
nedostatak u vlastitom znanju koje onda pretvara u
informacijsku potrebu i upit u nekoj vrsti informacijskog
sistema
▪ socio-kognitivna paradigma
• Birger Hjørland
• temelj za koncept analize domene
• razmatra interakciju između društvenog i individualnog svijeta
o svrstava informacijske znanosti u društvene znanosti
o „međuigra između strukture domena i individualnog
znanja, interakcija između osobnog i društvenog levela“
• primarno o dijeljenom znanju, a ne o individualnim mentalnim
modelima
o kako se znanje komunicira i kako se ta komunikacija
odvija
- filozofi i informacijske znanosti
o priroda znanja i što možemo znati
o priroda koncepata, analizirana od Platona i Aristotela do danas
o priroda kategorija, osnovnog intelektualnog alata izvedenog iz Aristotela i
Kanta
o objektivna epistemologija
▪ Karl Popper
▪ smatrao je da znanje napreduje i raste na način usporediv s biološkom
evolucijom, gdje se teorije eliminiraju i zamjenjuju boljima, kroz
promatranje, eksperimente i kritičku raspravu
▪ sistem 3 svijeta:
• svijet 1 – fizički predmeti
• svijet 2 – subjektivni mentalni sadržaj individualnog znanja
• svijet 3 – objektivno znanje
o zadatak informacijskih znanosti je razumijeti svijet 3
▪ „fundamentalna jednadžba informacijskih znanosti“
• Bertie Brooks
• K (S) + △I = K (S + △S)
o socijalna epistemologija
▪ Jesse Shera
▪ ljudsko znanje je kolektivno postignuće
▪ evaluacija socijalne dimenzije informacija i znanja
▪ snažna veza između kognitivne paradigme i socijalne epistemologije
▪ Shera je socijalnu epistemologiju vidio kao most između teorije i prakse
▪ nikad nije razvio koherentnu teoriju koja bi bila praktično primjenjiva
o filozofija informacija
▪ Luciano Floridi
▪ odnosi se na sve aspekte koncepata i prirode informacija, uključujući
načine na koje se proučava i koristi
• „Semantička informacija je dobro formiran, značajan i istinit
podatak. Znanje je relevantna semantička informacija
namjenjena ljudima, jedinim semantičkim strojevima i svijesnim
inforzima (informacijskim organizmima) u svemiru koji mogu
 razviti rastuće znanje o realnosti, a realnost je ukupnost
informacija.“
▪ informacija se može razumijeti kroz tri perspektive
• kao realnost – uzorci u realnom svijetu
• o realnosti – semantička i značenjska
• za realnost – genetska informacija, algoritmi i recepti
▪ inforg – svijesni informacijski organizam poput ljudskog bića