Tedanja Znaci ey Manirizam velika edicija Cc u knjizevnosti rete Alkemija jezika 1 Slobodan Snajder Zagrob, 1984. ezoteriéno umijece kombiniranja Prilst Peredbenspovet wropekin kajzovnost Gustav René Hocke i Ante Stamaé velika edicija : Cem Jo flozafie,izbor | pogovor Josip Brie ?1862 Grou u Nietzsche bor | prxod Bre Ven Eugen Fink: Nietescheovs filozofije Gustav Hené Hecke: Menirizam u knj!Bevnosti mala edicija Branko Despot: Logitk! fragment! Gyjetko Milanja— Alkemila teste ‘Ante Stamaé: Teorija motafore, "1983. lagivanie megurostore viet! bez poe Milko Valent: Carpe diem. ‘jetbe w filozoft 5 Sustav I sika Danijel Oragojevi Goran Gratic: Samosvijest i apsolutno Maden Machiedo: Aeroliti Branimis Bosnjak: Zlatno knjizovno run Branko Despot: Fllozofskl dnovnlk (1978-82) ‘Albert Goldstein: Usmlereni odgoj Anne Boleyn ‘ Brose opovi: Toma elaine Goiko Subec: Zemaljsko rune ‘Toma Podrug: Podanik Milan Golovie: Metafzike slobode cekade _ Glalin/zagorigeve: Krier znameniaManica w kuiéomostt 176 du printemps (1913) do dedalske, kabalistibke Tugaljke Jeremijinel Mc'o Dedalu modda ée nam dalje omoguéiti da spoznamo s kojim Je to arhajskim prasnagama u vezi drama suvremenoga duha. Dioniz, ~ aaijauican| Apoton ~ ahicfecue 21, Dedat- i Dioniz Pred »prosiornom jezgrome Je Hi Dedal mitski predak manirista? Hoéemo li, time sto u posve drugagijem, Konkretnom smishx smjeramo k éovjeku, 6o- Vieku kao temi pa i samom predmetu manirizma, hogemo li dakle preko Dedala modi razjasniti duktus manir izraznih erta iz kakvih drugih i dubijih izvora Sto uvjetuju njegov ézraz? Pro- storaa jezgra do, koje bisino rado prodrli zove se dedalska bit. Da bisimo Je shvatili, moramo pokusatj tri stvari: éstumaéit tove o Dedalu, prikazati kako su se odjelotvorili u Kazalistu i roman kao posebnim svjetovima éovjekove >fikcijes, te razviti Konatno sliku Govjeka Koji misli i dotivijuje maniristicki, onkraj svakog umjeinitkog oblikovanja i na njegova dau. Ne samo da emo tad na temelju kakva lika iz 17, stoljeée, i u njemu, dovesti @o toga da historijski manirizam zapadne u agoniju. Nego seu povodu. tog lika javija pitanje, a u vrlo se sliénom smislu tie i 20, stoljeca, Kojim bismo jo$ sredstvima mogli raspolagati da se viastitom duhovnom i dusevnom energijom suoéimo s hipostazom same problematiénosti. Klonimo se prebrzih sinteza! Klonimo se i toga da preskotimo ‘ma i jedan geoloski sloj! NaSa nam povijest dariva znakove, sim- bole, Citajmo ih na nov natin, ali ne shvatimo krivo nf one stare. Prodremo Ii tad do onoga &0 smo nazvali prostomom Jezgrom, prirodaa je posljedica da cemo u labirintskom svijeta proble- matignosti nai¢i na tvorea najpomatijeg nam simbola labiriata, na Dedala, Mit o Dedalove labirinta na Kreti svodi tajau svijeta, vvidjet emo, na stanovitu enigmatigna shemu. Taj je simbol imao javanredno poticajnu snagu. Zavodio je na nakmadno ozbiljenje te »shemee u izvomnoj Covjekovo} gestici, odredivao je fiziogno- alku maniristi¢kog KazaliSta { romana; ul njima Je pak, w njiho- im fiktivim Tikovima, tajna svijeta uévrséena labiriniom vodila svoj predtivot. To je taj novi potetak. Da dismo se susrell s Dedalom u njegovoj biti ... moramo poteti s Arijadnom, jer je bai ona bila izbaviteljica i labirinta. Tako éemo i »mitozofi skih« izvora modi rasvijetliti iskonski duhovni krajolik mani- om; ~ Eee HINOSA = lyeteteg Wala 7 Yelyionig tort beak sag fgeti txmnitene Jokela mud] dion: 7h dadetau Cath das pe da Teej spaconccnss nit da rise ie Latitute, Arijadna i Dioniz, Arijadna je kei Minosa, prema predaji krlja Krete, Kofi je dao da niu graditel},arhitekt t iawnicel} Dedal (gr. dgiailein = sumjeno igtdivati) izgeadh Labisint, 0 mut jo} nije nitko mo fii no Dioniz, sin boga ZousaT uskog bice ‘Semele. Arijodm, froja je Tezefe dala. spasonosau nit, Decalov proisvod, pomots Kojo Ge ini iz Labisinta, Dione jo kasnije tklopio w svijet vt jeada. I ona, Arijadna, sjudska Afroditas, hola u sebi sjedinjuje hrotivstine, jedan Je od omiljenih lixova,speciiéuo manristice shoe fale Stir 2s Abo Je rage, pe ima Nietascheu, sledinjujuel usebl Dioalzou. opojnost 1 Apolo. how mera, rodena iz dua slazbe, to poterdule imilski. vor tagedije, Dioninjeti Koseut vi ou religifskl prizndto} z(t Sankeija mita i kultae”” U mitu o Dioniza motemo vidjeti upravo transcondentaina figura smisla. karactenitléan 2a, gréko-orjen- talna gest grékorimskocvropeke kulture, 2a »rijanizame, 0 mi pal 9 Apoiona-odgovarajuss- pojaru-za-saisams. Dion, fe bog mani, preobila, seksa- Ito tako anelaniobje, smri” Dio- fiz medutim, sin jednog boga 4 Jednog ovieka, nastupajucl i ko madi 1 kao stara,istodobno je 1 bog protivitine | preobra 2bi, beskrajnih metamorfors, zagonctna, berobrisja_opstenka, ivojnosti 1 njedian prevladavanja opoiaok&u. Dioniajek! fovjek ima prema Nietzschea >siignosti's amletoms. Obojica sa spo- zaall bivstvo stvari, ali im se_gadi djelovall Pred spoznajom Zeroane fstinee sue ne pomede nikakva uiphae. Spasiti mole Simo umjetnost, 1 to suzvigenost Kao umjetaitko KroGenje #70. ote Komicnost kao umnjetniGko rasterecenje cd gadostl apsurdas, U'ver s maniristickim Kezalistem tu bisimo mogit_ primijetti: ‘ragediju, koja je prema Nietzscheu nastala sjedinjavenjem di finjekih i apolonskih svojstava, modemo nszrail aficistékom. U gréko} su antici dionitjskim kultovima pridrageni tultovi Ajotine. Kult Arijadne s Naksa sadrdavao je medatim supadi ‘vt protuslomoste, »Sastoja0 se djelomice od radovanki, djelomi- e od Zalosi i sumora« sPrepoznajemo tu dvestranost svekolikog dloniijskog.bivetvac™ Ipak se u svema tome odrezuje 1 Jedna titna erta Ariadne. T-ona, kraljea Dioniajovin Zena, puna Je (2) 10s. avetean je Ariadne pa Nab Owen Rinucentia (SP2—He), Gia ‘J Montoverdjrar Od sje Jo safatane same slasovla Arann tata, Nadal, lies Franc. Alecandre Havdy pie taped dvane, 26a. 1, Destarets de St. Soe lim roman Aruame: Lea soja Arte pst Those Covnele; 160. Forrast pie opty, Ha. ied se do: Hinden 1775, pa satim do W vaio de (Maozone, Milhews, Straus {5y Usp. Feeduch Niewsehe, Die Geburt der Trapt aus dem Gels der, Musk is, GAY Usp. Water, Oto, Dionysos. Nos wd Kultus, Prankfure 1983, | Alexa Siete, be chien Wari des Dosen un Aptis, Beta US] Usp. W. F. Oto, op. it, str 174, 4 A. Vom Salis, Theseus und Arad, Belin Bea.Manirzam w kojtornostt 178 protuslovlja, Predstavija se kao mitizirana sizmjena patnje i Dlazenstvae, Svojom sudbinom simbolizira graniéne situacije, i nije nimalo sluéajno da umire u dragom stanju, prije no sto na Brier dode dijete 885 G4 ye oe prife njihova braka) bila zavela 5 Dionizom, Nita Ijudsko nije joj tude, ali Zivi u stalnoj nape- {psti mrems hofanskom Bila je ssvetcas, a navodno se objesla jpravo je zrcalo u Kojemu sc ogleda dualizam bozanskog i ljud- skog, duha 1 tvati, ono sprotuslovijee Sto najenatajnije maniriste nije samo vazda navodilo na fantastic¢ne mudrolije nego 1 na ne- iadraljive bivstvene rasejepe. Kultu te aljudske Afroditee pripada ples? Taj Je ples za nju stvorio graditelj kretskog Labicinta, Dedal, taj prvi adomisijane, izumitel}, graditelj 1 auhitekt, Koil po mno- gocemis podsjeéa na Leonarda da Vincija, Dedal dale, o Soe naanleko T arabelieino, Koj je iageavioT pve sutomate obi 1 sini Ikaru Killa, taj ingdneur mmaudit Ko}! Je_zbog ubo}- Siva necaka (2 umjetniske zavisti) morso napusti Toda grad ‘Meni © RO uv Labirint sto 98 je sam bio izeradio, i to zato jer je( Dedal, jgojio perverzné seksualne ‘sklonosti ‘prema kraljici Pasifaji, Pasifaja, Heliosova k¢i, sestra Kirkina i supruga Minosova, wzaljubilac se u Jculinog bika sto g2 Je Minost blo darovao’ Poseidon, Kao u Egiplu, tan Kee Je Labicint, S10 ga Je Dedal bio Izgradio u Knososu, siuzio kult bika, Elemenata ‘kulta bika nalazimo { u dioniaijskim kultovima, Dioniz bi se vjernicima prikazivao sosobito a obligju bika, sim- bolu plodnosti i obiine oplodnjes.* Da bi pripomogao Pasifajino} Yestokoj sladi za ispunom, Dedal joj je napravio Hubavni stroj, pokretnu napravu u obliku Kkrave. U nju se_zatvorila Pasifaj Pa su je odvezii na livadu gdje je pasao sveti bik; on nije imao Sto razmisljati no oploditi pornato mu obliéje. ie ludoriie anual adaGte Ninseaur, eves bikovske pases Lous Te Mines potom sakrio u srediste Labirinta. Tu su ga morall hraniti dje- com, pa i mladiéima { djevojkama Sto ih je Atena svake godine morala siati Minbsu kao danak. Puno godina kasnije Tezej je ubio Ddikoglavea, koji je slovio i kao »molohs.” Dedat kao »prokletnike Podimo dalje za ssudbinome Dedala, te ssatunskee maniristh ke figure upravo »klasiéne« vrsti! Fantastiéni odnosi? Temelj je povijesnoj Einjenitnosti, prvenstveno u pirnim vremenima bozan- 1061 Urp. W. F One, op. a, sz. [irl aj Ye nea’ umio festa, Peleds Alona procbrasla ga jeu jvebieu werd. {Ha} Walter F, ono, op. ce, O problem labicinta ip sbesputnes I stsrabnee lame wap, Lidwis iodermncher, Myihor wl Sage Bel den Griosken, Baden bel Wien, Eng 88 str 2901 UB) Uapr tien Woll, Die Fetdensagen der Grichou, Borlin 153, st 1M fd Deda i Dione 173 skoljudskog duha u povijesti, u mitu, bar ukoliko se kao jedin- stvonim orudem pri njegovu rasvjetljavanju dusimo mitozofijom. Kao maudit, i Dadal je bio nestalan, pun iudnje za promicns: ma i pustolovinama. Premda ga je Minos do zalvority, Kral} je Gxj6ta niece taj Trklonost prema tom sCarobnjalcie kofl nit je kraljevsivo pretvorio u gizdave i tajinstvene éudesne svjetove. Jamaéno je dakle Dedala Minos uskoro oslotodio iz zazidana 22° kutka u Labirintu, ali je tom istaknutom racionainom sanjarat i vizionamnom intelektualen bilo dosta Krete. Sebi i sinu Tkaru fod voska je i porja slijepio krila, Ikar se medutim — sod ljubavi, ema liepotie” — u let iz objjesti odvise >riblizio-sunst “je rastopilo:vosak ajegouth Ks, 8 om 30 Wisc OfoRa strove more koje sw kasnije nazvali Tkacija, Tu je savionsku mesrecue svjetske povijesti u jednom od svofih najboljin djela ovjekovjetio Breughel. Epizoda je na gradnju le- teéih strojeva potalcla i Leonards. Nimalo ne éudi Sto nam jedan od latinskih pisaca koji je bio wzor maniristima svih kasaijin vremena, Ovidije, opSirno opisuje Konstruke,ju krila, Iet i kata strofu. Posto je zbrinuo mrivo tijelo svoga sina te ga pokopao na otolas, Dedal je navodno »prokleor svoje umijece.” Potom je Dedaluotaju dugo lutao wokolo. Konaéno ga je kne- Zevski primio| )kralj Siciliie. Njemu_je Dedal podigao od- vaino #danje 2 Atrodiln hram na brdu Eryx, Za. boricu je na pravio umjema zlatmu éeliju od meda, ‘raijevim je pak keer! na oblikovao mont akit, Umecuvremeni je Minos putovao Gréiom od grada do grada ne bi H pronasao Dedala. Posvuda je pokazivao jedan zmijsid svlak Pa je rasplsao veliia nagradit gnome tho uzmegne prowudi nit kroz njesine_zavijutke, u nadi da Za to spevdban samo Dedal. Na Yraju Minos dode Kokala te mu pokaze zmiju. Sicilski je -Kraij odnese Dedalu, komu jc uéas pala na pamet duhovita ideja: 2a jednog je mrava privezao nit, probusio' veh Yuscure, pa je kror taj otvor mrav umilio onutra; kroz sve je zavijutke vukdo sobom nit, sve do ilaza iz Yjusture. Kad su Minos donijeli to umijeée, rete on Kokalu da. domis Ijan ne moze bith nitko drugi osim Dedala, ra zamoli Kokala da ‘mu prepusti starog prijetelja. Kokal igjavi de se slave. Pa pozove Minosa ‘na sveéami oprostajnu voters. Ali sx njogove kéeri, ne hotedi ostati bez Dedala, svog umnog zlatara dok su pred gozba posludivale Minosa pei’ Kupanju, kralju w kad umjesto. vode Ute Kipuéu smotu. Tako Je Dedalov zadtitaik 4 mecena unto strasnom smrcu, i od toga dana mit Suti o daljnjoj sudbini Sto ju je éodivljavan Decal, taj nemilosnid zlokoni azhetip svih wo: raca duhovitih artifieyjelnosti, koji je proklso viastito umijece ivot je izgubio navodno od ujeda zmije* {20) Usp. Baudeaivcove pjesma Les planter dem we, w Oauoree complies, Pidlade, Pais 183, st. 24. (iy Usps Metemerfone, VIBE. kn, eho 1854 (82 Keli et Dédalow {mol Labia bik omens w anteh vidi se woe:AEENIL) ) RECMOER mYTERKYE CNS! = A CMU MeIpOU @ ApcAceweare nen tenia pear ey Woninsb, Monircam 1 oltemort 420 Labirinini ples Prisjetimo se: Dedal je za Arljadnu slotio jedan ples, pa se dale Stazao 1 Hao Lorespat Tay au ples 4 SOU eal ple sali mladidi i djevojke. U obliku splotena Koll, a0 je bes. Sutoost Tabiritis: Jot Homer govori kako je Hefest na Abilova St fu prikazao ackakav wlabirintni plese. Sligan da je onom sto ga je Za Anijadm naéinio Dedal!” Valja tu zamisiii kruéno plese Tite na Kojemu so, plesagi, zbrkano se-njisudi tamo i amo, gibaju oko pomitlva srediia (oy prostoa), al Je ples medusin, pre ima Winterovim istraziVanjima ipak imao dvije razliite struk- ~ ture. Najprije je posrijediSulanéavanje kao u Tablrinta, a potom: @ harmoniens_suprotnost izsova “nadéna reda, Présadno je medu intr se 5 ianova madeno sredisie-otinah ironizira groteskorn. U taj »rede nalme ulaze Komedijati, Prave grimase i Sale, Ra dost postigauéa ne vodi sakrainoj Kombinaciji miline i gasti, Ta aime (a tom lebirininom dijela zamréena plesa) dotazi do Kom- binacije domisljate | tragitne zablude, do harmonije i groteske. Upravo taj ples dakle na karakteristiéan nazin sjedinjuje protiv= Stine. Pozabaviti nam se je nadalje jednim plesom punita svaravih za 0 tome nam svjedodi Vergiliie. I on upucuje na Dedalov labirintni ples, sLukavor se tu, pe Vergil, odstupa od pravil- nosti (mille viis... dolun) I Ovidije istiée hotimiénu crta ko- jom je Dedal szavodio u bludnjue (ducit in errorent, implet in- {alow | po tone Ho ve ajima suit Euipid w Krecenina (eepotpena eafavano), Sofakte &Dedate | Kamicenina (egubljeo), Avstatan u Dedalu | Koka Grane Hono. vo jot akin. panes ol su peetaimal ts} Shoynoporfst topos: Broder, Eustaje, Herodor, Heuhife, Kltteden, Live, Lukijan, Pnije, Strabon Pitwogi dag Gtde citata wap. Elman, Latyriwlot, dies Alena Ii, ie 90 1 GO Dedalu edn, Arigdal Yoo gradivn w Mkovnim unjinostina usp. pored. pemenath jo (Labirind eS. Vale Glave), o Vi Pont (G8, katerall WPnaeo, Ationay, Chartrese 0 Vi oie we Rima.'O.Aejada” Dion c= dea sur ve Ustua Ariaana (bj Valtanshoa,touzeo) pe Talanov Dire, Arijadngt sted (Nat, Calley, London). 0 edalskin f niedlcaiiee mitovins tuep.f Serabned Sanuciter, Xenatvats vor Aiton, Halla M2, st 20'1 4. 0 po" Vodenja za antikom, upravo o shtaslénome element w money melto Je aapu Take te Mars Pras, Guato neoteiog, Nopul 99), aur 18 1d. Mit @ Deda Evijaje Yu vel s'slensvone tomar w romana Erneta Schmabela Teh wad die ‘Ronige Un i krlje, Frankturt 15s. Strance bi | sranlee saeijewla bbliogtae [ij ceailskomsnstatiich eplka u Bviopt porije Jamesn Doyen 1 Virgaije Wool (Glirs nvedenth spomenima owaje tex nekalico smenar Mickel Lales, Michel Bute, Mat Fisch, Bdontdo Cucator, Fitz von Hetatnangvky-Orlande, fngeors Baer Inann( dstadaiajim promim poketajins), lerbert Heckmann, Hector lsenrich, Tse Athinger, elnich al, Guster Grass 1 dea Je} Jega lkara, Sporena {3 vlednt (alm voe navedenih w W2)) Brest Tucks f Ly Bins Ni nels Stall pant som. 0 jedistvenom duhowopovijesoom poloaju Beta — nakon Pram Ru Goler 1 9.75. Heer, Buropatone Cetstspeschont, Stttgan 38. Usp. 4 W. Denjamin, Scrifen, Frankton 185 se. Ist i d. (sola © greski w betkom feral i, stolee ER] Usp. jade CVI, — op, prev), $90 4 d, Robbe o tome Richard Winer Nowe ihrbicher Tor Whiemcwte uid Jusadlaing, pe, Besa 9, st isa ie, V. S85 a breggiecerceatefoy= py dioniatj: ¥ dedecovstriy sais teu tt ioe CLS AYRE. yay uumeras vias; tanta est fallacia tecti)" U pjesnisona nismo zabo- ravill Tesaurow pohvalu hotimitno} jallscia, prov i ver. Ivo) pat Oat een pee KOR dae“ ombinacia domi Sljate 1 tragiéne zablude, varjjiva povratia sredista. kakwa reda, i istodobnog ironiziranje tog samozavaravanja groteskom kome- dijage (klauna!), vodi nas osnovno} strukiuni tragikomiénosti. ‘Tragikomedija, koja se kao vrsia pojavila puno Kasnije, in muce se oblikovala jot u Dedalovu labirininom plesu* Utoliko prije Sto je i stari Rim poenavao sliéne labirintne plesove, Zvall su se surojenske igren (iusus Troiae), jer su libirinte zrali i Troiae {prema etrurskom truia)* Glede labirintna plesa posrijedi je ples zajednice. Otitovao se tu skupni ples vatljive zablude i stalnih, a deprimantnih razogaranjz, domisijat neki tragigroteskni balet nerasmrsivih. protuslovnosti, »Geometrijshog Wi uzitka / u, labi- Fintskom uzorom kroku! / Antifono, raéosaa, vitka, /'w fugale no spletent tok Rodenje iragikomedie Sve nam to daje pravo na hipotezu, koja se inate zalaze za mitozofijsku empiriju. Ako se naime_klasitna tragedija prema Ni- tasehet saa ie opofa Gonisjain | SecbeaeTh Seat rag ‘medija prolalazl we Isto Taxo saabinskog spoja Dioniza | Dedala, a prekg Ariadne, Ijadske Afrodite, koja e boga Zagonetke Ree a- nami teadalvatme Tau zagonetie zemne-Stapanje Bpotona 1 Dio> ee vod Eshlly, Spo} pak Dioniza i Dedala vodi tragikomedij.... isprva povedanom Kkvu se ednosu vee U Euripida osjeéa ogra- nosti, i nimalo ne Gudi Sto Lautréamont pis Eshila ne prilvacan.e” Podsjetimo se ved fad Kako Nieteche wy povods Husiidons ela gover o lad him mas, Eurspich cemo se 08 WH Naj- Prije — s pomocu Dedalova i Arijadaina plesa — ustvrdimo da je tragikorigno x svom i2vomomKultnom obliku demisljato sporenje i pravdanje s onim Sto je navodao neuklonjivo, dijalek- titko distanciranje od svega neumoljivoga. Tragikomiéno po prvi put na intelektualan nagin konkretizira neizmjeni univerzum [0S] Metamorfore, VI, 159 dO Iabriate (0 poxtes! Jet) usp. | PalyWiesowa, Retineysioneate der klassischen Aertmsviscensat, Ststgart 191, 3%. TV, se igscas Us Tnailomitaih clemenate ima vol w Monandare i Plou [fil Usp. Winter, op. eit Nadaje, Richard mann, op. cl, Ferand, Robert Tiynd, ars is, Se. Sis i'd, Einst Homan Vedeing, Die Anfinge dor inchischonGroeeplestit, Bern 1850, ate. 42 4. Gledo wsporedbo troansklh ‘ara = trounetim gradovine Sjeerae Europe usp. Winter, op. eft, tf, IL ‘Boust'tt prone ‘egendl tchgo bil tsraltely tyanawents tauraghes am SaediniL Ur Peter Gan, fe peme Auf elven allen Kelom, oberkure, be. 7. Mtnches 11 Usp. Ocuores compte, op. a,Maritza u kjternostt 182 »Dionizovs istodobnom »konstrukeijome dionizijskoga: slikom Ja- bditinta, koja izvorno, u pramitu, nije bila drugo do li babilonsko oslikovijenje trbuha’svijeta i szapletenihe »straneputica njego- ‘ve utrobe” U fzvomih je naroda labinint i simbol puta kroz. pod- zemni svijet, tj. GovjeKova puta uopée, Emolozi labirint opisuju kao »prastanje najranijih rituala covjeCanstvae.” »Postjednje noc. ‘no putovanjer odvija se i u pratijelu boJanstva majke, pa je zato Tabirint isto tako f arhetipski simbol.” Drugim rijetima: Ijudska_Afrodita, Arijadna, koja ne. samo da je Tezeju darovala »domisljatox spasonosno stedsivo, nit koja Ge mu pokaaivati put kroz ludi smisao surovog Labininta, nego je {dala da joj »domistjane Dedal soti zakletni ples prouiv neraz- Inrsivosli, prodstavija dakle prvi stupanj »sekularizaciiee tragié hnog, kozmieke protivstine u tom tragiénom. Arijadna je (i svojom osobnom sudbinom) simbol irgubljene duhowne nevinosti: tajaa svijeta svodi se na zagoneina shen, na labivint, pa tako nastaje Viera da Je umsivenim umiljegem moguée prevladavall strampu- tice, Metatiziska je 10 oMlaunerijac, jer Sto €ovjek vite tedi da se intelektualnim sredstvima snade uw’ tom okruz{e, to se vise gubl Dolazi do dozivljaja groteske, tj, komicnes’ zagonetke.” Na ‘odredenoj toéki — u anjesavink osjecaja beznada i 2dvojna smi Jeha — odvainost se prestaje nadati da éo ikad moSi doprijet do otkupiteljskog sredista labirinta. U tom trenutku sve je mogu ée, Lice A mote se pretvoriti u kamen B, zomlja C'u napravu D. Stablo E w zijeku Fy ideja Gu Kovinu Ht itd. Svijet postaje meta morfozom moguénost, apstruznim zzcalnim sustavom_metafore, nekom concordia discors jezovitih, fantastzain { Komignih stva Honoga Sto je a prior! necarmrsiv. Dioniz i Dedal! Besobliéna tragiénost i intelektualna umjet- nogal Tragitan osjeéaj (Jezgrovito reteno) anaéi sjedinjenje po- ‘resenosti I uzdignuce. Komiéno (gr. komos = »ophod razz Kas) anadi pak (ezgrovito reéeno) oéitovanje protuslovlja izme- du onoga Sto jest i onoga Sto se tek pojavljuje, dakle naglu pro- valu nesnosijiva destilata logike i antilogike, (Neste mélo postaje yeliko, velit malo, nepomignost postaje gibanje, ukosenost bjes- nilo dd.) U tom ‘smisia maniristiske je Kazaligna umjetnost cova_doba_preko romantizma i pokeeta Sturn und ‘Drang, preko Grabbea i Blichnora, sve do Wedekinda, Pirandella, Shawa, Thomtona Wildera i Wiliamsa labirintna konibinacija lo- gike f alogike, neamoljivosti i sraéanata bijega.” [90] Usp. Frans Dorel, ike wad Orlnt, Ualpag 1956, ee. [BN] Usp, John Layard, Sione Mer of Matekuae Veo, London 198, si. 82. {32} Evtcn'Neunana, Die prose utter, Zvi se ste 11 t , (33) U ssajoj kaj Start cner Jteraturgrschichte Umesto Pott knitenost ‘ioi, Valter Seas o danstajo} ajematio} tnjlevnost wel xOlsed Je sve mepuct ‘moze se 1 lal po zak (Chops) — tek w normelt nema. porratta.e = °O (otsitsorentina Msivie 1 Kathi (hsdaca Sto pal, ime srk bes 2x) es poveztvanfu Neterogeis ekewerata .~; pote se gdvlja jedan proces jou hojepn sc Sar nina aoredivania tose see "hee! Ukide Whore L Deal & Dion me Svojim mitskim izvorima, susretom vitalne nelserpivosti (Dio- niz) i intelektualne problematignosti, Dedala, maniristigko je ka zaliSte_isto_toliko_paralogiéh ano KONG farsi inmjemost, Urika Tglazbs. Zalo su prve Kullie umjeinicke igre ‘pastale 1 12 orazboritex izopatenosti- Anijadna je u sporaaimu s tvorcem i priih ogolemae, perverzih strojeva 4 umjemih éelija, 5 Dedalom, Dio ummjetnosti Koji nam pomaze protiv »besputno- Stie kad je neophodno da nesto poduzmemo protiv prirode, Aris. totel (t svojoj mehanici) naziva mehan6* (Bionié manivisa ] Rodenje tragikomedije iz »plesax Konstelacije Dioniz, Dedal, Arijadnal To jedino, tamno i tesko razumljivo duhovno dijete Minosove kéerl necemo modutim modi priznati ne promotrimo Ii ga malo poblize. Dodi éemo 5 do toga, ali grethodino jo8 mora. mo nadopuniti neke crie Dionizova znataja, 1 to bas one koje su u svijet manirizma poticale ga prikazivanje Sto se odvijalo na Uedaighl nadin, domi jain lake watorana: prvenatve fors-pomonr tiers Taboralonja stroieve? ne br Tse napravio— vif ee PHSOUTEDE sano pronyen ih atk, a AagovIyer Smo vee eid KAKO Se pod tim pritiskom moralo Taspastjeain- stvo vremena, mjesta i radnje iz aticisti¢ke tragedije bas kao Sto se pod njim aticistiska retorika morala mapuhati do parare- torike. joniza pripada svijet_glazbe, Apolony plastika™ Dioniz stoji ‘glow? pasivaowti, Apaton wt sgloriji akulvnsii«” Putem dio- hiaijske winjetnosti na nama le da szagledamo U strabote in duane egzistoncijes." Ona voli onelzmjerje, pustinju, sve Sto je saijatskox” Aste strah, divjinu, ludilo, grozote, svakovrsna avo} Sstvena { maskirana biéa, svu protuslovaos j zayonetnost, sve ona 0, sveKoliko Earobajastvo, sve oslike evotike i sokeual- nosti, Dionizovi su simboli mahom Spilje. falos, vrtovi nedohod- njacl. Metefora mu je bik, pratilac jara:. Dioniz megutim — i 0 spada it njegovu_protusiovnost — posieduje avise Jens! Ej ante sav Phemaoutomes AE "Jae, weporedba w kovist Hentihadjom — Katt Gregor Sasa ne Hv sim j boléoe iso sss, nego e0 om reaiterrctrrio v laken Trane prod Sobor site suvrement, modern, rjmlu.parelolenest prastars mantiteson sted ‘ofsimorons (Usp. 1 na¥ edjeljak Softw slthana, te WE) {sat Usp. Gras op. di, ste {83} @ abalone Svcs, Golems, usp. KE, Silgmann, op. ety sir 266. [86] Nistte, op (91) Netsche, ope. (981 Netsehe, op {G5] Nictreet er Wite gar Macht [aohy Usp. W. Oto op el, WL V- do, te H, Baumann, Des doppeie Gescieht, Bern 55