PITANJA UZ PRVI DIO

1. Što je određivalo prvobitni čovjekov stav prema životnoj okolini?

Prirodno okruženje je predstavljalo prvobitnu životnu sredinu čovjeka čija je orijentacija

bila na iskustvu vlastitom i posebice starijih osoba. To dovodi čovjeka do potrebe za
organiziranjem života po određenim konstantama koje se razlikuju u prostoru i vremenu
različitih skupina. Te se razlike poznaju kasnije poznaju kao kultura. Pri stvaranju kulture
čovjek preuzima inicijativu uređivanja životnog prostora i životnih uvjeta na određenom
prostoru te prelazi iz trpnog stanja u aktivno stvaralačko stanje. Time čovjek prirodu
pretvara u njemu dane resurse koje može i smije trošiti.

2. U čemu se već u početku potvrđivala čovjekova spoznajna priroda?

U postojanju „gospodara svijeta“, otkrivanju zakonitosti prirodnih procesa, životnih

ciklusa, odnosa među živim i neživim tvarima i sl. koji su ga u konačnici doveli do
organizirane djelatnosti nazvane znanošću.

3. Što se traži od teorijskog, a što od praktičnog znanja?

Teorijsko znanje- znanjem obogatiti život pojedinca i kolektiva, ponuditi im rješenja

starih i novih nepoznanica, učiniti ih otvorenijim za nova znanja >filozofija

Praktično znanje- potvrđuje se u primjeni znanja na praktična rješenja u proizvodnji,

prometu, komunikaciji i svuda gdje čovjek nastoji održati ili promijeniti dosadašnje
praktično djelovanje.

4. Kakav je odnos teorije i prakse u filozofiji?

Kao odnos razuma i empirije shvaćen kao odnos koji potvrđuje istinu.

5. Kakav je odnos skolastičke, a kakav suvremene teologije prema znanosti?

Skolastička- teologijska istina se uzima kao neargumentirana empirijom, dogmatski

utemeljena.

Filozofija je predstavljala sluškinju teologije.

Suvremena- odnos sučeljavanja se uzima kao odnos povjere i poticaja daljnjem

istraživanju. Znanost teologije pruža argumente u borbi protiv praznovjerja i
idolopoklonstva pa je time teologija spremna prihvatiti znanstvene istine ukoliko one ne
dovode u pitanje čovjeka samog i teološku istinu o čovjeku.
6. Koje su osnovne razlike između znanstvenog i neznanstvenog pristupa istraživanju
prirode i društva?

Znanstveni
Empirijski pristup
Sustavno i kontrolirano opažanje
Objektivno izvještavanje
Jasne definicije pojmova
Točni i precizni instrumenti
Valjano i pouzdano mjerenje
Povjerljive pretpostavke
Zaključci utemeljeni na podatcima
Kritički i skeptični stav
Neznanstveni
Intuitivan i zdravorazumski pristup
Prigodno i neznanstveno opažanje bez
kontrole
Subjektivno izvještavanje
Dvosmislene i nejasne definicije pojmova
Netočni i neprecizni instrumenti
Nevaljano i nepouzdano mjerenje
Nepovjerljive pretpostavke
Subjektivni i objektivni zaključci koji
nadilaze objektivne podatke
Nekritičan stav

7. Koje metode određuju dogmatski pristup istraživanju prirode i društva?

Neupitnost istina koje su otkrivene na natprirodan način.

 Autoriret- nepogrešivost učenja npr Tome Akvinskog

 Intuicija- počiva u očevidnoj istini
 Metode ustrajnosti, inercije- navika da se vjeruje u neke tvrdnje bez njihova
provjeravanja
8. Što u mišljenje donosi Descartesova metodička sumnja?

Uvodi razum kao kriterij istine. „ Cogito, ergo ego sum“- Predstavlja put spoznavanja
stvarnosti kroz razumske argumente objektivnosti i realnosti, te postavlja temelj buduće
znanstvene metode. Znanstvenim se počelo smatrati samo ono što je moguće kvantificirati
i empirijski potvrditi.

9. Otkada se može govoriti o znanstvenom istraživanju kao prihvaćenom pristupu

spoznavanja prirode i društva?

Sve do 2. polovice 17. stoljeća nije se moglo govoriti o znanstvenom istraživanju kao
prihvaćenom pristupu spoznavanja prirode i društva, kao niti o znanosti kao zasebnoj
djelatnosti.
PITANJA UZ DRUGI DIO

1. Prema j. Horganu, koja će vrsta znanstvenog istraživanja dominirati?

Primijenjena znanost, jer se u fundamentalnom smislu znanstveno sve manje može

otkrivati.

2. Zašto su znanje i obrazovanje važne poluge održavanja moći u svijetu?

Znanje i obrazovanje su posebno pozicionirani glede uloge koju imaju za globalni,

svjetski i pojedinačni razvoj svakog društva a koji je najuočljiviji u promjenama koje u
svijetu i društvu nose sofisticirane tehnologije. Njihova je uloga nezaobilazna kada je riječ
o bilo kojem segmentu ljudskog života.

3. Koje teme dominiraju u ljudskom mišljenju iz vremena prije grčke filozofije?

Dominiraju teme o zagrobnom životu, odnosu čovjeka i bogova i sl. Tu su začeti pokušaji
traženja odgovora na vječna pitanja smisla života i uloge čovjeka u svijetu.

4. Koju metodu (postupak) uvodi Sokrat u filozofiju?

Uvodi induktivni postupak koji se pokazuje u suprotstavljanju različitih stavova kako bi se

došlo do opće definicije.

5. Koje dvije znanosti razvija Platon u svojoj filozofiji?

Platon razvija svoj put spoznaje na dualizmu pojavnog svijeta i svijeta ideja. Prva je
spoznaja istine spoznaja svijeta ideja, a nju daju znanosti koje se bave dijalektikom
( jedina dopire do ideja) i matematikom (daje razumsku spoznaju). Treće od istine je
spoznaja pojavnog svijeta koju Platon naziva mnijenje. Ljude razvrstava na:

 Proizvoditelje (najbrojniji, njihova najveća vrlina je umjerenost)

 Čuvare/vojnike ( vrlina hrabrost)
 Filozofe (malobrojni, vrlina im je umnost)

Proizvodno društvo. Svako treba raditi ono što zna. Istina je dohvatljiva samo
filozofima, te se ostali trebaju prepustiti njihovom vodstvu.
6. Na čemu Aristotel temelji spoznaju i koju metodu uvodi u filozofiju?

Spoznaja počiva na opažanju svijeta stvari. Dok su predmeti dani pojedinačno, spoznaja
se zasniva na pojmovima koji odražavaju općost. Najopćenitijih pojmova izdvaja kao
kategorije: supstancija, kvantitet, kvalitet, relacija, mjesto, vrijeme, položaj, imanje,
činjenje, trpljenje. Iz općih se pojmova do pojedinačnog može doći dedukcijom.
Aristotelova metoda dedukcije se naziva silogizam.

7. Koja su tri opća principa mišljenja za Aristotela?

 Princip identiteta- sve što je istinito, mora se samo sa sobom pdudarati
 Princip kontradikcije- nemoguće je da se jednom i istom na isti način jedno i isto
određenje dodaje i ne dodaje
 Princip isključenja trećeg- između kontradiktornih stavova ne može biti ništa
trećeg
8. Koje su znanstvene teme bile vrlo prisutne u doba helenizma?

Astronomija, geometrija u otkrivanju udaljenosti Zemljinog polumjera, udaljenosti

između Zemlje i drugih planeta, zvijezde, gibanje planeta i dr.

9. Gdje je bilo sakupljeno sve znanje helenističkog vremena?

U Aleksandrijskoj biblioteci u kojoj su skupljena sva dotadašnja znanja. Nastala u 3

st.p.n.e. pod ptolomejskom dinastijom.

10. Čime N. Kuzanski i R. Bacon dovode u pitanje skolastički dogmatski sustav

mišljenja?

Odvajaju teologiju od ostalih znanosti. Znanstveno je mišljenje utemeljeno na iskustvu,

eksperimentu i matematici. Kuzanski odlazi još dalje i uvodi kvantitativni princip kao put
u izvjesnost znanosti. Uvodi stupnjeve znanja:

 Osjetilna spoznaja-najniža
 Razumska spoznaja
 Intelektualna spoznaja
 Intuitivna spoznaja

11. Koji su još znanstvenici i kojim spoznajama doprinijeli razvoju znanosti u vremenu
renesanse?
Descartesova metodička sumnja, Spinoza- svoju Etiku izlaže geometrijskom metodom.

12. Po čemu je značajan R. Descartes za razvoj znanstvenog mišljenja?

Metodička sumnja- racionalistička se gradi na stanovištu da se objektivna stvarnost može

spoznati jedino razumom. Za njezino ispravno spoznavanje nužna je upotreba znanstvene
metode, jedini put u pravilno upravljanje umom i traženje istine u znanostima.

13. Koja je središnja preokupacija empirizma, a koja prosvjetiteljstva?

Središnja preokupacija empirizma e proučavanje prirode i društva kroz neposrednost

dodira u empiriji. Bolje spoznavanje prirode, ali i društva kroz neposrednost dodira u
empiriji.

14. Koju formu Hegel želi dati filozofiji?

Put do istine jedino je otvoren za znanost, stoga filozofiji želi dati formu znanosti. Važne
kategorije su: povijesnost, objektivnost stvarnosti i prirode. Etape:

 Čovjek se uzdiže iz subjektivnog duha (antropologija i psihologija)

 U stanje objektivnog duha (pravo, moralitet, porodica, građansko društvo i državu)
 Te konačno doseže apsolutni duh (umjetnost, objavljenu religiju i filozofiju)
15. Kada i gdje je osnovano prvo europsko sveučilište?

Prvo europsko tržište je osnovano u Bologni 1088.godine

16. Što je predstavljao scijentistički pokret?

Scijentistički pokret u Eng i Fra, od znanosti učinio središnji simbol otvorenog i

naprednog društva. Njega nisu nosili znanstvenici, nego ljudi političkih i ekonomskih
interesa kojima je bio cilj pomoću znanosti ukazat na ispravnost svoje ideje o promjeni
sustava vrijednosti tradicionalnog društva. Na taj je način scijentizam pomogao
društvenom lociranju znanosti kao samostalne institucije.

17. Kada se dogodila i što je donijela institucionalizacija znanosti?

U 18. i početkom 19. stoljeća. Institucionalizacija je značila:

 Da društvo prihvaća neku djelatnost kao važnu društvenu funkciju vrijednu samu
po sebi
  Da postoje norme kojima se određuje ponašanje na nekom području djelatnosti na
način koji je u skladu s ostvarenjem ciljeva i autonomijom te djelatnosti
 Da su društvene norme na drugim poljima djelatnosti donekle prilagođene
njihovim normama i da se time znanost oslobađa pritisaka tradicije
18. Na koja su tri načina u početku osnivana sveučilišta?
 Bila su organizirana kao korporacije, tj. organizacije s vlastitom pravnom
osobnošću koju su svjetovne i crkvene vlasti poštovale
 Postavljala su znanstveno relevantna pitanja koja će biti odgovorena kasnije čak i
kada se određena pitanja nisu empirijski istraživala
 Sveučilišta su stvorila određenu vrstu „institucionalne memorije“, tj omogućila su
prenošenje znanja stvarajući znanstvenike, ali i knjige, knjižnice i slično
19. Koja su dva autoriteta dominirala na prvim sveučilištima, na kojima se uglavnom učilo
skolastičkom metodom?
 Trivij (gramatika, retorika i dijalektika)
 Kvadrij (aritmetika, geometrija, astronomija i glazba)
20. Što je značio „kopernikanski obrat“ u razvoju znanosti?
Heliocentrični sustav koji je implicirao da Zemlja i ljudi nemaju povlašteni položaj u
Svemiru što je početak osporavanja religijskog svjetonazora. Ipak, svoje teze nije mogao
dokazati eksperimentalno.
21. Koji su glavni predstavnici znanstvene revolucije na području fizike i astronomije, a
koji u medicini i kemiji?

Fizika i astronomija: Johannes Kepler, Galileo Galilei, Isaac Newton, Nikola Kopernik

Medicina i kemija:

22. Što znači da se znanost razvija „kumulativno“, a što kroz „znanstvene revolucije“?

Kumulativno- znanost se razvija tako da se nastavlja na prethodna otkrića koja su joj

prethodila. Sadašnji stadij znanosti je posljedica postupnog gomilanja znanja koje se dalje
nastavlja. Zastupa Newton.

Znanstvene revolucije- predstavljaju rezultate znanstvenog razvoja i donose objašnjenja i

razumijevanja problema bitno drugačija od dotadašnjih. Zastupa Kun.

23. Što su znanstvene revolucije i kako se one događaju, prema T. Kuhnu?

Znanstvene revolucije- predstavljaju rezultate znanstvenog razvoja i donose objašnjenja i
razumijevanja problema bitno drugačija od dotadašnjih. Kumuliranje znanja ima određenu
važnost u razvoju znanosti, ali ne i presudnu.

24. Što je znanstvena paradigma, prema T. Kunu i prema G. Ritzeru?

Paradigmom Kuhn smatra univerzalno prihvaćeno znanstveno dostignuće koje nekoj

zajednici praktičara određeno vrijeme pruža model-probleme i rješenja.

Ritzer- Paradigma je fundamentalna slika predmeta unutar znanosti. Ona služi da se

definira što se treba proučavati, određuje koja pitanja treba postavljati, na koji ih način
treba postavljati, te koj se pravila u interpretiranju rezultata istraživanja moraju slijediti.

25. Od koja se 4 tipa aktera sastoji svaki nacionalni znanstveno-istraživački sustav?

 Proizvođači znanja
 Financijeri znanstvene proizvodnje
 Korisnici znanstvene proizvodnje
 Donositelji odluka o znanstvenoj politici
26. Koja su tri osnovna tipa znanstvenih ustanova?
 Javni instituti
 Ustanove visokog obrazovanja
 Ostale ustanove (industrijski instituti, bolnice..)
27. Što znači da je danas znanost svojim institucionalnim ustrojem postala važnim
mehanizmom socijalne kontrole?

To znači da se ustanovio obrazovni sustav za šire društvene slojeve, a čime obrazovanje

dobiva prinudnu moć nad pojedincem, nudeći mu objektivnu istinu kao subjektivnu zbilju.

28. Prema J. Lesourneu, koja se dva ključna pitanja stavljaju pred suvremenu školu?
 Na koji način upravljati ekspanzijom spoznaja (posebice u srednjem i visokom
obrazovanju)
 Na koji način odgajati znanstveno i tehničko osoblje nacije
29. Što je u središtu teocentrične, a što antropocentrične koncepcije svijeta?

Teocentrična- bog je u središtu, on je osnova svega

Antropocentrična- čovjek i tehnika su pokretači svega razvoja i napretka

30. Za razliku od „zajednice mita“, na čemu počiva „zajednica znanosti“?

Mit nije bio potpuna izmišljotina, niti istina. Predstavljao je poželjnu hipotezu.

Zajednica znanosti- predstavlja posebnu kulturu koja počiva na autoritetu eksperimenata i

promatranja. Znanstvenom je revolucijom potisnut autoritet srednjovjekovne tradicije koji
se širio poput mita.

31. Koje značenje ima pojam „tehnoznanost“?

Znanost koja nije za javnost izdvojena djelatnost koja je dostupna samo malobrojnima,
nego je u tehnici dostupna svima pa je dobila naziv tehnoznanost.

32. Koje četiri vrste „tehničkih novina“ postoje, prema C. Freemanu?

 Rubne novine (stalna poboljšanja proizvodnih procesa)
 Korjenite novine (dovode do prijeloma, tj korjenitog inoviranja u proizvodnim
procesima)
 Tehničke revolucije (potiču nastanak novih djelatnih grana)
 Tehničke mutacije (unose duboke promjene u sustav odnosa između društvenog,
gospodarskog i tehničkog područja)
33. Kojih je 5 značajki paradigme informatičke tehnologije, prema M. Castellesu?
 Informacija je glavna tehnološka sirovina
 Učinci novih tehnologija proširuju se na područje individualnog i kolektivnog
postojanja
 Ona počinje na logici umrežavanja
 Sposobnost povezivanja specifičnih tehnologija mikroelektronika,
telekomunikacija, optoelektronika, računala u visoko povezani sustav>
informacijska globalna ekonomija
34. Što je značio pomak od „male znanosti“ prema „velikoj znanosti“ u drugoj polovici
20. stoljeća?

U drugoj polovici 20.st. nastaju velike promijene glede svrhe znanosti, načina na koji se
provode znanstvena istraživanja, kao i porasta financijskih sredstava za istraživanja. To
dovodi do velikih znanstvenih i tehnoloških otkrića. To označava pomak od male znanosti
prema velikoj znanosti koju karakteriziraju:

 Veliki proračuni
  Veliki broj znanstvenika koji zajednički rade
 Velike istraživačke institucije

35. Što otkrivaju rasprave o etičnosti uporabe znanosti?

S obzirom da su najveći ulagači u znanosti bile velike korporacije to dovodi u pitanje

objektivnost znanstvenih istraživanja i njihovu općedruštvenu korist. Znanstvenici
prestaju biti gospodari znanstvenih dostignuća, njihova se otkrića prisvajaju od strane
naručitelja, koji su uglavnom velike korporacije>komercijalizacija znanosti.

36. Što sa sobom donosi „postnormalna faza“ znanosti?

Stanje u kojem se znanost nalazi u društvenom smislu koju karakteriziraju bezgranično

povjerenje u znanost i njezina predviđanja. Načela:

 Demokratizacija znanosti
 Zagovaranje načela preventive
37. Što sa sobom donosi „patentiranje znanja“?

Iskorištavanje tradicionalnog znanja u zemljama Trećeg svijeta i njihovog komercijalnog

iskorištavanja preko patenata uglavnom od strane multinacionalnih kompanija razvijenih
zemalja. Na taj način bez plaćanja iskoriste tradicionalna znanja koja su se u nerazvijenim
zemljama skupljala generacijama.

38. Što svakom znanstveniku nalaže „poziv znanstvenika“?

Nalaže svakom znanstveniku djelovanje u općem interesu, za opće dobro, u korist života.
A po nekima to znači zastupati najviše vrijednosti: individualnu slobodu, pravdu i istinu.

39. Po čemu se danas može razlikovati „znanstvenik“ od „znanstvenog menadžera“?

Znanstvenik mora štitit statičnost, neutilitarnost i racionalnost najviših duhovnih

vrijednosti- pravde, istine i vrijednosti. Od znanstvenika menadžera se razlikuje prema
cilju i efikasnosti. Menadžeri znanja vjeruju da je znanje resurs koji se u okviru poduzeća
može optimirati, raspodijeliti, gomilati, uvoziti, izvoziti i dijeliti poput ostalih sirovina i
postupaka.

40. Tko su „radnici znanja“ i što određuje „društvo znanja“?

Radnici znanja- pojedinci koji trebaju ispunit dva uvjeta: imati formalno znanje i biti
spremni nastaviti obrazovanje tokom života, nova elita koju Drucker uvodi

Društvo znanja- proces zamjene materijalne ekonomije simboličkom ekonomijom, ima tri
komponente: informacija, menadžment i umni radnik.

41. Na što ukazuju suvremene rasprave o „kognitivnom kapitalizmu“?

Koliko je znanje važno sredstvo u proizvodnji. Glavni izvor vrijednosti se nalazi u

znanjima koja utjelovljuju i mobiliziraju živi rad, a ne u kapitalu i materijalnom radu.
PITANJA UZ 3. DIO

1. Uslijed čega se tijekom povijesti dogodio razvoj posebne čovjekove djelatnosti

nazvane znanost?

U društvu uslijed povijesno akumuliranog znanja dolazi do razvoja čovjekove spoznajne

mogućnosti, kasnije izdvojene kao posebne djelatnosti-znanosti.

2. Što je znanost?

Bilo koji sistem znanja koji se tiče fizičkog svijeta i njegovih fenomena te sadrži
nepristrana opažanja i sistematsko eksperimentiranje. Općenito, znanost uključuje traganje
za znanjem koje donosi opće istine ili funkcioniranje osnovnih pravila.

Cjelina veza koje ujedinjuju određenom razdoblju različito djelovanje, a što u konačnici
rezultira rastom znanosti i oblikovanjem znanstvenih sustava.

Znanost je prepoznatljiva kao ustanovljena suma znanja, kao cjelina veza i kao
komunikativni medij u suvremenom svijetu.

3. Što je znanstvena teorija?

Znanstvena teorija su spoznaje koje su rezultat znanstvenih istraživanja. Ona je sredstvo

znanosti jer se prema njoj usmjeravaju znanstvena istraživanja. Obilježja:

 Djelomičnost
 Uvjetnost
 Približnost
4. Koji su sastavni elementi teorije?

Sastavni elementi: konstrukti, hipoteze, znanstveni zakoni i znanstvena objašnjenja.

5. Što su znanstveni konstrukti, znanstvene hipoteze, znanstveni zakoni i znanstvena

objašnjenja?
  Znanstveni konstrukti- pojmovi visoke razine općenitosti koji služe za objašnjenje
niza drugih pojmova
 Znanstvene hipoteze- teorijske ( koriste se za predviđanje odnosa među
konstruktima) i empirijske ( predviđanje odnosa među empirijskim fenomenima, a
izvode se iz neke teorije)
 Znanstveni zakoni- čvrsto potvrđene opće empirijske pravilnosti, ali te pravilnosti
nisu nužno teorijski jednoznačno objašnjena
 Znanstvena objašnjenja- označavaju pronalaženje uzročno- posljedičnih odnosa
između pojava, iz kojih izlaze hipoteze koje se slažu s utvrđenim znanstvenim
zakonitostima.
6. Koja su tri temeljna obilježja znanstvenog objašnjenja?
 Djelomičnost (uzima u obzir tek neke činitelje važne za istraživanu pojavu)
 Uvjetnost ( vrijede samo pod određenim okolnostima)
 Približnost ( redovito su manje ili više neprecizna u odnosu na opažanje i ne
omogućuju posve točno predviđanje)
7. Koje su se prve dvije skupine znanosti prve odijelile?

Prirodne od duhovnih (društvenih) znanosti.

8. Prema važećoj klasifikaciji u RH, koja su znanstvena i umjetnička područja?

 1979. godine: 5 oblasti (društvenohumanističke znanosti, prirodne znanosti,
medicinske, tehničke i biotehničke znanosti) i 36 znanstvenih područja
 1989. godine: iste oblasti+ 48 znanstvenih područja sa 345 znanstvenih disciplina
 1994. godine: 6 znanstvenih područja ili oblasti (prirodne, tehničke, medicinske,
biotehničke, društvene i humanističke znanosti)i 57 znanstvenih područja
 2009. godine: 9 znanstvenih i umjetničkih područja u okviru kojih su znanstvena
polja, znanstvene grane i znanstveni ogranci
9. Na što se dijele znanstvena i umjetnička područja?
 Prirodne znanosti
 Tehničke znanosti
 Biomedicina i zdravstvo
 Biotehničke znanosti
 Društvene znanosti
 Humanističke znanosti
 Umjetničko područje
 Interdisciplinarna područja znanosti
 Interdisciplinarna područja umjetnosti

10. U čemu se danas mogu vidjeti praktički doprinosi znanstvenih istraživanja?

Povećanje obujma proizvodnje, poboljšanje kakvoće novostvorenih vrijednosti, stvaranje

novih ideja, proizvoda, bolja raspodjela stvorenih vrijednosti, bolja organizacija rada,
racionalnost i uspješnost, bolji raspored i uporaba ljudskih potencijala, izvoz znanja,
stvaranje uvjeta za širenje znanja i dr.

11. Što se danas, prema Ben Davidu, traži od znanosti?

 Da je univerzalna (glede predmeta istraživanja)
 Da je praktički upotrebljiva (na opće dobro)
12. Koja tri ključna zadatka znanosti možemo izdvojiti?
 Otkrivanje novih znanja
 Argumentiranje novih spoznaja
 Nedogmatski pristup novoj spoznaji
13. Kojih je osam prepoznatljivih obilježja znanosti?
 Jedinstvenost znanosti
 Upotreba znanstvenih metoda
 Objektivnost u znanosti
 Pouzdanost
 Preciznost
 Analitičko-sintetički postupak
 Sustavnost
 Racionalnost
14. Što znači, prema E. Morinu, loše misliti, a što dobro misliti?

Loše misliti (neznanstveno):

 Težiti ignoriranju konteksta

 Vidjeti samo jedinstvo ili različitost
 Vidjeti samo ono neposredno, kratkoročnu budućnost
  Odbacivat dvosmislenost i kontradikcije
 Slabiti razumijevanje i štetiti dijagnozi

Dobro misliti (znansveno):

 Povezivati
 Prihvaćati metodu za obradu kompleksnosti
 Ne zaboravljati hitnost bitnog
 Graditi otvorenu racionalnost
 Prepoznavati i hvatati se u koštac s neizvjesnostima i kontradikcijama
 Nastojati graditi solidarnost između elemenata cvjeline
15. Koja su obilježja pseudoznanosti?
 Nepovjerljive i nejasne tvrdnje
 Tvrdnje i teorije koje su višestruko opovrgnute
 Nemogućnost testiranja teorije
 Ignoriranje protivnih dokaza
 Oslanjanje na anegdotalne dokaze
 Teret je dokazivanja na onome tko opovrgava pseudoznanost
16. U koje se tri forme najčešće javlja pseudoznanost?
 Astrologija (temelji se na vjerovanju u božansku narav planeta)
 Alternativna medicina (metode liječenja koje nisu medicinski dokazane)
 Kreacioniam (teološko- znanstveno protivljenje teorije evolucije)
PITANJA UZ 4. DIO
1. Kada je neko istraživanje znanstveno?

Mora se oslanjati na znanstvene metode i rezultate istraživanja koristiti isključivo u

znanstvene svrhe. Znanstveno istraživanje provodi znanstvenik.

2. Što se mora osigurati da bi se znanstveno istraživanje provelo?

Moraju se osigurati resursi, kako oni materijalni (novac, prostor i oprema), tako i
znanstveni/stručni (provjereni znanstvenici za određena područja istraživanja, pristup
informacijama o istraživanom problemu).

3. Kojim trima zahtjevima treba udovoljiti svako znanstveno istraživanje?

 Zahtjev za izvornošću
 Zahtjev za pouzdanošću i provjerljivošću
 Zahtjev za korištenjem najprimjerenijih metoda metoda
4. Kako se dijele znanstvena istraživanja prema stupnju znanstvenosti (UNESCOva
klasifikacija)?
 Fundamentalna-proširuju osnovno znanje, skupa angažiranje većeg broja
znanstvenika, dugotrajna, ne nude praktična rješenja
 Primijenjena- otkrivanje novih znanja i njihova primjena
 Razvojna- produžetak primijenjenih, završetak ciklusa znanstvenog
istraživanja
5. Kakva su to nomotetska, a kakva idiografska istraživanja?

Nomotetska- predstavlja široko uopćavanje. Ima za cilj prikupiti zajednička obiljžja

ispitivane populacije. Ispitanici mogu biti vrlo različiti pa se među njima traži sličnost.

Idiografska- počiva na izučavanju pojedinaca i naglašavanju njegove jedinstvenosti.

Služe kao dopuna u spoznavanju pojedinaca nomotetskim istraživanjima. Temeljna
metoda je studija slučaja.
6. Kakva su to kvantitativna, a kakva kvalitativna istraživanja?

Kvantitativna- pružaju brojčani opis istraživane pojave pomoću statističke analize i

sažimanja izvornih podataka. Traže se općeniti zaključci o uzročno- posljedičnim
odnosima.

Kvalitativna- opisuju rezultate kroz značenja. Cilj je dubinski ispitati i razumjeti

pojavu, objasniti specifični uzroci koji važe za jednu ili manji broj pojava.

7. U koja se 4 pristupa mogu prepoznati kvantitativna istraživanja?

 Pozitivistički pristup
 Funkcionalistički pristup
 Eksperiment
 Komparativni pristup
8. U koja se 2 pristupa mogu prepoznati kvalitativna istraživanja?
 Interakcionistički pristup
 Fenomenološki pristup
9. Kakva su to prethodna, a kakva su konačna istraživanja?

Prethodna- sva ona kojima je osnovna svrha snimanje situacije kako bi se pripremio
teren za konačno istraživanje, zbog toga se nazivaju još pilot, preliminarna ili
orijentacijska.

Konačna- slijede prethodna, ona su ciljana, dubinska istraživanja jer imaju jasna
polazišta, precizan uzorak i definirane metode i tehnike istraživanja.

10. Kakva su to povremena, a kakva stalna istraživanja?

Povremena- sva ona koja nemaju zadaću pratiti i mjeriti promjene na istraživanoj
pojavi u određenim vremenskim intervalima

Stalna- vremenski se ne ograničavaju, njima se prati određena pojava ili problem u

kontinuitetu te se bilježe, mjere, uspoređuju uočene promjene.

11. Kako se dijele istraživanja prema nositelju istraživanja?

 Individualno istraživanje- provode pojedinci potaknuti vlastitom motivacijom
da nešto istraže
  Timsko istraživanje- provode timovi istraživača koji mogu biti znanstvenici iz
jedne ili više institucija, povezani predmetom istraživanja u okviru
istraživačkog projekta u kojem svatko ima svoju dionicu
 Institucijsko istraživanje- u osnovi je timsko glede provođenja, a s tom
razlikom da je institucija nositelj istraživanja. Nositelji mogu biti instituti,
akademije, sveučilišta, fakulteti, državna tijela i dr.
12. Kako se dijele istraživanja prema disciplinarnosti?
 Disciplinarno- u okviru jedne discipline
 Interdisciplinarno- uvjetovano predmetom istraživanja, nemogućnost
provođenja unutar jedne discipline, pa se angažiraju stručnjaci iz drugih
disciplina, objedinjuje srodne znanosti
 Multidisciplinarno- također uvjetovano predmetom istraživanja, no objedinjuje
nesrodne znanosti
13. Kako se dijele istraživanja prema razini obuhvata?
 Makroistraživanja- istraživanje jedne pojave ili problema na razini cjeline
 Mezoistraživanja- istraživanje jedne pojave ili problema na ograničenom
prostoru, određenom dijelu cjeline
 Mikroistraživanja- poduzima se na najnižoj razini ili na najmanjem dijelu
cjeline
14. Objasnite tipove istraživanja prema razini znanstvene spoznaje?
 Deskripcija pojava
 Klasifikacija pojava
 Utvrđivanje povezanosti pojava
 Utvrđivanje uzroka pojava
15. Koja obilježja mora imati dobra klasifikacija?
 Načelo određenosti predmeta klasifikacije
 Načelo jedinstvenosti
 Načelo potpunosti podjele
16. Što je to tipologija?

Nastaju kombiniranjem više kriterija klasifikacije. Stvaraju se na osnovu istovremenog

posjedovanja dvaju ili više obilježja koji se dobivaju dvama različitim načelima
klasifikacije.
17. U čemu je razlika između korelacije i kauzalnosti?

Korelacija- asocijacija, ukazuje na povezanost pojmova, vrijednosti jedne varijable su

na određen način povezane s vrijednostima druge varijable

Kauzalnost- uzročno/posljedična povezanost, ukazuje na uzročno- posljedičnu

povezanost te predstavlja najvišu razinu znanstvenog istraživanja

18. Čemu služe Millove induktivne metode? Koje sve metode postoje?
 Pravilo slaganja
 Pravilo razlike
 Pravilo ostatka
 Pravilo popratnih promjena
19. Koje su to komponente znanstveno-istraživačkog procesa?
 Problem koji se istražuje
 Cilj istraživanja
 Predmet istraživanja
 Hipoteze
 Izvori informacija i informacije
 Metode istraživanja
 Tehnike istraživanja
 Instrumenti prikupljanja podataka
 Uzorak
 Analiza i interpretacija podataka
 Završno izvješće
20. Što je to istraživački problem, a što istraživački cilj?

Istraživački problem- motiv istraživanja, odnosi se na predmet istraživanja s kojim ga

ne treba poistovjetiti, može se i definirati kao traženje odgovora na neko zanimljivo
znanstveno ili praktično pitanje.

Istraživački cilj- motiv zbog kojeg se istraživanje poduzima, znači specifikaciju

istraživačkog problema , a postavljene hipoteze služe postizanju istraživačkih ciljeva.

21. Koje su prednosti i nedostatci primarnih, odnosno sekundarnih podataka?

Primarni podaci Sekundarni podaci

 + - + -
Skupljeni u svrhu Zahtjeva Podaci dostupni Prilagođenost
kojoj služe vremenske i najčešće bez podataka
financijske ikakvih troškova konkretnom
troškove istraživanju
Podatke skuplja sam istraživač za Podatke prikuplja netko drugi, a
potrebe istraživanja. istraživač ih koristi u svom istraživanju.

22. Koja obilježja moraju imati kvalitetno postavljene hipoteze?

 Jasne su i jednodimenzionalne
 Specifične su
 Moraju imati mogućnost operacionalizacije i provjeranja
 Povezane su s postojećim spoznajama
23. Kako se dijele statističke hipoteze i koje je pogreške moguće napraviti prilikom
njihovog testiranja?
 Null hipoteza- definira se negativno
 Alternativna hipoteza- definira se na usmjeren ili neusmjeren način, predviđa
se razlika i smjer razlike grupe
24. Što je to statistička značajnost?

Vjerojatnost činjenja pogreške tipa 1 i pogreške tipa 2.

25. Što znači pojam informiranog pristanka kada je u pitanju sudjelovanje u

istraživanju?
Nužan je kada se od ispitanika u istraživanju traži neki oblik aktivnosti ili
komunikacije, odnosno kad se istraživanje provodi u situacijama koje su privatne
naravi. Uključuje informiranje ispitanika o naravi istraživanja, kao i mogućim rizicima
i neugodnostima koje iz njega proizlaze.

26. Što znače pojmovi anonimnosti i povjerljivosti podataka u istraživanju?

Načelo anonimnosti kaže da se sudionik istraživanja nikako ne bi trebao moći
identificirati na temelju prikazanih podataka, niti bi trebalo biti poznato da je uopće
sudjelovao u istraživanju, osim ako to sam ne želi.

Načelo povjerljivosti podataka kaže da se istraživački podaci koji se odnose samo u

skladu sa svrhom koju su eksplicitno ili prešutno odobrili, a ne u svrhe koje sudionik
nije odobrio.

PITANJA UZ 5.DIO

1. Što je to mjerenje i na kojim se načelima zasniva?

Mjerenje predstavlja dodjeljivanje brojeva prema određenim pravilima, tj.

kvantifikaciju objekata ili događaja, odnosno njihovih atributa.

Načela:

2. Koje osnovne vrste mjerenja postoje?

  Mjerenje utemeljeno na zakonima
 Mjerenje po odluci
 Fundamentalno mjerenje
3. Kako dijelimo varijable na osnovi razine mjerenja i na čemu se zasniva ta podjela?
 Nominalne
 Ordinalne
 Intervalne
 Omjerne
4. Što označava načelo maksimalne razine?
Kad god je to moguće, treba koristiti varijable na višim razinama mjerenja jer se time
povećava snaga upotrebljivih statističkih tehnika.
5. Što su mjerne skale, a što indeksi?

Mjerne skale- sastoje se od niza čestica kojima se nastoji izmjerit neki konstrukt

Indeksi- i skale i indeksi se sastoje od niza čestica, no kod indeksa svaka čestica nosi
jednaku težinu, dok kod skala različite čestice mjere različite intenzitete posjedovanja
nekog obilježja.

6. Koje su najvažnije vrste mjernih skala?

 Likertova skala
 Thurstoneova skala
 Semantički diferencijal
 Guttmanova skala
7. Kako se konstruira Likertova skala, koje su joj prednosti i nedostatci?
Konstruira se od niza tvrdnji pri čemu se od ispitanika traži da izrazi svoj stupanj
slaganja s njima. Mjeri smjer i intenzitet stava. Relativno je laka za konstruirati, ne
zahtjeva panel stručnjaka, ima mogućnost ispitivanja pouzdanosti skale. Nedostatak
skale je da su podaci na intervalnoj razini mjerenja, stoga je upitno ima li skala
svojstvo primjene složenijih statističkih metoda.
8. Zašto je Likertovu skalu potrebno uravnotežiti?

Polovica čestica se formulira pozitivno, tj pitanja se formuliraju tako da viši stupanj

slaganja znači pozitivan stav prema onome što se mjeri u istraživanju, a polovica
negativno. Takav postupak predstavlja pokušaj kontrole takozvane pristranosti
slaganja, tendencija češćeg izražavanja slaganja nego neslaganja.

9. Kako se konstruira Thurstoneova skala, koje su joj prednosti i nedostatci?

Konstruira se od tvrdnji o nekom objektu stava, a ispitanik treba označiti sve one
tvrdnje s kojima se slaže. Te tvrdnje nose različitu količinu bodova. Slaganje s njima
označava različit intenzitet stava prema onome što se mjeri. Nedostatak: vrlo teška za
konstruirat, a prednost: dobiveni podaci su na intervalnoj razini mjerenja.

10. Zašto se Thurstoneova skala naziva i skala prividno jednakih intervala?

Udaljenost između tvrdnji koje imaju različite razine intenziteta trebale bi biti
približno jednake, te se zbog toga skala često naziva i skala prividno jednakih
intervala.

11. Kako se konstruira Guttmanova skala, koje su joj prednosti i nedostatci?

Konstruira se od niza tvrdnji koje mjere određeni koncept, pri čemu se pretpostavlja
da će se svaki od ispitanika koji se složi s tvrdnjom koja se odnosi na slabije
prihvaćanje određenog koncepta složiti i s onim tvrdnjama koje označavaju jače
prihvaćanje određenog koncepta. Nedostatak: zahtjeva puno vremena, no donosi
podatke na intervalnoj razini mjerenja što omogućuje kvalitetniju statističku analizu.

12. Koji kriterij Guttmanova skala neizostavno mora zadovoljit?

Vrlo je važno da se ispitanici slože s tvrdnjom koja označava viši stupanj slaganja,
slože i s onim tvrdnjama koje označavaju niži stupanj slaganja. U slučaju da se to ne
dogodi više puta, skala je neupotrebljiva.

13. Što je to Bogardusova skala socijalne distance?

Varijanta Guttmanove skale kojom se mjeri bliskost između pojedinih društvenih
skupina. Od ispitanika se traži da označe koji su im stupnjevi bliskosti s pripadnicima
neke etničke skupine prihvatljivi, a koji neprihvatljivi. Pretpostavka je da je ova skala
kumulativna.

14. Kako se konstruira semantički diferencijal, koje su njegove prednosti i nedostatci?

Semantičkim diferencijalom mjeri se konotativno značenje pojmova (osjećaji i
doživljaji vezani uz pojam). Konstruira se od niza parova suprotnih pridjeva kojima je
pridružena numerička procjene od obično 7 stupnjeva. Prednosti: laka za
konstruiranje, nepostojanje problema slaganja ispitanika sa svim česticama.
Nedostatak: dvojbena intervalnost skale.