Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera

Odjel za Kulturologiju

Knjižničarstvo

Specijalne knjižnice

Knjižnica franjevačkog samostana u Subotici

Mentor: Dr.sc. Marina Vinaj

Student: Juraj Repinac

Osijek, 19.9.2017
 Sadržaj

Uvod................................................................................. 3

1. Povijest samostana........................................................ 4

2. Knjižnica....................................................................... 6

Zaključak.......................................................................... 8

Bibliografija...................................................................... 9

2
 Uvod

Kad bi se pričalo o vrstama knjižnice, mnogi bi ljudi rekli da postoji samo „knjižnica“ i to je
to, pritom, naravno, misleći na gradsku knjižnicu. Ono što manje ljudi zna je da postoji
mnogo vrsta knjižnica: baštinske, digitalne, javne i školske, a tu su naravno i specijalne. Ono
što specijalne knjižnice razlikuje od, na primjer, javnih je vrsta informacija. Specijalne
knjižnice određene su posebno za skupljanje posebne vrste građe, relevantne za ustanovu u
kojoj se knjižnica nalazi. Po službenoj definiciji, dakle, „Specijalna knjižnica je samostalna
knjižnica ili knjižnica u sastavu koja pokriva neku znanstvenu disciplinu ili određeno polje
znanja odnosno područje specijalne djelatnosti. Tu spadaju knjižnice koje primarno pružaju
usluge specifičnoj kategoriji korisnika ili primarno prikupljaju specifične oblike dokumenata
ili knjižnice koje sponzorira neka ustanova u cilju zadovoljavanja potreba vezanih uz vlastito
područje rada ili djelovanja. To mogu biti javne ustanove ili instituti; tijela državne vlasti ili
uprave; javna, mješovita i privatna poduzeća; nevladine udruge; crkvene institucije te druge
pravne i fizičke osobe koje obavljaju knjižničnu, dokumentacijsku i informacijsku djelatnost.
„(„Standardi za specijalne knjižnice u Hrvatskoj.“)

Dakle, jasno je kako specijalna knjižnica nikad neće imati građu koja nije potrebna za ono
područje kojim se ustanova bavi. Ovaj će se seminarski rad, dakle, doticati specijalne
knjižnice franjevačke crkve i samostana u Subotici. Objasnit će povijest samog samostana –
dakle kako je taj samostan nastao, zbog čega se u njegovoj knjižnici nalazi građa kakva se
tamo i nalazi, objasnit će način na koji ta knjižnica funkcionira i programe koji se koriste, a na
kraju će predstaviti zaključak.

(Ključne riječi: Samostan, Subotica, specijalna knjižnica)

3
 1. Povijest samostana

Franjevački samostan nalazi se na ugodnoj lokaciji, smješten tek nešto dalje od centra
grada Subotice. Njegova crkva, već i samim pogledom na zdanje, govori o bogatoj povijesti
koja se nalazi iza njenih zidova. Ta je povijest, naravno, sačuvana u knjižnici koja se nalazi u
sklopu samostana, a jedan dio povijesti očuvan je i u digitalnom obliku, kao tekst koji
pojašnjava kako je knjižnica nastala i koliko dugo se nalazi u Subotici.
Vjerojatno mnogo stanovnika Subotice niti ne zna kolika je njezina važnost u razvoju kulture,
te koliki utjecaj ta mala crkvica ima na čuvanje i očuvanje stare, povijesne građe grada. No
kako je sve to počelo?

Franjevački samostan i crkva u Subotici, koju Subotičani zovu „Stara crkva“,najstarija

su zdanja i svjedoci povjesti grada. Godine 1686. Franjevci se nastanjuju u subotičkoj tvrđi
koju je 1470. dao sagraditi grof Joannes Pongrac,vojvoda erdeljski. Tu franjevci 1693. godine
imaju crkvu i nastambu, a 1723. tvrđavu preuređuju u crkvu i samostan. Godine 1729.
započinje gradnja nove crkve. Dovršena je i posvećena svetom Mihaelu Arkanđelu 1736.
godine. U novu crkvu ugrađeni su vanjski zidovi tvrđave, a dijelovi južne kule postali su
sastavni dio desnog crkvenog tornja kroz koji se danas ulazi u samostan. S prekidima i
prilagođavanjima građen je franjevački samostan u etapama od 1735. do 1767. godine.
(„Franjevačka crkva i samostan“)

Kao ustanova koja postoji od šesnaestog stoljeća, jasno je da su i knjige sadržane u njoj
jednako toliko stare.

Do polovice 18. Stoljeća crkva je opremljena baroknim oltarima, oltarnim slikama,

propovjedaonicom i klupama. Današnji oblik s obilježjima neoromantičkog stila poprima
1907. godine kada je podignut i lijevi zvonik, a oltari zamijenjeni novima od kararskog
mramora. Posvećena je 1909. godine. Središte župe bila je od 1710. do 1773. i od 1921. do
1933. godine.

Dana 1. lipnja 1994. godine miniran je glavni crkveni ulaz pri čemu su uništena crkvena vrata
i teško oštećeni zidovi.

Subotica, grad u Bačkoj, svoj nagli razvoj zahvaljuje i naseljavanju katoličkih izbjeglica sa
područja Bosne i Hercegovine potkraj 17. stoljeća. Prema predaji , hrvatski katolički živalj,

4
Bunjevce, predvodio je u seobi fra Anđeo Šarčević a u velikoj seobi u Prekosavlje stajao na
čelu tadašnji provincijal Bosne Srebrene fra Mijo Radnić.

O subotičkim Bunjevcima pastoralnu brigu preuzeli su članovi Provincije Presvetog

Spasitelja. Oni su i u vrijeme turske vladavine iz samostana vodili brigu o subotičkim
katolicima.

Franjevci su bili prvi dušobrižnici Hrvata i Mađara od njihovog doseljenja u Suboticu. U

samostanu 1753, godine djeluje pet „dalmatinskih propovjednika“ jer su franjevci do tog
vremena upravljali sa šest područnih crkava i to u Bačaljmašu, Jankovcu i Miljkutu na
području današnje Mađarske te u Topoli, Kanjiži i Senti. Na tom pastoralnom području
tijekom 18. stoljeća formirano je 14 župa. Uz franjevce je vezan početak prosvjetnog rada.
Sredinom 18. stoljeća vode pučku školu, od 1747. do 1861. godine gradsku gimnaziju
( Stjecanjem različitih okolnosti subotička gimnazija 1997. nije proslavila svoju 250. godinu
postojanja. („Franjevačka crkva i samostan“)

Također, važno je spomenuti i nešto o knjižnici, no na samoj stranici knjižnice ne postoji

mnogo informacija. Ipak, postoji jedan navod koji na jednostavan način daje srž onoga što ta
specijalna knjižnica predstavlja Subotici.

Iz bogate knjižnice samostana koja broji oko 15 000 knjiga , među kojima ima i inkunabula iz
15. stoljeća, ističemo Kućnu povijest iz 1751. godine koja opisuje događaje od doseljenja
Hrvata-Bunjevaca i njihove napore da sačuvaju svoju vjeru i nacionalnu svijest.

Važno je spomenuti i prvu Maticu krštenih iz 1687. koju je počeo voditi župnik franjevac fra
Bariša Benjović. Ona se danas čuva u župnom arhivu župe sv.Terezije Avilske u Subotici
kojoj je predata 1773.godine kada je prestala postojati franjevačka župa. („Franjevačka crkva
i samostan.“)

5
 2. Knjižnica

Knjižnica u franjevačkom samostanu organizirana je na jednostavan način – njezinom

građom upravlja jedna osoba koja na raspolaganju ima računalo s bazom podataka i knjige
koje se nalaze na policama. Pošto je mnogo građe nabavljeno, a mnogo treba biti
reorganizirano, u okviru znanstvenostručne prakse, studenti knjižničarstva s Odjela za
kulturologiju osječkoga Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera boravili su prošloga ljeta u
Subotici, u kojoj su radili na usustavljivanju građe knjižnice Franjevačkog samostana. Taj je
posao podrazumijevao inventarizaciju, katalogizaciju, klasifikaciju i leksičku obradu većinom
starije knjižne građe u samostanskoj knjižnici, a trajao je mjesec dana.

Građa unutar knjižnice sastoji se od stare građe, koja datira čak i iz šesnaestog stoljeća, pa sve
do novije građe. Sva se ova građa čuva unutar knjižnice, a dostupna je na korištenje onima
koji se nalaze unutar samostana i tu građu koriste za vlastite potrebe.

Osnovne zadaće svake specijalne knjižnice su: izgradnja knjižnične zbirke, formalna i
sadržajna obrada, izrada kataloga i drugih informacijskih pomagala, informacijske usluge i
održavanje mrežnih stranica knjižnice, osiguravanje korištenja građe u knjižnici, edukacija
korisnika, pohrana i zaštita knjižnične građe te izrada dokumentacije.

Sama knjižnica svoju zbirku nabavlja iz različitih izvora, kroz donacije kao i kroz skupljanje
građe kroz svoje godine postojanja. Baš zbog ovog drugog, specijalna knjižnica Subotice od
iznimne je važnosti za kulturni razvoj grada: od osnivanja u šesnaestom stoljeću, čuvala je
građu koju čuva čak i danas.

Formalna i sadržajna obrada građe odvija se kroz različite programe, na primjer, studenti
svake godine usustavljuju građu, kao što je i navedeno. Katalog i druga informacijska
pomagala nisu dostupna na internetskoj stranici, a samoj se knjižnici može pristupiti samo iz
samostana.

Zadaću održavanja mrežne stranice odvija samostan, umjesto knjižnice. On ima svoju
internetsku stranicu, na kojoj je napisana njegova povijest, čime se bavi te koja su aktualna
događanja u sklopu samostana.

6
Građu u knjižnici samostan osigurava najprije svojim članovima, no i drugima je ulaz
dopušten, uz prethodni dogovor.

Ono što je najvažnije za samu knjižnicu, naravno, je pohrana i zaštita knjižnične građe. U
rijetko kojoj specijalnoj knjižnici ovo ima toliko veliku ulogu kao u Franjevačkoj knjižnici, u
sklopu samostana. Knjižnica ustanove ima čak i inkunabule, čuvajući ih jednako kako čuva i
noviju građu. Neke od knjiga toliko su stare da im se ne smije pristupati bez korištenja
zaštitnih rukavica, a sve su knjige očuvane gotovo kao u trenutku u kojem su nastale.

Mnoge od knjiga napisane su na latinskom, poglavito crkvene knjige koje su se koristile za

čitanja dok su se mise održavale na latinskom jeziku. Na ovaj način, subotička knjižnica u
Franjevačkom samostanu održava kulturu grada, usko surađujući s drugim ustanovama kako
bi i dalje nabavljala građu.

Također, unutar knjižnice se počela provoditi i digitalizacija, kako bi ova građa mogla biti
dostupna svima koji su zainteresirani.

„U sklopu međunarodnog projekta Digitalizacija baštinskih knjižnih fondova: naša nužnost i

obveza, koji je dobio sredstva na natječaju digitalne i javne humanistike europskog
digitalizacijskog konzorcija DARIAH-EU, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
digitalizirao je do kraja travnja devet knjiga iz fonda knjižnice Franjevačkog samostana i
objavio ih na svom internetskom portalu. Knjige spadaju u hrvatsku „raru“, odnosno raritete
od iznimne važnosti za Hrvate i hrvatsku kulturu kako u Vojvodini tako i u Hrvatskoj i u
širem europskom kulturnom prostoru.“ („Digitaliziran dio raritetne građe knjižnice
Franjevačkog samostana u Subotici.“)

Franjevci, također, imaju i svoju stranicu na Facebooku gdje objavljuju aktualne vijesti
vezane za samostan, kao i za knjižnicu, te na taj način pokazuju da su u toku sa modernim
vremenom, što omogućuje da knjižnica ne bude zaboravljena i zapostavljena.

7
 Zaključak

Samostanska knjižnica u Subotici, zapravo, nije velika knjižnica no bez obzira na

veličinu, ima ogroman utjecaj na razvoj kulture grada i okolice grada. Svojim marljivim
radom na proširivanju građe, digitalizaciji iste i ulaganju u kulturnu djelatnost, knjižnica je
nezamjenjiva. Naravno, moglo bi se reći puno toga o načinu na koji knjižnica funkcionira – u
svakom slučaju, ulaganje u osoblje i proširivanje ljudi koji bi radili na građi moglo bi joj
povećati efektivnost i stvoriti radno okruženje koje bi osvježilo tradicionalnu, tvrdokornu
sredinu koja ima malo prostora za napredovanje. U prostoru gdje radi samo jedna osoba, teško
je pratiti sve što se događa i koliko je toga moguće napraviti da knjižnica ispuni sve svoje
potencijale.

Bez obzira na sve, knjižnica je veoma važna i potrebno je i dalje ulagati u njezin razvoj, kako
ne bi ostala izgubljena i zaboravljena jednom kad dođu mlađe, novije generacije kojima,
možda, sadržaj ove knjižnice neće imati veliko značenje. U ovom može pomoći i edukacija,
iako je velik napredak što se uključuje i studente koji samim tim postaju svjesniji o važnosti
same ustanove.

8
 Bibliografija

Internet

www.franjevcisubotica.rs/franjevacka-crkva-i-samostan

www.hkdrustvo.hr/clanovi/alib/datoteke/file/Standardi/STANDARDI%20ZA
%20SPECIJALNE%20KNJI%C5%BDNICE1.doc

www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/3994-digitaliziran-dio-raritetne-grade-
knjiznice-franjevackog-samostana-u-subotici