Teorija informacija

I Uvod u teoriju informacija

Komuniciranje je pojava, proces, tok, (su) odnoenje ili interakcija izmeu
subjekta komunikacijskog procesa, prije svega, kao ivog svijeta na zemlji, i
postoji otkako i ivi svijet (bios)
1) Lat. Communicare- razgovarati, dogovarati se, uiniti opim
1. Priopenje, saopenje,izlaganje, predavanje
2. Promet, saobraaj, spoj, veza jedne take s drugom;
3. Saobraajnica, prometno sredstvo i veza.
Komuniciranje interaktivan proces
Informiranje je jednosmjeran proces, jednosmjeran tok, jednosmjerna realcija
pri emu nekoga o neemu obavijetavamo ne oekujui interaktivno, simultano,
jednovremeno reagiranje.
2) Lat. Informare- dati oblik, oblikovati, predoiti; uputa, obavijest,
obavijetenje saopenje o toku radova ili o neijoj djelatnosti; podatak o neemu.
Informiranje jednosmjeran proces
3) Razlika izmeu pojmova komuniciranje i informiranje
Komuniciranjem se razmjenju poruke, dok se informiranjem saoptavaju poruke.
Informiranje je jednosmjeran a komuniciranje dvosmjeran, interaktivan proces.
4) Genom najkompleksnija i najekonominija informacija koju je otkrio ovjek u
prirodi. Kod ivota.
5) Informacijski ipranik Informacija koja nosi kodne osobine ili kodna
svojstva koja su vjeita i nepromjenjiva
6) Nula i jedan (0-1) u obinom ivotu se javlja kao sistem pronalaenja
nepoznate lokacije sistemom
desno-lijevo. Tako se moe nekom strancu pokazati kako e od Sarajevskog
aerodroma doi do hotela Holiday Inn.
7) Predmet teorije informacije
Informacija prati novo, relevantno, bitno. Sa teorijskog aspekta, ako govorimo o
predmetu, onda govorimo o dogaaju. Pored toga tu je i zbivanje. Osnovni
predmet teorije informacija je poruka, njena definicija, elemtenti, struktura,
angaovanost.
8) Teorija informacija i teorija komunikacija Veza izmeu teorije informacija
i teorije komunikacija iskazana je u elektikoj definiciji G. Friedmanna koji kae: U
drutvenim naukama svako prenoenje poruka izmedu odailjaa, s jedne, i
primaoca s druge strane je komunikacija, bilo da je odailja ovjek ili neki dati
mehaniki ureaj.
II Pojam Informacija
Termin informacija nastaje od latinskih rijei (prijedlog in u i glagol formo
dovesti neto u formu, oblik) u smislu oznaavanja da se neto neim, ili s
neim dovodi u red, u oblik, u formu.
1) ta je informacija- informacija je obavijetenje, saoptenje, o nekom
dogaaju. Informacija je ono to je novo do tada nepoznato. Informacija je
vrijednost poruke, struktura obino iskazana jezikim materijalom. Informacija je

temeljni simboliki signal razumljive, logike i denotativne forme i sadrine, i tada

se najee naziva semantikom informacijom.
2) Informacija po Tvrtku Kulenoviu Informacija je obrnuto proporcionalna
vjerovatnoi dogaaja: ako kaemo da e veeras pasti mrak informacija u tom
iskazu je jednaka nuli, ali ako kaemo da veeras nee pasti mrak informacija je
veoma velika, a moe znaiti da se desio neki poremeaj u kosmosu, kao to
moe znaiti da se nalazimo u Lenjingradu za vrijeme bijelih noi.
3) Max Porat- Max porat kae da je ' Informacija podatak koji je organiziran i
komuniciran'.
4) Norbert Wienner kae da je informacija sadraj onoga to primamo iz
okoline, ili, sadraj onoga to razumijemo sa okolinom kad pokuavamo da se
prilagoavamo okolini.
5) Dennis McQuil kae da je informacija ono to logikim putem djeluje na
orijentaciju organizma da bi proces adaptacije toga organizma na okolinu tekao
to normalnije.
6) 3 svojstva poruke U vrednovanju antikih javnih govornikih nastupa,u
svakom konkretnom govoru,nalazila se trijeda ethosa-pathosa-logosa. Ethos
(bavi se etikom, moralnim argumentima), pathos (bavi se epatijom, emocijama,
osjeanjima), logos (bavi se logikim silogizmima, logikom premisom, openito
logikim miljenjem).
7) Trijada ethosa-pathosa-logosa unutar izgovorene (ili napisane)
informacije je, u sutini, nekada kao i sada, borba za rije na pravome mjestu,
koja je upotrebljena na pravi nain, i konano, rije koja postie najbolji cilj:
logiki, etiki, emocionalni.
8) Savremena informacija Razlika izmeu antikog vremena i dananjice je
samo u tome to su uvjeti enkodiranja, dekodiranja i ostvarivanja feed backa bili
kod antikih recipijenata neto drugaiji.
9) Tri sloja poruke: novum, redundancija, korelacija
Novum Lat.novus neto novo, nepoznato, nesaznato. U svakoj informaciji
njena sr, osnovica, njeno utemeljenje bazira se na novumu.
Redundancija Tal.ridondanza redundancija, preobilje zalihost, pretrpanost
rijei, suvinost, redundantan-koji je preopiran, razvuen, i tako dalje. U
semantikoj informaciji redundancija je poeljna vrijednost poznatih elemenata
koji uvaju novum na okupu, i tako tvore bazu za iru komunikabilnost
informacijske jezgre.
Korelacija Korelacija je vrsta ograniavajueg faktora informacije koji slui da
pojasni sadraj informacije, odnosno, vodi jasnoi i konanoj cjelovitoj
komunikabilnosti poruke. Korelacija vodi jasnoi informacije. Korelacija je
smisaona veza elemenata poruke.
10) Entropija degentropija informacije Entropija je kao pojam unutar
teorije informacija pristigao iz oblasti termodinamike. U ovoj oblasti, smatra se da
je entropija neka vrsta uroene, imanentne sklonosti prirodi ka dezorganizaciji.
Degentropija informacije jeste suprotna radnja entropiji.
III Razvoj teorije informacija
1) Quintilijanova teorema informacije Quintilijanova teorema o 5W (ko, ta,
gdje, kada, kako, a prema nekim tumaenjima umjesto kako ide pitanje zato) i

pet odgovora na nju/njih, odlino je pratila govorne i pisane informacije iz

antikog perioda i praksu u Rimu (tada je nastalo sjajno oratorstvo-govornitvo i
dobre zidne dnevne novine Aca Diurna i slubene novine Acta Senatus) i u
doba uspona tampe kao masovnog medija ( prije svega u Evropi XVIII i XIX
vijeka). Da bi se uspostavila (napravila) validna tj. komunikabilna informacija, to
se ne moe bez 5w ( ko, ta, gdje, kako i zato).
2) Flash informacija Engl. Flash, znai grom, dakle, konotativno znaenje
izraza bi moglo znaiti da je rije o gromovitim, brzim, bljeskovitim, nebeskim
informacijama. Sadre samo 3w ili 4w. Funkcija savremenog flasha sastoji se u
enkodiranju i plasiranju informacija javnosti u nedovrenom stanju.
3) Aristotel- 10 kategorija (odrednica po kojima funkcionie miljenje:
supstancija, kvanitet, kvalitet, relacija, prostor, vrijeme, stanje, posjedovanje,
radnja i trpljenje).
Supstancija je sama sutina u kategorijalnom poimanju teorije informacija.
ini je profesionalno enkodirana informacija ili poruka.
Kvanitet predstavlja koliinu, mnotvo ili manjak injenica koje se informacijom
komuniciraju, plasiraju ili emitiraju u mas-medijskom komunikacijskom procesu.
Kvalitet se odnosi na mjeru objektivnosti datoga kognitivno-informativnog
jezgra informacije.
Relacija kategorija koja uspostavlja odnose izmeu kvantiteta i kvaliteta, kao
relacija izmeu komunikatora i recipijenta, te kao relacija izmeu prostora i
vremena u novinarskoj informaciji.
Prostorno odreenje prilikom profesionalnog enkodiranja informacije, mora
se posvetiti vea panja prostoru u smislu da jedan prostor zahtijeva jedan
profesionalni odnos, dok drugi prostor trai drugi profesionalni odnos.
Vremensko odreenje U teoriji informacija to je, prije svega, vrijeme kao
drutveno-historijska kategorija, ali i vrijeme kao aktuelno trajanje procesa
komuniciranja i ivota profesionalnih informacija.
Stanje ili poloaj Novinar mora poznavati ope drutveno stanje i specifino
stanje recipijenta kojima se obraa.
Posjedovanje ili imanje sloboda informisanja
Radnja ili injenje dramatika, ritam, sloboda govora ( odravanje panje)
Trpljenje zaokruen odnos izmeu govornika i publike i meusobno trpljenje tj.
tolerancija.
IV Informacija i kultura
1) Podjela povijesti na tri kulturalne epohe - Postoje usmene kulture,
pismene kulture i elektronske kulture.
Usmene kulture osnovno obiljeje usmenih kultura je pripovijedanje i sukus
njihovog metodolokog identiteta sadran je u pripovijeci.
Pismene kulture karakteristika pisanih kultura je itanje napisanog
Elektronske kulture karakteristika elektronskih kultura su informacije.
2) Kultura- Lat. Cultura: u irem smislu sve to je stvorilo ljudsko drutvo, to
postoji po tjelesnom i umnom radu ljudi za razliku od prirodnih nauka.
3) Medijska kultura trajniji dinamian odnos medija prema kulturi, tradiciji,
vjeri, literaturi na nain stalne redefinicije, obavaljanje.

4) Duhovna kultura skup rezultata drutva u nauci, umjetnosti, u organizaciji

drutvenog i dravnog ivota.
5) Masovna kultura predstavlja kulturu irokih drutvenih slojeva. Prednost
pretenduje na konkretno + trenutno materijalno uivanje i zadovoljstvo, bez
odlaganja.
6) Mainstream mediji mediji koji pripadaju jednom lancu. Predstavljaju
uobiajeni standardni, dominatni, preovladavajui nain miljenja.
V Definicije informacije
1) Socioloke definicije informacije:
Toma orevi informacija je praksom steeno saznanje saopeno jezikim i
nejezikim sistemima znaenja, kako bi moglo da se razmjenjuje meu
subjektima komunikativnih inova, kao simboliki posredovano iskustvo od
znaaja za smjer i efikasnost ljudske prakse.
Marko Sapunar informacija je kodirana spoznaja, uspostavljena i sposobna da je
drugi ovjek shvati.
2) Kulturoloke definicije informacije:
Tvrtko Kulenovi informacija je sve ono to primaju naa ula, poev od
piktografije do semafora.
Umberto Eco kada sazamo koji e se od dva dogaaja (oekivanja) ostvariti,
dobili smo informaciju.
3) Semantike i estetike poruke Razlika izmeu literature (knjievnosti i
estetikih informacija) i novinarstva (novinarske kao semantike informacije) je u
tome to obje oblasti (i knjievnost (umjetnost) i novinarstvo) donose nove
informacije, ali, dok novinarstvo odraava stvarnost, dotle knjievnost (kao
uostalom i druge umjetnosti) stvara svoju vlastitu stvarnost. I tu je osnovna
razlika izmeu semantikih i estetikih informacija.
4) Medijska stvarnost onostrana, virtualna, ili ona stvarnost koju produciraju,
koju proizvode
mas-mediji. Ova vrsta stvarnosti nije postojala, i de facto nije mogla postojati bez,
i do pojave mas-medija.
5) Drutvene definicije informacije:
Josip Bikup informacija nije ono to znamo, nego ono to je novo. Informacija
je sredstvo drutvenog sporazumijevanja i razmjene iskustva.
Friedman u drutvenim naukama, samo prenoenje poruke izmeu odailjaa s
jedne i primaoca s druge strane je komunikacija bilo da je odailja ovjek ili stroj.
6) Humana i kibernetska informacija Humana informacija prouava
informaciju kao odnos koji se uspostavlja meu ljudima. To je informacija ovjeka
o ovjeku. Ljudi su nosioci i tvorci poruka. Kibernetska informacija u osnovi je
maina. Cilj matematsko-kibernetske teorije informacije je da kroz dati kanal
komuniciranja koji je ogranien, prenese maksimalnu koliinu informacije. Ova se
teorija oslanja na slijedeu emu: izvor-predajnik-kanal-prijemnik-recipijentprijemni signal.
VI Pojam dogaaja
1) Predmet informacije = dogaaj Dogaaj, u novinarstvu, javlja se u
dvostrukoj ulozi s jedne strane je izvor, s druge strane je predmet informacije.

Dogaaj je, sa stajalita novinarske informacije sve ono to se zbiva, zbivalo se

(zbivae se) u vremenu i prostoru. Zgusnuta taka nekog zbivanja (neto
znaajno uhvaeno u trenutku). Predmet informacije, pored dogaaja, moe biti i
neko fiziko kretanje.
2) ta je dogaaj dogaaj je neka zgusnuta taka nekoga zbivanja, ili, neka
kritina taka nekog trajanja, nekog stanja ili zbivanja. Dogaaj je vremenski i
prostorno odreena taka kretanja koja ima korelaciju svoju unutarnju dinamiku i
svoje aktere.
3) Dvostruka uloga dogaaja - s jedne strane je izvor, a s druge predmet
informacija.
4) Podjela dogaaja U teoriji informacija sve dogaaje dijelimo na dvije
grupe:
1) dogaaji koji su evidentni, empirijski, konkretni i kao takvi dostupni naim
ulima i
2) dogaaji kao apstraktne forme, vokacije.
5) ta je vano za predmet informacije za predmet informacije je vaan
stav. Sam stav moe biti dogaaj. Predmet informacije moe biti i miljenje. I ono
moe biti znaajno koliko i sam novi dogaaj. Predmet informacije moe biti i
linost. Naroito ako je ta linost nainila znaajan potez ili neto izjavila. Predmet
informacije moe biti i standardna poruka, koju upuuje, koju poruuje relevantan
izvor.
6) Empirijske i informativne injenice empirijska injenica je dogaaj,
pojava, stvar, ono to se vidi, uje, saznaje, emu novinar neposredno
prisustvuje, ili to dobija od nekog izvora informacije. Informativna injenica
predstavlja empirijsku injenicu koja se proiruje uz pomo ranijega iskustva i
postojeeg znjana komunikatora u procesu enkodiranja poruke.
7) Enkodiranje i dekodiranje informacije enkodiranje informacije je
profesionalna prerada empirijskih injenica u komunikabilne informativne
injenice. Dekodiranje informacije je proces susreta recipijenta (gledatelja,
sluatelja, itatelja) sa profesionalnom novinarskom informacijom, koji je odreen
gledanjem, sluanjem, itanjem.
8) Opservacija empirijskih injenica Pod opservacijom se podrazumijeva
registriranje svega onoga to komunikator (novinar) vidi, prihvata, shvata,
opservira, razumijeva ili smatra dogaajem, relevantniim stanjem, pojavnou od
znaaja za iri auditorijum.
9) Klod Shannon (tzv. ABC-shema) dogaaj po Klodu Shannonu je sve ono
to odstupa od te sreenosti, sve ono to ga naruava. Prema digitalnoj
tehnologiji kada u X ima izbor energija i taka A i taka B svijetlit e prema
uobiajenoj shemi o protoku energije. Suprotno, ako u taki X nema energije nee
svijetliti taka A, B ili C. Svjetlo se upalilo to je dogaaj. Svjetlo miruje nema
dogaaja u kibernetskoj viziji informacija.
VII Pojam dogaaja, II
1) Opservacija percepcija dogaaja novinarska percepcija podrazumijeva
da je komunikator neki dogaaj, stanje, pojavu, ne samo vidio, uo i saznao ve,
da se taj dogaaj, stanje ili pojava razumijela, shvatila, pojmila, upravo najprije
od strane komuniatora (novinara).

2) Entropija sistema gr. Entrepeo- onaj dio energije koji se vie ne moe
pretvorit u rad. Sa stajalita teorije informacija entropija je gubitak sadraja, ili
gubitak elementa informacije. Entropija je mjera reda, sreenosti ili nesreenosti
nekoga sistema, u ovom sluaju novinarske informacije.
3) Medijska entropija postoji stalno, ali je smanjuje novost, blizina dramatika
i relevantnost nekog medijskog dogaaja. Novost (novum) najvaniji kriterij za
izdvajanje nekoga dogaaja kao medijskog dogaaja. Blizina je ono to
karakterizira dogaaj i informaciju o njemu, a to sama rije kazuje. Dramatika
(sukob) podrazumijeva one vrste dogaaja koji su sami po sebi dramatini, ili
odslikavaju stanovite sukobe. Relevantnost dogaaja je ono to opredjeljuje
dogaaj kao izrazit i znaajan u profesionalnom, politikom, kulturnom,
ekonomskom praktinom smislu.
VIII Neki elementi informacije i poruke
1) Podatak - je zaseban fenomen, ili poseban entitet. Podatak je racionalni,
empirijski osnov i empirijske i informativne injenice. Podatak je u stvari jedan od
elemenata informacije. Bez podataka nema informacije.
2) Denotativ i konotativ denotativ ima izravno znaenje i direktno znaenje.
Konotativ je proireno znaenje, skup asocijacija vezanih za neku rije, neko
znaenje.
3) Fundamentalni entiteti informacije predstavljaju fakte, podatke,
statistike podatke, faksimile, procente, izjave, injenice.
4) injenica injenica je na prvom mjestu po znaenju, u teoriji novinarskih
informacija, jer se kao takva najvie tie empirijskih injenica. injenice
predstavljaju sva ona gibanja i entitete oko nas koji su dostupni naim ulima i
naem miljenju.
IX Nastajanje profesionalne informacije (poruke)
1) Izvori informacija kada je rije o poruci, treba znati da ona faktiki nastaje
ve u kontekstu sa izvorom informacije. Ve u tom kontaktu, komunikator treba
da ima neki cilj, neku namjeru. Drugi korak u postupku oblikovanja profesionalne
novinarske poruke jeste njeno enkodiranje, to jest, njeno oblikovanje na
profesionalan nain. Vaan faktor kod nastajanja profesionalne novinarske poruke
jeste kanal (sredstvo) emitiranje ili plasiranje informacije. Trei korak, kojem se
posveuje panja jeste sam in dekodiranja poruke. Obino se smatra da je
poruka ostvarila svoj zadatak.
2) Eng. feed back povratna sprega izmeu komunikatora i recipijenta, ovdje
oznaava krunu tok informacije, tj. odgovor, reagiranje recipijenta na ponuenu
novinarsku informaciju.
3) Intencija jednog izvora oslonac informacije samo na jedan izvor
informiranja ili jedan izvor obavjetavanja.
4) Kanali poruke kanali poruke podrazumijevaju takozvanu medijsku
konfiguraciju, ili vrlo jednostavno, razliite vrste odailjaa, vrste medija. Kanali
poruke predstavljaju kanale emitiranja mas-medijskih informacija. To su tampa,
radio, tv, internet, mobitel, kompjuter, plakati, afie, film, knjiga.
5) Enkodiranje poruke (informacije) je najsloenija, najzahtjevnija i

najvanija faza nastajanja profesionalne novinarske poruke, i bez obzira na sve

ve reeno, predstavlja najvaniju fazu u nastanku poruke ili informacije.
6) Dekodiranje poruke (informacije) je njen prijem od strane recipijenta. To
moe biti itanje, sluanje, gledanje, surfanje informacije, ili akcija u skladu sa
tom informacijom.
7) Informacijski usamljenik mogui recipijent koji posve individualno
prihvata, prima i analizira novinarsku informaciju, bez ikoga i bez iije pomoi,
sugestije, tumaenja.
8) Denotativno i konotativno znaenje injenica najee se pretpostavlja
da je denotativno znaenje informativne injenice njeno glavno znaenje.
Meutim, isto tako je znaajno i konotativno znaenje informativne injenice.
X Struktura poruke
1) Tri sloja profesionalne novinarske informacije kada se govori o strukturi
poruke, onda treba imati u vidu najmanje dva ili tri njena sastavna elementa. To
su: informativni elemenat (sloj), redundantni elemenat (sloj) i vrijednosni ili
interpretativni element (sloj).
* Informativni element (sloj) u informaciji predstalja oni to jenovo saznanje.
* Redundantni element (sloj) i poruci predstavlja oni to najee postoji u
poruci i to predstavlja postojee znanje i postojee iskustvo.
* Vrijednosni element (sloj) u poruci je trei obavezni sloj profesionalne
novinarske poruke.
2) Dva nivoa interpretacije informacije poruke Postoje dva nivoa
interpretacije i oni se najee sadravaju u vrijednosnom sloju poruke. To su
oficijelni dio interpretacije koji pripada komunikatoru, i neoficijelni nivo
interpretacije koji pripada svakom recipijentu pojedinano. Drugi nivo
interpretacije je vrlo znaajan, jer se na osnovu njega formira medijsko mnijenje
ili medijska javnost.
3) Cjelovitost informacije (poruke) kada je rije o cjelovitosti profesionalne
poruke (informacije) mora se voditi rauna o tome da se u igri informativnog i
redundantnoga povezuje ono to je aktualno sa onim bitnim to mu je prethodilo,
odnosno, sa prethodnim elementima dogaaja koji ima svoj predtekst. Tako se
prua cjelovita informacija o sloenom dogaaju.
4) Scijenistiki empirizam insistiranje na odbacivanju redundantnoga sloja u
poruci.
5) Informacijski radikalizam slian je scijentistikom empirizmu s tim to on
naroito smatra vanim informativni sloj poruke ili informacije, i sve ostalo smatra
neobjektivnou.
XI Istina informacije
1) Tri vrste istine u novinarskom smislu istine kao praga objektivnosti,
moemo govoriti o tri vrste istine, koje nastaju i variraju u procesu enkodiranja i
dekodiranja poruke, a sa kojima valja raunati:
* istina konkretne iformacije provjerava se ukupnom objektivnou
informacije, odnosno, transparentnou upotrebljenih simbola koji su uestvovali
u enkodiranju profesionalne informacije.
* istina ovjekovog okruenja najee stoji i postoji naspram ili mimo istine

konkretne informacije.
* istina ovjekovog iskustva je trei vaan faktor kojim dovravamo ovu
sloenu problematiku prijema ili diskursa istine informacije.
2) Istina bi se mogla definirati kao vrijednost koja se realizira u procesu
saznavanja i to saznavanja znanstvenog, empirijskog, pragmatinog, dnevnog.
3) etiri pristupa istini na osnovu verificirajuih dokaza, moemo govoriti o
etiri pristupa istini, bitnih za teoriju informacija:
Stav logike i logiara: Istina se sastoji u neprotivurjenosti skupa sudova,
iskaza, dakle, u neprotivurjenosti informativnih injenica (podataka, injenica,
dokaza, izjava i sl.)
Stav pragmatista: Istina se sastoji u korisnosti koju ovjek ima u drutvu u
procesu saznavanja, ili u korisnosti od objavljivanja odreenih informativnih
injenica.
Stav materijalista: Istina je ono to je u praksi provjereno ili povjerljivo.
Stav idealista: Istina je ideal kojemu se ljudsko saznavanje pribliava nizom
relevantnih istina, ali se kao ideal nikada ne dostie u potpunosti.
4) Poznati mislioci ta misle o istini - Budha (VI vijek p.n.e.) u svom uenju
budizma smatra da je nirvana istina, a nirva je neka vrsta onozemaljskog ivota.
Ovozemni ivot nije istina, niti nirvanu treba traiti u ovome ivotu. Konfuije
smatra da se istina sastoji u tome da ljude treba voljeti arom due. Mao Ce
nauavao je da je initi dobro drugima ne oekujuii nagradu prava vrlina.
Lukijen Jan smatra da se spoznaja istine postie prosvjeivanjem . Sokrat je
nauavao da je autokonzistencija kriterij istine. Protagora je nauavao da su
etike vrline relativne, a to je dobro za mene moe biti loe za drugoga.
Heraklit je nauavao da je umjerenost najvea vrlina, najvea istina. Apsolutna
istina poznata je samo Bogu. Ciceron je smatrao da sve to je moralno potie od
saznavanja mudrosti i istine i odrava ljudska drutva potovanjem datih i
preuzetih obaveza.
Seneka je nauavao da je ubistvo jednog ovjeka strogo zabranjeno ali ta je sa
ratovima i slavnim zloincima kada se unitavaju itavi narodi.
5) La informacije samo pristupanje razliitim izvorima poruke ve ini
traganje za istinom. Traganje za istinom naroito je etiki i profesionalno
motivirano. La ima dugu povijest.
6) Geneza lai geneza lai je veoma sloena, a povijest lai duga. Etnolozi
kau da geneza lai lei u odbrani ovjeka od svega onoga to mu prijeti, ili
potencijalno prijeti.
XII Diskurzivnost poruke (informacije)
1) Pojam diskursa u novinarstvu diskurzivnost predastavlja znaajnu
razumsko-logiku ralambu, promiljanje, analizu, razumijevanje profesionalne
informacije koju zahtijeva svaka semantika pa dakako i novinarska poruka.
2) Mogunost diskurzivnosti mogunost diskurzivnog fakora u poruci je
sadrana u novosti
poruke, dakle, u novumu, to znai da je sadrana u faktografskom dijelu
informacije.
3) Kontekst to je razumska analiza, za razliku od nekih drugih analiza u koje
spada i intuitivna analiza poruke. Kontekst je pomono sredstvo analize 5-7W kao

sastavnica informacije.
4) Diskurzivna trijada: simbol znaenje, smisao diskurs poiva na trijadi:
simbol znaenje smisao. Simbol je najee denotativan i stalan ali u bitnome
odreuje smisao. Znaenje je u pravilu izvedeno u odnosu na upotrenu simbola,
koji je stalan. Znaenje moe biti direktno ili izravno i indirektno ili neizravno kao i
smisao. Smisao je najiri element diskursa i ujedno najpromjenjiviji diskurzivni
lan

XII Intencija poruke

1) Intencija - je nevidljivi sloj u strukturi informacije, zaseban sloj, to je onaj sloj
poesto nevidljivi, ali i vidljivi, transparentan ili latentni, kojemu je funkcija da
utie, ostvaruje neku namjeru, neki cilj, neku zadau komunikatora.
2) Vrste intencije intencija moe biti data:
1) DIREKTNO (EKSPLICITNO) ili na denotativnom nivou i
2) DIREKTNO (IMPLICITNO) ili na konotativnom nivou.
Prva intencija, direktna intencija vezana je za transparentnee dogaaje i take se
poruke grade na transparentno-vidljivim injenicama.
Implicitna intencija je takva vrsta intencije kada se recipijentu ostavlja da sam
otkrije intenciju i njeno znaenje, i da sam izvede zakljuak.
XV Angairanost informacije
1) Angairanost informacije je jedna od funkcija indormacije. Angairanost,
ma koliko da je izraz subjektivnog stava komunikatora moe biti pomo
recipijentu u snalaenju u okolini koja ga okruuje.
2) Angairanost i objektivnost - angairanost ne protivurjei objektivnosti, i
smatra se da te dvije funkcije informacije nisu u suprotnosti unaprijed. Svaka od
njih je legitimna unutar informacije, uz pretpostavku potovanja svih
profesionalnih etikih normi.
XVI Vrste poruka
1) Faktografska poruka je ona vrsta poruke koja sadri u sebi informativne i
redundante elemente, ili informativni i redundantni sloj. Faktografska poruka je
spoj oba ova dva dijela, ili soja profesionalne informacije, koji ine faktografsku
cjelinu. Kriterij za ocjenu faktografske poruke: istinost, objektivnost i korisnost.
2) Apsolutna objektivnost Nije mogua sa stajalita svakodnevne prakse i sa
stajalita idealne teorije. Aposlutna novinarska objektivnost bila bi ostvariva
samo u laboratorijskih uvjetima.
3) Vrijednosna poruka moe biti data u nekom nizu, u nekome slijedu, ili u
nizu zasebnih, parcijalnih poruka, ili zbiru tih poruka. Savremeni teoretiari
smatraju da vrijednosna poruka nije uope u skladu sa profesionalnim normama,
jer ona kao takva sadri vrijednosne, subjektivne stavove komunikatora i medija.
4) Neutralnost i objektivnost ne mogu ii na tetu istine i obrnuto. Istina ne
ide na tetu objektivnosti. Tu je pitanje profesionalne etike i pitanje primjene

razliitih novinarskih kodeksa.

5) ta predstavlja blizina u poruci znai da nas vie zanimaju deavanja
koja su nama bliska u naoj sredini nego negdje tamo u svijetu daleko od nas.
Prije e nas zanimati poruke koje prenose vijesti koje se tiu nae sredine u kojoj
ive, dogaaji koji su nam bliski.
XVII Estetike poruke
1) Pojam estetike poruke ishodina taka na kojoj sa stajalita teorije
informacija traimo definiciju i funkciju estetikih informacija ili poruka. To znai
da i estetike poruke u njihovoj informativnoj funkciji, imaju informativno ili
faktografsko jezgro. Osnovna karakteristika estetikih poruka je njihova
vieznanost, ili vieznanost njihove strukture. Struktura estetikih poruka ima
iru i zgusnutiju komunikabilnost.
2)Vie znanost kod estetikih poruka moe nositi vie znaenja, neovisni
jedni od drugih, i ona nisu definirana onom smislu u kojem to jesu znaenja
semantikih (novinarskih) informacija ili poruka.
XVIII Teorija novinarske informacije
1) Susret novinara s realnou postoje tri mogunosti susreta novinara s
realnou:
1) komunikator direktno dolazi do empirijskih i faktografskih elemenata za
informativnu prezentaciju realnosti;
2) do faktografski elemenata komunikator (novinar) dolazi nekim posredstvom ili
posredovanjem;
3) djelimino je percipirao odreene a djelimio preuzeo injenice
2) Kada je prvi put upotrebljeno 5W u antikom Rimu, u dijelu Marka
Quintiliana obrazovanje govornika. 5W kao teorema i profesionalni princip prvi
puta je objavljen u SAD,1903.godine. Acta Senatus prve slubene novine koju su
prakticirale pravilo 5W.
XIX Teorija vijesti
1) Vijest je skup informativnih injenica i podataka izraenih jezikim ili
verbalnim simbolima. Vijest je kao profesionalno enkodirana informacija ujedno i
najvaniji i najstabilniji anr.
2) Vrste vijesti - postoji nekoliko razliitih klasifikacija vijesti, ali jedna od
najvanijih je takozvana strukturalna klasifikacija vijesti. Prema toj klasifikaciji
postoje tri vrste vijesti: osnovni tip vijesti, razvijeni tip vijesti i vijest u nizu.
3) Podjela vijesti - Postoje etiri podjele vijesti: aktuelnost, blizina, privlanost,
vanost
Aktuelnost je sadrana ve u samoj ljudskoj prirodi, prije svega, nosi elemente
radoznalosti.
Blizina (fizika i duhovna) pojedincu se radije slua ili prati oni sadraji, one
vijesti, koje su mu bliske po svojoj sadrini.
Privlanost dogaaja (ili linosti) koje tretira vijest kao anr je bitna
karakteristika njegove komunikabilnosti.
Vanost kao bitno svojstvo dobre novinarske vijesti je posve logina, etrta
karakteristika vijesti.

4) Mentalna ema prema Sapunaru prema Marku Sapunaru, u emi

nastajanja i prijema vijesti kao profesionalne informacije uestvuju slijedei
elementi: dogaaj-interes-pravo na saznjanje-moral-nepoznanost (novost)vanost-iznenaenje-dramatika. Mentalna ema vijesti oslanja se, s jedne strane,
na psiholoko-antropoloke karakteristike komunikatora i recipijenta, ali s drge
strane i na socijalnu strukturu i socijalni ambijent nekoga ireg drutvenog
okruenja.
XX Pojam Flasha, pojam livea vijesti
1) Pojam livea vijesti- live fenomen (eng.live-uivo)- izravno ukljuenje
novinara u program i ukratko izvjetavamo o dogaaju, razlikuju se od ostalih
dijelova informativne emisije koji su bili unaprijed snimljeni i montirani.
2) Recipijenti konzumenti svjedoci: u printanim kao klasinim medijima
jo uvijek moe se govoriti o recipijentima kao klasinim konzumentima printanih
sadraja, sve se vie govori o elektronskim recipijentima kao nestandardnim
konzumentima elektronskih informacija i vijesti.
Moe se govoriti o recipijentima svjedocima, koji upravo 24 sata dnevno svjedoe
vrlo krupne, vrlo znaajne i vrlo dramatine dogaaje svojim svjedocima pred
ekranom.
XXI Struktura poruke oblikovana na vrijednosnom nivou
1) Kompleksnost vrijednosnih porula PR poruke vrijednosna poruka ima
odgovarajue socijalne aspekte, to znai, da se ve postojeim elementima
faktografskog jezgra poruke dodaje socijalni aspekt.
2) Zato je bitan vrijednosni sloj vrijednosni sloj u poruci inae je je znatno
sleniji od informativnog sloja, i u pravilu tei ka interpretaciji.Vrijednosni sloj u
poruci moe biti i latentan, nekazan, a pronalazimo ga (ve) u izboru
informativnih injenica, i u nainu njihovog poretka.
3) Vrijednosni elementi (izvan faktografskog jezgra) treba da se nau u
vrijenosnom sloju poruke, ali moraju biti u funkciji pojanjavanja dogaaja.
4) Novinarski barbarizmi laganje (dodavanje, oduzimanje) intencija (bojenje),
manipulacija (zamjena informacijskih elemenata).
5) Novinarski solecizmi jeziko kvarenje (groteske) informacije neadekvatan
kontekst, neadekvatan diskurs.
6) Marka, brend imid: poznati elementi poruke o nekom produktu,
proizvodu, marki brendu ili imidu, pri tom je govor svojoj publici svojim
recipijentima od najvee panje.
XXII Teorija izvjetaja i osvrta
1) Izvjetaj izvjetaj je anr svih medija, i novina, i radija i televizije i interneta.
Izvjetaj spada u tipine informativne novinarske anrove. Izvjetaj nije vijest, nije
ni proirena vijest, iako sadri u sebi elemente vijesti i elemente proirene vijesti.
2) Kakav izvjetaj moe biti izvjetaj moe biti: standardni, reportani i
komentatorski
Standardni u standardno izvjetaju dominira informativni sloj.
Reportani u reportanom izvjetaju dominira informativni i vrijednosni sloj.

Komentatoski u komentatorskom izvjetaju dominira vrijednosni sloj.

3) Kompozicija izvjetaja izvjetaj se sastoji od glave izvjetaja, tijela
izvjetaja i rezimea izvjetaja. Lid ili glava izvjetaja obino sadrava potpunu
vijest. Tijel izvjetaja je u stvari praenje toka dogaaja sa kojega se izvjetava. U
rezimeu izvjetaja komunikator bi trebao da ponudi alternative za okonanje
praenog dogaaja.
4) Zato je osvrt bitan osvrt je tipian autorski pogled na dogaaj, linost i
empiriju. Sadri informativni, naroito sadri redundantni sloj, dok je gotovo
najvaniji sloj vrijednosni. Osvrt je upotrebljiv kao printani anr.
XXIII Teorija komentara
1) Komentar kao analitiki anr komentar je najzrelija forma analitikog
novinarskog izraaja, i spada u vrijednosno natopljene forme. Komentatorska
teorijska struktura: teza antiteza sinteza.
2) Zato je komentar monoloki anr komentar upuuje jedna osoba, tu ne
dolazi do komunikacije, dijaloga zbog toga i jeste monoloki anr to uestvuje
jedna osoba.
3) ta komentar posjeduje komentar posjeduje lid komentara i tijelo
komentara, nakon ega slijedi zakljuak komentara.
4) Vrste komentara komentari u osnovi mogu biti afirmativni i kritiki.
Afirmativni komentari najee afirmiraju vladajuu politiku paradigmu, sistem
vlasti, ili neko konkretno ponaanje. Kritiki komentar kritizira upravo vladajuu
politiku paradigmu, sistem vlasti, ili neko konkretno ponaanje.
XXIV Teorija intervjua
1) Intervju intervju je najpoznatija forma, oblik ili anr novinarskog izraavanja,
ali ujedno i najea forma novinarskog rada. Intervju je jedan od moguih puteva
dolaska do izvora informacija ili do informacije same, ali i sama forma
profesionalne informacije.
2) Vrste intervjua intervju kao anr, u teorijskom smislu, sadri informativni
sloj, redundantni sloj, ali i vrijednosni slo. Informativni sloj uvijek je dominantan
sloj, redundantni slpj je dominantan sloj u intervjuu koji se podvodi pod intervju
linosti, vrijednosni sloj unutar intervjua predstavlja neautorski vrijednosni slj, i
komunikatoru se ne moe prepisati kao autorsko vrednovanje.
3) Koja je razlika izmeu akcionog i aktualnog intervjua akcioni intervju
(povodom neke akcije), aktuelni intervju (koji tretira neki aktualni problem ili
aktualnu linost).
4) Kakav intervju moe biti intervju moe biti: faktografski, analitiki i
beletristiki.
Faktografski intervju kod faktografskog intervjua predominantan je
informativni sloj. U njemu predominiraju podaci, injenice, fakti.
Analitiki intervju kod analitikog intervjua predominira vrijednosni i
redundantni sloj. Njime se u veini dogaaj, pojava ili stane komentira, analizira,
ralanjuje, ocjenjuje.
Beletristiki intervju kod beletristikog intervjua predominira takoer
redundantni i vrijednosni sloj a njime se opisuje atmosfera, ambijent vezan za
neki dogaaj ili linost.

XXV Teorija reportae

1) 5-7W u reportai I novinarska reportaa je anr koji je kao i svi ostali,
zasnovana na poznatim principima i slojevima unutar informacije kao poruke.
Pravilo 5-7w je u ovoj formi informacije mnogo hlabavije i leernije utkano u
supstanciju reportae. Reportaa sadri element literarnih anrova ali ne prelazi u
literaturu.
2) Reportaa zasnovana na svim poznatim principima i slojevima unutar
informacije kod poruke. Reportaa sadri element literarnih anrova ali ne prelazi
u literaturu. Reportaa se ponajvie zadovoljava zalaskom u dubine, u unutarnje
slojeve dogaaha, pojave ili linosti. Reportaa je ukraeni komentar. Reportaa
je knjievni komentar. Reportaa je umjetniki izvjetaj.
3) Zato je reportaa ukraeni komentar Reportae su takvi anrovi koji se
na poseban nain i posebnim stilom izraava, prenos publici i tako da bude svima
razmljivo.
4) Razvoj reportae reportaa je nastala jos na putovanjima Marka Pola i
njegovim opisima svijeta iz 13. I 14. Vijeka, potom, se razvijala preko putopisa
Evlije elebije iz 17.vijeka, Monteskijevih putopisa iz Perzije, sve do Zuke-Zulfijara
Dumhura i niza drugi poznatih putopisaca. Reportau su njegovali i pisci poput
Johnatana Swifta ( Guliverova putovanja) u 17. i 18. vijeku do Jacka Londona,
potom, Alberta Londra, Johna Reeda, Ernesta Hemingveya, Ilje Erenburga, Egona
Ervina Kia.
XXVI Teorija odnosa s javnostima
1) Ciljevi PR-a uveanje otpornosti institucije na krizne situacije, poveanje
konkurentske sposobnosti i stvaranje dodatno povoljnog okruemja za djelovanje
te institucije ili organizacije koja se koristi uslugama PR-a.
2) Na emu se gradi PR PR se gradi na dvije strategije upravlja odnosima s
javnostima:
- interni odnosi s javnostima kod prve vrste odnosa s javnou najvanije
saznanje tie se principa pristanka.
-eksterni odnosi s javnostima kod druge vrste odnosa s javnostima
(eksterni) njihovo upravljanje zasniva se na umijeu upotrebe ukupne energije i
resursa za koje mogu dobiti najbolji rezultati u javnosti i pravilna izgradnja imida
organizacije, institucije i slino.
3) Negativni imid etiri su nivoa negativnog imida organizacije u javnosti:
nepoznavanje organizacije, predrasude prema organizaciji, apatija
nezainteresiranost za organizaciju, odbojnost (neprijateljstvo)
XXVII Teorija istraivakog novinarstva
1) Prvi pokuaji pronalaenja istraivakog novinarstva prvi pokuaji
istraivakog novinarstva pronalaze se jo u XVII stoljeu. Istraivakim
novinarstvom bavili su se brojni knjievnici, kakvi su Hemingvej, Zola, Zuko
Dumhur.
2) Pet svojstava istraivakog novinarstva po Matjau uenu - 1)
razotkrivanje djelovanja koje pojedinac ili institucija ele sakriti, 2) da je to
djelovanje od znaaja za drutvenu zajednicu, 3) da je sam novinar neovisno

vodio istragu, 4) da je novinar u istrazi koristio posebne metode i tehnike, 5) da je

novinski produkt napisan posebnim stilom ..
XXVIII Medijska i informacijska globalizacija
1) Objasnite pojmove globalizacija, antiglobalizacija i alterglobalizacija
Globalizacija je proces koji podrazumijeva stvaranje zajednie, ope, globalne
ekonomije, globalnih svjetskih finansija, globalne privrede, globalnih
meunarodnih sudskih instanci, neke vrste poeljne svjetse vlade koja bi, pored
ostalog, mogla vladati i globalnim znanjem i globalnim komunikacijama i
informacijama.
Antiglobalizacija je naziv koji se esto koristi za razliite pokrete ideologije,
odnosno dravne politike koji se na ovaj ili onaj nain suprostavlja globalizaciji.
Alterglobalizacija je drutveni pokret za drugaiju globalizaciju, za globalnu
pravdu i solidarnost te se zbog toga moe nazvati i ideologija.
2) Medijska globalizacija u medijskoj globalizaciji dominiraju veliki globali
mediji, koji imaju niz dopisnitva svuda po planeti, te na taj netvorski nain
nastaje nova kulturalizacija svijeta.
XXIV Virtualnost u teoriji informacija
1) ta je virtualna, a ta je empirijska stvarnost Virtualna stvarnost jeste
sve ono to dolazi s one strane kompjuterskog ekrana. Empirijska stvarnost jeste
ona strana recipijentove svakodnevne empirije i iskustvenog polja recipijenta.
2) Tri vrste simulakruma - Postoje tri vrste simulakruma. Prvu vrstu simbolizira
kino, teatar i gipsani aneo. Drugu vrstu simbolizira kino i fotografija. A treu
vrsta su 'ekranski mediji', karakterizira ih metafizika koda i logika binarnog
sistema.
XXX Lokalno i globalno u teoriji inormacija
1) Atomizacija medija proces kulturalizacije svijeta na nain uniformne
mas-medijske paradigme.
2) Lokalno i Globalno lokalno i globalno, sa stajalita teorije informacija i
medijskog tretiranja dogaaja su u stalnom dijalektikom odnosu, pretapaju se iz
jednog stanja u drugo, as bivajui lokalni as bivaju globalno i obrnuto.
3) Logizirane teme lokalni informacijski sadraj se putem globalnog kanala
poruke (velikog medija, globalnog medija) pretae u globalnu informaciju. Ona
kao globalna informacija ne ivi due od sat ili dva (ako je u pitanju elektronska
forma) ili ne due od dan ili dva (ako je u pitanju printana forma).
4) Nelogizirane teme pogodne su za informacijske globalizacije. Naprimjer,
neka lokalna sua i dogaaj potencijalne ekoloke katastrofe postaju
prvorazredna globalna informacija koja se po prirodi stvari tie svih stanovnika
Planete.