Filolofija

Filologija dolazi od grke rijei koja oznaava ljubav prema rijei. Filologos bi prema tome
bio prijatelj rijei onaj koji voli rijei. U irem slislu oznaava znanost koja se bavi
prouavanjem jezinih pojava, kako gramatike tako i jezika. U uem smislu to je prouavanje
gramatike (za ovaj pojam pretee danas izraz lingvistika tj. znanost o jeziku jezikoslovlje.
!rvi put se pojaljuje u !latonovim pismima,a zatim kod aleksandrijskih gramatiara gdje
pojam filologa nije oznaavao samo prijatelja rijei i ljubav prema rijei nego i prouavanje
tekstova.
"ralj !tolomej u ###. st. pr. n. e. $sniva u %leksandriji kompleks zgrada (hram muza u kojoj
je bila velika knini&a. 'amo je dobro pla(ao uenjake za prouavanje tekstova. "njini&a je
unitena u doba %urelijana )*). +odine tijekom vojne kampanje na %leksandriju. 'rajala je
oko ,-- godina. U njoj je bilo oko .-- --- papirusnih svitaka, a u doba /ezara *-- ---. .*.
+odine kad je /ezar opsjedao %lksandriju dao je zapaliti egipatsku flotu u lu&i, a vatra se
proirila na obalu i unitila knjini&u. U %leksandrijskoj knjini&i bila su knjievna djela, a u
!ergamovskoj znanstvena djela.
0adatak knjiniara bio je razvrstavanje ili opisivanje djela. 0a svako djelo trebalo je odrediti
autora, knjievnu vrstu, usporediti razne rukopise istog djela ukoliko postoje. !opratiti djelo
gramatikim, metrikim i povijesnim komentarom (realia stvarni komentar.
Filolozi u %leksandrijskoj knjini&i u ###. st. pr. n. e. radili su1
2. 3adglednik knjini&e bio je 0enodot iz 4feza ro5en 6),. pr.n.e ).,. pr. n. e. a prvi je
podijelio 7omera na pjevanje
). "alimah "irenjanin (62-. pr. n. e. ).-. pr. n. e. napisao je djelo !inakes (gr.
slike, lat. imagines. 'o je temeljno djelo za povijest grke knjievnosti. !odijeljeno je
na epske, lirske, dramske pjesnike, zatim govornike, filozofe, povijesniare,
zakonodav&e, zapovjednike. 8vako je djelo odre5eno imenom, prvom rijei djela i
brojem redaka.
6. 4ratosten "irenjanin ()9.. pr. n. e )--. pr. n. e.. !rvi je za sebe upotrijebio ime
filologos u znaenju ovjeka obrazovanog vi5estrukim znanjem. !osebno je poznato
njegovo djelo :ad o antikoj komediji. 'o je djelo u dvanaest knjiga u kojima
raspravlja o autentinosti i injeni&ama u komediografskom stvaralatvu te se bavi
kritikom teksta.
:ije filolog pronalazimo i kod /i&erona (;ar&us 'ulius /i&ero, ;arkus <ulijus "ikero, 2-=.
pr. n. e. .6. pr. n. e.
>...ne opera (trud et oleum (ulje philologiae meae perierit.?
@a ne bi propao trud i ulje moje filologije. (najranije potvrde upotrebe rijei filolog.

U antiki (anti&i naziv filolog se davao knjievno obrazovanom poznavatelju jezika,
knjievnosti i ostalih znanstvenih dis&iplina. U srednjem vijeku spomenuli smo djelo @e
puptiis !hilologiae et ;er&urii ($ svadbi, o vjenanju Filologije i ;erkura koje je napisao
;artianus (;ar&ijan "apela iz A. stolje(a pisa& koji dolazi iz %frike. 4n&iklopedija znanja u
devet knjiga koje je nastalo nakon %larikovog osvajanja :ima i prije pada %frike (u razdoblju
od .2-. pr. n. e. do .)B. pr. n. e.. 4n&iklopedijski roman u prozi i stihu koji se osim ovog
naslova javlja i pod drugim naslovom 8atCri&on. !o svojoj nravi alegorijskoDmitologijsko i
en&iklopedijsko.
Filologija dobiva sedam slobodnih umije(a (8eptem artes liberales temelj obrazovanja
slobodnih ljudi u srednjem vijeku. /jelokupno znanje dijeli se na trivium i Euadrivium. U
trivium spadaju gramatika, retorika i dijalektika. U Euadrivium ubrajamo geometriju,
aritmetiku, astronomiju i muziku. 8imbolian prikaz gdje filologija za dar dobiva sedam
slobodnih umije(a A###. i #F. solje(a vani su za filologiju kad se na dvoru "arla Aelikog
osniva dvorska kola ili 8&hola !alatina koju je vodio %lkuin iz <orka (%lkuin iz Gorka.
$snivaju se skriptoriji gdje se prepisuju antiki tekstovi i otkrivaju se kodeksi antike
knjievnosti.
!rofesor "atii( u hrvatskom leksikonu dao je sljede(u defini&iju1
>Filologija je dis&iplina koja se sustavno bavi kulturno relevantnim tekstovima i preko njih
otkriva sadraje i znaajke koje sredine ili tekstova. +lavni je &ilj poznavanje jezinog izraza i
povijesti tekstova pa je po tome ona dis&iplina koja se obuhvatno bavi jezikom i knjievno(u.
$d lingvistike i znanosti o knjievnosti razlikuje se posebnim gleditem kojim pristupa istim
predmetima.?
;oemo kazati da je filologija pouzdano utvr5ivanje tekstova i njihovo temeljito
prouavanje. U irem smislu filologija obuhva(a svako bavljenje jezikom i knjievno(u
posebno gramatikom, historijskom gramatikom, poredbenom lingivistikom, leksikologijom,
etimologijom i starijom knjievno(u.
Rukopisi i kodeksi
"odikologija je dis&iplina koja se bavi tradi&ijom rukopisa. :ukopisi su osnovni izvor za
poznavanje latinskog jezika, a najstariji rukopisi bili su pisani na papirusu. @o nas nije doao
ni jedan original. !ergamena ili pergament je ivotinjska koa koja se mogla ispisivati s obje
strane, te se mogla povezivati u ve(a djela. Uz pergamenu je povezana afirma&ija novog
oblika knjige kodeksa umjesto ranijeg svitka koji se javljao i na papirusu i na pergameni.
"oristio se pri izumu tiskarskog stroja, a najve(i dio tekstova prepisanih na pergameni je iz ###
stolje(a dok dio antikih djela potjee iz #A stolje(a. $d A stolje(a do "arla velikog
prepisivalo se samo u privatnim kolama i samostanima. "asiodor (umro ,9-. godine A#
stolje(e uvodi u samostane ve(i interes za antiku knjievnost iako je poganska jer smatra da
je svjetovni nauk korstan da se shvati boji zakon. Uvodi itanje antikih pisa&a te se otvaraju
skriptoriji za prepisivanje djela, ali u srednjem vijeku antika se djela unitavaju, jer na
pergameni gdje je bio antiki tekst nakon struganja je pisan novi tekst vjerske tematike.
U palimpsesti ili &odi&es (kodeksi res&ripti ponovo pisani.
U ambrozijanskoj knjini&i u ;ilanu prona5en je palimpsest s !latonovim komedijama iz A
stolje(a na kojem je bio tekst 8tarog zavjeta. 292=. godine u Aeroni je prona5en palimpsest
+ajevih institu&ija na kojem su bile napisane rasprave svetog <eronima. $d 2), listova =) su
bila dva puta reskribirana. 3akon "asiodora, 8veti "olumbar dolazi iz #rske u A## stolje(u i
na kontinentu osniva samostan. 8amostan i Hobbiju ( u #taliji koji je posjedovao oko ==-
rukopisa me5u kojima su bila djela 'eren&ija, Aergilija, $vidija, Iukre&ija, !erzija, ;ar&ijala
<uvenala, Iinija 8tarijeg, /i&erona i 8eneke. Aano razdoblje za rukopise i kodekse je i
razdoblje karolinke reforme, kada su &entri uenosti bili samostani u kojima su se nalazile
pisarni&e za prepisivanje djela . 3a njihovim gra5evinama razvijala se arhitektura, a unutar
njih (samostana dekorativna umjetnost.
#zvan samostana ostalo je svjetovno sve(enstvo koje se obrazovalo u katedralnim kolama i
one se razvijaju sve vie. Aana je djelatnost samostana ;onte&assino (benediktinski
samostan osnovan ,)B. godine na istom brdu u kojem je nastao niz benventanskih kodeksa
antikih autora. 8auvao se zadnji dio 'a&itovih anala i povijesti, %pulejev 0latni magara&