You are on page 1of 3

BAWDEN 10.

- komunikacijski okvir
o dva konceptualna modela
▪ informacijski lanac
• komunikacijski lanac, informacijski lanac ili informacijski
životni ciklus
• opisuje proces od kreacije, preko diseminacije, organizacije,
indeksiranja, spremanja i korištenja do odlaganja
▪ resursni okvir
• potreba za novim okvirom za kategorizaciju informacijskih
izvora koji će uključivati nove oblike izvora i nove formate
postojećih
• četiri tipologije materijala se koriste, bilo samostalno, bilo u
kombinaciji
► po temi (npr. civilno inžinjerstvo)
► po formatu (npr. podcast)
► po lokaciji (npr. Sjeverna Amerika)
► po tipu materijala (npr. akademski članak)
• varijacija koja je najstabilnija za stalne promjene oblika i
formata koju je predložio Robinson, a koristi se u detaljnoj
analizi zdravstvenih i farmaceutskih izvora, dijeli resurse na:
► zeroth – sirova informacija prije nego li uđe u
komunikacijski lanac (npr. rezultat eksperimenta)
► primarni – „originalna informacija“ (npr. akademski
članak)
► sekundarni – informacija kojoj je dodana vrijednost od
neke organizacije primarnog materijala (npr. udžbenik)
► tercijarni – materijali koji upućuju na primarne i
sekundarne (npr. bibliografija)
► kvartarni – daju pristup listama izvora na višoj razini,
„popisi popisa“
► kvintalni – popisi popisa popisa
- promjena informacijskog okruženja
o ključni efekt koji utječe na promjenu - digitalizacija
▪ prva važna promjena je bilo prebacivanje tiskanih sažetaka i
indeksiranja u kompjuterizirani oblik
• kompjuterizirani indeksi koriste Booleovu logiku i puno su
jednostavniji za pretraživanje
▪ nakon toga se digitaliziraju akademski i profesionalni časopisi
▪ razvoj Interneta dovodi do prebacivanja brojnih tiskanih izvora u
digitalni oblik
▪ velika dostupnost „printa na zahtjev“
• na neki način, povratak u doba prije tiska, kad su rukopisne
knjige bile stvarane po narudžbi
▪ homogenizacija – većina ljudi danas informacijama pristupa kroz jedno
pretraživačko sučelje
• sve informacije izgledaju isto u web pretraživaču, pa je potreban
veći trud za analizu dobivenih odgovora
▪ zaokret prema mobilnim platformama
▪ korisnici kupuju „pretplatu“ kako bi pristupili digitalnom sadržaju
▪ otvoreni pristup – besplatno dostupna akademska i znanstvena
literatura
• tri dostupna modela:
► zeleni otvoreni pristup – članak je izdao časopis na
pretplatu, a kopija je pohranjena u izvor koji je dostupan
besplatno najčešće u institucijski repozitorij
► zlatni otvoreni pristup – članak je objavljen u časopisu, ali
je dostupan besplatno (neovisno jesu li svi članci u
časopisu besplatni ili samo dio njih), a objavljivanje
članka plaća autor
► platinasti otvoreni pristup – članak je objavljen u potpuno
besplatnom časopisu, a autor ništa ne plaća
o novi oblici komunikacije
▪ brige oko opadanja kvalitete, plitkog razumijevanja i „smrti ekspertize“
• blog
• „microblogging“ platforme – Twitter
• wiki
• društvene mreže
• skupljači – integriraju mnoštvo izvora, najčešće za vijesti
• mobilne aplikacije
o novi oblici istraživanja i učenja
▪ e-science ili e-research
• zajednički rad većeg broja znanstvenika, koji se ne nalaze na
istom mjestu, omogućen manipulacijom velike količine
podataka
• dana-intensive ili information-intensive istraživanja
• bioinformatika i kemoinformatika – koriste se za baratanje
velikih količina podataka iz biologije i kemije
o informacijski prostor
▪ sastoji se i od fizičkog i od virtualnog dijela
• „kompleksna knjižnica“
• Walt Crawford
▪ knjižnice i informacijski centri više nisu samo mjesta za spremanje
fizičkih informacijskih proizvoda

You might also like