PRIPREMA NASTAVNIKA ZA ČAS

PREDMET: FILOZOFIJA PROFESOR: ALEKSANDAR MIJUŠKOVIĆ

RAZRED I ODJELJENJE: ČETVRTI, 1,2,3 VRIJEME: 45 MINUTA

OPERATIVNI PODACI: NASTAVNA TEMA-ODREĐENJE FILOZOFIJE

NASTAVNA JEDINICA: IME I POJAM FILOZOFIJE

TIP ČASA: OBRADA NOVOG GRADIVA

ZADACI ČASA: 1. OBRAZOVNI: UPOZNAVANJE OSNOVNIH ELEMENATA I

PRINCIPA MIŠLJENJA

a) MATERIJALNI: SHVATANJE ODNOSA ISPRAVNOG I ISTINITOG MIŠLJENJA

b) FUNKCIONALNI: PSIHIČKI, ODNOSNO MISAONI, ČULNI, VERBALNI, PRAKTIČNI I

FIZIČKI RAZVOJ UČENIKA, ODNOSNO RAZVOJ SPOSOBNOSTI MIŠLJENJA I
ZAKLJUČIVANJA

2.VASPITNI: RAZUMIJEVANJE POJMA FILOZOFIJE I UPOZNAVANJE SA NOVIM

NASTAVNIM PREDMETOM, KARAKTERISTIKAMA FILOZOFIJE I OSNOVAMA ZA
NJEN NASTANAK I PROUČAVANJE

NASTAVNA SREDSTVA: UĐBENIK, NAVEDENA LITERATURA, TABLA, KREDA.

OBLICI RADA: FRONTALNI I INDIVIDUALNI

NASTAVNE METODE: DIJALOŠKA, MONOLOŠKA, RAD NA TEKSTU

ISHODI UČENJA: UČENICI ĆE DA USPJEŠNO OBJASNE POJAM FILOZOFIJE I NJEN

ZNAČAJ ZA RAZVOJ NAUKE, NAUČNOG MIŠLJENJA I SHVATANJA ISTORIJE I
SAZNAJNIH POTREBA ČOVJEKA, I DA BI SE STEKLO KVALITETNIJE
RAZUMIJEVANJE PREDMETNOG POLJA FILOZOFIJE
RAZRADA PLANIRANIH FAZA:

UVODNI DIO ČASA (OKO 5 MINUTA): Ime i pojam filozofije potiče od

starogrčkih riječi philos (prijatelj) ili phileo (težim za nečim) i sophia(mudrost,
znanje). Iz toga proizilazi da se riječ filozofija doslovno može prevesti kao ljubav
ili težnja prema znanju, mudrosti. Kako navode istorijski izvori, Pitagora je bio
prvo koji je upotrijebio ovu riječ, ali pojedini izvori navode da je to zapravo bio
Heraklit. Ono što je sigurno je da su kasnije tek Platon i Aristotel jasnije odredili
sam pojam filozofije. Ljubav prema mudrosti nije i ne može biti ljubav prema bilo
kakvom znanju nego samo prema filozofskom znanju, što nas dovodi do pitanja šta
je to ustvari filozofsko znanje? Za osnovni primjer se uzima Aristotelova podijela
oblika znanja. On je razlikovao dvije vrste umnih sposobnosti: 1. Sposobnost
potpuno pouzdanog saznanja pomoću kojeg otkrivamo opšte i nužne istine o
vječnoj odnosno nepromljenjivoj stvarnosti. 2. Sposobnost prosuđivanja, pomoću
koje dolazimo samo do vjerovatnih znanja o promjenjivoj stvarnosti.

GLAVNI DIO ČASA (OKO 30 MINUTA) : U prvu vrstu sposobnosti Aristotel je

svrstao intuitivni um (nous) kojim shvatamo prve principe saznanja i svijeta, i
sposobnost dokazivanja i izvođenja zaključaka iz prvih principa (episteme).
Najviše teorijsko znanje kao jedinstvo intuitivnog uma i sposobnost dokazivanja
predstavlja mudrost (sophia). Sposobnost prosuđivanja odnosi se na vještinu
proizođenja predmeta (techne) i na praktičnu političku razboritost (phronesis).
Filozofija predstavlja težnju ka onoj vrsti znanja koja otrkriva onsonve, prve
principe stvarnosti na osnovu kojih se ona može objasniti. Ti principi nam
omogućavaju da upotrebom uma(razuma) argumentovano dokazujemo da su naše
predstave o stvarnosti istinite. Takav oblik saznanja naziva se još i teorija i izvorno
se ne razlikuje od nauke. U evropskoj kulturi se filozofsko znanje pojavljuje kao
prvi oblik naučnog znanja. Za svako naučno a samim tim i filozofsko istraživanje
potrebne su dvije komponente a to su predmet i metod istraživanja. Iako ne postoji
potupna saglasnost oko određenja metoda i predmeta filozofije, uvažava se i opšte
je priznato mišljenje da je filozofija racionalno (razumsko), metodsko i sistematsko
ispitivanje stvarnosti koje traga za najopštijim saznanjima o najbitnijim pojavama
u njoj. Zbog nemogućnosti da se dođe i da se postigne jednoznačna definicija
filozofije, pod tim pojmom mi najčešće podrazumijevamo :

1. životnu mudrost
2. razumijevanje i objašnjavanje svijeta u cijelini
3. ispitivanje čovjekovog položaja u svijetu
4. ispitivanje ljudske potrebe za apsolutom (bogom)
5. istraživanje vrijednosti isitne, dobra i ljepote
6. kritičko preispitivanje pretpostavki naših uvjernenja i znanja i analiza pojmova
koje upotrebljavamo
7. istraživanje pravila i modela ljudskog razuma kako bi se unaprijedilo mišljenje
Teško je među samim filozofima pronaći dvojicu koja pod pojmom filozofija
podrazumijevaju isto stanovište. Navodimo nekoliko mišljenja različitih filozofa iz
različitih vremenskih epoha.

ZAVRŠNI DIO ČASA (5-10 MINUTA): Prema Aristotelu filozofija je nauka koja
ispituje prve principe i prve uzroke stvarnosti. On kaže da su sve nauke potrebnije
od nje ali nijedna nije bolja. Pitam učenike šta misle o tom stavu.

Za Dekarta filozofija znači proučavanje mudrosti. A sama mudrost predstavlja

opreznost u postupcima i savršeno znanje o svim stvarima koje čovjek može i treba
da zna da bi upravljao svojim životom i očuvao svoje zdravlje. Pitam učenike šta
misle o tom stavu.
Za Huserla je filozofija stroga nauka i to nauka koja zadovoljava najviše teorijske
potrebe i omogućava u etičko religioznom pogledu život uređen po čisto
racionalnim normama. Pitam učenike šta misle o ovom stavu.

Karl Jaspers tvrdi da filozofija u isti mah obuhvata djelatnost mišljenja i

raspravljanje o toj djelatnosti. On kaže da prirodu filozofije možemo odrediti
jedino putem njenog stvarnog proživljavanja. Pitam učenike šta misle o ovom
stavu.

Značenje pojma filozofija možemo razumjeti tek kada se neposredno susretnemo

sa različitim oblicima filozofije odnosno kada steknemo iskustvo filozofskog
mišljenja. To iskustvo se stiče proučavanjem kroz istoriju filozofije različite
filozofske probleme i njihova rješenja.

IZVORI ZA PRIPREMANJE: 1. MILE SAVIĆ, VLADIMIR N. CVETKOVIĆ,

NENAD CEKIĆ- FILOZOFIJA ZA SREDNJU ŠKOLU, BEOGRAD 2004.

2. BORIS KALIN ,,POVIJEST FILOZOFIJE SA ODABRANIM TEKSTOVIMA

FILOZOFA" ŠKOLSKA KNJIGA, ZAGREB 1988.

PRILOZI-

NAPOMENA-ZAPAŽANJA

OCJENA O AKTIVNOSTI, MOTIVACIJI UČENIKA