Gimnazija “Muhsin Rizvić” Februar, 2021.

Kakanj

Istraživački rad iz sociologije

Tema: Religija i društvo

Mentor: Prof. Ismet Suljić Autor: Arnela Šabanović

1
Sadržaj str.

1. Uvod 3
2. Predmet istraživanja 4
3. Cilj istraživanja 4
4. Hipoteze 5
5. Varijable 5
6. Tehnike prikupljanja podataka 5
7. Uzorak 6
8. Eksperiment “Dobri Samarićanin” 6-7
9. Anketa 8
10. Analiza dobijenih rezultata 9
11. Zaključak 10
12. Literatura 11
1. Uvod

Prije svega potrebno je objasniti šta je zapravo religija. U sociološkom

smislu religija bi se mogla definisati kao sustav shvaćanja,vjerovanja,
ponašanja, obreda i ceremonija, pomoću kojih pojedinci ili zajednica stavljaju
sebe u odnos s Bogom ili nadnaravnim svijetom i često u odnosu jedni s
drugim, te od kojega religiozna osoba dobiva niz vrijednosti prema kojima se
ravna i prosuđuje svijet. U ljudskoj historiji religija je zauzimala centralno
mjesto utječući na naša shvaćanja i reagiranja na sredinu u kojoj živimo.
Religija je predstavljenja kao izvor osobnog uspjeha i podrške pramda je često
bila i uzrok teških društvenih borbi i sukoba. Pri razmatranju fenomena
religije otvara se pitanje zbog čega je religija bila toliko značajna u ljudskim
društvima, pod kojim uvjetima ona sjedinjuje ili razjedinjuje ljude te na koji
način uspijeva raspolagati ljudskim životima i na koji način uspijeva ljude
učiniti spremnima da se žrtvuju na pojedine ideale.
Sociologija religije je naučna disciplina koja se bavi socijalnim strukturama,
povijesnom pozadinom, razvojem, univerzalnim temama, ulogama i
funkcijama religija u društvu. Ona nam pokušava objasniti efekte koje religija
ima na društvo I efekte koje društvo ima na religije, odnosno njihov uzajamni
odnos, pri čemu se poseban naglasak stavlja na ulogu religije kao univerzalne
pojave u gotovo svim društvima na Zemlji i u dosad zabilježenoj historiji te
njezinog utjecaja u industrijaliziranom društvu.
Ja sam odabrala ovu temu iz razloga što sam prvenstveno željela saznati da li
religija utječe na moralnost ljudi u sadašnjem svijetu odnosno da li su
religiozni ljudi više moralni. Ono što je bitno spomenuti jeste da etički ideali
jedne religije mogu se članovima druge religije činiti nemoralnim. Iz tog
razloga ja sam se odlučila fokusirati na monoteističke religije zbog sličnih
stavova i uvjerenja.
2. Predmet istraživanja

Prije nego što počnem da dublje ulazim u temu, moram definisati predmet mog
istraživanja. Predmet mog istraživanja jeste utjecaj religije na moralnost ljudi odnosno da
li su religiozni ljudi nužno i moralni ljudi? Pri tome, želim da dam objašnjenje nekih
pojmova, tako da postoji jedinstveno razumijevanje termina koje ću u radu koristiti.
Religija – apstraktan sustav ideja, vjerovanja, vrijednosti ili iskustava i ritual, te
institucija i moralnih kodova razvijenih kao dio kulturne matrice, koje se dijelom tiču
nadnaravnog, svetog, uzvišenog ili božanskog objekta, osobe, neviđenog bića ili sistema
misli.
Moral – je oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i
normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice. On određuje kako ljudsko djelovanje
treba biti, a pripadnici zajednice prihvaćaju te principe kao dolične i podvrgavaju im se,
na taj način regulirajući međuljudske odnose. Nužno je spomenuti da moralna pravila
nisu apsulutno važeća, već se razlikuju vremenski i prostorno.

3. Cilj istraživanja

Cilj mog istraživačkog rada jeste da odgovori na pitanje “ Da li su religiozni ljudi

moralniji? “ , odnosno da li je moral karakteristika samo religioznih ljudi ili je to
karakteristika svih ljudi bez obzira na religioznosti. Također cilj mog istraživačkog rada
jeste i da odgovorim na pitanje da li su ljudi u 21. stoljeću vođeni religioznim načelima
koji datiraju iz daleke prošlosti.
Postavlja se pitanje zašto je to sve bitno? Za mene je bitno jer sam u više navrata čula
kako su nereliziogni ljudi nemoralni te me zaista zanimao odgovor na to pitanje, te
također zanimalo me je da li su se ljudi odrekli religioznih propisa i normi u modernom
svijetu u kojem danas živimo.
 4. Hipoteze

Sljedeće hipoteze će ovim istraživačkim radom ili dobiti svoju potrvrdu ili će biti
odbačene:
1.Religiozni ljudi su moralniji
2. Ljudi koji razmišljaju o religijskim i etičkim stvarima, kada se nađu u situaciji da pruže
pomoć, skloniji su da je pruže za razliku od nekoga ko razmišlja o nečemu drugom.
3. Religiozne osobe su moralne čak i kada su u žurbi
4. Teško je biti moralan u 21. vijeku

5. Varijable

Nezavisna varijabla: moral

Zavisna varijabla: religioznost

6. Tehnike prikupljanja podataka

U svom istraživačkom radu primjenila sam tehniku prikupljanja podataka poznatu kao
anketa, te sam također pronašla na internetu psihološki eksperiment koji su sproveli
psiholozi po imenu Džon Darli i Danijel Batson, koji mi je pomogao u zaključivanju.
Ispitanici koji su radili anketu su učenici srednje škole. Anketa je bila anonimna, i
učesnici su birani na dobrovoljnoj bazi.
 7. Uzorak

Istraživanje je provedeno na teritoriji grada Kaknja u januaru 2021. godine. U

istraživanju su učestvovali učenici gimnazije “Muhsin Rizvić”.
Ukupan broj ispitanika: 35
Starosna struktura: 18 - 19 godina
Polna struktura: 20 djevojaka, 15 mladića
Akademska struktura: 35 srednjoškolaca

8. Eksperiment “Dobri Samarićanin”

Eksperiment “Dobri Samarićanin” je inspirisan pričom o dobrom Samarićaninu. To je biblijska

priča. Dakle, neki čovjek je putovao od Jeruzalema do Jerihona. Razbojnici su ga opljačkali kraj
ceste i ostavili ga polumrtva. Putem je prolazio židovski svećenik i samo je prošao. Malo
kasnije prolazio je i levit ( član plemena Levi koji je morao biti svećenik ) koji je učinio isto.
Nakon toga prolazio je Samarijanac koji je bio trgovac. Njega je jako pogodilo što je našao
polumrtvog čovjeka te se sažalio i pomogao mu.

8.1 Metod eksperimenta

Da bi psiholozi ispitali uticaj ovih varijabli na pružanje pomoći , studenti Bogoslovije
univerziteta Prinston ( sveštenička škola) zamoljeni su da učestvuju u studiji o vjerskoj
edukaciji.Subjekti su započeli sa eksperimentalnim procedurama u jednoj zgradi, i zamoljeni su
da za nastavak testiranja odu u drugu zgradu. Prolazeći između dvije zgrade, subjekti bi nailazili
na “pogrbljenu” žrtvu na ulici.

U eksperimentu je učestvovalo 47 studenata. Od njih 47, podaci od njih 7 nisu uključeni u

analizu zbog greški u eksperimentalnoj proceduri.
8.2 Tok eksperimenta
Dio subjekata je trebao da održi govor o mogućim profesijama studenata Bogoslovije,a dio je
trebao da govori o dobrom Samarićaninu u drugoj zgradi.

Subjekti su dobivali i različite vremenske rokove za održavanje govora. Asistent se obraćao s

riječima “Kasniš, trebalo je da si tamo bio prije par minuta.” , ako je subjekat trebao biti u
velikoj žurbi. Zatim “Asisten bi trebao da vas već čeka, molim vas, krenite.” , ako je subjekat
trebao da bude u osrednjoj žurbi. Te “ Za nekoliko minuta bi trebalo da budu spremni za vas,
možda morate sačekati dok završi učesnik prije vas.” ako subjekat nije trebao da žuri.

Dok je subjekat prolazio ulicom, žrtva je sjedila, bila pogrbljena, pognute glave i zatvorenih
očiju te bez pomjeranja. Dok bi subjekat prolazio žrtva bi zakašljala i stenjala. Ako bi subjekat
zastao i ponudio pomoć, žrtva bi rekla da ima respiratornih problema te da će mu biti dobro dok
se odmori. Ako bi subjekat bio uporan, žrtva bi dozvolila da je odvedu u susjednu zgradu.

8.3 Ocjena pružene pomoći

0 = subjekat nije primjetio žrtvu
1 = subjekat je primjetio žrtvu, ali joj nije ponudio pomoć
2 = subjekat nije ponudio pomoć, ali je spomenuo asistentu žrtvu
3 = subjekat je zastao i ponudio pomoć žrtvi
4 = subjekat je pored ponuđene pomoći , insistirao da odvede žrtvu u zgradu
5= subjekat je nakon ponuđene pomoći insistirao da odvede žrtvu u bolnicu

8.4 Ukupna pružena pomoć

Prosječna količina pomoći koju su subjekti pružali u velikoj mjeri zavisila je od žurbe u kojoj su
subjekti bili, a ne od njihove religioznosti ili morala.
Od 40 subjekata, njih 16 (40%) je pružilo žrtvi neki vid pomoći, a 24 njih (60%) nije.

Najveći utjecaj na rezultate eksperimenta je imala žurba, stoga su hipoteze br. 1,2,3 odbačene.
Dakle zaključak je da osoba koja ne žuri, možda zastane i pomogne, dok osobe koje su u žurbi
najvjerovatnije će samo proći. Ključni razlog zašto subjekti nisu stali da pomognu, jeste zato što
su bili u žurbi odnosno konfliktu da li da stanu i pomognu žrtvi ili da stignu na vrijeme u
susjednu zgradu. Da li će osoba pomoći ili ne, isključivo zavisi od situacije ali ne i od
religioznosti.
9. Anketa

Ovom anketom, u okviru mog istraživačkog rada iz sociologije, pokušavam da utvrdim

da li su mladi ljudi religiozni, da li su moralni te koliko je zapravo teško biti i religiozan
i moralan u 21. stoljeću. Anketa je anonimna. Zahvaljujem na sradnji.

1. Spol (zaokružite) M Ž

2. Jeste li religiozni? DA NE

3. Smatrate li sebe moralnom osobom?

U POTPUNOSTI SE SLAŽEM DJELIMIČNO SE SLAŽEM NE SLAŽEM SE

4. Da li smatrate da su religiozne osobe više moralne?

U POTPUNOSTI SE SLAŽEM DJELIMIČNO SE SLAŽEM NE SLAŽEM SE

5. Da li smatrate da je teško biti moralna osoba u 21. vijeku?

U POTPUNOSTI SE SLAŽEM DJELIMIČNO SE SLAŽEM NE SLAŽEM SE
 10. Analiza dobijenih rezultata

U ovom dijelu istraživačkog rada ću predstaviti rezultate istraživanja i dati analizu

dobijenih rezultata. Ukupan broj ispitanika je bio 35 od kojih je bilo 20 djevojaka i 15
mladića. Njihova starosna struktura je od 18-19 godina.

Na pitanje " Jeste li religiozni? " 31 ispitanika su odgovorili sa “DA”, dok su 4

ispitanika odgovorila sa “ NE “

Na pitanje “ Da li sebe smatrate moralnom osobom?” 25 ispitanika su odgovorila sa “

U potpunosti se slažem”, dok je 10 ispitanika odgovorila sa “ Djelimično se slažem “ .
Nijedan ispitanik nije odgovorio sa “ Ne slažem se”.

Na pitanje “ Da li smatrate da su religiozne osobe više moralne? “ 24 ispitanika su odgovorila

sa “ U potpunosti se slažem “ , 5 ispitanika su odgovorila sa “ Djelimično se slažem “ dok je
6 ispitanika odgovorila sa “ Ne slažem se “ .

Na pitanje “ Da li smatrate da li je teško biti moralna osoba u 21. vijeku? “ 27 ispitanika su

odgovorila sa “U potpunosti se slažem” dok je 8 ispitanika odgovorila sa “ Ne slažem se “.
Nijedan ispitanik nije odgovorio sa “ Djelimično se slažem”

Obzirom je da većina ispitanika odgovorila potvrdno na pitanje “ Da li je teško biti moralna

osoba u 21. vijeku? “ hipoteza br. 4 je potvrđena.
11. Zaključak

Iako ovo istraživanje pruža samo mali uvid u to koliko su ljudi zaista moralni, osnovni
zaključak do kojeg sam došla govori da religioznost ne mora nužno utjecati i na
moralnost. Također veliki broj ispitanika je potvrdio da je teško ostati moralan u 21.
vijeku odnosno možemo uvidjeti da je jako teško prakticirati ono što religija nalaže i
propovijeda obzirom da živimo u svijetu u kojem se svakodnevno potencira, plasira pa
čak i prodaje nemoral. U eksperimentu “ Studija dobrog Samarićanina” utvrdili smo da
religioznos je igra nikakvu ulogu u ponašanju ljudi. Bez obzira kako definiramo moralno
ponašanje, vjernici se ne ponašaju moralnije od ateista. Ipak nužno je spomenuti da
konstantno podsjećanje na religiju i njene norme itekako ima utjecaj na ponašanje i
moral osobe. Prema podatku koji sam pronašla na internetu o studiji koja je rađena u
Maroku, pokazuje se da lokalno stanovništvo daje više novca u dobrotvorne svrhe u
momentu kada se začuje ezan. Međutim, efekat ezana je bio kratkotrajan jer se broj
donacija povećava nekoliko minuta nakon ezana, a zatim se opet smanjuje.
Dakle nivo religioznosti neke osobe nema utjecaj na rezultate ovih eksperimenata.
Drugim riječima pozitivni utjecaji religije zavise od situacije,a ne od vjerskih ubjeđenja.
12. Literatura
Sociologija - prof. Dr Nenad Fanuko
From Jerusalem to Jericho – Darley &
Batson
Internet