ZAŠTITA KULTURNIH I

PRIRODNIH DOBARA
(ZAŠTITARSKA KULTURA)
Sustav zaštite i ustrojbeni oblici u zaštiti i
očuvanju kulturnih dobara
Sustav zaštitarske kulture i ustrojbeni oblici u okviru zaštitarske kulture
odnose se na područje:
◦ zaštite i očuvanje kulturnih dobara;
◦ muzejsku djelatnost;
◦ knjižničnu djelatnost;
◦ arhivsku djelatnost i
◦ očuvanje prirode

Kulturna dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu

osobitu zaštitu;

KULTURNA SE DOBRA NE MOGU IZNOSITI U INOZEMSTVO; iznimno,

kulturno se dobro može privremeno iznijeti u inozemstvo radi izlaganja,
ekspertiza, obavljanja radova na zaštiti i očuvanju kulturnog dobra ili drugih
opravdanih razloga uz odobrenje nadležnog tijela.
Sustav zaštite i ustrojbeni oblici u zaštiti i
očuvanju kulturnih dobara
Nepokretna kulturna dobra su: grad, selo ili dio naselja; građevina ili
njezini dijelovi; brojna nalazišta…

Pokretna kulturna dobra su: zbirke predmeta u muzejima, galerijama;

filmovi; kazališni rekviziti…

Nematerijalno kulturno dobro: jezik, dijalekti te književna vrsta svih

oblika; folklorno stvaralaštvo…
Sustav zaštite i ustrojbeni oblici u zaštiti i
očuvanju kulturnih dobara
Svojstvo kulturnog dobra obavlja Ministarstvo kulture rješenjem.
Kulturna dobra upisuju se u Registar pri Ministarstvu kulture, a sastoji
se od tri liste: Liste zaštićenih kulturnih dobara; Liste preventivno
zaštićenih dobara; Liste kulturnih dobara nacionalnog značenja.
Sustav zaštite i ustrojbeni oblici u zaštiti i očuvanju
kulturnih dobara
USTANOVE ZA ZAŠTITU I OČUVANJE KULTURNIH DOBARA:
◦ restauratorski zavodi ili druge restauratorske ustanove te muzeji,
galerije, arhivi, knjižnice i druge javne ustanove u kulturi.
◦ HRVATSKI RESTAURATORSKI ZAVOD - obavlja poslove restauriranja,
konzerviranja i obnove kulturnih dobara kao javna ustanova u
vlasništvu Republike Hrvatske.
◦ HRVATSKO VIJEĆE ZA KULTURNA DOBRA - djeluje pri Ministarstvu
kulture kao savjetodavno tijelo za obavljanje stručnih i drugih
poslova muzejske djelatnosti.
◦ UPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE - djeluje pri Ministarstvu
kulture; u Upravi se obavljaju upravni i stručni poslovi u vezi sa:
istraživanjem, proučavanjem, evidentiranjem, dokumentiranjem i
promicanjem kulturne baštine, utvrđivanjem svojstva kulturnih
dobara i njihovim vrednovanjem, vođenjem Registra kulturnih
dobara RH, itd.
Osnivanje institucija za zaštitu i očuvanje
kulturnih dobara
- REPUBLIKA HRVATSKA, ŽUPANIJE, GRAD ZAGREB I OPĆINE mogu za
upravljanje kulturnim dobrom i provođenje mjera zaštite i očuvanja
kulturnih dobara osnivati ustanove ili te poslove mogu povjeriti drugoj
pravnoj osobi;
- za očuvanje kulturnih dobara mogu se osnivati zaklade i fondacije;
- poslove istraživanja, proučavanja, čuvanja, restauriranja,
konzerviranja, održavanja, obnove, korištenja i prometa kulturnim
dobrima te poslove arheoloških iskapanja i istraživanja mogu obavljati
specijalizirane pravne i fizičke osobe.
Način rada u djelatnosti zaštite
kulturnih dobara
Ustanove u djelatnosti zaštite kulturnih dobara:
◦ uspostavljaju zaštitu nad kulturnim dobrima;
◦ utvrđuju prava o obveze vlasnika kulturnog dobra,
◦ utvrđuje mjere zaštite i očuvanja kulturnog dobra;
◦ obavljaju poslove na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i dr.
Davatelji usluga u djelatnosti zaštite
kulturnih dobara
Djelatnici Ministarstva kulture i konzervatorskih odjela
Ministarstva kulture na čijem se području nalazi kulturno
dobro, a za područje Grada Zagreba Gradski zavod za
zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu;

Djelatnici u predstavničkim tijelima županija, gradova i

općina koji mogu u ime tih tijela određeno kulturno dobro
proglasiti zaštićenim dobrom, koje nije utvrđeno da je pod
zaštitom kao kulturno dobro;

Djelatnici u muzejima, galerijama, restauratorskim

ustanovama, arhivima, knjižnicama.
Nadzor u djelatnosti zaštite
kulturnih dobara
Nadzor nad zakonitošću rada i nadzor nad stručnim
radom restauratorskih ustanova obavlja Ministarstvo
kulture.

Inspekcijske poslove obavljaju državni službenici

Ministarstva kulture u zvanju inspektora i višeg
inspektora zaštite kulturnih dobara;

Inspekcijske poslove zaštite kulturnih dobara mogu

obavljati i drugi službenici Ministarstva kulture na
temelju posebnog ovlaštenja ministra kulture.
 Koncesije na kulturnim dobrima

KONCESIJOM se stječe pravo na gospodarsko korištenje

nepokretnoga kulturnog dobra ili pravo obavljanja gospodarskih
djelatnosti u vezi s nepokretnim kulturnim dobrom koje je u
vlasništvu RH, županije, Grada Zagreba, grada ili općine;
◦ koncesija se dodjeljuje na temelju JAVNOG PRIKUPLJANJA PONUDA što ga
raspisuje vlasnik kulturnog dobra;
◦ dodjeljuje se na ODREĐENO VRIJEME, ali ne dulje od 99 god.
◦ odluku o koncesiji donosi vlasnik kulturnog dobra u skladu s uvjetima iz
javnog natječaja - na osnovi odluke zaključuje se UGOVOR O KONCESIJI.
KONCESIJSKO ODOBRENJE - može dati javna ustanova koja
upravlja nepokretnim kulturnim dobrom za obavljanje
gospodarskih djelatnosti ili za korištenje kulturnog dobra kojim
upravlja; daje se najduže na pet godina.
Sustav zaštite i ustrojbeni oblici u zaštiti i
očuvanju kulturnih dobara
http://www.min-kulture.hr/novost/default.aspx?id=19214
http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=19538
Sustav zaštite i ustrojbeni oblici u muzejskoj
djelatnosti
Muzejska je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao
javna služba;
Muzejsku djelatnost obavljaju: muzeji, galerije i zbirke unutar ustanova i
drugih pravnih osoba;
MUZEJSKA DJELATNOST OBUHVAĆA:
◦ skupljanje, očuvanje i istraživanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara te
njihovi stručnu i znanstvenu obradu i sistematizaciju u zbirke;
◦ trajno zaštićivanje muzejske građe, muzejske dokumentacije, muzejskih
lokaliteta i nalazišta;
◦ njihovo neposredno i posredno predočavanje javnosti putem stalnih i
povremenih izložaba;
◦ objavljivanje podataka i spoznaja o muzejskoj građi i dokumentaciji putem
stručnih, znanstvenih i drugih obavijesnih sredstava

HRVATSKO MUZEJSKO VIJEĆE - savjetodavno tijelo za obavljanje stručnih i

drugih poslova muzejske djelatnosti ( osnovano pri Ministarstvu kulture).
Osnivanje institucija u muzejskoj
djelatnosti
Muzeje kao javne ustanove mogu osnovati:
◦ - Republika Hrvatska
◦ - Grad Zagreb
◦ - gradovi
◦ - općine.

Muzeje kao ustanove mogu osnovati:

◦ - domaće pravne i fizičke osobe
◦ - strane pravne i fizičke osobe
Upravljanje muzejima
UPRAVNO VIJEĆE:
◦ - upravlja muzejom;
◦ - ima 5 ili 7 članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih
kulturnih i znanstvenih djelatnika, dok ostale bira muzejsko stručno vijeće, a ako
ono nije osnovano - muzejsko osoblje iz svojih redova;
◦ - muzejom koji ima do 5 zaposlenih upravlja ravnatelj

RAVNATELJE muzeja imenuje:

◦ - ako je osnivač muzeja RH- ministar kulture;
◦ - ako je osnivač županija, Grad Zagreb, grad, općina - osnivač na prijedlog
upravnih vijeća
◦ - ako je u muzeju zaposleno do 5 zaposlenika - osnivač

STRUČNO VIJEĆE - ima najmanje 3 člana - stručno muzejsko osoblje i

ravnatelj muzeja; ono razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim
pitanjima rada i razvitka muzeja
VODITELJ I MUZEJSKI ODBOR
Djelatnici u muzejskoj djelatnosti
MUZEJSKA ZVANJA SU:
◦ kustos, viši kustos, muzejski savjetnik.

STRUČNE POSLOVE U MUZEJU OBAVLJAJU I:

◦ muzejski pedagog, viši muzejski pedagog, muzejski pedagog
savjetnik, dokumentarist, viši dokumentarist, dokumentarist
savjetnik, informatičar, viši informatičar.

POMOĆNE POSLOVE U MUZEJU OBAVLJAJU:

◦ restaurator tehničar, konzervator tehničar, muzejski tehničari,
viši muzejski tehničari, pomoćni knjižničari, knjižničari, arhivski
tehničari, viši arhivski tehničari, fotografi, viši fotografi.
Način rada u muzejskoj djelatnosti
USTANOVE U MUZEJSKOJ DJELATNOSTI primjerice:
◦ - skupljaju, čuvaju i istražuju civilizacijska, kulturna i prirodna dobra,
◦ - obrađuju ih i sistematiziraju u zbirke;
◦ - predočavaju javnosti i dr.
Nadzor u muzejskoj djelatnosti
STRUČNI NADZOR nad radom muzeja, galerija i
zbirka unutar ustanova i drugih pravnih osoba, kao
i nad zaštitom muzejske građe i dokumentacije
obavljaju matični muzeji, a stručni nadzor nad
radom matičnih muzeja - Ministarstvo kulture.
NADZOR NAD ZAKONITOŠĆU RADA muzeja, galerija
i zbirka unutar ustanova i drugih pravnih osoba
kojima je osnivač RH - Ministarstvo kulture; ako su
osnivači županije, Grad Zagreb, gradovi i općine -
županijski uredi nadležni za kulturu.
Sustav zaštite i ustrojbeni oblici u
knjižničnoj djelatnosti
- djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja
se kao javna služba
- obavljaju je KNJIŽNICE, koje se osnivaju kao JAVNE
USTANOVE ILI KAO USTANOVE (samostalne knjižnice);
Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste
knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna,
visokoškolska, općeznanstvena te specijalna
HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE - djeluje pri
Ministarstvu kulture kao stručno i savjetodavno tijelo.
osnivanje knjižnica
SAMOSTALNE KNJIŽNICE kao javne ustanove mogu osnovati:
◦ Republika Hrvatska
◦ Županije
◦ Grad Zagreb
◦ gradovi
◦ općine

Samostalne knjižnice mogu osnovati i druge domaće pravne i fizičke osobe;

Općine i gradovi dužni su osnovati narodnu knjižnicu kao javnu ustanovu;

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU – javna ustanova od

nacionalnog značaja; središte hrvatskoga knjižničnog fonda; osnivač joj je
RH, a prava i dužnosti osnivača obavlja Vlada RH.
Upravljanje knjižnicama
SAMOSTALNA KNJIŽNICA:
◦ upravno vijeće - upravlja knjižnicom
◦ ravnatelj - imenuje ga i razrješava osnivač na prijedlog upravnog vijeća, a
uz naknadnu potvrdu ministra kulture
◦ knjižnica u sastavu ima voditelja i knjižnični odbor;

NACIONALNOM I SVEUČILIŠNOM KNJIŽNICOM U ZAGREBU

◦ upravlja upravno vijeće - ima 9 članova ( po 3 imenuju ministar kulture i
ministar znanosti i obrazovanja, a 3 bira stručno vijeće knjižnice iz reda
svojih zaposlenika);
◦ ima glavnog ravnatelja ( imenuje ga i razrješava Vlada RH na zajednički
prijedlog ministra kulture i ministra znanosti i obrazovanja) te ravnatelja
Razdjela nacionalne knjižnice i ravnatelja Razdjela sveučilišne knjižnice
(imenuje ih i razrješava upravno vijeće).
Djelatnici u knjižničnoj djelatnosti
STRUČNE POSLOVE U KNJIŽNICAMA OBAVLJAJU:
◦ pomoćni knjižničari
◦ knjižničari
◦ diplomirani knjižničari
◦ viši knjižničari
◦ knjižničarski savjetnici
Način rada u knjižničnoj djelatnosti
USTANOVE U KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI primjerice:
◦ nabavljaju knjižničnu građu,
◦ stručno je obrađuju, čuvaju i zaštićuju,
◦ izrađuju biltene, kataloge, bibliografska i druga informacijska pomagala,
◦ omogućuju pristupačnost knjižnične građe i dr.
Nadzor u knjižničnoj djelatnosti
STRUČNI NADZOR nad radom knjižnica obavljaju matične knjižnice;
STRUČNI NADZOR nad radom matičnih knjižnica i općeznanstvenih knjižnica
obavlja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu;
STRUČNI NADZOR nad radom NSK u Zagrebu obavlja Hrvatsko knjižnično
vijeće.

NADZOR NAD ZAKONITOŠĆU RADA:

◦ - Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu - Ministarstvo kulture i
Ministarstvo znanosti i obrazovanja;
◦ - sveučilišnih i općeznanstvenih knjižnica te školskih knjižnica u sastavu školskih
ustanova - Ministarstvo znanosti i obrazovanja;
◦ - restauratorskih ustanova - Ministarstvo kulture;
◦ - knjižnica - županijski uredi nadležni za kulturu županija na području kojih je
sjedište knjižnice, odnosno gradski ured za kulturu Grada Zagreba.
Osnivanje arhiva
DRŽAVNE ARHIVE - osniva Republika Hrvatska;

- jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

može osnovati svoj arhiv;

- više jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave može osnovati zajednički arhiv, a
međusobne odnose urediti ugovorom;

- specijalizirane i privatne arhive mogu osnovati

domaće pravne i fizičke osobe.
Upravljanje arhivima
RAVNATELJ - upravlja arhivom;
◦ - ravnatelja Hrvatskoga državnog arhiva - imenuje i
razrješava Vlada RH na prijedlog ministra kulture;
◦ - ravnatelje područnih državnih arhiva - ministar kulture;
◦ - ravnatelje ostalih arhiva - osnivač

STRUČNO VIJEĆE ARHIVA

◦ - raspravlja o svim stručnim pitanjima rada arhiva.
Djelatnici u arhivskoj djelatnosti
STRUČNE ARHIVSKE POSLOVE obavlja stručno osoblje u zvanjima:
◦ - arhivski tehničar;
◦ - viši arhivski tehničar;
◦ - arhivist;
◦ - viši arhivist i arhivski savjetnik,
◦ - kao i njima odgovarajuće osoblje u konzervatorskoj i rastauratorskoj struci,
reprografiji i mikrografiji te zaštiti audiovizualnog i filmskoga arhivskog
gradiva.
Način rada u arhivskoj djelatnosti
USTANOVE U ARHIVSKOJ DJELATNOSTI primjerice:
◦ provode mjere zaštite arhivskoga gradiva u arhivu i brinu za njegovu
sigurnost,
◦ sređuju, propisuju i objavljuju arhivsko gradivo, te ga daju na
korištenje,
◦ obavljaju stručni nadzor nad čuvanjem i odabiranjem arhivskog
gradiva koje se nalazi izvan arhiva i određuju mjere njegove zaštite,
◦ provode neposredan nadzor nad radom arhiva i drugih imatelja
arhivskog gradiva izvan sustava državnih arhiva,
◦ preuzimaju javno arhivsko gradivo,
◦ prikupljaju privatno arhivsko gradivo otkupom, poklonom ili
pohranom i dr.
Upravni i stručni nadzor u arhivskoj
djelatnosti
UPRAVNI NADZOR nad radom državnih arhiva te na
zaštiti i očuvanju kulturnih dobara obavlja Ministarstvo
kulture;
Upravni nadzor nad radom ostalih arhiva - obavlja
županijski ured za kulturu na čijem području arhiv ima
sjedište, odnosno Gradski ured za kulturu Grada
Zagreba;
STRUČNI NADZOR nad radom područnih državnih
ureda - obavlja Hrvatski državni arhiv;
Stručni nadzor nad Hrvatskim državnim arhivom -
obavlja Ministarstvo kulture.
Sustav zaštite i ustrojbeni oblici u zaštiti i
očuvanju prirode
PRIRODA, u smislu Zakona, je sveukupna biološka i krajobrazna
raznolikost;
Minerali i fosili jesu od iznimne važnost i u situacijama njihova
pronalaska postoji dužnost prijave Ministarstvu u roku od 8 dana.
ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI su:
◦ ZAŠTIĆENA PODRUČJA: strogi rezervat, nacionalni park, posebni
rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni
krajobraz, park-šuma, spomenik parkovne arhitekture.
◦ ZAŠTIĆENI MINERALI I FOSILI

RAZREDI ZAŠTIĆENIH PRIRODNIH VRIJEDNOSTI:

◦ a) državnog značaja
◦ b) lokalnog značaja.
 Sustav zaštite i ustrojbeni oblici u zaštiti i
očuvanju prirode (2)
NACIONALNI PARK I PARK PRIRODE - proglašava Hrvatski sabor zakonom

STROGE I POSEBNE REZERVATE - Vlada RH uredbom na prijedlog središnjeg tijela

državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode

REGIONALNI PARK, ZNAČAJNI KRAJOBRAZ I PARK-ŠUMU - županijska skupština ili

Gradska skupština Grada Zagreba uz prethodno pribavljenu suglasnost nadležnih
ministarstava
SPOMENIK PRIRODE I SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE - županijska skupština ili
Gradska skupština Grada Zagreba iz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne
uprave nadležnog za poslove zaštite prirode

ZAŠTIĆENA PODRUČJA KOJA SE NALAZE NA PODRUČJU DVIJE ILI VIŠE ŽUPANIJA - Vlada
uredbom na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite
prirode
OSNIVANJE INSTITUCIJA U
DJELATNOSTI ZAŠTITE PRIRODE
Ministarstvo kulture - obavlja upravne i stručne poslove
zaštite prirode;
ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA PRIRODE UPRAVLJAJU JAVNE
USTANOVE:
◦ - javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkom i parkom
prirode osniva Republika Hrvatska uredbom Vlade RH;
◦ - javne ustanove za upravljanje ostalim zaštićenim područjima
osnivaju jedinice područne (regionalne) samouprave ili Grad Zagreb
odlukom županijske skupštine, odnosno Gradske skupštine Grada
Zagreba.
Način rada u sustavu zaštite prirode
USTANOVE U ZAŠTITI I OČUVANJU PRIRODE primjerice:
◦ prikupljaju i obrađuju prikupljene podatke u vezi sa zaštitom prirode,
◦ izrađuju odgovarajuće baze podataka o biljnim, gljivnim i životinjskim
vrstama, stanišnim tipovima, ekološkom sustavima i krajobrazima,
◦ prikupljaju i izrađuju baze podataka invazivnih stranih vrsta i dr.
Upravni i stručni nadzor u sustavu
zaštite prirode
NADZOR nad stručnim radom javnih ustanova za upravljanje
zaštićenim područjima prirode obavlja središnje tijelo državne
uprave nadležno za poslove zaštite prirode.
NADZOR NAD ZAKONITOŠĆU rada i općih akata javnih ustanova
za upravljanje zaštićenim područjima kojima je osnivač RH -
obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove
zaštite prirode, a onih kojima je osnivač županija, Grad Zagreb,
grad ili općina - nadležni ured državne uprave
UPRAVNI NADZOR – obavlja središnje tijelo državne uprave
nadležno za poslove zaštite prirode.
INSPEKCIJSKI NADZOR - obavlja inspekcija zaštite prirode i
središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite
prirode.
Primjer
http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/zasticena-podrucja/zastice
na-podrucja/zasticena-podrucja-u-rh
Korisnici usluga u zaštitarskoj
kulturi
- građani kao posjetitelji muzeja, galerija, knjižnica, arhiva, parkova
prirode,
- znanstvenici različitih profila unutar pojedinih djelatnosti u zaštitarskoj
kulturi,
- Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi, općine koji u
okviru ustanova zaštitarske kulture čuvaju, restauriraju, stavljaju na
uvid prirodna i kulturna dobra.
Javne ovlasti u zaštitarskoj kulturi
donošenje normi i standarda;
donošenje statuta i drugih općih akata kojim se
regulira način rada i djelovanja tijela u sustavu
zaštitarske djelatnosti;
izdavanje javnih isprava;
vođenje očevidnika, upisnika, registara, evidencija;
obavljanje upravnog nadzora nad ustanovama;
obavljanje stručnog nadzora,
vođenje upravnog postupka te donošenje rješenja;
obavljanje odgovarajućih prava na tuđim
nekretninama.
Financiranje zaštitarske kulture
ZAŠTITARSKA KULTUTA FINANCIRA SE IZ:
◦ državnog proračuna;
◦ proračuna županija, odnosno Grada Zagreba, gradova ili općina;
◦ donacija, zapisa i zaklada;
◦ sredstava osnivača;
◦ vlastitih prihoda;
◦ zaklada;
◦ sponzorstva;
◦ darovanja;
◦ nadoknada od koncesija i koncesijskih odobrenja;
◦ prihoda od spomeničke rente;
◦ drugih izvora utvrđenih zakonom ili drugim propisima