IJMUPNT - Skripta iz prezentacija

Neslužbena skripta za učenje predmeta IJUMPNT izrađena iz prezentacija s

predavanja u obliku natuknica za lakše štrebanje.

P01 - Uvodni pojmovi

javno mnijenje - javno mišljenje
prisutno u filozofiji, sociologiji, politici, psihologiji, povijesti...
sinonimi: opća klima, društvena atmosfera, stanje nacije
pojam nije jednoznačan - nije određen u znanosti
dva problema - problem značenja javnosti i mnijenja te problem
povezivanja tih dvaju pojmova i značenje toga
pitanje nosi li težinu značenja mnijenje ili javnost
javnost - nešto dostupno i otvoreno narodu
prostor, medij, zakon...
mnijenje - mišljenje
iracionalni proces - vjerovanje (suprotno znanju)
racionalni proces - odnos prema pitanju
suprotnost je i danas uočljiva
stav javnosti - opet može značiti više toga
sumarni stav pojedinaca
interakcija unutar skupine
sinteza oba određenja
uvijek obuhvaća:
objekt javnog mnijenja - pitanje od interesa
subjekt koji je uključen - javnost, skupina
interakciju unutar skupine
rezultat interakcije - mnijenje
grafički prikaz:
tehnološke inovacije
značajna uloga u razvoju ljudske civilizacije
traganje za novim spoznajama (tehnologijama) za potrebe društva
upotpunjuje trenutne potrebe i buduće želje
isticanje važnosti integracije tehnologije i društvenog života
isticanje straha od prevelike integracije tehnologije u ljudske živote
mogu rezultirati znatnim promjenama u društvu
stupanj apsorpcije neke tehnologije ovisi o samom društvu
mogu nositi nove rizike - veliki brat koji uvijek gleda
mogu biti kontraverzne - kloniranje, GMO, biotehnologija...
prihvat novih tehnologija - predstavlja stupnjeve pojedinca kroz koje prolazi od
trenutka kada čuje za novu tehnologiju do trenutka prve uporabe
difuzija - proces širenja tehnologije u društvu
teorija prihvata u 5 koraka:
1. inovacija - ideja, novina
2. usvojitelj - pojedinac, organizacija, država
3. komunikacijski kanal - potrebno za difuziju
4. vrijeme - prihvat nikad nije trenutan
5. društveni sustav - mediji, politika, ekonomija...
proces difuzije u 5 koraka:
1. svjesnost - usvojitelj tek čuje za novost
2. mišljenje - usvojitelj se dodatno interesira
 3. odluka - usvojitelj razmišlja o prihvatu ili odbacivanju
4. upotreba - usvojitelj postaje oprezni korisnik
5. potvrda - usvojitelj konačno odlučuje o tehnologiji
5 kategorija usvojitelja:
inovatori - svjesno preuzimaju rizik
rani usvojitelji - imaju potrebne financije i obrazovanje
rana većina - malo kasnije usvajaju tehnologiju
kasna većina - skeptični i slabijih financija
zaostali - kasni prihvat i averzija prema novinama
3 kategorije usvojitelja:
promicatelji - uglavnom inovatori
vratari - kontrola nad informacijama
vođe - glavna uloga u formiranju mišljenja
uloga inženjera elektrotehnike i računarstva
inženjer mora razmišljati o novim pojmovima
po Rifkinu, nova industrijska revolucija dolazi od novih tehnologija, a ona
znači:
tranzicija prema obnovljivim izvorima energije
zgrade kao zelene mikro-elektrane s OIE
spremnici energije u svim zgradama
pametne energetske mreže za kupnju/prodaju energije - IOT, AI
tranzicija prema električnim vozilima s IT tehnologijom
ispunjenje ciljeva traži prihvat novih tehnologija
ponašanje i djelatnost inženjera propisana je pravilnicima i zakonima
punch-line - mišljenje javnosti je ključno za prihvat novih tehnologija
izazovi - spremnost javnosti, procjena potpore javnosti, kako utjecati na
promjenu stava javnosti...
odgovor - istraživanje - svrha kolegija
prikupljanje podataka - SurveyMonkey, Google Workspace, Zoho Survey,
Google Surveys...
obrada podataka - Excel, Crunch.io, ...
inicijalna anketa - podloga za pripremu timskog rada
prikaz rezultata
pie chart - efektno, ali manjkavo
tablični prikaz - manje efektivan, pruža više informacija
 slikovni prikaz - vezan uz neki uvjet, efektan, vremenski zahtjevan,
moguće poboljšanje
sirove podatke uvijek potrebno preuzeti i obraditi u odgovarajućem softveru -
npr. Excel

P02 - Teorije javnog mnijenja

javnost kroz povijest - slobodni građani, gospodar, monarh, besklasno radničko
društvo, svi građani
situacijska teorija javnosti
nejavnost - nema problem
latentna javnost - ima problem
svjesna javnost - prepoznaje da imaju problem
aktivna javnost - poduzima radnje
javnost vs. gomila
neformalni i nestalni društveni oblik
racionalni vs. emocionalni odnos
sposobnost rasđivanja i raspravljanja vs. sposobnost osjećaja i empatije
suprotstavljanje i raspravljanje vs. jedinstvo
javnost vs. masa
predmet pozornosti
homogena vs. heterogena i zemljopisno raspršena skupina
rasprava i komunikacija vs. nema rasprave niti komunikacije
u modernom svijetu razlike nestaju
javlja se potreba za ispitivanjem javnog mnijenja
višestranački društveni sustav - izbori
institucije za provođenje demokratskih izbora
društvena pitanja i istraživanja
politička pitanja
aktualni događaji i procesi
anketiranje javnosti u demoktratskim društvima
važna uloga u istraživanjima
različiti vidovi javnog mnijenja
različiti znanstveni i stručni dometi
utvrđivanje ciljanih stavova ispitanika
 znanstveni i etički kriteriji
pobuđivanje interesa javnosti
utjecaj prezentacije rezultata na oblikovanje stavova i mišljenja
učinka na političko i javno ponašanje pojedinaca
politička i društvena osjetljivost ispitivanja
strogi zahtjevi na istraživanje
valjanost i preciznost rezultata
izvori grešaka i pristranosti
evaluacija primijenjenih metoda
čimbenici bitni za valjanost istraživanja
primjer predizbornog stanja glasača
javno mnijenje u kontekstu komunikacije
kao komunikacija između pripadnika javnosti - sekundarno
kao komunikacija javnosti prema vladajućoj strukturi - primarno
kao komunikacija vladajuće strukture prema javnosti - informiranje,
propaganda
kao međudržavna komunikacija na nivou vladajuće strukture - diplomacija
u suvremeno doba traži se odvojeno razmatranje pojmova javnost i mnijenje -
ne smatra se istoznačnim
javnost - određuje skup, populaciju
mnijenje - određuje predmet istraživanja, pojavu
ipak dva osnovna pristupa prema javnosti
sociološki (diskurzivni) model
nekada više prihvaćen
javnost je kolektivni entitet ili duhovni organizam
javno mnijenje je fenomen koji nastaje komunikacijom i interakcijom
pojedinaca
javnost raspravlja o društvenim problemima i sudjeluje u politici
javno mnijenje se formira u fazama
uočavanje problema, formulacija mogućih rješenja, raspravljanje i
prihvat plana akcije, provođene akcije, evaluacija učinaka akcije
postoje akteri i promatrači
nastoji se objasniti priroda i društveni značaj javnosti
uvode se socijalne grupe i njihova interakcija
individualistički (agregat) model
 danas prihvaćeniji
javnost je jednostavni agregat pojedinaca
javno mnijenje je jednostavni zbroj individualnih mnijenja
javnost može biti povezana ili raspršena preko populacije - ovisno o
pitanju
porast anketa doveo do prikladnijeg agregat-modela - jedan čovjek,
jedan glas
operativno prikladni pristup za anketiranje
opća javnost, glasačka javnost, pozorna javnost, aktivna javnost,
javnost određena društvenim problemima

P03 - Formiranje javnog mnijenja

Konceptualizacija mnijenja
nepouzdani sud ili rezoniranje
mnijenje je nepouzdani sud različit od razumske spoznaje svijeta
mnijenje je stvar shvaćanja suprotstavljeno činjenicama
bihevioralna ili psihološka pojava
mnijenje je verbaliziran ekspresija onoga što čovjek misli ili vjeruje

...bilo koji čin koji ima neko značenje je izraz mnijenja.

odnos između mnijenja, stava i vjerovanja

razlika od uvjerenja je po manje izraženoj kognitivnoj osnovi
razlika od stava je po manje zastupljenoj emocionalnoj komponenti
razlika je dakle u većoj kolebljivosti i manjoj motivacijskoj snazi
stav je relativno trajna i stabilna psihološka struktura
mnijenje je fluidno i kolebljivo, podložno velikim oscilacijama i naglim
promjenama pod utjecajem promjene relevantnog situacijskog
konteksta
mnijenje je pro ili contra pozicija o društvenim pitanjima
psihologijska osnova mnijenja
mnijenje se temelji na kognitivnoj strukturi shema - reprezentira bazu
podataka specifičnog predznanja pojedinca o nekoj određenoj ideji ili
području - npr. sloboda, demokracija...
shema je temelj percipiranja i vrednovanja informacija - utječe na
formiranje mnijenja
mnijenje je određeno i temeljnim vrijednostima pojedinca
Konceptualizacija javnog mnijenja
teorije javnog mnijenja rješavaju pitanja
sociološka pojava
psihološki fenomen
komunikološki pojam određen s prva dva
sociološko određenje
javno mnijenje je kolektivni ili supraindividualni entitet
nastaje diskusijom o nekom društvenom pitanju
vodi odgovarajućoj društvenoj akciji
moderni model - 20. st.

Javno mnijenje nije zbroj individualnih mišljenja, već ono mišljenje koje
izražavaju pojedinci kao predstavnici određenih društvenih i političkih grupa.

psihološko određenje
odbacuje se pojam kolektivni produkt
stvar formiraju ljudi koji su pripadnici iste društvene grupe
sinteza sociološkog i psihološkog modela
u istraživanjima nema jasnih granica među modelima
anketni podaci predstavljaju individualnu razinu - treba uključiti i kolektiv
uvodi se element rasprave o društvenim pitanjima
tek zajedničko promatranje daje ozbiljni domet rezultata

Javno mnijenje sastoji se od mnijenja agregata pojedinaca koji kroz diskusiju

oblikuju javnost.

javno mnijenje kao komunikološki pojam

jedno od sastavnih faza komunikacija
proces povezivanja individualnih mnijenja ili tendencija s širim društvenim
planom
tri faze procesa:
1. Osobna konstrukcija gdje pojedinci počinju razmišljati o političkom
pitanju
2. Javno izražavanje privatnih mnijenja
3. Povezivanje izraženih mnijenja s aktivnostima javnih djelatnika
komunikacija mora obuhvaćati:
1. Političke aktere i komunikatore
2. Sadržaj poruke
 3. Kanal za komunikaciju s javnosti
4. Publiku aktera
5. Učinak na oblikovanje javnog mnijenja
završno
javno mnijenje je u osnovi komunikološki pojam
u određenoj mjeri uključuje sva tri spomenuta modela
traži interdisciplinarni pristup u znanstvenom proučavanju
i dalje nema jedinstvene definicije
ipak moguće je identificirati osnovne elemente:
1. društveno pitanje ili objekt javnog mnijenja
2. javnost ili subjekt mnijenja
3. komunikacijski procesi ili interakcija unutar javnosti
4. mnijenje ili produkt komunikacijskih procesa

Psihološki procesi formiranja mnijenja na nivou pojedinca

psihološki koncepti pomažu u razumijevanju događaja i procesiranju informacija
od strane pojedinaca te upućuju na razloge zašto se mišljenje mijenja, a nekad ne
mijenja
vjerovanje - osnovne spoznaje
naše razumijevanje stvari kakve jesu
pretpostavke na temelju kojih živimo naš život
česta pretpostavka je da i drugi gledaju svijet našim očima
zapadnjaci vjeruju da se čovjek može mijenjati temeljem svog odabira
ili događaja izvan njihove kontrole
indijski sustav tvrdi da je pojedinac definiran rođenjem - promjene
nema
može biti pojedinačno ili pripadati skupu vjerovanja - sustav vjerovanja
dolazi do sukoba različitih sustava vjerovanja između, ali i unutar
pojedinaca
vrijednosti - ideali
naše razumijevanje stvari kakve ** bi trebale biti**
terminalne - krajnji ciljevi kojima težimo - sloboda i financijsko
blagostanje
instrumentalne - ograničenja na sredstva koja koristimo da dosegnemo
terminalne vrijednosti - poštenje, odgovornost, odanost
često pretpostavljamo da i drugi imaju iste vrijednosti
stavovi - relativno stabilni i konzistentno pozitivni ili negativni pogledi na
osobu, mjesto stvar
bazirani na emotivnim i kognitivnim elementima
mogu biti miješani - nešto mi se sviđa na jedan, a ne sviđa na drugi način
razlika između vjerovanja i stavova nije stroga i jasna - npr. možemo imati
pozitivan ili negativan stav o nečemu bez da smo sigurni zašto
vjerovanje utječe na stav ili stav utječe na vjerovanje?
mnijenje - verbalni izričaj stava, odgovor na jednostavno pitanje
uže od stava
manje stabilno od stava i vjerovanja
ista vjerovanja i vrijednosti mogu rezultirati drugačijim mnijenjem
problem - ne možemo ispitivati stavove, a još manje vjerovanja i vrijednosti
o njima indirektno zaključujemo temeljem ispitivanja mnijenja
je li stav postojao prije ispitivanja mnijenja ili nije?
je li se stav promijenio nakon ispitivanja mnijenja?
biheviorizam - pravac u psihologiji koji pretpostavlja da se znanstvene metode
mogu primjenjivati samo na ona ponašanja koja se mogu opažati i mjeriti
kako ljudi uče neka ponašanja i kako se ono može mijenjati
pokušava se povezati podražaje iz okoline ili iskustvo ljudi s njihovim
ponašanjem - nije usmjereno na psihičke procese (mišljenje, pamćenje,
emocije)
dvije teorije uvjetovanja - klasično i instrumentalno
klasično - podražaj, odgovor
vrijedi za ljude
instrumentalno - ljudi pokušavaju maksimizirati pozitivne posljedice i
minimizirati negativne posljedice svog ponašanja, odnosno stavova
dovodi do promjene ponašanja - nije jasno mijenjaju li se i stavovi
ne reagiramo samo uvjetovanjem - to je samo jedan od načina
potrebne su nam i druge teorije za razumijevanje formiranja javnog
mnijenja
kognitivna obrada podataka - što se događa kada ljudi misle?
pretpostavlja da su informacije koje primamo poruke koje naš mozak
aktivno procesira i filtrira
odbacuje biheviorizam - međutim, prepoznaje se da ne dajemo istu pažnju
svim stvarima koje nas okružuju
ELM - Elaboration Likelihood Model
 kako ljudi elaboriraju poruke koje se odnose na kontroverze, posebice koje
ih pokušavaju uvjeriti u nešto
elaboracija - intenzitet koji pojedinac posvećuje argumentu koji je sadržan
u poruci - varira od malog razmišljanja i prihvaćanja ili odbijanja do jako
kompleksnog misaonog procesa koji uključuje protuargumente
deskriptivni model - ne objašnjavajući
dva moguće puta za promjenu mišljenja
1. Centralni - puno razmišljanja - npr. detaljne informacije na web
stranicama
2. Periferni - fokus na jednostavne, uvjerljive stvari - promjena može
biti kratkotrajna - npr. jednostavne, površne parole
stavovi koje već imamo utječu na način na koji elaboriramo nove poruke
teorije dosljednosti - međusobni utjecaj stavova
stavovi međusobno mogu biti konzistentni, nekonzistentni i irelevantni
Volim svoje dijete i Volim provoditi vrijeme sa svojim djetetom
Vodim brigu o sebi i Jedem nezdravu hranu
Cibona je bila odličan klub i Sutra će padati kiša
teorije prosudbe - utjecaj postojećih stavova na način interpretacije novih
informacija
prosudba novih podražaja u odnosu na postojeću referentnu točku
stavovi drugih koji su bliski našoj referentnoj točki se asimiliraju, a oni koji
su daleko se odbacuju
teorije funkcionalnosti - stavovi nam služe nekoj svrsi
prilagodba - nešto dobiti ili ne biti kažnjen
ego defanzivna - zaštititi se od istine o nama
iskazivanje vlastitih vrijednosti
znanje - dati smisao nekom kaotičnom sustavu
teorija upravljanja impresijom - kako nas drugi doživljavaju
društveno odobravanje
pristojnost sprječava ponašanje usklađeno sa stavom
emocije - individualne i društvene
norme - što obično svi rade - što većina odobrava ili neodobrava
percepcija - tuđeg stava ili normi
javno mnijenje kao socijalni proces
razvojni model - problemska faza, faza prijedloga, programska faza, faza
procjene
 model vođe mišljenja - ideja uzima korijene unutar grupe, širenjem se
pojavljuje promatranje drugih, mišljenje drugih dovodi do prilagodbe
vlastitog mišljenja što dovodi do formiranja javnog mnijenja
model recipročnih odnosa - komunikacija između grupa i pojedinaca
teorija spirale tišine - mišljenje pojedinca, percepcija pojedinca o
dominantnom mišljenju, procjena pojedinca o budućnosti dominantnog
mišljenja, spremnost pojedinca da podrži svoje mišljenje

P04 - Ciljevi, metode, etika

istraživanje javnog mnijenja obuhvaća:
razne empirijske metode raznih točnosti
metoda anketiranja uzorka je najvažnija - važan je dobar uzorak
uzorak pokriva zemljopisno ili administrativno područje te razne slojeve
stanovništva
tematska važnost anketa - politička, društveni fenomeni
istraživanje javnog mnijenja započinje u USA
utjecaj tehnike i tehnologije:
mjerenje stavova, teorija uzorkovanja
obrada malog uzorka daje pouzdanost na širokoj populaciji
učestalo publiciranje istraživačkih rezultata
poboljšanja u istraživanju
treba proučavati dugoročne trendove u javnosti
kvotni uzorci zamijenjeni vjerojatnosnim uzorcima
rezultati daju trenutak istraživanja - nisu prognoza
porast kvantitete često nema odgovarajuću kvalitetu

Metode i tehnike istraživanja

u obzir treba uzeti
empirijske metode i tehnike istraživanja
uzorkovanje stanovništva prema nekom stratumu
balans između cilja, financija, tehnika vremena i sl.
niti jedan postupak ne daje potpuno objašnjenje, ali
svaki postupak doprinosi ukupnom razumijevanju
analiza sadržaja
koristi se kao dodatni izvor informacija
 omogućava bolje razumijevanje anketnih rezultata
ispituje utjecaj društvene komunikacije
istražuje postanak javnog mnijenja
predviđa trendove javnog mnijenja
prognozira rezultate glasovanja na izborima
analizira se: sadržaj i poruke masovnih medija, predizborne kampanje,
politički govori i dokumenti
otkriva se: kognitivni okvir oblikovanja javnog mnijenja, uloge masovnih
medija, analiza političkog sadržaja
analiza statističkih pokazatelja
demografija
ekonomsko stanje
aktivnosti stanovništva
političke preferencije
usmjerenost na razne kategorije: nacionalnost, obrazovanje, dob
ispitanika, ekonomski status, područje u cjelini, religijska pripadnost,
ruralno-urbani način života
polustrukturirani intervju
za bolje razumijevanje anketnih rezultata
pomoć u istraživanju i postavljanju hipoteza
intervju manje skupine ispitanika ukazuje na raspon razmišljanja
nema statističku reprezentativnost!
uključuje pažljiv odabir ispitanika
fokus-grupa - cca. 15 ispitanika - vrlo praktično
pokazatelji zapaženi u maloj skupini bitni su za široku javnost
anketna istraživanja
najšire korištena
nezamjenjiva metoda društvenih istraživanja
kombinacija statističke teorije i psihološkog mjerenja stavova
rezultati uzorka se vjerojatnosno generaliziraju na populaciju
donekle pouzdani prediktori budućeg ponašanja
pitanja usmjerena na individualnu razinu
predizborna istraživanja:
1. Benchmark poll
barem 1 godinu prije izbora
 ispituje opće raspoloženje javnosti prema strankama
obično usmeno anketiranje par tisuća domaćinstava
opsežni upitnici - i do 50-ak pitanja
orijentacijska uloga - ne prediktivna
rezultati su uvod u predizbornu kampanju
2. Follow-up suveys
bazira se na analizi rezultata prve faze
druga faza pokriva 1 ili više dodatnih anketa
ankete produbljuju prijašnje znanje
6 mjeseci prije termina izbora
tipično telefonski s par-stotina ispitanika - kraći upitnici
3. Panel istraživanja
1-2 mjeseca nakon druge follow-up faze
bilježenje eventualnih promjena statusa javnog mnijenja
moguće naklonosti prema izbornim kandidatima
slučajni odabir 200-300 ispitanika iz prijašnjih uzoraka
telefonski - kraće nego u prijašnjim fazama
4. Tracking polls
svaku večer tokom kampanje
50-100 vjerojatnih glasača
telefonski
kratka, istraživački relevantna pitanja
podaci se akumuliraju prema mobilnom prosjeku 5 uzastopnih anketa
prate se reakcije javnosti za svaki novi element izborne kampanje
5. Fokus grupe
kvalitativna dopuna kvantitativnim podacima
mogu se koristiti u svim fazama predizbornih istraživanja
ciljani grupni intervjui daju odnos prema glavnim elementima
kampanje
ekonomična metoda - zamjenjuje mnoštvo otvorenih anketnih
pitanja
otkriva skrivene informacije u javnom mnijenju
6. Eye-off-poll
1-2 dana prije termina izbora
 par pitanja o glasačkim namjerama
telefonski na većem broju uzoraka od panel anketa
trenutno raspoloženje javnosti
velika vjerojatnost predviđanja izbora
rezultati se koriste za statističko poliranje ukupnih rezultata
7. Exit-poll
na dan održavanja izbora nakon obavljenog glasanja
velik uzorak glasaća - >10000
tajno izjašnjavanje
upitnici kratki i jednostavni
pitanja o izborima i demografskim osobinama glasača
dio izborne metodologije
etika u anketama - Belmont dokument
poštivanje osoba - pojedini se tretiraju kao autonomni agenti, a oni s
umanjenom autonomijom imaju pravo na zaštitu
dobrobit - istraživači se moraju odnositi na subjekte na etički način,
poštivati njihove odluke i postupati zaštitnički
pravednost - mora postojati balans između koristi i težine ispitivanja
bitna uloga institucionalnog nadzornog odbora - administrativno tijelo
koje štiti prava i dobrobit ljudskih ispitanika
barem 5 članova
raznovrsnost članova u profesijama
u obzir se uzima rasna i kulturna pripadnost te osjetljivost prema
stavovima zajednice
podjednaka zastupljenost muškaraca i žena
kriteriji za procjenu istraživanja:
dizajn studije
rizici i koristi
pravedna selekcija ispitanika
anonimnost podataka
kvalifikacije istraživača
informirani pristanak
informirani pristanak
ispitanici daju pisani pristanak prije anketiranja
moraju biti informirani o idućem:
 rizicima i koristima sudjelovanja
aktivnostima koje sadrži anketa
uvjetima sudjelovanja u istraživanju
njihovim pravima kao subjektima istraživanja
obično zasebni formular - sadržaj varira, principi ostaju isti
štiti sve uključene strane: ispitanike, istraživače, institucije
nedolično ponašanje istraživača - sve značajniji razlog za brigu
lažiranje podataka u svrhu: propagande, manipulacije, utjecaja,
materijalne koristi...
preuveličavanje rezultata ankete kako bi bolje odgovarali njegovim
stavovima ili uvjerenjima
izmjena dijelova ankete bez odobrenja nadležnog odbora
namjerno nedokumentiranje metodologije istraživanja
kršenje anonimnosti ispitanika
prihvaćanje provedbe studije bez potrebnih resursa
sukob interesa istraživača i sponzora

Istraživanje javnog mnijenja u praksi

konceptualizacija - proces specificiranja našeg shvaćanja nekog pojma

 1. definiranje predmeta istraživanja - predmet, problem, tema - može li se
istraživanjem otkriti nešto novo?
2. definiranje svrhe istraživanja - znanstvena ili praktična
znanstvena - opće znanje građana, spremnost uporabe novih tehnologija,
povjerenje u znanstvenike i sustav
praktična - za studente praktična primjena usvojenih teoretskih znanja ili
za nastavnike diseminacija rezultata za ispunjenje kriterija
3. referentna literatura - što je već provedeno na temu, ima li preostalih otvorenih
pitanja, ima li novih pitanja, koje metode su upotrebljavane s kojim uspjehom
4. definiranje ciljeva istraživanja - glavni cilj, specifični ciljevi
5. orijentacijsko istraživanje - proširiti znanje o temi, provjera specifičnih ciljeva,
provjera prikladnosti planiranih metoda, uočavanje poteškoća u provedbi
6. formulacija hipoteza - pretpostavljeni odgovor na specifične ciljeve, tvrdnje o
postojanju ili nepostojanju odnosa između pojava koje se istražuju, potvrda ili
odbacivanje hipoteze
7. definiranje i kategorizacija varijabli istraživanja - povezivanje ciljeva s
empirijskim pokazateljima
8. idejni nacrt istraživanja

deduktivno istraživanje - top-to-bottom

induktivno istraživanje - bottom-to-top

istraživanje javnog mnijenja većinom je deduktivno - intervju u fokus grupama više

induktivno

otvorena pitanja pružaju mogućnost induktivnog istraživanja

metode istraživanja - kvalitativne i kvantitativne

kvalitativne - dubinski intervjui, fokus grupe

kvantitativne - ispitivanje uzorka (anketiranje), eksperiment, analiza pisama