UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET

NARODNA BIBLIOTEKA SREBRENIK

SEMINARSKI RAD

Predmet: Historija kulturnih i naučnih institucija Bosne i Hercegovine

Mentor: Doc. dr. sc. Sead Selimović

Student: Adnan Buljubašić

Indeks br.: VII-507/08

Odsjek: Historija

Tuzla, juna, 2012.

 Sadržaj:

1. Uvod...................................................................................................................................... 3

2. NARODNA BIBLIOTEKA SREBRENIK....................................................................................4

2.1. Razvoj bibliotekarstva u Srebreniku, prve biblioteke kao preteće današnje Narodne
biblioteke u Srebreniku......................................................................................................... 4

2.2. Narodna biblioteka Srebrenik.........................................................................................6

2.3. Javni i kulturni rad Narodne biblioteke Srebrenik........................................................10

3. Zaključak..........................................................................................................................13

LITERATURA.........................................................................................................................14

2
 1. Uvod

Ovaj seminarski rad obrađuje historijat Narodne biblioteke u Srebreniku, odnosno

začetke bibliotekarstva na području Srebrenika, koji prestavljaju preteću današnjeg,
savremenog bibliotekarstva na ovom području. Krenuvši od same pojave prve biblioteke na
području Srebrenika, koja će vremenom da preraste u Narodnu biblioteku Srebrenik koja
kontinuirano pod tim imenom postoji u gradu Srebreniku sada već gotovo 40 godina, preko
javnog i kulturnog rada biti će tema koju će da se obradi ovaj seminarski rad.

2. NARODNA BIBLIOTEKA SREBRENIK

3
 2.1. Razvoj bibliotekarstva u Srebreniku, prve biblioteke kao
preteće današnje Narodne biblioteke u Srebreniku

Sama bibliotečka djelatnost je jedna od najvažnijih segmenata kulture, nauke,

obrazovanja i od širokog je društvenog značaja.
Tragovi bibliotečke djelatnosti na teritoriji Srebrenika primijećeni su pedesetih
godina dvadesetog stoljeća. Bili su to zapaženi pokušaji poslijeratnog kulturnog razvoja i
uzdizanja na našem prostoru. Korijeni bibliotekarstva u Srebreniku sežu do 1953. godine,
kada je formirana tzv. omladinska biblioteka pri Zemljoradničkoj zadruzi u Donjem
Srebreniku, čijem otvaranju treba zahvaliti tadašnjim omladincima, a naročito omladincu,
Mujčinu Mujčinoviću koji je bio i prvi bibliotekar. 1 Biblioteka u Zemljoradničkom domu,
a pri Zemljoradničkoj zadruzi u Donjem Srebreniku je posjedovala skroman knjižni fond
različitog žanra, gdje su mladi ljudi Donjeg Srebrenika uspjeli da skupe nekoliko stotina
knjiga koje su za potrebe mještana bile smještene u jednoj prostoriji Zemljoradničke
zadruge. Preovladavala je marksistička literatura, te djela ruskih pisaca, kao i stručna
literatura iz oblasti poljoprivrede, voćarstva, stočarstva, te ratna i memoarska literatura i
sl. Međutim, u tom periodu u vremenu opće ekonomske krize, rad ove male biblioteke je
nakon sedam godina bio prekinut.2 O toj biblioteci nema pisanih tragova, kao ni o
biblioteci koja je funkcionisala u prostoriji čitaonice, u današnjim prostorijama općinskih
organa uprave. O radu te biblioteke brinuo je profesor Ahmet Salih Ćehajić, zvani
Hadžaga, inače bivši urednik i dopisnik lista "Oslobođenje". 3 Organizovao je rad male
čitaonice u koju je nabavio nekoliko hiljada knjiga. Rad čitaonice je bio organizovan tako
da su se knjige mogle čitati samo u njenim prostorima, a bila je smještena u tek
izgrađenim barakama u kojima se danas nalazi dio općinske uprave, kako je već rečeno.
U to vrijeme postojala je i saradnja čitaonice sa izdavačkim kućama u Zagrebu koje su
srebreničkoj čitaonici poklanjale jedan dio knjiga, a jedan su joj prodavale na kredit i
davale druge povoljne uslove za kupovinu. Knjižni fondus tadašnje čitaonice bio je
različitog žanra, od naučne i stručne literature, do literature sa zabavnim sadržajem i

1
BIBLIOTEKA SREBRENIK, http://bihbibliotekablog3.blogger.ba/ (13.06.2012.)
2
Adnan Tufekčić, Školstvo na području Srebrenika, BZK Preporod, Srebrenik, 2003., str. 118 (dalje: A. Tufekčić,
Školstvo na području Srebrenika, Srebrenik, 2003.)
3
BIBLIOTEKA SREBRENIK, http://bihbibliotekablog3.blogger.ba/ (13.06.2012.)

4
čitaonica kao takva bila je od izuzetnog značaja za daljnji razvoj bibliotečke djelatnosti u
Srebreniku.4
Postoje pisani tragovi o srebreničkoj biblioteci iz 1957. godine, koja je imala
1.500 knjiga, na 23.966 stanovnika i djelovala je kratak period. Zbog nerazriješenog
statusa, srebrenička biblioteka iz 1957.godine se ugasila. Međutim, nakon nekoliko
godina, biblioteka je obnovila rad, odnosno 1961. godine, kada je imala 1.620 knjiga i
196 čitalaca, a 1964. godine 3.570 knjiga. Od 1968-1971. godine nema pisanih tragova o
djelovanju biblioteke.5

4
A. Tufekčić, Školstvo na području Srebrenika, Srebrenik, 2003., str. 119
5
Fikreta Jašić, TRIDESET GODINA POSTOJANJA I RADA NARODNE BIBLIOTEKE SREBRENIK, Biljeg Srebrnika,
Časopis za kulturnu historiju, broj 1, JU CENTAR ZA KULTURU I INFORMISANJE SREBRENIK, Srebrenik, avgusta
2003., str. 20 (dalje: F. Jašić, TRIDESET GODINA POSTOJANJA I RADA NARODNE BIBLIOTEKE SREBRENIK,
Srebrenik, avgusta 2003.)

5
 2.2. Narodna biblioteka Srebrenik

Najznačajniji datum u razvoju bibliotečke djelatnosti u Srebreniku prestavlja datum

10. oktobar 1972. godine, jer je tog dana, Rješenjem Skupštine opštine Srebrenik, osnovana
Narodna biblioteka.6 Tako je tadašnje 1972. godine, u okviru akcije „Sto biblioteka u
republici“, ozvaničen početak rada Narodne biblioteke u Srebreniku. Naime, 1972. godina je
godina koja je od strane UNESCO-a proglašena za međunarodnu godinu knjige. U okviru
UNESCO-ve akcije „Mjesec dana knjige“, 1972. godine, poznata je i akcija „Hiljadu školskih
biblioteka“, ili „Jedna knjiga na jednog stanovnika općine“, što je impliciralo i zahtjev za
otvaranjem Javne biblioteke u svakoj općini, širom bivše Jugoslavije. Tako su Kalesija,
Šekovići i Srebrenik bile posljednje općine u SR Bosni i Hercegovini koje su dobile svoju
općinsku biblioteku. Zatim, ubrzo nakon 10. oktobra, tačnije 14. novembra 1972. godine
došlo je i do svečanog čina otvorenja biblioteke. Svečani čin otvaranja, taj korak u kuću
knjige, načinio je književnik i akademik Ćamil Sijarić, uz prisustvo mnogobrojnih gostiju iz
kulturnog i javnog života, obrativši im se sljedećim riječima:
„Drage Srebreničanke i dragi Srebreničani!
Dozvolite mi da vam danas otvorim vaš gradu
aps, zatvor. Ovdje su zatočeni i Tolstoj i Balzak i Andrić.
Na vama je dužnost da svakodnevno izbavljate
iz apsa i Tolstoja i Balzaka i Andrića.
Proglašavam biblioteku otvorenom.“7
Prvobitni naziv biblioteke je bio Narodna biblioteka „Klub prijatelja Energoinvesta“ u
Srebreniku, a njeni utemeljivači su bili:
- Skupština opštine Srebrenik,
- Općinska konferencija SK-a Srebrenik,
- Općinska konferencija SSRN Srebrenik,
- Upravni odbor republičkog Fonda za unapređenje bibliotekarstva BiH,
- Radio Sarajevo,
- „Energoinvest“ Sarajevo,
- Kulturno-prosvjetna zajednica SR BiH,
- Preduzeće „Ingram“ i „Majevica“ iz Srebrenika,

6
A. Tufekčić, Školstvo na području Srebrenika, Srebrenik, 2003., str. 119
7
Isto, str. 120

6
- Narodne biblioteke u Tuzli, Živinicama, Gradačcu, Doboju, Modriči, Kladnju, Vogošći i
Brčkom.
- Izdavačke kuće: „Naprijed“ i „Mladost“ iz Zagreba i „Prosvjeta“, „Nolit“ i „Rad“ iz
Beograda.
Od pojedinaca koji su najviše doprinijeli otvaranju biblioteke mogu se istaći Ćamil
Sijarić, Mitar Papić, Husein Lelić (tadašnji predsjednik općine Srebrenik), Bajazit Jašarević,
Ramiz Karić, Nazif Jašarević, Omer Tufekčić i Irina Balić iz Srebrenika, Emin Buljubašić iz
Rapatnice, Nedim Ibrahimović iz Sladne i Mešić Ševalija iz Brda.8
Narodna biblioteka u Srebreniku počinje sa radom u jednoj prostoriji veličine 48
metara kvadratnih u Željezničkoj ulici, te je imala 4.600 bibliotečkih jedinica. Godine 1972.,
biblioteka je imala 680 čitalaca kada je pročitano 10.030 knjiga. Prvi bibliotekar je bio
profesor Alija Adanalić. Iste godine pokrenuta je i akcija vezana za osnivanje mjesnih
biblioteka. Tako je određen jedan broj knjiga koje su trebale biti dodijeljene mjesnim
zajednicama u Špionici, Dubokom Potoku, Tinji i Podorašju. Međutim, pošto mjesne
zajednice nisu imale prostora, a ni kadrova za normalan rad biblioteka, što je jedan od
problema i dan danas, planirani knjižni fond je smješten u školske biblioteke osnovnih škola u
središtima mjesnih područja.9U svom već skoro navršenom četrdesetogodišnjem radu,
Narodna biblioteka Srebrenik je doživjela niz funkcionalnih transformacija, a nabavku,
obradu i pozajmicu bibliotečke građe u tom periodu realizovali su bibliotečki radnici Alija
Adanalić, Kosta Popov, Milan Jovičić, Fikreta Jašić, Vahid Avdić i Sabiha Đogić. Između
ovoga, bitno je naznačiti da od 1972-1975. godine Narodna biblioteka Srebrenik djeluje kao
samostalna institucija kulture. Zatim od 1976-1979. godine udružuje svoj rad sa „Narodnim
univerzitetom“ u Srebreniku. Godine 1980-te, pa sve do današnjeg dana, Narodna biblioteka
Srebrenik djeluje u sastavu RO „Doma kulture“, što prestavlja današnju JU Centra za kulturu i
informisanje Srebrenik10, u svojstvu organizacione cjeline. Od svog nastanka pa do danas

8
A. Tufekčić, Školstvo na području Srebrenika, Srebrenik, 2003., str. 120
9
Isto, str. 120-121
10
JU Centar za kulturu i informisanje Srebrenik osnovana je 1980. godine, a trenutno radi na principu Odluke o
osnivanju Općinskog vijeća općine Srebrenik br. 264/94 od 29.08.1994. godine. Sjedište JU je u Srebreniku, ul.
Ivana Markovića – Irca, broj 1. U ovoj ustanovi trenutno radi ukupno 22 radnika i ista raspolaže sa prostorom
Doma kulture sa ukupno 3200 metara kvadratnih korisne površine i 1974 metara kvadratnih uređenog parka.
Radni proces je organizovan po organizacionim cjelinama, i to:
1.Organizaciona jedinica „Kino“
2.Organizaciona jedinica „Radio stanica Srebrenik“
3.Organizaciona jedinica „Biblioteka“
4.Organizaciona jedinica „Ugostiteljstvo“
5.Organizaciona jedinica „Eksploatacija objekta“
6.Organizaciona jedinica „Služba zajedničkih poslova“
7.Organizaciona jedinica „Marketinško-turistički poslovi“.

7
Narodna biblioteka u Srebreniku je egzistirala uz finansijsku podršku: Općinskog SIZ-a
kulture, Republičkog SIZ-a kulture, Republičkog javnog fonda, Kantonalnog ministarstva
kulture, Javne ustanove Centar za kulturu i informisanje Srebrenik, budžeta općine Srebrenik i
naplaćene članarine. Takođe bitno i potrebno je naglasiti da je problem finansiranja biblioteke
oduvijek bio gorući problem jer ni u jednom trenutku nije riješena ta temeljna komponenta
koja uslovljava razvoj ove djelatnosti.11
Do 1990. godine Biblioteka je imala manje odjeljenje u Mjesnoj zajednici Potpeć i u
„Interpletu“ Srebrenik.
Danas biblioteka ima dostupan fond od preko 32.000 bibliotečkih jedinica. Međutim,
ni danas ne ispunjava minimum bibliotečkih standarda: jedna knjiga na jednog stanovnika
općine. Ali, ako uključimo sve knjižne fondove u općini: fondovi osam osnovnih i jedne
srednje škole, fond biblioteke Islamske zajednice, Kithabane Tutnjevac, te mnogobrojne
privatne biblioteke, općina Srebrenik i premašuje minimum datog standarda.12
Narodna biblioteka Srebrenik, koja je u ulozi matične općinske biblioteke, ima prostor
od 220 metara kvadratnih. U okviru biblioteke u funkciji je: Odjeljenje za djecu i odrasle,
Čitaonica – sa trideset čitalačkih mjesta, Referensa i zavičajna zbirka. U strukturi fondova
preovladava beletristika, zatim društvene nauke, historija, primijenjene nauke i sl. U
poslijeratnom periodu bibliotečki fond Srebreničke biblioteke obogaćen je literaturom na
engleskom jeziku što je privuklo i čitaoce literature na engleskom jeziku.

Ova Ustanova je nosilac svih kulturnih dešavanja na području srebreničke općine i do sada je organizovala velik
broj kulturno-umjetničkih sadržaja, kao što su: pozorišne predstave, promocije knjiga i časopisa, književne
večeri, prikazivanje filmova, koncerti zabavne i narodne muzike, likovne izložbe, izdavanje časopisa „Biljeg
Srebrnika“, modne revije, nastup KUD-ova i sl.. Posebno mjesto u ukupnim aktivnostima zauzimaju
manifestacije Dani povelje i OGUS, kojima je u ovoj Ustanovi posvećena posebna pažnja. Manifestacija „Dani
povelje“, koja je prije 5 godina otpočela zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca, posvećena je obilježavanju
rođendana grada i već je dala prave rezultate. Od 1977. godine, kraj avgusta i početak septembra su
rezervisani za najznačajniju kulturnu manifestaciju „Srebrenik otvoreni grad umjetnosti“. U prvom planu
manifestacije je likovna kolonija, koja svake godine okupi eminentne učesnike iz zemlje i inozemstva, a isti
poklanjajući svoje radove povećavaju broj slika u fundusu OGUS-a. Osim likovne kolonije, zahvaljujući ovoj
manifestaciji naši građani mogu prisustvovati i brojnim drugim kvalitetnim kulturno-umjetničkim sadržajima,
koji ostaju dugo upamćeni i nakon završetka manifestacije. Prostorije Ustanove i dalje su na raspolaganju KUD
„Mehmed lbrahimović“, te „Alternativnom teatru“, gdje navedeni svakodnevno izvode svoje probe. Kulturna
scena na području općine Srebrenik dodatno je obogaćena radom Umjetničke radionice i Alternativnog teatra
Srebrenik, a krajem 2005. godine održana je i obnoviteljska skupština BKZ Preporod – Općinski odbor Srebrenik.
Obzirom da se u modernom i funkcionalnom objektu Doma kulture u Srebreniku, nalazi kino sala, prostorije
Radio Srebrenika, biblioteka sa preko 30.000 knjiga, stalna izložbena galerija slika iz fundusa OGUS-a, moderna
disko sala, koja je trenutno iznajmljena za potrebe lokalne televizije, on u potpunosti zadovoljava kulturne
potrebe stanovništva grada i cijelog općinskog područja, iako postoji ideja da se trenutni sadržaji dodatno
obogate sa zavičajnom zbirkom. (Općina Srebrenik, Kultura, http://srebrenik.ba/index.php?
option=com_content&task=blogsection&id=7&Itemid=74, 13.06.2012.)
11
F. Jašić, TRIDESET GODINA POSTOJANJA I RADA NARODNE BIBLIOTEKE SREBRENIK, Srebrenik, avgusta 2003.,
str. 20
12
Isto, str. 21

8
 U strukturi čitalačke populacije Narodne biblioteke Srebrenik preovladavaju učenici
osnovnih i srednjih škola, studenti, nezaposleni i ostali. Osnovnu funkciju: naučnu,
obrazovnu, informacionu biblioteku, realizuje kroz nabavku, obnovu, zaštitu, čuvanje i
davanje na korištenje uglavnom konvencionalne bibliotečke građe, koju upotpunjuju katalozi
biblioteke, koji jesu osnovni informacioni instrument svake biblioteke. Zadnjih godina,
izradom stvarnog (stručnog) i formalnog kataloga (abacedni), u srebreničkoj biblioteci se
polako osvjetljava struktura knjižnog fonda.13
Narodna biblioteka Srebrenik je za svog postojanja znatno doprinijela razvoju općeg
kulturnog, naučnog i obrazovnog života u Srebreniku i na svom razvojnom putu nikada nije
prekinula potpunu saradnju sa odgojno-obrazovnim ustanovama srebreničke općine.

2.3. Javni i kulturni rad Narodne biblioteke Srebrenik

13
F. Jašić, TRIDESET GODINA POSTOJANJA I RADA NARODNE BIBLIOTEKE SREBRENIK, Srebrenik, avgusta 2003.,
str. 21

9
 Bibliotečka djelatnost na teritoriji općine Srebrenik razvijala se u skladu sa općim
ekonomsko-političkim, historijskim i kulturnim razvojem ove općine i ovoga kraja. Malo je
pisanih izvora koji govore o razvoju ove djelatnosti na našem području pa i šire. Nakon
drugog svjetskog rata, u skladu sa općim kulturnim kretanjima u svijetu i u Evropi,
bibliotečka djelatnost, koja je u tom periodu zaživjela i kao nauka, sa uspostavljanjem prvih
zakona, doživljava razvojni uzlet, naročito poslije poznate Pariške međunarodne konferencije
bibliotekara (1961), te Kopenhagenske konferencije (1969), kada su uspostavljeni temeljni
standardi i pravila za internacionalno ujednačavanje bibliotečko-bibliografskog rada.
Narodna biblioteka u Srebreniku, koja djeluje od 1972. godine, nastoji da uklopi svoj
rad u opće međunarodne standarde, koji se odnose na način nabavke, prikupljanja bibliotečke
građe, obradu i smještaj, te formiranje bibliotečke zbirke, čuvanju i zaštite iste, korištenje i
afirmaciju, a u cilju jačanja informacijske, obrazovne, kulturne i odgojne uloge.
Narodna biblioteka u Srebreniku, prva kulturna ustanova ovoga grada i općine, njeguje
višedecenijsko iskustvo organizacije javnih, kulturnih manifestacija (promocija, izložbi,
tribina i sl.), kao i multimedijalnog rada, koji se odnosi na višedecenijsko kulturno djelovanje
kroz razne oblike kreativnog rada sa djecom i omladinom, a u cilju povezivanja biblioteke,
njene zbirke, poticanja čitalačkih navika, razvoja kreativnosti kod djece i omladine i sl. Pisani,
kao i foto, te muzički izvori o radu likovne, muzičke, bibliotekarske, literarne, damske, plesne
radionice biblioteke, svjedoče o uključivanju djece i omladine u kulturnu djelatnost
biblioteke, u cirkulaciju kulturnih zbivanja, koja su ostavljala svoj pozitivan kulturološki trag
na generacije našeg grada i čitaoce biblioteke. Saradnja navedenih radionica sa književnicima
bivše Jugoslavije i današnje Bosne i Hercegovine, izdavačkim kućama, školama,
bibliotekama, radio i TV redakcijama i emisijama, trajala je niz godina u kontinuitetu, a i
povremeno.
Pored navedenih aktivnosti javnog i odgojno-obrazovnog rada, u biblioteci postoje
tragovi o besplatnom dvogodišnjem kursu engleskog jezika, koga su držali pripadnici IPTF-a,
te o kursu arapskog jezika i sl. Klub čitalaca i Književni klub biblioteke, također su važna
spona biblioteke i socijalne sredine. Svojim doprinosom u organizovanju javnih, kulturnih
manifestacija i učešćem u njima, ovi klubovi postaju dio bibliotečko-informacionog sistema,
koji pospješuje rad biblioteke i njen kulturni renome.
Javni, kulturni rad Narodne biblioteke u Srebreniku predstavlja njenu decenijsku
prepoznatljivost, aktivnost preko koje je ova biblioteka gradila svoj kulturni renome u ovoj
sredini i šire, u cilju afirmacije zabilježenog javnog znanja i stavljanja istog u odnos: prošlost,
sadašnjost, budućnost.

10
 Veliki je broj kulturnih manifestacija koje su se događale u okviru JU Centra za
kulturu i informisanje i biblioteke koja djeluje u sastavu ove ustanove. Veliki je broj
književnika takođe prošao kroz ovu kuću knjige, ostavljajući trag svoga pera, svoje misli.
Veliki je broj djece i omladine, čitalaca biblioteke, koji su, družeći se sa književnicima,
recitujući njihove stihove, zapisali i svoj prvi stih, priči i sl.
Od književnika koji su ostavili svoj trag u Narodnoj biblioteci u Srebreniku, bilježe se
imena: Ćamila Sijarića, Zuke Džumhura, Mladena Oljače, Dare Sekulić, Boška Lomovića,
Izeta Sarajlića, Velimira Miloševića, Nasihe Kapidžić, Lamije Hadžiomerović, Emine
Memije, Fahrudina Rizvanbegovića, Atifa Kujundžića, Mustafe Novalića, Bisere Alikadić,
Mirsada Bećirbašića, Benjamina Isovića, Zlatka Dukića, Ismeta Bekrića, Nedžada
Ibrišimovića, Enesa Kujundžića, Alije Kebe, Ivana Lovrenovića, Vehida Gunića, Enise
Osmančević, Zvonimira Baloga, Muhidina Šarića, Muhameda Dželilovića, Ibrahima Kajana,
Irfana i Anjuše Horozović, Nijaza Alispahića, Envera Kazaza, Šime Ešića i drugih. U
spomenaru zavičajnih pisaca i prijatelja pisane riječi stoje i imena gračaničkih, gradačačkih,
kalesijskih, srebreničkih i imena pisaca Doboj Istoka.
Narodna biblioteka u Srebreniku, u svom višedecenijskom radu i djelovanju, pored
rada sa različitim radionicama i organizovanja književnih manifestacija, bilježi organizovanje
zapaženih naučnih tribina. Naučne tribine historijskog sadržaja i tematike, kao npr.
„Samobitnost Bošnjaka“ ili „Bosna u hiljadugodišnjem kontinuitetu postojanja“ koje su
organizovane u ratnoj 1994. i 1995. godini, predstavljale su intelektualno oružje za očuvanje i
izgradnju nacionalnog bića. Tribine pod nazivom „Porodica“, „Prihički poremećaji i stresovi
izazvani ratom doprinosile su u procesu individualnog i socijalnog abreagovanja na ratnu
zbilju i uticaj rata na stres u porodici i zajednici.
Pojava naučne misli i pisanog diskursa, te kreativnog multimedijalnog kulturnog
artefakta na teritoriji općine Srebrenik, dokaz su očuvanja pamćenja prošlosti, tradicije,
sublimirane i transformirane ljudske energije u medij, diskurs zvani knjiga, pjesma, slika,
film, skulptura, fotografija, koji predstavljaju sadržaje bibliotečke zbirke i Zavičajne zbirke
biblioteke.
Automatizacija rada u ovoj biblioteci je najavljena kao umrežavanje biblioteke u
COBISS (kooperativni online bibliografski sistem i servis). Uz postojanje informativnog ili
internet centra u biblioteci, pruža se mogućnost kombinacije rada, upotrebe elektronskih
podataka, elektronske multimedijateke sa fizičkom bibliotekom-medijatekom, što predstavlja
jedini način koji biblioteci pruža mogućnost očuvanja njenog naučnog, informativnog,

11
obrazovnog i kulturnog integriteta, koji je na našim područjima uveliko narušen zadnjih
decenija.
Stoga, zbog ovoga svega, ova biblioteka sa bogatim i sadržajno raznolikim fondovima
i zbirkama i kulturnim sadržajima koji afirmišu sveukupnost ljudskog diskursa i misli,
predstavlja mjesto neograničenog kulturnog djelovanja, uticaja na kulturne tokove uže ili šire
zajednice, kao i na promjenu svijesti o shvatanju vrijednosti kulturnog proizvoda.14

3. Zaključak

14
Fikreta Jašić, JAVNI I KULTURNI RAD BIBLIOTEKE SREBRENIK U SAVREMENIM DIGITALNO-VIRTUALNIM
USLOVIMA, Biljeg Srebrnika, Časopis za kulturnu historiju, broj 5 i 6, JU CENTAR ZA KULTURU I INFORMISANJE
SREBRENIK, Srebrenik, avgusta 2008., str. 99-103

12
 Ove godine, 14. novembra, Narodna biblioteka u Srebreniku će da obilježi 40.
godišnjicu svoga postojanja kao takva od svog svečanog otvorenja 1972. godine. U toj svojoj,
može se već reći dugovječnoj, višedecenijskoj tradiciji kao prva zvanična kulturna ustanova
na području općine Srebrenik, često marginalizirana i bacana u drugi plan, prepuštajući ju
samu sebi kao kulturnu ustanovu, kao i većina drugih kulturnih ustanova u našoj državi,
prolazila je kroz teške trenutke. Međutim, uz dobru volju, kako samih uposlenika biblioteke, a
onda i dobrih ljudi, pa i vjernih članova i čitalaca same biblioteke, ona je kontinuirano trajala
posljednjih četrdeset godina, kako samostalno, tako i u sklopu drugih javnih ustanova kao
zasebna jedinica djelovanja. U tom periodu, intenzivno je povećavala svoj knjižni bibliotečki
fond, stalno bila u kontaktu sa drugim kulturno-naučnim i odgojno-obrazovnim institucijama
na području općine Srebrenik, a i šire, ugostila brojna književna imena, te bila domaćin,
organizator i suorganizator brojnim promocija, izložbi i tribina raznog karaktera. Uz postojeći
angažman i način djelovanja i intenzivnog rada na daljnjoj promociji svoje kulturno-naučno-
javne djelatnosti, te nastojanja daljnje digitalizacije uz postojanje mnogobrojnih fizičkih
knjižnih jedinica raznih vrsta, Narodna biblioteka u Srebreniku i dan danas predstavlja jednu
od glavnih kulturno-naučnih institucija na području općine Srebrenik sa jasnim ciljevima i
prioritetima u smislu održavanja tradicije svakog događaja i manifestacije kulturno-naučnog
karaktera posebno ove općine.

LITERATURA

13
Knjige:
1. Adnan Tufekčić, Školstvo na području Srebrenika, BZK Preporod, Srebrenik, 2003.

Časopisi:
1. Fikreta Jašić, TRIDESET GODINA POSTOJANJA I RADA NARODNE BIBLIOTEKE
SREBRENIK, Biljeg Srebrnika, Časopis za kulturnu historiju, broj 1, JU CENTAR ZA
KULTURU I INFORMISANJE SREBRENIK, Srebrenik, avgusta 2003.
2. Fikreta Jašić, JAVNI I KULTURNI RAD BIBLIOTEKE SREBRENIK U
SAVREMENIM DIGITALNO-VIRTUALNIM USLOVIMA, Biljeg Srebrnika, Časopis
za kulturnu historiju, broj 5 i 6, JU CENTAR ZA KULTURU I INFORMISANJE
SREBRENIK, Srebrenik, avgust 2008.

Internet:
1. BIBLIOTEKA SREBRENIK, http://bihbibliotekablog3.blogger.ba/ (13.06.2012.)
2. Općina Srebrenik, Kultura, http://srebrenik.ba/index.php?
option=com_content&task=blogsection&id=7&Itemid=74, (13.06.2012.)

14