BAWDEN 9.

- informacijsko ponašanje
o širok spektar tema, uzoraka, teorija i metoda
o prema Batesu ima dvije konotacije:
▪ brojni načini na koji ljudi vrše interakciju s informacijama, poglavito
kako traže i upotrebljavaju informacije
▪ poddisciplina informacijskih znanosti koja provodi brojne vrste
istraživanja kako bi razumijeli ljudski odnos prema informaciji
o „ugnježđeni“ model informacijskog ponašanja
▪ Tom Wilson
▪ širok koncept, smješten unutar života pojedinca
▪ unutar toga nalazi se „potraga za informacijama“
• svrhovita aktivnost traženja informacija kako bismo zadovoljili
potrebu, riješili problem ili povećali razumijevanje
▪ unutar toga nalazi se „dohvat informacija“
• potraga za nekom određenom informacijom kroz neku vrstu
informacijskog sustava
o čvrsto povezano s dva druga koncepta
▪ uporaba informacija
▪ informacijska potreba
• nema precizne definicije
• neki oblik prepoznatog jaza između onoga što pojedinac zna i
onoga što želi znati
• apstraktan koncept
o „informacijska praksa“
▪ sociološki pristup traženju i korištenju informacija
▪ promatranje iz pozicije grupe ili društva, a ne iz pozicije pojedinca
o razvoj studija informacijskog ponašanja
 ▪ prvi program istraživanja dogodio se 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća
• proučavao je informacijsko ponašanje i potrebe akademika i
stručnjaka u STEM području
▪ termin „informacijsko ponašanje“ počinje se koristit 70-ih godina 20.
stoljeća
▪ tek 90-ih godina počinje se proučavati informacijsko ponašanje
djelatnika u umjetnosti i društvenim znanosima
o teorije i modeli
▪ deskriptivni modeli
• izlistavaju faktore i aktivnosti uključene u informacijsko
ponašanje
• prvi je model Toma Wilsona iz 1981. godine
o veoma općenit dijagramski prikaz modela informacijske
komunikacije koji pokazuje odnose između korisnika i
informacijskih izvora
• bihevioralni model
o David Ellis
o prepoznaje osam obilježja unutar traženja informacija:
▪ započinjanje – aktivnosti na startu traženja
informacija
▪ ulančavanje – praćenje referenci, citata…
▪ pregledavanje – pregledavanje područja interesa
▪ razlikovanje – filtriranje materijala po izvoru i
kvaliteti
▪ nadgledanje – ostajanje u toku redovitom
provjerom izvora
▪ izvlačenje – sistematizirani rad kroz izvor
▪ verificiranje – provjeravanje točnosti informacija
▪ završavanje – završni koraci
▪ procesni modeli
• ilustrativno prikazuju što se događa i kojim redosljedom
prilikom informacijskog ponašanja
• Wilsonov „prvi model“
▪ kognitivni modeli
• dodaju razmišljanja i motivacije korisnika u djelovanja i entitete
procesnih modela
• Wilsonov „prošireni model“
o dodani kontekstualni i kognitivni elementi
• model „procesa informacijskog pretraživanja“
o Carol Kuhlthau
o između 1980. i 2000.
o razmatra šest faza procesa pretraživanja:
▪ inicijacija, selekcija, istraživanje, formulacija,
prikupljanje i prezentacija
o za svaku od faza opisana su tri aspekta:
▪ misli, osjećaji i akcije
▪ kompleksni modeli
• uključuju višu kontekstualnu razinu i veći broj perspektiva,
najčešće su nelinearni i višesmjerrni
• model Alana Fostera
o definira tri „konteksta interakcije“ za tražitelje
informacija:
▪ eksterni (npr. društvene i organizacijske
okolnosti)
▪ interni (npr. misli i osjećaji)
▪ kognitivni pristup tražitelja (npr. otvorenost)
o oni utječu na tri „temeljna procesa“:
▪ otvaranje (npr. pregledavanje)
▪ orijentacija (npr. definiranje problema)
 ▪ konsolidacija (npr. verifikacija)
• „sveobuhvatan model informacijskog pretraživanja“
o uključuje faktore koji nisu bili uključeni u prethodnim
modelima informacijskog ponašanja
o fokusira se na faktore povezane s ljudima i izvorima, te s
razlozima za specifične oblike traženja informacija
• dva „generalna modela informacijskog ponašanja“
o Niedzwiedzka razvija Wilsonov „prošireni model“
▪ proširuje ga na šira područja informacijskog
ponašanja, te naglašava karakter aktivnosti
o Godbold kombinira Wilsonov model sa Ellisovim i s
„Sense-Making“ modelom Brende Dervin
▪ teorije individualne percepcije
• fokusiraju se na subjektivne percepcije pojedinca pri baratanju
informacijama
• „Sense-Making“ metodologija
o Brenda Dervin
o Koristi se za razumijevanje kako ljudi izvlače značenje iz
informacija i pomoću toga za razumijevanje njihovog
informacijskog ponašanja u širem smislu
• teorija „svakodnevnog pretraživanja informacija“ (ELIS)
o Reijo Savolainen
o daje potpun okvir za razumijevanje društvenih i
psiholoških faktora u temelju načina na koje ljudi koriste
informacije u svakodnevnom okruženju
• teorija „malog svijeta“
o Elfreda Chatman
o objašnjava svakodnevno informacijsko ponašanje ljudi u
njihovom društvenom kontekstu
• teorija „informacijskog temelja“
 o Karen Pettigrew i Karen Fisher
o koncentrira se na detalje društvenog konteksta unutar
kojeg ljudi pronalaze i dijele informacije
• koncept „informacijskog susreta“
o Sandra Erdelez
o fokusira se na načine na koje ljudi dolaze do
neočekivanih otkrića zanimljivih informacija, te u kojoj
mjeri aktivno sudjeluju da se to dogodi
▪ informacijska ekologija
• promatra kontekst informacijskog ponašanja kroz analogiju s
ekološkim staništima
▪ informacijsko ponašanje grupa
• proučavaju se po:
o zanimanju
o ulozi
o demografskoj skupini
• Palmer razlikuje 5 informacijskih stilova:
o non-seekers – pristup informacijama im nije prioritet
o lone, wide rangers – preferiraju raditi sami, zahvaćaju
širok spektar informacija, olanjaju se na slučajna otkrića
informacija
o unsetteled, self-conscious seekers – zabrinuti oko
nedostatka važne informacije
o confident collectors – skupljaju vlastite kolekcije
informacija, radije nego da ih rutinski traže
o hunters – imaju redovne rutine pretraživanja
informacija, fokusiraju se na trenutačno relevantne
informacije
• Palmer razvija i alternativnu podjelu informacijskih stilova
o information overlord – upravlja opsežnom i
kontroliranom informacijskom okolinom
o information entrepreneur – stvara informacijski bogate
okoline, koriseći brojne izvore i strategije
o information hunter – organiziran i predvidljiv skupljač
informacija, djeluje u usko fokusiranom području
o information pragmatist – povremeni skupljač
informacija, jedino kad se ukaže potreba
o information plodder – rijetko traži informacije, oslanja se
na vlastito znanje i kontakte
o information derelict – ne treba i ne koristi informacije