ENCIKLOPEDIJA

Kada govorimo o enciklopediji, kaemo da je to djelo u kojemu se

okupljaju i sustavno obrauju injenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima,
abecednim ili nekim drugim slijedom. Osvrnemo li se na kronoloki poredak,
moemo uoiti usporedni razvoj kulture i enciklopedijskih djela. Pa tako
spominjemo antike leksikografe i glosografe koji se smatraju zaetnicima takve
literature. jihovim radom ujedno zapoinje daljnji razvitak, jer su oni bili prvi
koji su izdvajali imena i poredali ih al!abetski. "ano je spomenuti so!istu koji je
ivio u #. st. pr. Kr. , Hipija iz $lide, jer se on smatrao prvakom enciklopedijske
uenosti, a bavio se razliitim podrujima, poput matematike, povijesti i
kiparstva. ajvaniji !ilozo! svoga doba bio je Aristotel, ija se djela smatraju
enciklopedijom tadanjega znanja.
Prvi pravi enciklopedijski roman javlja se u %. polovici #. st. , koji je
sastavio &arcijan Kapela. 'o je djelo u ( svezaka i nije pretjerano velike
knjievne i znanstvene vrijednosti, ali unato tome vaan je u kulturno )
povijesnom kontekstu. Prolaze*i kroz svjetsku povijest, dolazimo i do "incenta
od +eauvaisa, koji se sa svojim djelom Vee zrcalo ) ,peculum maius smatra
sastavljaem najpoznatije srednjovjekovne enciklopedije. - tom djelu obraena
su mnoga podruja, poput povijesti, prava i govornitva. -itelj poznatoga
talijanskoga pisca, .antea, smatra se istaknutim piscem enciklopedija, zbog
svoga djela Knjiga riznice. - tom odjelu uz enciklopedijsku obradu bavi se i
povije*u, zemljopisom, etikom i zvjezdoznanstvom.
Osvrnemo li se na povijesni razvoj enciklopedije, vidjet *emo da se mnogi
znanstvenici, pisci, !ilozo!i i slino, iz razliitih podruja i vremena, bavili
pisanjem tih djela. 'ako dolazimo i do tzv. zlatnog doba europske
enciklopedizma. ajistaknutiji bio je Chambres, koji je isticao kako njegovo
djelo /iklopedija nije djelo jednoga uma, ve* proizvod sveobuhvatnoga
ljudskoga znanja. jegovo djelo posluilo je kao temelj za najpoznatiju i
najvaniju meu europskim enciklopedijama ) Francusku enciklopediju. 'o
djelo je proizvod ve*eg broja pisaca 0 1oussea, "oltaire, .iderot, .23lambert i
4elvetius. Posebnost te enciklopedije bila je sustavna obrada podruja rada,
umije*a tehnike i izuma, a za cilj je imala osvrt na tadanja politika zbivanja.
Prolaze*i kroz !rancusku tematiku, dolazimo i do britanske. Prvo izdanje
britanske enciklopedije izdano je u %5. stolje*u. ajistaknutija podruja bila su
botanika, lijeenje te kemija.
,ada *u se osvrnuti na prve pokuaje vezanu uz hrvatsku enciklopediju.
4rvatska enciklopedija tiskana je u %(. stolje*u u Osijeku u 6 sveska. - 67.
stolje*u tiskana je 4rvatska enciklopedija ate !jevia, koja je takoer
nedovrena. Ona pada u zaborav za vrijeme 88. svjetskog rata. o, ve* %(#7. se u
9agrebu osniva :eksikogra!ski zavod ;1< s ciljem izrade $nciklopedije
<ugoslavije. "eksikografski zavod # iroslav Krle$a % djeluje kao zasebna
ustanova vezana za znanost i kulturu u 4rvatskoj. 'a ustanova je izdala veliki
broj leksikogra!skih, enciklopedijskih, geogra!skih i popularnih djela, pa se po
tom broju moe usporediti sa slinom djelatno*u na najve*im europskim i
svjetskim jezicima. Kasnije su se razvijale i druge vrste, poput &edicinske
enciklopedije, 'ehnike enciklopedije, $nciklopedije likovnih umjetnosti,
Poljoprivredne enciklopedije, $nciklopedije !izike kulture, itd. %((=. godine
tiskan je ogledni arak nove 4rvatske enciklopedije, a nakon nekih promjena,
%(((. tiskan je i prvi svezak. Planirano je %% svezaka, a do 6775. izalo ih je (.