Dante je svoje djelo nazvao samo Komedija dr ei se tada njih shvatanja da su trag

edij e djela koja ponu tragino i tragino se zavr e, a komedije djela koja tragino poi
nju a z avr avaju se sreno: ... Na poetku ona je zastrasujua i smrdljiva, jer govor
i o Paklu, ali ima dobar kraj, po eljan i prijatan, jer govori o Raju... Epitet
Bo anstvena po javljuje se prvi put kod Bokaa u njegovom djelu o Danteovom ivotu
ali se kao sasta vni dio naslova izdanja uvodi 1555. godine. Poema se sastoji od
14233 stiha u jedanaestercu i rimovanim tercinama, koje su l anano povezane. Pod
ijeljena je na tri dijela: Pakao, istili te i Raj, sa po trideset tri pjesme, s t
ime to prvi dio odnosno Pakao, ima i uvodnu pjesmu, dakle tridese t etiri pjesme
odnosno ukupno sto pjesama. Bazirana je na broju tri (simbol Sveto g Trojstva) i
savr enom broju deset. Simetrina je i unutra nja podjela: Pakao ima dev et krugo
va i predvorje, to ini deset dijelova. istili te ima devet dijelova (Pla a, Pre dis
tili te i sedam pojaseva), plus Zemaljski Raj, to takoe daje zbir deset. Raj ima
d evet neba, plus Empirej, to opet ini deset. Svaki od tri dijela poeme zavr ava
rijeju zvijezda. Svaka esta pjesma u tri dijela poeme govori o politici, ali u sv
e irem smislu (na nivou Firence, pa Italije, Carstva). Du e gre nika razvrstane
su u tri gr upe, kao i du e pokajnika i du e bla enih. Tri zvijeri ometaju pjesn
ika na poetku puta. Tri vodia ga vode na njegovom putu. To je pria u prvom licu o p
utovanju kroz tri onozemaljska kraljevstva, zapoetom, k ako neki smatraju, na Vel
iki petak 7. ili 8. aprila, odnosno po drugima 25. mart a 1300. godine, na dan p
rvog Jubileja. Dante ima 35 godina i gubi se u umi, a tri zvijeri ga spreavaju da
iz nje izae. Poma e mu Vergilije kao simbol razuma i vodi g a dobrim dijelom put
a (kroz pakao i istili te), a zatim Beatrice i Sveti Bernard (k roz raj). Dante j
e poeo da pi e Pakao oko 1306 - 1307. godine (mo da i 1304), a zavr ava ga oko 1
309 - 1310. istili te pi e poslije 1308, sve do 1315, a Raj poslije 1316. pa skor
o do 1321. godine. Tema: Danteova vizija trodnevnog putovanja kroz zagrobni ili
te i raj. ivot, tj. kroz pakao, ist
Jezik i stil Bo anstvene komedije Jezik Bo anstvene komedije ima za osnovu toska
nski, odnosno firentinski dijalekt, i to iskori en u svim elementima, pa su u upo
trebi svakodnevne a ne samo akademske rijei, narodni izrazi i argoni. Ukljuuje gal
icizme i neologizme, odnosno rijei koje je sam iskovao. Koristi oko petsto latini
zama, posebno kada je ton kazivanja svea n ili uen. Stilski je vrlo razliit, vec pr
ema potrebi kazivanja. Mo e se rei da koristi veliku skalu stilova - od traginog d
o kominog, od poniznog do sveanog, od grotesknog do na rodnog. Kroz svoj pluriling
vizam i pluristilizam Dante uspijeva da poka e stvarne mogunosti vulgarnog, odnos
no narodnog italijanskog jezika. Taj jezik je u ao u upot rebu tek koju deceniju
ranije, a prije Dantea kori en je samo za ljubavnu liriku, s a ponekim izuzetkom
u religioznoj i didaktikoj poeziji i u nekim proznim djelima. Dante se sa pravom
smatra ocem italijanskog jezika, jer iako nije prvi koristio narodni jezik za p
isanje, on ga je osposobio da se na njemu mo e napisati bilo koj e knji evno dje
lo. Pojava Danteovog djela znaila je pobjedu toskanskog dijalekta, k oji postaje
zajedniki jezik svih Italijana. Instrument te pobjede bio je trijumfa lni uspjeh
Bo anstvene komedije postignut kod siroke publike. To je nova publika k oju je D
ante stvorio za sebe i za potonje pisce, a koja nije bila vi e ograniena sa mo na
uske akademske krugove. Pakao Dante se, posto je umrla Beatrice - ena koja ga j
e vodila ka ljubavi prema nebesk im stvarima - gubi u velikoj mranoj umi, simbolu
neznanja i zablude. Tu susree Ver gilija, koji predstavlja razum, a koga je Beat
rice poslala da mu pomogne da savl ada prepreke u vidu pantera (odnosno pohote i
po ude), lava (oholosti) i vuice (poh lepe). Vergilije mu obja njava da e morati
da putuje kroz tri onozemaljska kraljevs tva. Dante sa Vergilijem silazi u pakao
, veliku provaliju iji je ulaz blizu Jerus alima i koji se prote e do zemljinog s
redi ta, u kome je Lucifer. Provalija pakla ima oblik lijevka sa uzim dijelom u
sredi tu Zemlje. Ivice tog lij

evka imaju urezane ogromne horizontalne stepenike, koji formiraju devet koncentr
icnih kru nih ravni na kojima se ka njavaju razni grijesi. Te ravni, odnosno pa
kleni krugovi, sve su u e idui ka sredi tu Zemlje. Njihove obale, koje su se obru
ile zbog z emljotresa koji je pratio Hristovu smrt, omoguavaju silazak iz jednog
kruga u dru gi. Raspored ka njenih gresnika slijedi preciznu logiku. Svako je v
jeno ka njen u krugu k oji odgovara najtezem poroku meu onima koje je imao.
istili te Na istili te, visoki brijeg koji se di e iz mora, Dante sti e kroz dugi
podzemni hodnik koji polazi od Luciferovih nogu. Tu sti u na barci koju vozi aneo
do brijega istili t a, mjesta gdje dospijevaju du e dostojne odlaska na nebo pos
lije ispa tanja i pokaja nja. Dante se uspinje, sa Vergilijem uz brijeg, gdje po
slije pretistili ta idu u cst ili te koje ima sedam pojaseva kao simbol sedam glav
nih grijehova, a redoslijed im je obrnut od rasporeda koji imaju u paklu. Bla i
grijehovi se ispa taju na veoj visi ni, odnosno bli e Bogu. U svakom pojasu se na
laze gre nici koji ispa taju odreeni grije h, a na kraju svakog pojasa je aneo koj
i bri e sa ela znak slovo "P", simbol grijeha (sedam slova "P" simbolizuju sedam
glavnih grijehova, a slovo "P" je poetno slov o latinske rijei peccato - grijesi).
Te znake plamenim maem urezuje aneo na ulazu u istili te. Ovdje, za razliku od pak
la, gre nik nije osuen na vjeno ispa tanje grijeha i nije vezan za isto mjesto, ve
se kree kroz istili te, zadr avajui se da ispa ta u onim po asevima u kojima se isp
a ta neki od grijehova koje je poinio. I kada se izbri e svih sedam "P", sti e se
na vrh gdje se nalazi zemaljski raj, odreen za ovjeka koji ga je izgubio zbog Ada
movog grijeha. Na vrhu se Dante opra ta od Vergilija, simbola zem aljske nauke,
jer se oi tio od grijeha, a i zato to Vergilije, po to nije vjerovao ni u Hrista
koji je do ao niti u dolazeeg Hrista, ne mo e u raj. Njegovo vjeno mjesto je u Lim
bu. Zato se u zemaljskom raju pojavljuje Beatrice, simbol ljubavi, Bo ije i t eo
lo ke nauke i otkrovenja. U zemaljskom raju Dante posmatra, zajedno sa Beatricom
, simbolini prizor koji obuhvata najznaajnije trenutke ljudske istorije. Zatim ur
a nja u vodu rijeke zaborava grijehova, u vodu Lete, a potom i u vode Evnoje da
os vje i sjeanje na dobra djela. Potom mo e da krene ka zvijezdama i sa Beatricom
se pen je u Raj. Raj U raju je boravi te bla enih du a. Postoji hijerarhijski r
ed u savr enstvu du a i to savr en stvo je utoliko vee ukoliko je vi e nebo na ko
me se nalaze. Samo na prvom nebu i na Empireju du e se pojavljuju pred Danteom u
ljudskom obliku, a na ostalim su one p redstavljene svjetlima razliite jaine, odn
osno one su tu predstavljene kao ista su ti na. Na Zvjezdanom nebu Dante vidi tri
jumf bla enih du a odnosno Hristov trijumf, a na Pr vom pokretnom nebu vidi Boga
u sredi tu aneoskih hijerarhija. Aneli prve hijerarhije , serafimi, kerubini i ane
li prestolja nalaze se na odgovarajuim nebesima (Empirej u, Prvom pokretnom nebu
i Zvjezdanom nebu). Aneli druge hijerarhije, odnosno aneli poglavarstva, moi i gosp
odarstva borave na Jupiterovom, Marsovom i Sunevom nebu, a aneli tree hijerarhije,
odnosno aneli kne evi, arhaneli i aneli su na Venerinom, Merk urovom i Mjeseevom neb
u. Dakle sve du e se nalaze na desetom nebu, Empireju, rasporeene u obliku rajske
ru e o ko Bogorodice. Na osmom nebu Dantea ispituju sveti Petar i sveti Jovan o
tri teo lo ke vrline. Po to je pokazao da potpuno shvata i prihvata vjeru, nadu
i ljubav, pr elazi preko Prvog pokretnog neba u Empirej, i tu ga ne vodi vise B
eatrice ve svet i Bernard. On tu posmatra tajanstvenu Rajsku ru u. Sveti Bernard
moli Bogorodicu d a oslobodi Dantea bilo kakve smrtne sijenke i tako pjesnik mo
e da se pribli i Bogu, da razumije najvee tajne vjere - duboko jedinstvo stvoreno
g svijeta, jedinstvo t ri bo anske linosti u jednoj, spajanje bo anskog i ljudsko
g u Hristu, sve dok se na v rhuncu ekstaze, izvan sebe, ne izgubi u Bogu i potpu
no uklopi u harmoniji univer zuma stopiv i se sa ljubavlju koja pokree Sunce i os
tale zvijezde. O Bo anstvenoj komediji Bo anstvena komedija, vjerovatno, jedno o
d najveih djela ikada napisanih. Veliina ov og djela se prevashodno odnosi na njeg
ovu neprolaznost, svevremenost i univerzal

nost. Dante je na jedan izuzetan nain uspio otjelotvoriti ideal vjere, morala, na
uke i politike. Dante polazi od teze da je postojbina du e nebo, odakle ona sil
azi u nas. Du a po do lasku na zemlju ima dvije osobine: razum i te nju. Du a te
i dobru, ali ne zna da ga r azlikuje. Iz neznanja se raa zlo, a ono se po Danteu
nalazi u materiji odnosno uln om u ivanju. Dobro se nalazi u duhu, najvi e dobro
je Bog, a njemu te i svaka du a. Zahvaljujui svom umjetnikom geniju, Dante je u j
ednu cjelinu uspio da pove e plejadu likova, nosilaca razliitih osjeanja, zudnji i
du evnih stanja. Najupeatljiviji dio B o anstvene komedije je Pakao u kome Dante
ovo umjee sintetizovanja i ma te dolazi do v rhunca. Svaki ovjek se u jednom trenu
tku zapita koliko duboko je u toj umi grijeha, u koju zaluta svako - svjesno ili
nesvjesno. Ovaj prolazak kroz paklene krugove i sagl edavanje najmranijih slika
je toliko upeatljiv i realistian da se ne mo e izbjei vlast ito preispitivanje. Na
avsi se u tami, ovjek se zapita o svojoj pro losti i budunosti, ali i o postojeem s
vijetu uop te. Te ko je zatvoriti oi pred injenicom da ni jedan od ovih grijeha ni
je iskorijenjen, ali da su ovom nizu pridodati novi. Koliko li bi Danteu pojasev
a i zlih jaruga bilo potrebno kada bi Pakao pisao danas? Postoji toliko scena mue
nja, odnosno ispa tanja grijeha i svaka od njih je na sebi svojstven nain strasna
, ali je najubjedljivija ona iz drugog pojasa devetog kruga gdje se nalaze izdaj
ice. Tu grof Ugolino gloe potiljak nadbiskupu Rueriju. Rueri j e zatvorio Ugolina,
njegova tri sina i unuke u kulu (kasnije nazvanu Kulom gladi ) gdje su oni umrli
od gladi. Najdirljivija scena je kada jedan od Ugolinovih si nova kaze: - Oe, na
s e mnogo manje da boli ako bude jeo nas, ti si nam dao ovo bedn o meso, pa nam i
uzmi ivot goli. Takoe znaajno je i to to je Dante ovim djelom nastojao usmjeriti
itaoce ka pravom pu tu - ka Bogu. Na ulazu u pakao nalaze se oni koji... ni poku
du ni pohvalu ne zas lu uju... ljudi koji su itavog ivota bili neodlu ni, nisu se
okrenuli ni dobru ni zlu, kukaviki bje ei od svake odgovornosti. Prvi krug U prvo
m krugu Limbu nalaze se du e nekr tenih. Njihove du e se ne mue i jedina muka im
je neispunjiva elja da vide Boga. Tu se nalaze djeca i antike linosti koje su se r
o dile prije stvaranja kr anstva; Homer, Ovidije, Vergilije... Drugi krug U drugo
m krugu nalaze se du e ljubavnika, kojima vitla paklena oluja. uva ga Minos, a on
ujedno i razvrstava te e grije nike. U ovom krugu Dante razgovara s Franceskom
i Paolom, ljubavnicima iz Ravenne. Trei krug U treem krugu mue se du e pro drljivac
a. Njihove muke su da ih, polijegale po blatu, a ki a i snijeg dok ih Kerber, mi
tski uvar Hada, rasetvoruje. etvrti krug U etvrtom krugu su du e raspinika i uton. i
b
krtaca. Oni prsima guraju te ke terete, a uva ih Pl
Peti krug Peti krug je krug du a srditih i estokih, koji su zagnjureni pri vrhu,
a ljeni se d ave pri dnu. uva ih Flegija. esti krug To je krug krivovjeraca koji
su zakopani u vatrenim grobovima. Ovdje Dante pria s Farinatom i Cavalcantiem. S
edmi krug Sedmi krug je podijeljen na tri pojasa. U prvom pojasu se nalaze nasil
nici na bl i njega, a uvaju ih kentauri, koji ih dok su uronjeni u Flagetont, rij
eku od vrue kr vi, gaaju strelicama. U drugom pojasu nalaze se samoubojice, koji s
u pretvorene u

otrovno granje, te rasipnike, koji gonjeni Harpijama tre kroz ume samoubojica. U
treem krugu se na u arenom pijesku nalaze nasilnici protiv Boga, le e nepokretni
nauz ak, protiv prirode, moraju trati i protiv rada, moraju sjediti. Ovdje Dante
sree B runetta Latinija, protivnika prirode, njegovog uitelja i uglednog knji evni
ka, te m u on prorie da e biti prognan iz Firence. Osmi krug Metabolge ili zle jar
uge, kako se jo zove osmi krug pakla, sadr avaju deset rovova. U prvom rovu su z
avodnici ena (njih biuju avoli), u drugom laskavci (zaronjeni u l judsku neist. U t
reem rovi su simonisti ljudi koji su prodavali ili kupovali crkve ne asti, naglavc
e zabodeni u uplju stijenu. Tamo Dante sree Papu Nikolu III. U etvrt om krugu se n
alaze vraevi i la ni proroci, koji hodaju unatrag, glave okrenute naop aku. U pet
om krugu su podmitljivci i varalice, zagnjureni u vrelu smolu, a uvaju ih vrazi.
U estom krugu su licemjeri, prisiljeni da hodaju pod debelim pozlaenim k abanicam
a. U sedmom rovu su lupe i koji tre progonjeni od otrovnih zmija. U osmom k rugu
se himbeni savjetnici, a meu njima Dante sree Odiseja, koji mu opisuje svoje zadnj
e putovanje. U devetom rovu su sijai nesloge, koje vrag ranjava maem, a u des etom
rovu su krivotvoritelji, ka njeni stra nim bolestima. Deveti krug U deveti krug
Dantea i Vergilija prenese div Antej. Taj krug je podijeljen na eti ri zone; Kai
n zona izdajica roaka, Antenori zona izdajica domovine ili stranke, T olomeja zon
a izdajica gostiju, Guidecca zona izdajica svojih dobroinitelja. U sre di tu Koci
ta, ujedno i sredi tu zemlje, nalazi se gorostasni Lucifer, koji je do pol a zar
onjen u led. Ima tri glave, a ispod svake po par ogromnih krila kojima stva ra h
ladan vjetar. U ustima su mu Juda, Brut i Kasije. Simbolike: Dante simbol gre no
g ovjeka Vergilije simbol mudrosti i razuma Beatrice simbol bo anske milosti i ob
jave Mrana uma simbol gre nog ivota Struktura: Bo anstvena komedija se sastoji od
tri dijela koji simboliziraju sveto Trojstvo. S vako dio se sastoji od 33 pjeva
nja, a Pakao ima jedno uvodno poglavlje tako da j e ukupno sto pjevanja. Strofe
su sastavljene od po tri jedanesterca, od kojih se prvi rimuje s treim, a drugi s
prvim iz sljedee strofe. Analiza likova: Francesca je grije nica iz poravednih r
azloga, a njena du a je bez ikakve sumnje i a od mnogih koje sti u u raj. Njezina
elja da moli s Paolom za Dantea samo dokazuje njen ui dobrotu i nepripadnost pak
lu. Farinata je u neku ruku progla en krivovjercem iz zlobe. Njegovi protivnici
su u s tvari pravi krivci koji bi trebali trpjeti u paklu. Farinata je plemenit,
i iako je protiv Dantea po politikom uvjerenju, on ga moli da razgovara s njim.
Pierre delle Vigne (trnovito stablo) je jo jedan od ljudi koji nisu zaslu ili pa
kao . Njegovo samoubojstvo nije u stvari njegova krivnja, ve krivnja njegove okol
ine. U su tini je on dobar ovjek, koji se na ao na krivom mjestu u krivo vrijeme.
Papa Nikola III je, za razliku od pro la tri grije nika, osoba koja je u potpun
osti zaslu ila pakao. Njegovi grijesi se ne mogu opravdati niim osim pohlepom. Od
isej je jo jedan grije nik, ija djela ovise o kutu gledanja. Openito je on lukav t
ino m uni tio Troju, ali ako se cijela stvar pogleda iz ugla Grka, napravio je v
eliko i hrabro junako djelo. Alberigo del Manfredi je okrutan ovjek, koji je bio u
stanju ubiti roaka, samo zbo

g osvete. Njegovo djelo nije bilo opravdano i zato je zaslu io da ode u pakao. D
ojam o djelu: Djelo je tajanstveno i mistino. U njemu se vide tragovi prethodnika
i ljudi onda nj eg vremena. Vrlo je naporno za itanje, jer zahtjeva iznimnu konc
entraciju i visok nivo ope kulture. Usprkos svemu tome nisam siguran da bi ovo dj
elo mogao proglas iti interesantnim. Sama ideja prolaska kroz ovjeku nedostupna m
jesta je vrlo uzbu dljiva, ali kompliciran stil je ipak uinio svoje i uinio ovo dj
elo nedostupno veini itatelja. Bo anstvena komedija ne pripada ni jednoj generacij
i. To je ispovijest ovjeka koja je istovremeno i opsteljudska, ime se uzdi e na pl
an univerzalnosti. Bo anstvena kome dija predstavlja stalnu ljudsku potrebu za s
reom, mirom i prosvjetljenjem. ________________________________ Bo anstvena komed
ija - seminarski rad Na pola na eg ivotnog puta u mranoj mi se umi noga stvori je
r s ravne staze skrenuv i zaluta. Ovim rijeima velianstveni Dante Alighieri, talij
anski pjesnik, zapoinje svoj put, p riu, spjev o ljubavi, du i, unutra njem ivotu,
bo anskoj milosti, poticajnom mistinom isk ustvu i ljudskoj potrebi za sreom, spo
kojem i prosvjetljenjem. Postaje protagonis t, predstavnik itavog ljudskog roda,
uronjen u alegoriju od samog poetka pa sve do kraja puta na kojemu prepoznaje vla
stite grijehe i mane da bi nas stavio u smje ru vrlina, prosvjetljenja i proi enja
. Jednakim intenzitetom i snagom svojih rijei Da nte nas vodi iz tame vjenog prokl
etstva preko pokajnikih suza do Izvora jasnog svj etla, gorue ljubavi i vjene slatk
oe. Bo anstvena komedija proiza la je iz pjesnikovih dugih i neprestanih razmi lj
anja o vr emenu u kojemu je ivio, o tijeku politikih i vjerskih dogaanja, kao i ra
zmi ljanja o vlastitoj sudbini i osobnoj ulozi u povijesti. Ideja i pisanje spje
va bili su mo tivirani politikim porazom koji je do ivio i prisilnim progonstvom.
Osim toga, spje v je nastao iz potrebe za izlazom iz dru tvene iskljuivosti i ma
rginalnosti te razoa ranjem i nestankom onog svijeta u koji je vrsto vjerovao. Dan
te je elio objasniti razloge propadanja suvremenog dru tva i lijek protiv istog.
Prema Danteu, uzrok po kvarenosti ljudskog roda su Crkva i Carstvo, koji ne oba
vljaju svoje du nosti. Car evi su po Danteu "zalutali" zbog zanemarivanja svojih
obaveza vrhovnih vladara p olitikog svijeta, a pape su se pretvarali da je vlast
rezervirana iskljuivo za car eve i bili su pretjerano privr eni zemaljskim dobri
ma to je rezultiralo korupcijom unutar Crkve. Upravo u tom trenutku bila je potr
ebna iscjeliteljska intervencija koja e ponovno uspostaviti red, pravdu i mir u s
vijeta. Tako Dante za jezik koji m e pisati odabire puki, narodni jezik volgare, k
ako bi njegove rijei i poruka doprli do svih onih koji su mogli sudjelovati u pol
itikom i dru tvenom ivotu. Toan datum pisanja spjeva ne mo e se odrediti, no veina
strunjaka sla e se da je Dante poeo pisati "Komediju" izmeu 1306. i 1307. godine. P
akao je dovr io do 1310. godine. Tada poinje pisati istili te, koje dovr ava 1313.
, kada objavljuje oba dijela. Trei di o, Raj, pjesnik je vjerojatno pisao sve do
svoje smrti 1321., a objavljen je kas nije. Originalni naslov "Komedija" bio je
naziv koji se u ono vrijeme upotreblja vao za knji evni anr pisan pukim, narodnim
jezikom koji poinje tu no i tmurno, a zavr ava sretno. Pridjev "bo anstvena" dod
aje Giovanni Boccacio 1373. godine u traktatu pi sanim u Danteovu slavu. Meutim,
naziv Bo anstvena komedija postaje uobiajen tek kada Lodovico Dolce u svom mletako
m izdanju tiska Danteov spjev pod tim naslovom 1555 . godine. Iskustvo koje je D
ante opisao u "Bo anstvenoj komediji" mo e se i itati s nekoliko staj ali ta: kao
ivotni put povijesne osobe Dantea Alighierija, kao bajkovito putovanje bajkovit
og lika Dantea, kao pria o du i koja je u potrazi za vjenim spasenjem ili ka

o putovanje itavog ovjeanstva obavijenog grijehom simbolino ispriana od jednog njezin

a predstavnika. Putovanje koje se prote e u sva tri dijela "Komedije", kroz Pak
ao, istili te i Raj, mo e se tumaiti na dva naina: realistian, o ovjeku koji prolazi
kroz n brojene prepreke ne bi li do ao do kraja svog putovanja, i alegorijski, o
otkuplje nju ljudskih grijeha. Alegorija je zapravo glavni element "Komedije" k
oji autoru dopu ta zadr ati smisao znaenja na dvije razine, onoj neposrednog shvaa
nja teksta i o noj skrivenoj u prvoj. Na taj nain alegorija postaje jedna od najv
a nijih karika u razumijevanju velikog Danteova djela u cijelosti. Ve na samoj pr
voj razini pripovijedanja mogue je opaziti detalje koji vrmenski per iod u kojemu
Dante odlazi na putovanje ini simbolinim. Tono u odreenim trenucima dan a Dante ula
zi u tri kraljevstva nebeska: u pakao odlazi nou, u istili te ujutro, a u raj sred
inom dana, u podne. Dakle, u prenesenom znaenju, pjesnik kao da kree od oa ja prema
nadi i spasenju, u jednom crescendovskom proi enju paralelnom s proputovanj em u
zagrobni ivot. Kao to svaka rije u "Komediji" ima svoje mjesto i znaenje, tako i b
roj dijelova spjeva, pjevanja, strofa i stihova nije sluajan. Kako bi se razum io
ovakav pristup, trebalo bi napomenuti da su u idovsko-kr anskoj tradiciji postoj
a li takozvani "mistini brojevi" kojima se pripisivala simbolika vrijednost. Podri
je tlo tih brojeva je u filozofskoj misli Pitagore i Plotina, u Bibliji, u Quabb
ala hi i u djelima idovskih filozofa srednjega vijeka. Prema izvorima, mistino br
ojevi su jedan, tri, sedam, deset, te njihove izvedenice i zbrojevi. Dante se po
najvi e slu i brojevima jedan, tri i deset. Od ovih, broj jedan simbolizira jedi
nstvo Bog a, broj tri Sveto trojstvo, a broj deset Deset bo jih zapovijedi. Dakl
e, Komedija podijeljena u tri dijela iam ukupno sto pjevanja, broj djeljiv s des
et, a strofe su tercine (sastoje se od tri stiha). Svaki dio, osim Pakla koji se
sastoji od tridese i etiri pjevanja, sastoji se od trideset i tri pjevanja, a br
oj trideset i tri odgovara broju godina Kristova ivota. Dvije razine Danteovog p
utovanja razlikuju se u poimanju vremena i prostora. Raz ina doslovnog razumijev
anja teskta ima tono odreena ogranienja, to pjesnik nagla ava u razraenim parafrazam
a koje kontekstualiziraju susrete s likovima koje susree na p utovanju. No, pjesn
ikovo "alegorijsko" putovanje nema strogo odreene granice, bud ui da se odnosi na
svakoga tko eli putovanje otkupljenja grijeha privesti kraju. T o vrijedi i za j
unaka putovanja koji je u ovom prvom smislu tono odreena osoba: fi rentinski pjesn
ik sa svim svojim manama, karakteristikama i strahovima. Suprotno tome, na simbo
lino putovanje mo e otii bilo koja kr anska du a, svjedok bilo kojeg povij esnog ra
zdoblja. Ovo razlikovanje poimanja putovanja povlai i pitanje o mogunosti ponavlja
nja tog istog putovanja. Dante u ulozi glavnog glumca u svojoj "Komediji " ne mo
e ponovno pro ivjeti ono iskustvo na koje je krenuo "na pola na eg ivotnog puta
" ako ga upravo jedinstvo tog iskustva ini va eim s alegorijskog gledi ta. Ako po
novo ode na to putovanje, bit e to ono na koje moraju otii sve du e nakon smrti, o
no koje ujedinjuje sve ljude u potrazi za vjenim spasenjem pa , prema tome, nee im
ati sim boliko znaenje. Ono to ipak povezuje ova dva pristupa u razumijevanju puto
vanja u Danteovu djelu jest njihov ishod. Oba zavr avaju sretno: prvi dolaskom n
a cilj koji je pjesnik po stavio na poetku svoga puta, a drugi ostvarenjem vizije
Stvoritelja. Kako bi se t o ostvarilo, bilo je potrebno pouzdati se u svoga vou
koji e pokazati pravi put ko ji treba slijediti. I kao to je Dante, glavni lik u
"Komediji", prona ao svog duhov nog vou u Vergiliju, a kasnije i u Beatrice, veli
ke uitelje koji su ga pouili o str ukturi i karakteristikama triju nebeskih kralje
vstva, tako se i gre na du a treba pr epustiti Bogu nadajui se da e dosei svoju lju
dsku puninu. Figure osuenika, pokajnika i blagoslovljenih koje Dante upoznaje na
svome putu nisu ni ta drugo doli repreze ntacije Boga, krajnji cilj svakog napor
a koji gre nik ini na putu prema iskupljenju . Tako dolazimo do zakljuka da su ove
dvije razine interpretacije Komedije neraskid ivo povezane, da se ispreplii, a d
a je Danteovo putovanje u zagrobni ivot zapravo alegorija ivotnog putovanja ovjek
a koji mora ispraviti pogre ke uinjene na Zemlji.

Sama tema putovanja Dantea povezuje s velikom figurom u povijesti svjetske knji
ev nosti, Odisejem, junakom Homerova epa. Putovanje firentinskog pjesnika isprep
lee se s onim grkoga junaka. Obojica su sjedinjeni u goruoj elji za znanjem koja po
tie ov jeka da prevlada svoje strahove i pote koe ne bi li dostigao cilj svojih lut
anja, u Danteovu sluaju bo ansko spasenje, a u Odisejevu otkrivanje nepoznatog. N
o, ono to Dantea uistinu zanima nisu toliko udovi na bia ili fantastini dogaaji nego
ono to lik O diseja predstavlja itavom ljudskom rodu. Odisej, lutalica, u pjesni
kovim je oima s imbol ovjekove elje za spoznajom koja ga prisiljava da djeluje izv
an granica razum a. Iako ih tema putovanja povezuje, Danteovo i Odisejevo putova
nje bitno se razl ikuju u svom ishodu: prvi e na kraju svog putovanja vidjeti svj
etlost i neopisivu sreu koja e mu darovati spasenje du e, a drugog e progutati tama
pakla i bit e ka njen zbog svoje smionosti. Osim ostalih srednjovjekovnih pria o
putovanju u zagrobni ivot i popularnih opisa i vota nakon smrti Danteova "Komedi
ja" razlikuje se i po svojoj strukturi. Zami ljen o putovanje na koje pjesnik kr
ee 1300. godine, u noi na Veliki petak osmog travnja i traje tjedan dana, odvija s
e u svijetu koji ne samo da je izvrsno definiran u nutar svojih granica nego se
u njemu ogledava pjesnikovo i organsko shvaanje svem ira. Danteovo poimanje svemi
ra jednako je Ptolomejskoj doktrini, nazvanoj po ast ronomu i matematiaru Klaudij
u ptolomeju, koji je ivio u drugom stoljeu. Prema toj t eoriji, koju kasnije navo
di i Kopernik, Zemlja je smje tena u sredi tu svemira i svi do tada poznati plan
eti i zvijezde kreu se oko nje. Tako se i u Komediji Zemlja nalazi u sredi tu sve
mira, podijeljena na dvije polutke, koje se, meutim, ne poklap aju s onima koje d
anas poznajemo iz modernih znanosti. Prema Danteu, u centru sj everne ili zemlji
ne polutke smje ten je grad Jeruzalem, mjesto muke i smrti Isusov e, a u centru
ju ne ili vodene polutke, planina istili ta. Do Luciferovog pada s neba , koji se
strmoglavio na Zemlju tono nasuprot Jeruzalemu, kopno je bilo smje teno i zmeu dv
iju polutki. No, u strahu od Lucifera, itavo kopno ju ne polutke kao da je du bok
o zaronilo kako bi ponovo iza lo na onoj sjevernoj. Lucifer se utaborio u sredi
t u Zemlje, gdje e ostati zauvijek, a teren koji je bio u njegovu posjedu, formir
ao je planinu istili ta smje tenu kao antipod Jeruzalemu. Imajui na umu da se prem
a Dant eovu shvaanju svemira Jeruzalem i istili te nalaze meu polarnim ledenjacima,
polutke su nako ene u odnosu na Zemljinu os, a ne okomite, kako je nama danas p
oznato. Pre ma tome Jeruzalem, Lucifer i planinan istili ta smje teni su u istoj
osi. Oko Zemlje su smje tene sfere ili krugovi: krug vode, krug vatre i devet ne
beskih krugova izn ad kojih se nalazi Empirej, dom bla enih, anela i Boga. Dante
zami lja da se Empirej nalazi na istoj onoj osi Jeruzalema, sredi ta Zemlje i vr
ha planine istili ta. Pakao je zami ljen u obliku obrnutog sto ca iji je ulaz ispo
d Jeruzalema, a vrh u sam om sredi tu Zemlje, dakle na istoj onoj osi na kojoj s
e nalaze Jeruzalem i vrh pla nine istili ta. On se, kao istili te i Raj, sastoji o
d nekoliko dijelova: vestibul ili predvorje pakla te gornji i donji pakao koji o
dgovaraju razliitim kategorijama g re nika. U predvorju pakla su ka njeni nemarni
ci i kukavice koji ne ine dobro ni zlo te su zapravo pravi osuenici. Predvorje pak
la razdvojeno je od gornjeg pakla prvo m od etiriju paklenih rijeka, Aherontom. G
ornji pakao dalje je podijeljen na pet krugova. Prvi je krug Limb, u kojemu stan
uju du e koje nisu oi enje od istonoga grijeha . U drugom krugu smje teni su prelju
bnici i gre ni ljubavnici, u treem pro drljivici, a u etvrtom krci i raspinici. U
petom krugu uz srdite tee i druga paklena movarna rij eka, Stiks, koja, za razliku
od Aheronta, ne predstavlja granicu izmeu dva svijet a, nego mjesto kazne, kao i
ostale dvije paklene rijeke. Donji pakao tvori u areni grad Dis (Dite drugo ime
za Lucifera) okru en obrambenim zidovima demona. U njemu se nalazi esti krug, u
kojemu su krivovjernici. Sedmi krug u kojem su smje teni na silnici, podijeljen
je na tri pojasa: u prvom su ubojice i rijeka vrue krvi, Fleg etont, u drugom sa
moubojice, a u treem bogohulnici i lihvari. Osmi je krug odvoje n od prethodnoga
strmim i tamnom ponorom, a podijeljen je na deset Malebogia ili zlih jaruga u ko
jima su redom nastanjeni svodnici i zavodnici, ulizice, simonis ti ljudi koji su
prodavali ili kupovali crkvene asti, vraevi ili la ni proroci, podm itljivci i va
ralice, licemjeri, lopovi, nepo teni savjetnici, sijai nesloge i krivo tvoritelji
. Osmi je krug takoer od devetoga odvojen tamnim, dubokim ponorom. Posl jednji, d
eveti, krug pakla podijeljen je na etiri zone u kojima se nalaze osueni i

zdajnici. U prvoj Antenori, izdajnici domovine ili stranke, u treoj, nazvanoj Pto
lomeja, izdajnici domaina, i u posljednjoj, etvrtoj zoni Giudecchi, izdajnici dob
r oinitelja. itav deveti krug nainjen je od ogromnog ledenjaka stvorenog u trenutku
kada se zal edila etvrta i posljednja rijeka pakla, Kocit. U sredi tu ovog, posl
jednjeg kruga, tonije, na najni oj toki pakla, caruje Lucifer. Ispod tog divovskog
tijela kralja sv ih demona otvara se jedan mali uski prolaz koji vodi na drugu
polutku, onu voden u, tonije prema planini istili ta. Zahvaljujui svom umjetnikom ge
niju Dante je uspio p ovezati itavu plejadu likova, nosioca razliitih osjeaja i du
evnih stanja. On u pakao smje ta povijesne i mitske linosti, suvremene pjesnike,
politike aktere i prijatelj e, a ogoren situacijom korumpiranog klera i papinstva
u pakao je odluio staviti i neke vodee ljude kr anstva. Njegova ma ta dolazi do vrh
unca upravu u Paklu, osobito u opisu kazni gre nika. Tako, itajui, nailazimo na ku
kavice koje tumae ogromne muhe i pe le, a pro drljive uronjene u blato na ki i i s
nijegu mui Kerber. Preljubnici i grje ni ljubavnici osueni su na vjenu oluju, krivo
tvoritelji metala na gubu, a la ljivci na previsoku temperaturu. Krivovjernici m
oraju le ati u u arenim grobovima, a laskavci u ljudskim fekalijama. Lijeni se g
u e ispod povr ine rijeke Stiks, nasilnici i uboji ce potopljeni su u Flegetontu
, rijeci uzavrele krvi, dok ih Kentauri gaaju streli cama, a la ni savjetnici zar
obljeni su u plamenim jezicima. Simonisti su osueni na v jeno stajanje naopako s gl
avom u rupi dom im tabani gore u vatri. Lopove ujedaju otrovne zmije, samoubojic
e su u paklu pretvoreni u trnovito grmlje koje komadaju bijesni psi, a izdajnici
, ovisno o tome koga su izdali, na razliite su naine zalee ni u ledenoj rijeci Koci
t. Posebnu kaznu slu e tri najvea svjetska gre nika i izdajni ka, Juda, Kasije i
Brut; njih, po jednog u svakoj glavu, zvae Lucifer.
Za razliku od Pakla, struktura istili ta je puno jednostavnija. istili te je sagrae
no o d otoka okru enog pla om do koje se mo e doi preko malog uskog prolaza iz pa
kla, ili ak o ste jedna od onih du a koja se treba proistiti prije ulaska u raj,
aneo kormilar d o pla e e vas prevesti u laici preko mora. U sredi tu ovoga malog o
toka di e se planina i stili ta. U podno ju planine nalaze se du e izopenih iz Crk
ve. Ni i dio planine je predist ili te, podijeljeno na dva zaravanka, a vi i dio,
iji ulaz uva aneo, pravo je istili te. prvom zaravanku nalaze se du e onih koji su
zbog lijenosti ekali trenutak smrti da se obrate, a u drugom du e onih koji su um
rli nasilnom smru pokajav i se in extremis . Iznad njih, na samom pragu istili ta,
nalazi se rascvjetana dolina nehajnih vlada ra. Ovdje borave prinevi neradnici k
oji su zanemarivali svoje du nosti prema Bogu i vlastitim podreenima. Ulaskom kro
z vrata koje uva aneo ulazi se u pravo istili te, ko je zauzima najvi i dio planine
. U paklu je mnogo vi e podjela i potpodjela jer svaki grijeh zahtijeva svoje mj
esto i svoju kaznu. U istili tu Dante rasporeuje du e iskljui vo prema sedam glavni
m grijeha. Naime, onaj tko ubije i ne pokaje se za ono to je uinio zavr it e u pak
lu meu ubojicama. No, onaj tko ubije i pokaje se zavr it e u istil u, a na kojem ton
o mjestu, ovisi o motivu njegova ina. Razlika izmeu pakla i istili ta je u vremenu
proboravljenom u njima. U pakao osuene du e odlaze zauvijek, osuene da svoju kaznu
slu e vjeno. U istili tu du e borave samo ono vrijeme koje im je potrebno k ako b
i se oistile od svoga grijeha. Ta mjesta privremenog boravka zovu se krugovi . Da
nte je sedam smrtnih grijeha podijelio u tri grupe. Prva grupa obuhvaa oholos t,
zavist i srditost, druga lijenost, a trea krtost, bludnost i neumjerenost u jel u
i piu. Svih sedam krugova povezano je strmim i uskim stepenicama isklesanima u s
tijeni. Na samom vrhu planine, tono iznad posljednjeg kruga, nalazi se Eden, raj
zemaljski, gusta uma u kojoj raste Stablo ivota koje je uzrokovalo izvorni grije
h , kao i izvor dviju rajskih rijeka, Lete i Eunoje. Raj je, kao to smo ve naglas
ili, prema srednjovjekovnom shvaanju smje ten u nebesima. Prema tim shvaanjima, Ze
mlja je okru ena nematerijalnim i koncentrinim sferama ili krugovima. Prva dva kr
uga, krug vode i krug vatre, jo uvijek pripadaju zemaljskom svijetu, a nakon nji
h slijedi sedam planeta ili nebeskih tijela. Svaki od njih nalazi se u orbiti po
jedinih planeta (za koje se znalo da postoje), a ureeni su p rema takozvanoj hije
rarhiji anela. Tako u nebu Mjeseca vladaju Aneli, u nebu Merku ra Arhaneli, i nebu
Venere aneli Vrhovni tva, u nebu Sunca aneli Vlasti, u nebu Marsa aneli Snage, u ne
bu Jupitera aneli Gospodstva i u nebu Saturna aneli Prijestolja.

Iznad ovih sedam nebesa postoje jo dva neba, Zvjezdano nebo u kojem vladaju Keru
b ini i prvo pokretno nebo u kojemu vladaju Serafini, a koje prema Bo joj volji
upra vlja ostalim nebesima. Iznad svih neba je Empirej, Bo ji dom i prebivali te
bla enih d u a, u obliku bijele ru e. Ovo najvi e nebo je statino za razliku od
ostalih kako bi se naglasila Bo ja nepromjenjivost. U odnos na razmje taj du a,
raj se razlikuje i od pakla i od istili ta. U svakom krugu pakla ili istili ta slu
i se odreena kazna za odreeno djelo, a s obzirom na te inu njihov a grijeha du e
su rasporeene tako da kaznu slu e vjeno (u paklu) ili privremeno (u isti li tu). U
raju su sve bla ene i blagoslovljene du e smje tene u Empireju, gdje zauvijek u
ivaju u viziji Boga, neke Njemu bli e, a neke dalje, ovisno o tome koliko su sav
r en o ivjele. Ako je nebo na kojemu se nalaze smje teno vi e, savr enstvo je vee
. Dante je b io vrlo dobar poznavatelj astrologije pa je svakoj grupi bla enih d
u a dodijelio kar akteristian naziv utjecaja svakog planeta. Na primjer, u nebu M
jeseca su one du e k oje nisu potpuno ispunile zavjete, u nebu Merkura su one ko
je su inile dobro radi zemaljske slave, u nebu Venere su one koje su bile odve pod
lo ne ljubavi, u nebu S unca su du e uenih, a u nebu Marsa one koje su oru jem br
anile Kristovu vjeru. U nebu Jupitera smje tene su du e blagih i pravednih, u ne
bu Saturna du e mislilaca, u Zvjez danom nebu pobjednike du e i u prvom pokretnom
nebu Bog i aneli. Samo na prvom nebu i u Empireju du e se pred Danteom pojavljuj
u u ljudskom liku, na ostalima su preds tavljene svjetlima razliitog intenziteta,
kao ista bit ili esencija. Empirej, odnosno sredi te Zemlje i jeruzalema, postav
ljen je okomito iznad vrha pl anine istili ta. Dante, kreui u smjeru raja, nastavlj
a uspon koji je poeo u trenutku k ada je pre ao sredi te Zemlje. Simbolikim okreta
njem lea zlu, Dante je to predlo io kao nepovratan in jer iskljuivo u tom sluaju vod
i do vjenog rajskog bla enstva. Posljednje pjevanje Raja zabilje eno je kao Dante
ov pjesniki vrhunac, najljep e i naj svetije pjevanje u "Komediji" u kojem se pje
snik obraa Svetom Bernardu, velikom z agovaratelju kulta Bogorodice u dvanaestom
stoljeu te kao svetac posrednik izmeu B oga i ovjeanstva, kako bi zamolio Djevicu Ma
riju da ga oslobodi bilo kakve smrtne sjene da se mo e pribli iti Bogu te razumj
eti najvee tajne vjere: duboko jedinstvo st vorenoga svijeta, jedinstvo triju bo
anskih linosti u jednoj, spajanje bo anskog i lj udskog u Kristu, sve dok se na v
rhuncu ekstaze, izvan sebe, ne izgubi u Bogu i p otpuno uklopi u harmoniji svemi
ra stopiv i se s ljubavlju koja pokree Sunce i zvije zde. Izvanrednom intelektual
nom napeto u i plemenitim rijeima Dante je ispjevao vi e s voje psiholo ko stanje
du e u susretu s Bogom nego to je dao njegov konkretan opis. U trenutku u kojemu
je gledao u nepokretnu i presjajnu ognjenu svjetlost Bo ju vidi o je beskonanost
, vjenost, sada njost i budunost, vidio je uvijek i zauvijek. Vidio j e djetinjstv
a svih nas, neba iznad svih nas, ljubavi koje su zavr ile i one koje s u tek pro
cvjetale. uo je tup udarac kestena o pod u listopadu i vidio svu hrabros t svijet
a koja se nije ostvarila. Vidio je oi tigra, vidio je svaki list svakog s tabla i
bio je taj svaki list svakog stabla. Vidio je lisicu kako napada zeca, n jene z
ube, krv kako tee te svaku molekulu zeje krvi. Osjetio je sve mirise postoja nja i
svemira u tom vjenom, nemjerljivom trenutku. Nije vidio ljubav, nego "ljuba v to
giba sunce i ostale zvijezde", Boga. Tim rijeima zavr ava posljednje pjevanje i
kao ostala dva dijela zavr ava rijeima zvijezde kako bi se zaokru ila jedinstveno
st i tave "Komedije". Kako bi Dante uspio u svom naumu i pro ao kroz pakao, istili
te i raj, pouzdao se u s vog pratitelja Vergilija, simbol razuma, uitelja koji p
oma e ljudskom umu prodrijet i u Bo ja otajstva. On Dantea prati sve do ulaza u
zemaljski raj, u koji Vergilije ne mo e ui jer je roen prije kr anstva te zato stan
uje u Limbu. Njegovu ulogu u tom tr enutku preuzima Beatrice koja je i na Zemlji
bila zapamena kao aneosko ukazanje, u tjelovljenje iste ljepote i mudrosti na koju
se pjesnik oslanja na svom posljednj em usponu. I Vergilije i Beatrice bitne su
osobe u Danteovu mistinom putovanju, l ikovi puni ivota, u kojima se odra ava ve
lika pjesnikova e za znanjem i unutarnja pot reba za ljubavi. Koncept putovanja u
zagrobni ivot roen je radi potrebe da se obja sni smisao jednog osobnog iskustva
te podsjeti zalutalo ovjeanstvo koja je njegova istinska svrha. Dante tako preuzi
ma funkciju mnogo veu od pjesnika: on eli biti ui

telj moralnih, religijskih i politikih istina, a u alegorijskom smislu ima ulogu

onoga koji e vratiti pravdu na Zemlju. itajui "Bo anstvenu komediju" danas, u vrije
me kada rijei sve vi e gube svoja dublja zn aenja, a sintaksa, metrika, osobe i Da
nteova ideologija nam se ine udaljenijima i nepoznatima, ipak pronalazimo ne to o
sobno i subjektivno. Bo anstvena komedija ne pr ipada ni jednoj generaciji, to j
e ispovijest jednog ovjeka koja je istovremeno ope ljudska, ime se uzdi e na plan u
niverzalnosti. Ono to nam je Dante ostavio postalo j e manifest srednjovjekovne
knji evnosti i vrhunac pjesnikog umijea, bezvremensko dje lo koje u svojoj beskonan
osti obuhvaa nebo i zemlju, vjenost i vrijeme, Bo ja otajstv a i ljudske dogodov t
ine, sakralni nauk i svjetovne discipline, znanost privr enu bo a nskom Otkriven
ju i znanost privr enu svjetlu razuma, iskustvo samoga pjesnika i nj egovo pozna
vanje povijesnih dogaaja vremena u kojemu je ivio, povijest starog Rima i Grke. Ka
o to Louis Borges ka e: "'Komedija' je knjiga koju svi trebamo proitati, n e proit
ati je znai biti li en najveeg dara koje nam knji evnost mo e dati". Ona je bogata
razliitim znaenjima i sadr ajima koji mogu dati odgovore i na neke od dana njih p
itan ja, ona prenosi univerzalne vrijednosti, razmi ljanja i osjeaje. Na Danteove
rijei k ao da nikada nije pala pra ina, one kroz stoljea vibriraju, sjaje i pouava
ju, citira mo ih i sjeamo ih se, uvijek iznova otkrivajui ne to novo o ljudima, sv
ijetu, dru tvu, a pone to i o nama samima. ________________________________ Dant
e Aligijeri roen je 1265. u Firenzi, a umro je izmeu 13. i 14. rujna 1321. god ine
u Ravenni od malarine groznice. Bio je politiar, filozof, tvorac knji evnoga tal
ijanskoga jezika i, prije svega, pjesnik. Zbog politike je opredijeljenosti bio p
rognan iz rodnoga grada. U progonstvu provodi 20 godina. Bio je zaljubljen u Fi
r entinku Beatrice Portinari, koju je prvi puta vidio kao 9-godi njak i nakon de
seta k se godina ponovno zaljubljuje u nju. Beatrice 1290. umire, a tjelesna lju
bav p rema njoj postaje duhovnom u njegovom najpoznatijem djelu Bo anstvena kome
dija. Da nte se 1295. o enio Gemmom Donati, s kojom je imao etvero djece. Od 1318
. ivi u Rave nni. Pisao je na talijanskom i latinskom jeziku. Djela: na latinsko
m jeziku Gozb a (nedovr ena knjiga filozofskih rasprava) i O monarhiji (politiki
traktat) te na t alijanskom jeziku Novi ivot (zbirka pjesama) i Bo anstvena kome
dija (pisana je od 1 307. do 1321.)