Teorija informacije pt.

1.U cemu se novinarski metod spoznaje razlikuje

od ostalih metoda spoznaje?
- Novinske metode istrazivanja dogadjaja, se u
odnosu na druge oblike spoznaje, razlikuju u
mjeri u kojoj su specificni predmet spoznaje,
spoznajni ciljevi, funkcije saznanja, izrazajne
forme i uslovi u kojima se novinarska spoznaja
odvija. Rijec je o jednoj zasebnoj
epistemologiji sa ogranicenim spoznajnim
ciljevima i ogranicenim spoznajnim dometima,
kao posljedicaa presudnog utjecaja laickog
dozivljaja stvarnosti, po kome su svi procesi
oko nas odredjeni i objasnjivi predvidivim
linearnim uzrocno-posljedicnim relacijama.
2.Koja su to pravila u kojima se odvija zivot u
stvarnom svijetu?
- Neka od tih pravila su propisana pa zbog toga
su i lako uocljiva, ka npr odnosi nadredjenosti
u vojnoj hijerarhiji
- Neka su ocigledna i naucena, npr smjenjivanje
dana i noci
- Neka su netransparentna, skrivena iza maski
pojavnosti i mnostva nerelavantnih cinjenica a
neka cak i namjerno skrivena.
3.U cemu se ogleda prednost novinarske
epistemologije?
- Situacija novinarstva kao posebne vrste
spoznaje stvarnosti, posebne vrste
epistemologije, sa svim faktorima koji
determiniraju tu posebnost, odlucujuce utjece
na strukturu i kvalitetu informacije, koja se
generira kao produkt spoznajnog napora, prvo
novinara, a potom i recipijenta, pa i na njenu
objektivnu sposobnost da omoguci racionalan
izbor izmedju vise mogucnosti, na koji smo
svakodnevno prinudjeni opcom teznjom
univerzuma ka haosu.
4.Po cemu se novinarstvo razlikuje od svake
druge nauke?
To je poseban metod istrazivanja svijeta
empirijskih cinjenica i razumijevanja bitnih veza
medju njima u uvjetima ogranicenog vremena za
opservaciju, razumijevanje i prezentaciju
dogadjaja.
5.Koja je funkcija novinarstva?
- Kada govorimo o novinarstvu kao nacinu
spoznaje, mislimo podjednako na metode
istrazivanja i razumijevanja konkretnih
dogadjaja, kao i na nacine prezentacije tih
saznanja kanalima masovnog komuniciranja.
Sukladno tome govorimo o
- -metodama istrazivanja i razumijevanja
dogadjaja i
- Metodama oblikovanja poruke u dogadjaje.
6.Koja je razlika izmedju matematske i
antropoloske ibformcije?
- Razlika izmedju matematske i antrpoloske
informacije je ta, sto kod matematske
informacija moze biti bilo koji podrazaj koji je
kanalom veze dospio do prijemnika, dok kod
antropoloske informacija je samo onaj
podrazaj koji je usapio nametnuti se
 opservatoru, tj covjeku. U centru zbivanja je
covjek.
7.Senonova i Viverova definicija informacije, tj
matematska perspektiva?
- Senon i Viver informaciju definiraju kao bilo
koji podrazaj koji je kanalom veze dospio do
prijmnika i u stanju uje da mu se nametne na
osnovu dinstiktivnosti, tj da izazove njegovu
selektivnu reakciju.
8.Koje su konsekvence definisanja informacije iz
matematske prespektive?
- Ovako definisana informacija ima sljedece
konsekvence:
- Prosiruje definiens na svaki podrazaj. Nije to
samo podrazaj koji emitira ili izaziva covjek,
niti je to samo podrazaj koji je u stanju da
percipira covjek.
Istice znacaj kvalitativnih svojstava podrazaja. Da
bi presao iz zone latentne informacije u zonu
stvarne informacije podrazaj mora imati svojstva
koja ce ga uciniti dinstinktivnim u odnosu na
okruzenje i koja ce ga uciniti uocljivom
strukturom.
-egzistenciju informacije podjednako dovodi u
vezu sa izvorom i sa recipijentom koji ce, ovisno
od sopstvenih semiotickih kompetencija , reagirati
na podrazaj izvodeci ga tako iz svijeta latentnih
informacija.
8. Kad mozemo govoriti o postojanju informacije
iz perspektive matematske informacije?
- U okviru ovakvog shvatanja o informaciji se moze
govoriti ako se i kada se ostvare sljedeci uslovi:
- postoji izvor koji emitira podrazaje.
- postoje podrazaji koji su dovoljno snazni da
opstanu u kanalu transfera do odredista i
distinktivni su u odnosu na okruzenje
- postoji primalac koji ce te podrazaje uociti i
izdvojiti iz mnostva drugih.
9. Ko moze biti izvor informacije prema
matematskoj informaciji?
- Sve sto postoji u univerzumu potencijalno je
izvor informacija, u stanju je proizvesti i proizvodi i
nekakav podrazaj. To su podjednako i ziva bica i
predmeti.
10. Sta je podrazaj?
- Podrazaj je nuzna fizicka posljedica egzistencije
nekog entiteta u univerzumu. Postoji neovisno
hoce li biti izdvojena kao podrazaj i tako
prevedena u svijet informacija ili ce ostati u zoni
latentnih informacija i tako se ugasiti.
11. Ko mozte biti primalac informacije iz
perspektive matematske informacije?
- Recipijent nacelno moze biti svaki etintet koji
posjeduje sposobnost da senzorima obavi
diskriminaciju podrazaj, koji su bitni za njegovo
odrzanje, funkcioniranje i razvoj, iz mnostva
prisutnih i konkurentnih. To su sva ziva bica koja
su prirodno obdarena takvim recipitivnim
mehanizmima.
12. Kakav je odnos informacije i neizvjesnosti?
- Informacija modificira nas interni model i uzdize
nasu mogucnost spoznaje iznad potencijala
petrificiranih paradigmi i predrasuda., dok
neizvjesnost narusava uobicajeno, predvidivo,
ocekivani tok stvari.
13. Kako su Senon i Viver rijesili neizvjesnost na
tehnickom nivou?
- Rjesenje je pronadjeno u razvijanju kompetencije
prijemnika za automatsko prepoznavanje
ostecenih dijelova podrazaja kao dijelova
ocekivanih struktura komunikacijske supstancije.
Tehnicki to je rijeseno ugradnjom znanja o kodu u
prijemnike, po kome su na tacki odasiljanja
semanticke strukture pretvorene u
elektromagnetne signale.
14. Sta je metainformacija?
- -Metainformacije su informacije o podrazajima,
oodnsono o cjelokupnoj komunikacijskoj situaciji u
kojoj su nastali. Funkcija im je da navedu dekodera
na odgovarajuci kod, kao i na tip strukture koju
treba oponasati u degradiranim dijelovima
poruke. One unose red u narusene strukture
podrazaja, otlanjaju ili omogucavaju otklanjanje
entropije u njima tako sto reduciraju neizvjesnot
izbora supstituenata.
15. Na kojim nivoima se moze pojaviti neizvjesnost
i te nivoe objasniti?
- -na tehnickom
-na semantickom
-na bihevioralnom
-na epistemoloskom nivou.
16. Epistemolosko odredjenje informacije?
- Imati informaciju, znaci prodrijeti do sustine
predmeta misljenja, spoznati bit fenomena. U
stvarnosti to znaci spoznati strukturu prirodnih i
drustvenih dogadjaja koji se odvijaju oko nas i koji
nas interesuju. ?????
17. Cime mjerimo vrijednost informacije?
- Vrijednost informacije mjerimo kolicinom
neizvjesnosti koju ona otklanja.
18. Koji su zakljuci matematske teorije
informacije?
- Podrazaj
- Informacija
- Informacija i poruka.
19. Kada prirodni dogadjaju postaju predmet
medijske paznje?
- Prirodne pojave postaju predme medijske
paznje, kada umnogome uticu na covjeka i kada
ima covjek da smisao i znacenje.
20. Navedite jednu soijalnu definiciju dogadjaja?
- Dogadjaj je odsjecak procesa koji se odigrava u
vremenu i prostoru, sa poznatim vremenom
pocetka, mozda i zavrsetka, uvijek je novost,
promjena, skup cinjenica koje cine novu cjelinu.
Dusan Djuric
21. Objasni proces gatekeepinga?
- Postupak gatekeepinga se odvija kao
fokusiranje paznje novinara na nova,
nepredvidjena i nepredvidiva stanja kao primarne
izvore vijesti.
22. Objasni proces framinga?
- Postpak framinga odvija se kao pronalazenje
adekvatnog uzrocno-posljedicnog konteksta u ciju
sredjenost se iznenadjenje uklapa kao nesto
izvjesno i ocekivano.
23. U cemu je razlika izmedju spoznajne i
empirijske entropije?
- Empirijska entropija se javlja kao stanje
poremecaja stvarnih procesa, dok se spznajna
entropija javlja kao mentalna dezorijentacija
izazvana kognitivnom disonansom, kada nove
empirijske cinjenice ne mozemo objasniti iz
perspektive predtipiziranih slika stvarnosti.
24. Kada informacija prelazi iz zone latentne u
zonu stvarne informaciije prema antropoloskoj
teoriji?
- Podrazaj (latentna informacija) mora prezivjeti
cin svjesne procjene i dodjele smisla za recipijenta,
a diskriminatornost kao i recepcija samo su nuzni
ali ne i dovoljni uslovi za to. Nije dovoljno necemu
sto iskrsne novo samo dati ime , nuzno ga je
situirati u kontekst prethodnih znanja i vec
naucenih imenai pojmova. Odrediti mu smisao i
pridati odredjeno znacenje, prvo na nivou
informacije per se, a potom i na nivou imformacije
per nos.

-
26. Objasnite svojstva korisnosti i vjerovatnoce?
- O svojstvu korisnosti govorimo ukoliko je
konkretni podrazaj u stanju blagotvorno utjecati
na vremensko-prostornu situaciju recipijenata,
koju dijeli sa drugim ljudima i koja je zbog toga
krajnje neizvjesna.
- Svojstvo vjerovatnosti upucuje na mjeru
ocekivanosti konkretnog podrazaja u konkretnoj
komunikacijskoj i zivotnoj situaciji.
27. Sta je dogadjaj?
- - Dogadajaj je slozeno drustveno zbivanje koje
ima svoje bitnee aspekte, subjekte koji nose sve
one aktivnosti kondezovane u zbivanju, ucesnike u
dogadjaju, zatim svoj uzrok i posljedice, kao i
mnoge cinioce koji se mogu dovoditi u korelativne
veze sa samim procesom dogadjaja.
28. Koja su relevantna svojstva dogadjaja?
-
-dogadjaj je zbivanje
-ima jasno odredjene subjekte
--ima slozenu strukturu
-pojedini elementi serazlikuju po bitnosti
-prostorno i vremenski je odredjen
-odvija se u okviru odredjenih uzrocno-posljdicnih
zakonitosti
-odredjen je drustvenim kontekstom.
29. Navedi instrumentarij za percepciju dogadjaja?
- Sposobnost novinara da iz stvarnih zbivanja
pojedine momente izdvaja kao dogadjaje
zasnovana je na
- prirodnom instrumentariju za percepciju stvarnih
procesa
- tehnickim strukturama za registraciju i mjerenje
„nevidljivih promjena“
- razlictim logickim procedurama, metodama i
tehnikama posrednog zakljucivanja
- kompleksu subjektivnih faktora koji se javljaju
kao predisponiranost pojedinca nma prihvatanje
nekog zbivanja kao dogadjaja.
30. Sta je entropija?
- - Entropija je gubitak informacije, ugrozavanje
informacije, odstupanje od pravilnosti.
31. Spoznajni ciljevi novinarstva?
- Selekcija i registrovanje samo odredjenih
aspekata drustvenih ili prirodnih procesa kao
dogadjaja relevantnih za mas-medijski diskurs
- Selekcija i registrovanje samo odredjenih
empirijskih cinjenica
- Dimenzioniranje i opisivanje relevantnih
empirijskih cinjenica
- Registrovanje, selekcija i ispitivanje relacija
izmedju relevantnih empirijskih cinjenica
- Klasificiranje prikupljenih i relevantnih
empirijskih i informativnih cinjenica u
supsumirajuce klase
- Izvjestavanje
32. Na koji nacin se vrsi otklanjanje entropije?
- Otklanjanje entropije se odvija u dva koraka
- prvo se uspostavlja mentalna homeostaza
prirodnog ili drustvenog procesa tako sto se
dogadjaju pronalazi smisao na visem stupnju
apstraktnosti spoznaje, sredjujuci niz kome
pripada
- intervenise se u konkretnu empirijsku strukturu
33. Objasnite znacaj, uticaj?
- uticaj: Odnosi se na vec transparentirani ili
procijenjeni efekat konkretnog dogadjaja na
publiku konkretnog medija. Dogadjaji koji
neposrednije uticu na publiku konkretnog medija
imaju prioritet pri izvjestavanju.
-znacaj: -Dogadjaj je znacajniji pa i vrijedniji
izvjestavanja ukoliko o njemu ucestvuje vise ljudi
ili ukoliko svojim ishodom utjece, ili bi mogao
utjecati na zivote vise ljudi. Zbog toga se izvjestava
o zemljotresima, ratovima, pronalasku lijeka za
neku opaku bolest, itd.
34. Koje su to vrijednosti koje neka informacija
promovise u dogadjaj?
- -To su: znacaj, utjecaj, aktuelnost, blizina,
neubicajenost, istaknutost, konflikt i humor.
35. Kada informacija prelazi iz zone latentne u
stvarnu informaciju iz antropoloske perspektive?

.Sta je informacija prema enciklopedskoj definiciji?

-Pema enciklopedskoj definiciji informacija je
obavijest koju nam pruzaju mediji komuniciranja.
2.Sta je informacija prema definicji sa teorijskim
ambicijama?
-Prema definiciji sa teorijskim ambicijama,
informacija je za jedne, kvalitativni faktor koji
odredjuje poziciju nekog sistema u odnosu na
okruzenje.
- za druge, informacija je sazetak slike prostora,
njegove organizacije, strukture, dinamike.
- za trece, informacija je suzavanje neizvjesnostii, a
proces informisanja je komunikacisjki proces koji
dovodi do suzavanja neizvjesnosti.
3.Sta je informacija prema sistemskoj teoriji?
-Prema sistemskoj teoriji, informacija je pokazatelj
koliko se organizovano djelovanje razlikuje od
kaosa i koliko je svrsidshodno, tj. Sadrzaj onoga
sto razmjenjujemo sa spoljasnjim svijetom dok mu
se prilagodjavamo i dok uticemo na njega svojim
prilagodjavanjem.
4.Klasifikacija definicija prema G.Wersigu i
G.Belingu?
-G.Wersig i G.Beling su izvrsili klasifikaciju
definicija informacije formirajuci grupe u kojima se
diferencija specifika pojavljuje u sljedecim
momentima:
-novost
-zajednicki deskrptor za sve nefizicke aspekte
interakcije medju ljudima
-znanje
-odraz stvarnosti
-znacenje
-promjena predodzbe
-struktura
5.Definicija prema Hanicu?
-Hasasn Hanic definira dobru informaciju kao sva
saznanja koja omogucavaju prilagodjavanje
promjenama okruzenja kao i upravljanje samim
okruzenjem.
6.Sta je zajednicko svim definicijama informacije?
-Zajednicko svim definicijama informacije je da
informaciju izjednacavaju sa saznanjem:
-onim sto primalac moze nauciti i spoznati iz
poruke, a potom
-onim sto moze na osnovu toga postici.
7.Definicija informacije prema Tomi Djordjevicu?
-Informacija je praksom steceno saznanje, do tada
nepoznato u ljudskom iskustvu, saopsteno
jezickim i nejezickim sistemima znacenja, kako bi
moglo da se razmjenjuje medju subjektima
komunikativnih cinova kao simbolicki
posredovano iskustvo od znacaja za smjer i
efikasnost ljudske prakse.
8.U koja 2 oblika se pojavljuje informacija u
zavisnosti od faze procesiranja?
-Informacija se, ovisno od faze procesiranja,
pojavljuje u dva oblika,
-kao mentalna struktura, i kao takva moze ostati i
kao saznanje per se ( samo za sebe)
-kao simbolicka struktura (transformirana
mentalna predodzba o novom)