DEFINICIJA

Reality show je posebna vrsta televizijskih emisija u kojima se prati život običnih ljudi.

Reality show obično je natjecateljskog karaktera. Cilj natjecanja je steći popularnost

gledatelja, te u završnici, zahvaljujući tome, osvojiti nagradu.

PRVE EMISIJE

Televizijski format koji prikazuje obične ljude u neisceniranim situacijama gotovo je star kao
i sama televizija. Emisija Candid Camera producenta i voditelja Allen Funtea, u kojoj su
naivni ljudi suočeni sa smiješnim, neobičnim situacijama i snimljeni skrivenom kamerom,
emitirana je 1948, i često smatra prototipom reality televizijskih programa.

Queen for a day bio je rani primjer reality emisije. 1948, javljaju se Original
Amateur i Talent Scouts koji su uključivali natjecatelje amatere i glasanje publike.

U 1950, javljaju se kvizovi Beat the Clock i Truth or Consequences te policjsko

kriminalisticka emisija Confession.

POPULARNOST REALY EMISIJA

Iako su emisije tog tipa postojale od samih početaka komercijalne televizije, pod ovim
imenom su postale poznate tek početkom 21. stoljeća kada su se nametnule kao jedan od
najpopularnijih i sveprisutnih oblika televizijske zabave u mnogim zemljama svijeta, pri čemu
su se razvile mnoge nove vrste i pod-žanrovi. Neki od reality emisija su, u stvari, samo
posebna podvrsta televizijskih igara, dok druge, koristeći tehnike dokumentarnog filma
nastoje gledateljima prenijeti sadržaj koji odgovara igranim dramskim serijama; za njih se
često koristi izraz dokumentarna sapunica.

VRSTE

 dokumentarni reality; takve emisije, obično bez ikakve vidljive intervencije njihovih
autora, prate osobni ili profesionalni život grupe protagonista. Podvrste su:
 reality u umjetnim životnim okolnostima - npr. zajednički život stranaca koji se u
normalnim okolnostima nikada ne bi sreli (The Real World, rekonstrukcija života u
povijesnim epohama (The 1900 House) i sl.
  celebrity reality - praćenje svakodnevnog života slavnih osoba - jedan od
najpoznatijih primjera je The Osbournes, Keeping up with the Kardashians;
 reality profesionalaca - praćenje isključivo profesionalnog života grupe protagonista;
ova vrsta je žanrovski najbliža "običnoj" dokumentarnoj TV-seriji ili emisiji; kao
najdugovječniji primjer se navodi COPS;
 eliminacijski reality ili tzv. reality TV-igre; odnosno reality emisije žanrovski bliske
klasičnim TV-igrama; u njima protagonisti imaju točno određeni cilj koji moraju postići,
odnosno natječu se jedni protiv drugih, s time da emisija/serija ima pobjednika koji je
uspio poraziti, odnosno eliminirati svoje suparnike; klasični primjer su Survivor i Big
Brother. Podvrste su:
 dating reality - gdje se protagonisti bore kako bi dobili priliku za ljubavnu vezu s
pripadnikom suprotnog (ili vlastitog spola); primjera je The Bachelorette;
 reality potrage za poslom - u kome se protagonisti bore za početak profesionalne karijere -
što može biti angažman u prestižnoj firmi (The Apprentice), ugovor za posao manekena
(America's Top Model) ili pjevački angažman kao u talent showovima X factor, The
Voice;
 sportski reality, gdje se nepoznati ili neiskusni protagonisti nastoje pretvoriti u
profesionalne sportaše (The Contender) ili od amatera nastoji stvoriti profesionalni
sportski klub;
 makeover reality - gdje producenti nastoje protagonistima ukloniti fizičke nedostatke kao
što su prekomjerna tjelesna masa, neatraktivnost i sl. odnosno nedostatak "dobrih manira"
i modnog ukusa (style by jury, extreme makeover); u tu kategoriju spadaju i reality
emisije gdje se protagonistima renoviraju kuće i stanovi
 reality društvenog eksperimenta - gdje se prati snalaženje protagonista u neuobičajenim
situacijama; kao najpoznatiji primjer se često navodi razmjena supruga u Wife Swap
 reality skrivene kamere
 lažni reality - gdje protagonisti vjeruju da sudjeluju u "stvarnom" reality showu i
natjecanju, a nagrada, suparnici ili okružje zapravo ne postoje, odnosno odglumljene su

Big Brother

Big Brother je najstariji Reality show na našim prostorima i po pojedinim pokazateljima,

jedan od najpopularnijih. Prikazuje se na RTL Televiziji. Prva epizoda emitirala se 2004. U
njoj se kandidati isključuju iz vanjskog svijeta na 3 mjeseca. Onaj tko izdrži do kraja, osvaja
milijunsku novčanu nagradu. Emisija radi po licenci istoimene inozemne emisije, producirane
od strane tvrtke Endemol.

Big Brother kuća u prve četiri klasične i prve celebrity sezone nalazi se u Jadran film studiju
u Dubravi, dijelu grada Zagreba, u petoj sezoni kuća se nalazi u filmskom gradu Kantanu,
četrdesetak kilometara zapadno od Bangkoka, glavnog grada Tajlanda. Od 4. rujna do 12.
prosinca 2015. emisija se snimala u kući na beogradskom Košutnjaku.

Prostorna shema Big Brother kuće mijenjala se sa svakom novom sezonom u manjoj ili većoj
mjeri,

Njena arhitektura je jednostavna i posjeduje velike prozore koji umanjuju konvencionalnu

granicu između vanjštine i unutrašnjosti. Unutrašnji prostor nije rigidno segmentiran, pa
dozvoljava različite mogućnosti kretanja, toka i interakcije.

Drugim riječima, ta kuća je proizvedena s namjerom da omogući visok stupanj interakcije

unutar domaćinstva. Naravno, dekoracija kuće prati najsuvremenije trendove i prikazuje neke
od najmodernijih rješenja interne dekoracije domova što nam govori da je emisija u izvjesnoj
mjeri usmjerena ka urbanom stanovništvu. Do posljednje sezone spavaonice su, doduše, bile
odvojene dok se posljednje izmjene tiču zajedničke spavaonice za muške i ženske ukućane.
Kuhinja, kupaonica i toalet su u potpunosti integrirani u dnevni životni prostor, što je
rezultiralo visokom prostornom distribucijom interakcije za koju nije bio rezerviran neki
određeni prostor, vrijeme ili mjesto. Distribucija namještaja vršena je po obrascu
policentričnog modela s više dnevnih „centara“ u kojima se obavlja aktivnost.

Bizarni rijalitijii

Kako bi privukli što veći broj gledatelja, reality programi postaju sve šokantniji i
nevjerojatniji

'Stripped' je Danski reality show u kojem su pravila vrlo jednostavna. Kandidatima će se

oduzeti apsolutno sve, pa čak i odjeća. Biti će zatvoreni u potpuno praznom stanu i moći će
izabrati hoće li jesti ili će se odjenuti.
'Bullseye' u ovom showu neće biti golotinje, ali spada među najopasnije reality programe do
sada. Tvorci showa otkrili su kako će kandidati biti katapultirani ogromnom praćkom
smještenom na krovu jurećeg kombija, ili će ih pak vući kroz vatru... Tko preživi pričat će.

'The Raft' je show koji dolazi iz Amerike. Okrutan i opasan show zasigurno će privući velik
broj gledatelja. U ovom showu kandidati se ne bore za nagradu, već za goli život. Biti će
stavljeni na splav bez hrane i vode i morati će sedam dana preživjeti okruženi morskim psima
i prepušteni na milost i nemilost prirodi.

'Pray for Love' švedski je koncept u kojem svećenik pokušava pronaći ovozemaljsku ljubav.
Bez sumnje ovaj će show izazvati brojne kontroverze.

'Father Pride' show iz Argentine, pratiti će živote gay sinova i njihovih očeva koji se ne slažu
s njihovim stilom života. Veliko finale showa dogodit će se na Gay Prideu kada će se vidjeti
koji su se očevi pomirili (ili nisu) s izborom svojih sinova.

Za sada neimenovan show dolazi iz Mađarske. Koncept je vrlo jednostavan. Kandidati će se

morati opijati koliko god je više moguće. Alkotestom će se utvrđivati koliko su pijani, a u tom
stanju morati će ispunjavati razne zadatke.

'Labor Games' ipak mnogi smatraju za najbizarniji reality show. Pogađate, dolazi iz Amerike.
TV ekipe će na prepad ulaziti u rađaonice i ženama koje su u trudovima postavljati razna
pitanja. Nagrada je poklon za bebe koje će se vrlo vjerojatno roditi tijekom showa.

KAO ZAKLJUČAK

Dinamična i aktivna kultura danas je u dobroj mjeri zamijenjena jednom pasivnom kulturom
recepcije na čijem je prijestolju “Reality show”, kao medijski model koji stvara i simulira
jednu stvarnost, ali i povratno utječe na općeprihvaćene konvencije stvarnosti. Zbog toga se
sve više smanjuje obujam tabooa u našem društvu. Sve postaje prihvatljivo.
POČECI CELEBRITY KULTURE

 Pojam celebrity - najnovija društvena pojava demokratskog svijeta vođenog

komercijalizacijom

 Tzv. „produkcijske ikone” zamijenjene su tzv. „konzumerističkim ikonama”

 od 50-ih godina prošloga stoljeća porast medijskog prostora “slavnima”

 “Selebritijima” se dodjeljuju pozicije “trendsettera”

Proces selebritizacije

 Proces tijekom kojeg anonimna osoba postaje široko poznata

 „način reprezentacije – njegove konvencije, strukture i kretanja – u okviru kojeg

celebrity ostavlja trag na javnu sferu“

 Imidž u javnosti stvoren od strane medija

 Slava koja se kreira kroz filtere suvremenih masovnih medija

 Tabloidizacija i senzacionalizam

 Za stvaranje celebrityja, neophodno je ispuniti dva faktora:

1. povod za širenje informacija i

2. mediji koji će vršiti diseminaciju informacija

Podjela celebrityja

1. One kod kojih je status celebrityja osnovna karakteristika

2. One kod kojih je celebrity status dodatna karakteristika

3. One za koje je celebrity status jedina karakteristika i primarna profesija

- Hrvatski magazini – Exkluziv, Sve u šest, Magazin

- Strani - E! Enterainment Television, E Pop of culture, Fashion Police, The Soup, Keeping
up the Kardashians, Botched, Giuliana & Bill
SIX FEET UNDER

Ova serija me zaintrigrirala svojom bujnom maštom kao i prikazanom nadrealnom

scenografijom te sažimanjem ljubavnih,religioznih i filozofskih misli.

Način na koji su likovi i njihovi psihološki profili prikazani u momentima imaju humoristični
odjek dok u drugim trenutcima imaju prilično realan pristup karakterizaciji osobe i to je ono
zanimljivo, jer predstavlja bit života s tematikom smrti te kako ju doživljavaju ljudi koji se s
njom svakodnevno susreću.

U svakom slučaju,smatram da je serija opravdano i zasluženo nagrađivana.

PEEP SHOW

• Peep Show prati živote dvojice muškaraca u kasnim 20-im – ranim 30-im godinama - na
početku serije, pred kraj su u 40-ima)
• Disfunkcionalni cimeri potpuno različitih osobnosti i životnih navika
• Otkrivaju sve svoje unutarnje misli – tamne, glupe ili neugodne
• Point of view shot (POV shot ili subjective camera) – scene u kojima se prikazuje što lik
vidi, iz njegove perspektive – publika je stavljena u perspektivu protagonista
• Nasnimljeni glasovi glavnih likova – Jeza i Marka – čujemo njihove misli
• Crni humor
PARKS AND RECREATION

• William Asher: otac sitcoma

• Način snimanja je isti kao u seriji The Office
• Osjećaj kao da se snima dokumentarac o likovima, zajedno s njihovim komentarima
THE WIRE

 Kriminalističko-dramski serijal
 Realizam - Scenaristi – David Simon i Ed Burns
 Priča serijala je odraz iskustva scenarista
 Priča isprepliče različite društvene teme
 Priče isprepliče različite političke teme
 Brojni likovi modelirani su prema stvarnim likovima
 Uvod u krimnalno-policijski svijet
 Pregled problematike u borbi protiv organiziranog kriminala
 Pregled života i odnosa unutar Afro-američkih uličnih bandi
 Pregled lučkog krijumčarenja
 Pristisak neoliberalizma na opstanak sindikata
 Pregled suradnje između različitih razina organiziranog kriminala
 Uvođenje intenzivnijeg političkog aspekta
 Ovisnost i kriminal promatraju se u političkom kontekstu
 Kritika prohibicije teških opijata i pmpoznog „Rata protiv droge”
 Promatra se povezanost između etničke demografije i mogućnosti uspjeha političara
 Fokusiranje na obrazovni sustav unutar siromašnih područja sa visokom stopom
nasilnog kriminala
 Povezanost između ulice i škole te odrastanja u kriminalnoj okolini
 Također dolazi do nasilnih obrata na kriminalnoj sceni
 Tematizira kolaps zakona i represivnog aparata zbog nedostatka financijskih sredstava
 Intenziviranje illegalnih metoda u prikupljanju informacija protiv kriminalaca
 Sve situacije serijala privode se kraju

IL POSTINO

- po romanu ARDIENTE PACIENCIA Antonia Skarmete)-koji je objavljen i kod

nas pod nazivom NERUDIN PISMONOŠA-ŽARKA STRPLJIVOST
• Radnja filma se temelji na anegdoti iz života poznatog čileanskog pjesnika i nobelovca
Pabla Nerude, koji je zbog svojih komunističkih uvjerenja često bio prisiljen na
progonstvo.
• Priča je smještena u malo, talijansko, otočko mjesto, 50-ih god. 20. st.
• Mario Ruoppolo, potomak otočkih ribara prekida tradiciju nasljeđivanja zanata i
postaje poštar.
• Jedina stranka mu je upravo Neruda, kojem svakodnevno dostavlja poštu koja mu
pristiže od obožavatelja iz cijelog svijeta.
• Mario je fasciniran velikim umjetnikom, a s vremenom i Neruda otkriva u Ruoppolu
ne samo pjesnički talent, već mnogo više…
Il Postino i popularna kultura

• Pružanje zadovoljstva
• Progresivnost i društvene promjene
• Kontradiktornost
• Emocionalnost
• Raskid s tradicijom
Izostanak spektakla

• Slika
• Blještavilo
• Lažni idoli
• Ispraznost

MEDICINSKE SERIJE NA POPULARNOJ TELEVIZIJI

Kako nastaju dijagnoze u medicinskim serijama?

 Spoj stvarne dijagnostike, svakodnevnih životnih situacija i doze šminke

1) Medicinski priručnici i udžbenici : porfirija od koje urin postane ljubičast, Wilsonova
bolest zbog koje tijelo burno reagira na bakar, PDA (patent ductus arteriosus) koji
dovodi do kolapsa pluća uslijed prevelike razine stresa
2) Svakodnevna događanja iz života ekipe koja je radila na setu: dijete je pojelo magnet
3) Šminkerska sekcija: kazališna šminka, posebna filmska šminka; najčešće se koriste
tekući lateks, vata, umjetna krv i jestive boje
Kakvi bi bili “liječnici” iz televizijskih serija u stvarnosti?

 Kanadski neurolozi su gledajući epizode popularnih serija zaključili da televizijski

liječnici pogrešno reagiraju u najmanje 46% slučajeva
 Znanstvenik Andrew Maoller smatra da su popularne serije i liječnicima i njihovim
slučajevima potencijalno vrlo dobra metoda educiranja javnosti, zbog čega je dodatno
razočaran načinom na koji su prikazane intervencije televizijskog medicinskog osoblja
 Prva pomoć je unesrećenima ispravno prikazana u 29% slučajeva, a u 25% prikazanog
materijala se nije moglo zaključiti je li prva pomoć ukazana na ispravan ili pogrešan
način
 Pr.: Ljudi koji imaju epilepsiju bi mogli producentima davati pravilne smjernice koje
bi javnosti u serijama pokazale ispravnu liječničku intervenciju u slučaju, primjerice,
epileptičnog napada
Medicinske serije loše po zdravlje?

 Gledatelji serija čija je radnja smještena u ili oko bolnica su skloniji prevelikoj brizi o
svom zdravlju i neobičnim bolestima
 U istraživanju je sudjelovalo 274 studenata kojima su ispitane navike gledanja
televizije
 Serije sa ovakvim tematikama sprječavaju pojedine osobe da budu zadovoljne svojim
životom
 Hitna služba – najduža medicinska dramska serija u povijesti
 Incantesimo (Čarolija) – ljubavne priče i socijalne teme, u svakoj sezoni glavni likovi
drugačiji
 Uvod u anatomiju – serija prati osobne i profesionalne živote liječnika dok se nose sa
životima svojih pacijenata i međusobnim odnosima; serija daje uvid u stresan život
liječnika koji čine sve kako bi uspjeli u svijetu medicinskih stručnjaka i jamči
gledateljima široki spektar zamršenijih zapleta i otkrića koji se mogu naći u svakoj
sceni serije
 Dr. House -mizantrop, cinik, nekonformist i genij, Gregory House
 Pacijenti često dolaze s pogrešnim dijagnozama pa je na Houseu i njegovom timu
liječnika da otkriju od čega ti ljudi boluju
 prilazeći medicini s nekonvencionalnog stajališta, House ponekad riskira živote svojih
pacijenata
 Naša mala klinika – humoristična medicinska serija
 Hitna 94 – hrv. dramska serija; između hitnih prijema na bolničkim hodnicima
rješavaju privatne probleme

TELEVIZIJA I INTERNET

Televizija

 skraćeno TV (tele + visio) je općenito ime za skup tehnologija koje omogućuju

snimanje, emitiranje i prijem pokretnih slika, u prijašnje vrijeme u crno-bijeloj tehnici
ili novije u boji gdje su pokretne slike popraćene zvukom
 televizija može označavati osim cijelog televizijskog sustava i televizijski prijemnik
(obično ga zovemo televizor),
 Ona označuje i televizijsku tvrtku (Npr. HRT, RTL i Nova TV )
 otkrićem radija i kinematografije slijedeći logičan potez je bio spajanje dvaju
tehnologija u istu
 Prijenos snimka zvuka i slika u nizu te iste moći odašiljati na velike udaljenosti
 televizor – uređaj za reprodukciju televizijskog signala
 Prva je televizijska kuća počela je sa radom 1952. u Njemačkoj
 Tada se emitirala tek nekolicinu sati dnevno bez mogućnosti biranja programa dok je
danas je popunila svih 24 sata u bezbroj različitih programa i sadržaja
 Prednost ondašnje televizije nad radiom i tiskovinama je u široj vizualno auditivnoj
prezentaciji
 Nedostaci

 Televizija je bila i ostala područje kontroverzi; ponekad se označavala kao “prozor u

svijet” i informacijska bomba, ponekad kao nužno zlo koje “sistematski laže’’ i
‘‘iskrivljuje sliku’’ realnosti
 Bezbroj studija je napisano o direktnim i indirektnim posljedicama izloženosti
televizijskom programu
 Poprilična skupa naknada za dobiveno
 Mnogobrojne teme o velikoj količini reklamnih i propagandnih sadržaja, manjku
zanimljivih emisija, jeftinim i već prikazivanim show-ovima
Internet

 (inter + net) je javno dostupna svjetska podatkovna mreža koja zajedno povezuje
računala i računalne mreže
 To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od stotina milijuna kućnih, akademskih,
poslovnih i vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije, usluge, podatke,
novac i sl.
 preteča interneta ARPANET osnovan 1969. godine u SAD-u od strane američkog
Ministarstva obrane
 cilj te mreže je bio da se poveže određeni broj računala u SAD-u
 arpanet je kasnije bio ključan za nastanak i popularizaciju interneta; tijekom šezdesetih
godina vladao je Hladni rat
 projektiran je partikularnom principu gdje ukoliko dio uspostavljene mreže bude
uništen, ostatak mreže treba nastaviti funkcionirati bez problema
 servis World Wide Web izmišljen je u CERN-u u Švicarskoj 1989. godine
 Masovna upotreba interneta u njegovom današnjem obliku se veže za početke 90-tih
godina prošlog stoljeća
 Njegova globalna popularnost raste tek razvojem i pojeftinjenjem računalnih
tehnologija – mogućnošću kupnje osobnog računala (PC)
 Razvojem pametnih telefona pristup internetu postao je gotovo besplatan i instantan
 Nedostaci

 Izloženost djece neprimjerenim sadržajima

 Manjak sigurnosti i zaštite osobnih podataka i privatnosti
 sadržaje može stvarati bilo tko ima pristup internetu, teško je razlikovati istiniti sadržaj
od lažnoga
 prostor mnogih zlonamjernih programa poput virusa, crva, spamova, trojanskih konja i
sl.
Odnos televizije i interneta u pogledu informiranja i zabave

Zašto televizija?

 Širok spektar različitih programa

 Jednostavna instalacija
 Lako korištenje i minimalno potrebno znanje
 Uređaji za reprodukciju (televizori) jeftiniji od osobnih računala
Zašto Internet?

 Vlastiti odabir specifičnih oblika razonode

 Širi opseg mogućnosti i izbora
 Manja izloženost reklamnim i propagandnim sadržajima
 Bolja interakcija i međusobna povezanost
Vremenski period potreban za postizanje brojke od 50 mil. Korisnika – TV 13 godina,
Internet 4 god.
Zastupljenost u RH

 2002. – 87% stanovništva (10-74 godine) dnevno bar sat vremena provede gledajući
televiziju
 2002. – 96% kućanstava posjeduje jedan ili više televizora
 2002. – 29% kućanstava posjeduje osobno računalo
  2012. – 74% kućanstava posjeduje računalo (ukoliko pridodamo mobilne telefone
brojka onih koji imaju pristup internetu vrtoglavo raste)
 2012. – oko 1.9 milijuna ljudi dnevno u Hrvatskoj pristupi internetu
Internet i televizija – utjecaj na društvo

 Velik se dio slobodnog vremena troši na spomenute stavke

 Društvene interakcije se prebacuju u virtualni oblik
 Ideje, stilovi, ponašanja, moralna uvjerenja i ostale društvene činitelje mlada
populacija preuzima iz onog što im je prezentirano
 Ono što se prezentira je namijenjeno ostvarivanju profita
 Iako ova dva medija jesu usko vezana teško ih je izravno uspoređivati zbog sve većih
mogućnosti samog interneta
 Povećani broj ljudi svoje vrijeme razonode troši na internetu zbog šireg izbora i veće
ponude istog
 Kako bi televizijske kuće doskočile tomu problemu, televizija se počinje preseljavati
na internet
 Pružatelji internetskih usluga nude mogućnost ‘‘TV2GO’’ gdje se televizijski program
može pratiti na pametnim telefonima gdje god se nalazili
 Dolaskom usluge ‘‘NETFLIX’’ u Hrvatsku predviđaju se veliki gubitci za televizijske
kuće jer korisnici istih za pristupačne naknade mogu izabirati među bezbrojnim
filmskim naslovima i serijama bez dugih i ‘‘dosadnih’’ reklamnih predaha

UTJECAJ MEDIJA NA STVARANJE DJECE POTROŠAČA

• prisutnost u svakodnevnom životu

• velika količina informacija
• nesvjesno upijanje
• opasan sadržaj
• djeca – potrošači
Vrste medija:

- Elektronički – film, radio, televizija, računalo/internet

- Tiskani – knjige, novine, časopisi, stripovi, plakati
Utjecaj medija na djecu

• dobri i loši utjecaji

• slika važnija od riječi
• grade stajališta kod djece
• medijske manipulacije
• nestvarnost – privlači djecu
• manipulacija pomoću reklama
Reklame

• učestale
• glazba, boje, slogan
• razdoblje od 18h do 21h (najviše reklama za djecu)
• glavni cilj – ostvarivanje profita
Super Flizz žetoni

• novine, internet, televizija, portali, letci...

• stvaranje djece potrošača
• jednostavno, zabavno, šareno
• „...uživaj u čaroliji Disneyjevih junaka...”

KULTURA NA NACIONALNOJ TELEVIZIJI

 Specijalizirani televizijski program HRT 3, namijenjen sadržajima iz kulture,

umjetnosti i znanosti
 Glavni urednik – Dean Šoša
 15. rujna 2012. započelo dvodnevnim filmskim maratonom, a s redovnom
programskom shemom 3. program počinje u ponedjeljak, 17. rujna.
 ciljana publika – mlada i obrazovna publika
Sadržaj programa HRT 3

 europski i azijski filmovi

 serije: Bonaza, Twin Peaks
 emisije:Šahovski komentar, Klasika mundi, Vrijeme je za jazz, Kvizna situacija,Prekid
programa zbog čitanja, Na rubu znanosti, Peti elemnet, Knjiga ili život…
 Antologija domaćeg dramskog programa
POLA URE KULTURE

 Glavna urednica: Branka Kamenski.

 Emitiranje: 20 godina.
 Interesna publika: široka, familijarna (srednja dob, umirovljenici,mladi, obrazovani).
 Jedna od najdugovječnijih emisija HRT-a, koja se bavila temama iz kulture i
aktualnim događajima kulturološkoga svijeta
 Reportaže i prilozi iz područja filma, književnosti, kazališta, opere i ozbiljne glazbe,
baleta, suvremenoga plesa, slikarstva, arhitekture, znanosti, obrazovanja, etnologije.
 Cilj emisije afirmacija i populizam kulture i umjetnosti u televizijskome medijskom
prostoru.
 Ekipa Pola ure kulture u ovih 643 emisija nije se bitnije mijenjala. Uz urednicu
Branku Kamenski, od prve emisije rade Dražen Ilinčić, Ivana Antunović Jović i Vjera
Balen Heidl , a uskoro se njima pridružuje Koraljka Kirinčić, Vlatka Kolarović,
Jelena Jindra, Slađana Bukovac i Gordan Nuhanović.
 Pet najboljih tv emisija 2013 - 1 “Pola ure kulture”
 U emisijama Pola ure kulture prodefilirali su svi najvažniji akteri hrvatskog kulturnog
života, kao i neke najveće zvijezde europske književne scene ( Amélie Nothomb,
Pascal Bruckner, Nick Hornby, Pierre Mérot, Orhan Pamuk, Ken Follet).

NEŠTO SE DOGODILO

 11.lipnja 2014. u 643. nastavku 'Pola ure kulture' urednica i voditeljica Branka
Kamenski oprostila se od svoje publike i emisije.
 Emisija je jedna od najjeftinijih na HRT-u.
 Priča s jednom od najdugovječnijih HTV-ovih emisija kulture nije dočekala 'sretan
nastavak' u sljedećoj sezoni. Unatoč brojnoj publici kojoj je 'Pola ure kulture'
godinama bio kompas domaće kulturne klime i novih sadržaja te pohvalama emisija
neće ići u svom dosadašnjem obliku.
 Nova emisija 'Samo kulturno, molim!' gotovo se ni po čemu ne razlikuje od 'Pola ure
kulture‘.
 Na sjednici vijeća HTV-a rečeno je da HTV traži nove, svježije formate i da
kulturnjačka emisija nikako neće biti posve ukinuta, nego će se pretvoriti u nešto
valjda ludo i superkul od čega će stariji popadat s fotelja, a klinci sa skateboarda
(modernizacija).
  Emisiji zamjeraju što se prometnula u neki čudan spoj kulturnjačko-politikantskih
sadržaja.
 Inspiracija je nekim drugim emisijama i drugim komercijalnim kućama : Po ure
torture.
Daša Drndić, spisateljica

- 'Ukida se emisija? Konačno. O kakvom kulturnom brendu mislite da je riječ? Bila je

to retrogradna, staromodna, osificirana, nacionalistička, huškačka i svađalačka emisija,
bez šarma i izazova. Emisija vođena iritantno nepravilnom dikcijom, emisija s
problematično populističkim top-listama, emisija - dno. Nek' joj je laka zemlja.'

Nikola Petković, predsjednik Hrvatskog društva pisaca

 'Definitivno se radi o vrijednoj emisiji, autorskom projektu Branke Kamenski, i žao

mi je to čuti, ali to samo potvrđuje neprihvatljivu politiku javne televizije: radi se o
bahatom ponašanju ravnatelja i njegovih poslušnika. Sva ta ukidanja govore u prilog
nečemu na što sam od početka upozoravao, još od ukidanja emisije 'Knjiga ili život',
a to je getoizacija kulture na Treći program, što je očito smišljen projekt.

SAMO KULTURNO, MOLIM!

 Zamišljena je kao emisija magazinskoga tipa čije je trajanje od 40 minuta prikazano u

jednome od udarnih termina Hrvatske televizije – srijedom u 20.50 sati.
 Bavi se reportažama i prilozima o akutalnim događajima iz kulture i umjetnosti uopće.
 Komentiraju se i predstavljaju top-liste najčitanijih knjiga u knjižnicama. Isto tako, o
aktualnim temama govore i gosti u studiju.
 Osim razgovora, gledatelji mogu uživati u reportažama i prilozima iz područja filma,
 književnosti,
 kazališta, opere i ozbiljne glazbe, baleta,
 suvremenoga plesa,
 slikarstva,
 arhitekture,
 znanosti i obrazovanja.
 Cilj emisije jest afirmacija kulture i umjetnosti u televizijskome i medijskom prostoru.
 Ukidanjem emisije Pola ure kulture, rečeno je kako da hrt traži nove, svježije formate i
da kulturnjačka emisija neće biti posve ukinuta.
 Krajem rujna 2015. počinje se emitirati Samo kulturno, molim
 “Svi smo se ukočili od iščekivanja. Ili bismo se ukočili od iščekivanja da smo zadnjih
dvadeset godina proveli u komi i da ne znamo što obično znači kada Hrt najavi
'inovacije'.
Vrlo kratko rečeno - nova emisija 'Samo kulturno, molim!' gotovo se ni po čemu ne
razlikuje od 'Pola ure kulture'. Da, naravno, ima drugačiju glazbu na najavnoj i
odjavnoj špici, malo se promijenio i dizajn studija u kojem Branka Kamenski stoji i
izgovara svoje u stilu školske zadaćnice sastavljene najave...”
Pola ure kulture proširiti će se na cijeli HTV kanal?

 Datum: 09 Lipanj 2008

 “Ako je vjerovati prošlotjednim najavama, kultura na HTV-u neće više biti svedena
na "pola ure" tjedno i onih nekoliko kasnovečernjih minuta "kulturnih vijesti", nego će
joj biti dodijeljen posebni kanal.”

Vijest o zasebnom kanalu za kulturu zaista je senzacionalna. Ta je inicijativa rođena na

prvom sastanku intendanata hrvatskih narodnih kazališta održanom u Splitu, kojem
su nazočili i predstavnici HTV-a, Ministarstva kulture iMinistarstva znanosti,
obrazovanja i šport